Zadatak 221 (Luka, gimnazija)

Nađi maksimum funkcije y = 5 − 2 − x .

Rješenje 221
Ponovimo!
Za realni broj x njegova je apsolutna vrijednost (modul) broj │x│ koji određujemo na ovaj način:
 x, x ≥ 0
x =
 − x, x < 0.
Ako je broj x pozitivan ili nula, tada je on jednak svojoj apsolutnoj vrijednosti. Za svaki x, x ≥ 0,
vrijedi │x│= x.
Ako je x negativan broj, njegova apsolutna vrijednost je suprotan broj – x koji je pozitivan. Za svaki x,
x < 0, je │x│= – x.
x ≥ 0 za svaki realan broj x.
Uočimo da je za stalan broj a razlika brojeva a – b sve veća, ako je broj b sve manji. Maksimalna
vrijednost funkcije bit će ako je apsolutna vrijednost (modul) 2 − x minimalna, a to je 0. Stoga je
najveća vrijednost zadane funkcije 5. Pogledajte sliku!
y 6

maksimum
5 5

-4 -2 2 4 6 8 10

-1
x
y=5- 2-x
-2

-3

Vježba 221
Nađi maksimum funkcije y = 3 − 2 − x .
Rezultat: 3.

Zadatak 222 (Luka, gimnazija)

Nađi minimum funkcije y = 5 + 2 − x .
Rješenje 222
Ponovimo!
Za realni broj x njegova je apsolutna vrijednost (modul) broj │x│ koji određujemo na ovaj način:
 x, x ≥ 0
x =
 − x, x < 0.
Ako je broj x pozitivan ili nula, tada je on jednak svojoj apsolutnoj vrijednosti. Za svaki x, x ≥ 0,
vrijedi │x│= x.
Ako je x negativan broj, njegova apsolutna vrijednost je suprotan broj – x koji je pozitivan. Za svaki x,
x < 0, je │x│= – x.
x ≥ 0 za svaki realan broj x.
Uočimo da je za stalan broj a zbroj brojeva a + b sve manji, ako je broj b sve manji. Minimalna

1
vrijednost funkcije bit će ako je apsolutna vrijednost (modul) 2 − x minimalna, a to je 0. Stoga je
najmanja vrijednost zadane funkcije 5. Pogledajte sliku!
y 9

6
y=5+ 2-x
5 5

4 minimum

x
-4 -2 2 4 6 8 10

Vježba 222
Nađi minimum funkcije y = 3 + 2 − x .
Rezultat: 3.

Zadatak 223 (Maturantica, gimnazija)

x ( x − 1)
Ako je f ( x ) = , onda je f ( x + 2 ) jednako:
2

A. ( x + 2 ) ⋅ f ( x ) B.
( x + 2 ) ⋅ f ( x + 1) C.
x ⋅ f ( x)
D. x ⋅ f ( x )
x x+2
Rješenje 223
Ponovimo!
a c a⋅c n a a⋅c
⋅ = , n= , ⋅c = .
b d b⋅d 1 b b
Proširiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka pomnožiti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a a⋅n
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b b⋅n
x ( x − 1)
Ako je f ( x ) = , onda vrijedi:
2
( x + 1) ⋅ ( ( x + 1) − 1) ( x + 1) ⋅ ( x + 1 − 1) 
f ( x + 1) =  f ( x + 1) =
2  2 
 ⇒  ⇒
( x + 2 ) ⋅ ( ( x + 2 ) − 1)  f ( x + 2) =
( x + 2 ) ⋅ ( x + 2 − 1) 
f ( x + 2) =  
2 2

f ( x + 1) =
( x + 1) ⋅ ( x + 1 − 1)  f ( x + 1) =
( x + 1) ⋅ x 
 
2 2
⇒  ⇒ .
f ( x + 2) =
( x + 2 ) ⋅ ( x + 1)  f ( x + 2) =
( x + 2 ) ⋅ ( x + 1) 
2  2 
Preoblikujemo f(x+2).

2
 ( x + 2 ) ⋅ ( x + 1)  proširimo  ( x + 2 ) ⋅ ( x + 1) x
f ( x + 2) = ⇒   ⇒ f ( x + 2) = ⋅ ⇒
2  razlomak sa x 2 x

⇒ f ( x + 2) =
( x + 2 ) ⋅ ( x + 1) ⋅ x ⇒ f ( x + 2) =
x+2
⋅
( x + 1) ⋅ x ⇒
2⋅ x x 2
 ( x + 1) ⋅ x  x+2 ( x + 2 ) ⋅ f ( x + 1)
⇒  f ( x + 1) =  ⇒ f ( x + 2) = ⋅ f ( x + 1) ⇒ f ( x + 2 ) = .
 2  x x
Odgovor je pod B.
Vježba 223
x −1
Ako je f ( x ) = , onda je f ( x + 2 ) jednako:
x
x ( x + 1) ⋅ f ( x + 1) ( x + 2) ⋅ f ( x )
A. B. C. D. x ⋅ f ( x + 2 )
( x + 2 ) ⋅ f ( x + 1) x x+2
Rezultat: A.

