6.

3 Sistemi algebarskih jednačina višeg reda

Zadatak 1.
Izvrštavanjem y = xz − 1 iz druge jednačine u preostale dvije dobijamo:
2
− x + xz − 1 + z = 4 ∧ x2 − (xz − 1) − z 2 = 4

⇔ z(1 + x) = 5 + x ∧ x2 − x2 z 2 + 2xz − 1 − z 2 = 4

5+x
⇔ z= ∧ x2 − x2 z 2 − z 2 + 2xz = 5. (1)
1+x
Uvrštavanjem prve jednačine sistema (1) u drugu jednačinu dobijamo:

x2 (5 + x)2 (5 + x)2 2x(5 + x)

x2 − 2
− 2
+ =5
(1 + x) (1 + x) 1+x

⇔ x2 (1 + x)2 − x2 (5 + x)2 − (5 + x)2 + 2x(5 + x)(1 + x) − 5(1 + x)2 = 0

⇔ x2 + 2x3 + x4 − 25x2 − 10x3 − x4 − 25 −  − x2 + 

10x  + 12x2 + 2x3 − 5 − 10x − 5x2 = 0
10x

⇔ − 6x3 − 18x2 − 10x − 30 = 0

⇔ − 6x2 (x + 3) − 10(x + 3) = 0
 
⇔ (x + 3) · −6x2 − 10 = 0

3
⇔ x = −3 ∨ x2 = − . (2)
5
3
Kako jednačina x2 = − nema realnih rješenja, jedino moguće realno rješenje je u slučaju kada je x = −3.
5
Tada je, iz prve jednačine sistema (1):
5−3
z= = −1,
1−3
odnosno

y = (−3) · (−1) − 1 = 2,

pa početni sistem ima samo jedno realno rješenje

(x, y, z) = (−3, 2, −1). (3)

Dakle, tačan odgovor je a) .

1
Zadatak 2.
Iz druge jednačine početnog sistema imamo xz = y 2 , pa uvrštavanjem u treću jednačinu dobijamo:
y 3 = 216

⇔ y 3 − 63 = 0
 
⇔ (y − 6) · y 2 + 6y + 36 = 0
√
−6 ± 36 − 4 · 36 √
⇔ y=6 ∨ y= = −3 ± 3 3i. (1)
2
√
Kako y = −3 ± 3 3i nije realan broj, jedino moguće realno rješenje je u slučaju kada je y = 6. Tada je:
x + z = 13 ∧ xz = 36, (2)
pa uvrštavanjem z = 13 − x iz prve jednačine sistema (2) u drugu jednačinu dobijamo:
x(13 − x) = 36

⇔ x2 − 13x + 36 = 0

⇔ (x − 4) · (x − 9) = 0

⇔ x=4 ∨ x = 9. (3)
Za x = 4 dobijamo z = 9, dok za x = 9 dobijamo z = 4, pa je rješenje početnog sistema:

(x, y, z) = (4, 6, 9), (9, 4, 6) . (4)

Dakle, ukupno imamo 2 realna rješenja sistema, pa je tačan odgovor d) .

Zadatak 3.
Izvrštavanjem z = −(x + y) iz prve jednačine u preostale dvije dobijamo:
  


 x + y + z = 0 

 x+y+z =0 

 x+y+z =0
2 2 2
x + y + (x + y) = 14 ⇔ (x + y) − 2xy + (x + y)2 = 14 ⇔
2
(x + y)2 − xy = 7 . (1)
  
−xy(x + y) = −6 xy(x + y) = 6 xy(x + y) = 6

 
 


Uzimanjem smjena
x+y =a ∧ xy = b, (2)
druga i treća jednačina postaju
a2 − b = 7 ∧ ab = 6. (3)
Uvrštavanjem b = a2 − 7 iz prve jednačine u sistemu (3) u drugu jednačinu dobijamo:
a(a2 − 7) = 6

⇔ a3 − 7a − 6 = 0

⇔ a3 + a2 − a2 − a − 6a − 6 = 0

⇔ a2 (a + 1) − a(a + 1) − 6(a + 1) = 0
 
⇔ (a + 1) · a2 − a − 6

⇔ (a + 1) · (a − 3) · (a + 2) = 0

⇔ a = −2 ∨ a = −1 ∨ a = 3. (4)
Razlikujemo sada 3 slčaja.

2
 1. slučaj: a = −2
Iz jednačina (3) dobijamo b = −3, pa nakon vraćanja smjena (2) dobijamo:
x + y = −2 ∧ xy = −3. (5)
Izvrštavanjem y = −(x + 2) iz prve jednačine sistema (5) u drugu jednačinu dobijamo:
− x(x + 2) = −3

⇔ x2 + 2x − 3 = 0

⇔ (x + 3) · (x − 1) = 0

⇔ x = −3 ∨ x = 1. (6)
Za x = −3 dobijamo y = 1 i z = 2, dok za x = 1 dobijamo y = −3 i z = 2, pa je rješenje u ovom
slučaju:

(x, y, z) = (−3, 1, 2), (1, −3, 2) . (7)

2. slučaj: a = −1
Iz jednačina (3) dobijamo b = −6, pa nakon vraćanja smjena (2) dobijamo:
x + y = −1 ∧ xy = −6. (8)
Izvrštavanjem y = −(x + 1) iz prve jednačine sistema (8) u drugu jednačinu dobijamo:
− x(x + 1) = −6

⇔ x2 + x − 6 = 0

⇔ (x + 3) · (x − 2) = 0

⇔ x = −3 ∨ x = 2. (9)
Za x = −3 dobijamo y = 2 i z = 1, dok za x = 2 dobijamo y = −3 i z = 1, pa je rješenje u ovom
slučaju:

(x, y, z) = (−3, 2, 1), (2, −3, 1) . (10)

3. slučaj: a = 3
Iz jednačina (3) dobijamo b = 2, pa nakon vraćanja smjena (2) dobijamo:
x+y =3 ∧ xy = 2. (11)
Izvrštavanjem y = 3 − x iz prve jednačine sistema (11) u drugu jednačinu dobijamo:
x(3 − x) = 2

⇔ x2 − 3x + 2 = 0

⇔ (x − 1) · (x − 2) = 0

⇔ x=1 ∨ x = 2. (12)
Za x = 1 dobijamo y = 2 i z = −3, dok za x = 2 dobijamo y = 1 i z = −3, pa je rješenje u ovom
slučaju:

(x, y, z) = (1, 2, −3), (2, 1, −3) . (13)

Rješenje početnog sistema jednačina dobijamo unijom rješenja u sva 3 slučaja. Dakle, rješenje početnog
sistema je:

(x, y, z) = (−3, 1, 2), (−3, 2, 1), (1, −3, 2), (1, 2, −3), (2, −3, 1), (2, 1, −3) , (14)

pa je tačan odgovor c) .

3
Zadatak 4.
Treća jednačinu sistema je ekvivalentna sa:
2 21
x2 + y 2 + z 2 = (x + y + z) − 2 (xy + yz + zx) = . (1)
4
Uvrštavanjem druge jednačine početnog sistema u jednačinu (1) dobijamo:
2 7 21
(x + y + z) − 2 · =
2 4
2 49
⇔ (x + y + z) =
4
7
⇔ x+y+z =± . (2)
2
Sada razlikujemo 2 slučaja.
1. slučaj: x + y + z = − 72
Kako su x, y i z pozitivni realni brojevi, njihov zbir ne može biti negativan, pa u ovom slučaju
nemamo rješenje.
2. slučaj: x + y + z = 72
Imamo z = − x + y − 72 pa su prve dvije jednačine početnog sistema ekvivalentne sa:


   
7 7 7
− xy x + y − =1 ∧ xy − (x + y) x + y − = . (3)
2 2 2
Uzimanjem smjena
x+y =a ∧ xy = b, (4)
sistem (3) postaje:
   
7 7 7
b a− = −1 ∧ b−a a− = . (5)
2 2 2
Izvrštavanjem vrijednosti b iz druge jednačine sistema (5) u prvu jednačinu dobijamo:
 !  
7 7 7
+a a− a− = −1
2 2 2
   2
7 7 7
⇔ a−
+a a− +1=0
2 2 2
 
7 49 49
⇔ a− + a a2 − 7a + +1=0
2 4 4

7 49 49
⇔ a− + a3 − 7a2 + a + 1 = 0
2 4 4
63 45
⇔ a3 − 7a2 + a− =0
4 4
⇔ 4a3 − 28a2 + 63a − 45 = 0

⇔ 4a3 − 12a2 − 16a2 + 48a + 15a − 45 = 0

⇔ 4a2 (a − 3) − 16a(a − 3) + 15(a − 3) = 0

 
⇔ (a − 3) · 4a2 − 16a + 15 = 0

⇔ (a − 3) · (2a − 5) · (2a − 3) = 0

5 3
⇔ a=3 ∨ a= ∨ a= . (6)
2 2

4
Razlikujemo sada 3 nova slčaja.

(a) slučaj: a = 3
Iz jednačina (5) dobijamo b = 2, pa nakon vraćanja smjena (4) dobijamo:

x+y =3 ∧ xy = 2. (7)

Izvrštavanjem y = 3 − x iz prve jednačine sistema (7) u drugu jednačinu dobijamo:

x(3 − x) = 2

⇔ x2 − 3x + 2 = 0

⇔ (x − 1) · (x − 2) = 0

⇔ x=1 ∨ x = 2. (8)

Za x = 1 dobijamo y = 2 i z = 21 , dok za x = 2 dobijamo y = 1 i z = 12 , pa je rješenje u ovom

slučaju:
(   )
1 1
(x, y, z) = 1, 2, , 2, 1, . (9)
2 2

5
(b) slučaj: a =
2
Iz jednačina (5) dobijamo b = 1, pa nakon vraćanja smjena (4) dobijamo:
5
x+y = ∧ xy = 1. (10)
2
5
Izvrštavanjem y = 2 − x iz prve jednačine sistema (10) u drugu jednačinu dobijamo:

5
x( − x) = 1
2
5
⇔ x2 − x + 1 = 0
2
 
1
⇔ x− · (x − 2) = 0
2

1
⇔ x= ∨ x = 2. (11)
2
Za x = 12 dobijamo y = 2 i z = 1, dok za x = 2 dobijamo y = 12 i z = 1, pa je rješenje u ovom
slučaju:
(   )
1 1
(x, y, z) = , 2, 1 , 2, , 1 . (12)
2 2

3
(c) slučaj: a =
2
Iz jednačina (5) dobijamo b = 12 , pa nakon vraćanja smjena (4) dobijamo:

3 1
x+y = ∧ xy = . (13)
2 2

5
 3
Izvrštavanjem y = 2 − x iz prve jednačine sistema (13) u drugu jednačinu dobijamo:

3 1
x( − x) =
2 2
3 1
⇔ x2 − x + = 0
2 2
 
1
⇔ x− · (x − 1) = 0
2

1
⇔ x= ∨ x = 1. (14)
2
Za x = 12 dobijamo y = 1 i z = 2, dok za x = 1 dobijamo y = 12 i z = 2, pa je rješenje u ovom
slučaju:
(   )
1 1
(x, y, z) = , 1, 2 , 1, , 2 . (15)
2 2

Rješenje početnog sistema jednačina dobijamo unijom rješenja u sva 3 slučaja. Dakle, rješenje početnog
sistema je:
(           )
1 1 1 1 1 1
(x, y, z) = , 1, 2 , , 2, 1 , 1, , 2 , 1, 2, , 2, , 1 , 2, 1, , (16)
2 2 2 2 2 2

pa je tačan odgovor c) .

6
 6.4 Sistemi logaritamskih i eksponencijalnih
jednačina

Zadatak 5.
Vrijedi:
(
2x+y − 3x = −7
x+y+1
2 + 3x−1 = 7 /·3
(
2x+y − 3x = −7
⇔

3 · 2x+y+1 + 3x = 21
(
2x+y − 3x = −7
⇔
(1 + 3 · 2) · 2x+y = 14
(
2x+y − 3x = −7
⇔
2x+y = 2
(
2x+y − 3x = −7
⇔
x+y =1
(
21 − 3x = −7
⇔
x+y =1
(
x=2
⇔
x+y =1
(
x=2
⇔ .
y = −1

Dakle, sistem ima jedno rješenje

(x, y) = (2, −1) ,

pa je tačan odgovor a) .

7
Zadatak 6.
Vrijedi:
(
24x − 7y = 1695
√
22x − 7y = 15
   
 22x − 7 y2 · 22x + 7 y2 = 1695
⇔ y
 22x − 7 2 = 15

y
(
22x + 7 2 = 113
⇔ y
22x − 7 2 = 15
(
2 · 22x = 128
⇔ y
22x − 7 2 = 15
(
x=3
⇔ y
64 − 7 2 = 15
(
x=3
⇔ y
7 2 = 49
(
x=3
⇔ .
y=4

Dakle, sistem ima jedno rješenje

(x, y) = (3, 4) ,

pa je tačan odgovor a) .

Zadatak 7.
Uzimanjem smjene
 2x+3y−13
5
t= , (1)
2

prva jednačina početnog sistema postaje:

50
20t + = 133
t
⇔ 20t2 − 133t + 50 = 0
√
133 ± 1332 − 4 · 20 · 50 133 ± 117
⇔ t1,2 = =
40 40
133 − 117 2 133 + 117 25
⇔ t1 = = ∨ t2 = = . (2)
40 5 40 4
Nakon vraćanja smjene (1) dobijamo:
 2x+3y−13  2x+3y−13
5 2 5 25
= ∨ =
2 5 2 4

⇔ 2x + 3y − 13 = −1 ∨ 2x + 3y − 13 = 2. (3)

Sada razlikujemo dva slučaja.

8
 1. slučaj: 2x + 3y − 13 = −1
Imamo da je y = 12−2x3 pa uvrštavanjem u drugu jednačinu početnog sistema dobijamo:

12 − 2x
x· =6
3
⇔ 12x − 2x2 = 18

⇔ x2 − 6x + 9 = 0
2
⇔ (x − 3) = 0

⇔ x = 3 ⇒ y = 2.

Dakle, rješenje u prvom slučaju je

(x, y) = (3, 2) . (4)

2. slučaj: 2x + 3y − 13 = 2
Imamo da je y = 15−2x3 pa uvrštavanjem u drugu jednačinu početnog sistema dobijamo:

15 − 2x
x· =6
3
⇔ 15x − 2x2 = 18

⇔ 2x2 − 15x + 18 = 0
√
152 − 4 · 2 · 18
15 ± 15 ± 9
⇔ x= =
4 4
 
3
⇔ x= ⇒ y=4 ∨ (x = 6 ⇒ y = 1) .
2

Dakle, u drugom slučaju imamo dva rješenja:

(  )
3
(x, y) = , 4 , (6, 1) . (5)
2

Skup rješenja početnog sistema je unija rješenja u oba slučaja:

(  )
3
(x, y) = , 4 , (3, 2) , (6, 1) . (6)
2

Dakle, tačan odgovor je d) .

Zadatak 8.
Oblast definisanosti početnog sistema jednačina je

x>0 ∧ x 6= 1. (1)

Logaritmovanjem po bazi 2, druga jednačina početnog sistema postaje:

log2 xy = log2 1024

⇔ y · log2 x = 10

10
⇔ log2 x = . (2)
y

9
Uvrštavanjem relacije (2) u prvu jednačinu početnog sistema dobijamo:
10
+ 2y = 12
y

⇔ 10 + 2y 2 = 12y

⇔ y 2 − 6y + 5 = 0

⇔ (y − 1) · (y − 5) = 0

⇔ y=1 ∨ y = 5. (3)
Sada razlikujemo dva slučaja.
1. slučaj: y = 1
Iz relacije (2) dobijamo:
log2 x = 10 ⇒ x = 210 = 1024,
pa je rješenje u prvom slučaju
(x, y) = (1024, 1) . (4)

2. slučaj: y = 5
Iz relacije (2) dobijamo:
log2 x = 2 ⇒ x = 22 = 4,
pa je rješenje u drugom slučaju
(x, y) = (4, 5) . (5)

Skup rješenja početnog sistema je unija rješenja u oba slučaja:


(x, y) = (1024, 1) , (4, 5) . (6)

Oba rješenja pripadaju domenu (1). Dakle, tačan odgovor je b) .

Zadatak 9.
Oblast definisanosti početnog sistema jednačina je
x>0 ∧ y>0 ∧ x 6= 1 ∧ y 6= 1. (1)
Prva jednačina iz sistema je ekvivalentna sa:
1 10
logx y + = , (2)
logx y 3
pa nakon uzimanja smjene
t = logx y (3)
u jednačinu (2) dobijamo:
1 10
t+ =
t 3
t2 + 1 10
⇔ =
t 3
10
⇔ t2 − t+1=0
3
q
q
10 10 2 10
± 100−4·9
3 ± −4 10 8
3 3 9 3 ± 3
⇔ t1,2 = = =
2 2 2
10 8 10 8
3 − 3 1 3 + 3
⇔ t1 = = ∨ t2 = = 3. (4)
2 3 2
Sada razlikujemo dva slučaja.

10
 1. slučaj: t = 13
Vraćanjem smjene (3) dobijamo
1 1
logx y = ⇒ y = x3 ⇒ x = y3 . (5)
3
Uvrštavanjem izraza (5) u drugu jednačinu početnog sistema dobijamo:

y 3 + y = 10

⇔ y 3 − 2y 2 + 2y 2 − 4y + 5y − 10 = 0

⇔ y 2 (y − 2) + 2y(y − 2) + 5(y − 2) = 0
 
⇔ (y − 2) · y 2 + 2y + 5 = 0

⇔ y=2 ∨ y 2 + 2y + 5 = 0. (6)

Kako je diskriminanta kvadratne jednačine y 2 + 2y + 5 = 0 negativna, jedino realno rješenje u ovom

slučaju se postiže kada je y = 2. Tada je x = 8, pa je rješenje u ovom slučaju

(x, y) = (8, 2). (7)

2. slučaj: t = 3
Vraćanjem smjene (3) dobijamo

logx y = 3 ⇒ y = x3 . (8)

Uvrštavanjem izraza (8) u drugu jednačinu početnog sistema dobijamo:

x + x3 = 10

⇔ x3 − 2x2 + 2x2 − 4x + 5x − 10 = 0

⇔ x2 (x − 2) + 2x(x − 2) + 5(x − 2) = 0
 
⇔ (x − 2) · x2 + 2x + 5 = 0

⇔ x=2 ∨ x2 + 2x + 5 = 0. (9)

Kako je diskriminanta kvadratne jednačine x2 + 2x + 5 = 0 negativna, jedino realno rješenje u ovom

slučaju se postiže kada je x = 2. Tada je y = 8, pa je rješenje u ovom slučaju

(x, y) = (2, 8). (10)

Dakle, u oba slučaja smo dobili po jedno rješenje, pa je skup rješenja početnog sistema:

(x, y) = (2, 8), (8, 2) . (11)

Oba realna rješenja pripadaju domenu (1), pa je tačan odgovor b) .

Zadatak 10.
Oblast definisanosti početnog sistema jednačina je

x−y >0 ∧ x − y 6= 1. (1)

Nakon uzimanja smjene

2x − y
t= (2)
3

11
prva jednačina iz sistema postaje:
65
2t + 2−t =
8
65 t

2
⇔ 2t −
·2 +1=0
8
 
t

t 1
⇔ 2 −8 · 2 − =0
8

⇔ 2t = 23 ∨ 2t = 2−3

⇔ t=3 ∨ t = −3. (3)

Dakle, iz prve jednačine sistema dobijamo
2x − y
= ±3. (4)
3
Nakon uzimanja smjene
u = log2 (x − y) (5)
druga jednačina iz sistema postaje:
1 5
u+ =
u 2
5
⇔ u2 − u + 1 = 0
2
 
1
⇔ (u − 2) · u − =0
2

1
⇔ u=2 ∨ u= . (6)
2
Nakon vraćanja smjene (5) dobijamo:
1
log2 (x − y) = 2 ∨ log2 (x − y) =
2
√
⇔ x−y =4 ∨ x−y = 2. (7)
Iz relacija (4) i (7) jasno je da ćemo razlikovati (4) slučaja.
2x−y
1. slučaj: 3 = −3 ∧ x−y =4
Uvrštavanjem y = x − 4 iz druge jednačine u prvu dobijamo:
2x − (x − 4)
= −3
3
⇔ x + 4 = −9

⇔ x = −13 ⇒ y = −17,
pa je rješenje u ovom slučaju
(x, y) = (−13, −17) . (8)
2x−y
√
2. slučaj: = −3 ∧ x−y = 2
3 √
Uvrštavanjem y = x − 2 iz druge jednačine u prvu dobijamo:
 √ 
2x − x − 2
= −3
3
√
⇔ x + 2 = −9
√ √
⇔ x = −9 − 2 ⇒ y = −9 − 2 2,

12
 pa je rješenje u ovom slučaju
 √ √ 
(x, y) = −9 − 2, −9 − 2 2 . (9)

2x−y
3. slučaj: 3 =3 ∧ x−y =4
Uvrštavanjem y = x − 4 iz druge jednačine u prvu dobijamo:

2x − (x − 4)
=3
3
⇔ x+4=9

⇔ x = 5 ⇒ y = 1,

pa je rješenje u ovom slučaju

(x, y) = (5, 1) . (10)

2x−y
√
4. slučaj: =3 ∧ x−y = 2
3 √
Uvrštavanjem y = x − 2 iz druge jednačine u prvu dobijamo:
 √ 
2x − x − 2
=3
3
√
⇔ x+ 2=9
√ √
⇔ x=9− 2 ⇒ y = 9 − 2 2,

pa je rješenje u ovom slučaju

 √ √ 
(x, y) = 9 − 2, 9 − 2 2 . (11)

Realna rješenja u sva 4 slučaja pripadaju domenu (1), pa je rješenje početnog sistema:
n  √ √   √ √ o
(x, y) = (−13, −17) , −9 − 2, −9 − 2 2 , (5, 1) , 9 − 2, 9 − 2 2 . (12)

Dakle, tačan odgovor je c) .

13