Zadatak 224 (4A, TUPŠ)

Zadane su funkcije f ( x ) = 3 ⋅ x − 2 i g ( x ) = log x ( 2
)
+ 1 . Koliki je zbroj rješenja jednadžbe

(f g )( x ) = 1?
A. 0 B. 6 C. 9 D. 18
Rješenje 224
Ponovimo!
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
Dekadski logaritam
Logaritamska funkcija log10 označava se simbolom log. Broj log x zovemo dekadski, Briggsov ili
obični logaritam.
log 10 x = log x.
1
a =a , log10 = 1 , log f ( x ) = log g ( x ) ⇒ f ( x ) = g ( x ) .
Neka su A, B i C neprazni skupovi i f : A → B, g : B → C funkcije zadane na A, odnosno na B sa
vrijednostima u B, odnosno u C. Tada je sa
( g f )( x ) = g ( f ( x ) ) , ∀x ∈ A
zadana funkcija g f : A → C koja se zove kompozicija (složena funkcija) funkcija f i g.
1.inačica
 f ( x) = 3⋅ x − 2 
(f g )( x ) = 1 ⇒ f ( g ( x ) ) = 1 ⇒ f ( g ( x ) ) = 1 ⇒   ⇒
(
 g ( x ) = log x 2 + 1 
  )
⇒ 3 ⋅ g ( x ) − 2 = 1 ⇒ 3 ⋅ g ( x ) − 2 = 1 ⇒ 3 ⋅ log x ( 2
)
+ 1 − 2 = 1 ⇒ 3 ⋅ log x ( 2
)
+1 = 1+ 2 ⇒

⇒ 3 ⋅ log x ( 2
)
+ 1 = 3 ⇒ 3 ⋅ log x ( 2
)
+ 1 = 3 / : 3 ⇒ log x ( 2
)
+1 = 1 ⇒ x
2
+ 1 = 10
1
⇒

3
 2 2 2 2 x1 = 3  
⇒ x + 1 = 10 ⇒ x = 10 − 1 ⇒ x =9 ⇒ x =9 / ⇒ x1,2 = ± 9 ⇒ .
x2 = − 3 

Sada je:
x1 + x2 = 3 + ( − 3) ⇒ x1 + x2 = 3 − 3 ⇒ x1 + x2 = 0.
Odgovor je pod A.
2.inačica
 f ( x) = 3⋅ x − 2 
(f g )( x ) = 1 ⇒ f ( g ( x ) ) = 1 ⇒ f ( g ( x ) ) = 1 ⇒   ⇒
( ) g ( x ) = log x 2 + 1 
 

⇒ f ( log ( x + 1) ) = 1 ⇒ f ( log ( x + 1) ) = 1 ⇒ 3 ⋅ log ( x + 1) − 2 = 1 ⇒

2 2 2

⇒ 3 ⋅ log ( x + 1) = 1 + 2 ⇒ 3 ⋅ log ( x + 1) = 3 ⇒ 3 ⋅ log ( x + 1) = 3 / : 3 ⇒

2 2 2

⇒ log ( x + 1) = 1 ⇒ log ( x + 1) = log10 ⇒ x + 1 = 10 ⇒

2 2 2

2 2 2 x1 = 3  
⇒ x = 10 − 1 ⇒ x =9 ⇒ x =9 / ⇒ x1,2 = ± 9 ⇒ .
x2 = − 3 

Sada je:
x1 + x2 = 3 + ( − 3) ⇒ x1 + x2 = 3 − 3 ⇒ x1 + x2 = 0.
Odgovor je pod A.
Vježba 224
Zadane su funkcije f ( x ) = 3 ⋅ x − 2 i g ( x ) = log x ( 2
)
+ 1 . Koliki je umnožak rješenja

jednadžbe ( f g )( x ) = 1?
A. 0 B. − 9 C. 9 D. − 6
Rezultat: C.

Zadatak 225 (Petra, gimnazija)

Neprekidna funkcija definirana za sve realne brojeve ima točno dvije točke lokalnoga
minimuma A(– 1, 2) i B(4, – 3) i samo jednu točku lokalnoga maksimuma C(1, 3). Odredite interval /
intervale rasta funkcije na cijeloj domeni.
Rješenje 225
Ponovimo!
Funkcija f ima lokalni minimum u točki x0 ako postoji interval a, b koji sadrži x0 tako da vrijedi

( )
f x0 < f ( x ) , za svaki x ∈ a, b , x0 ≠ x.

Funkcija f ima lokalni maksimum u točki x0 ako postoji interval a, b koji sadrži x0 tako da vrijedi

( )
f x0 > f ( x ) , za svaki x ∈ a, b , x0 ≠ x.
Ako funkcija f ima lokalni minimum ili lokalni maksimum u točki x0 kažemo da funkcija f ima lokalni
ekstrem u x0.

4
Rast funkcije je na intervalima: − 1, 1 , 4, + ∞
Vježba 225
Neprekidna funkcija definirana za sve realne brojeve ima točno dvije točke lokalnoga
minimuma A(– 1, 2) i B(4, – 3) i samo jednu točku lokalnoga maksimuma C(1, 3). Odredite interval /
intervale pada funkcije na cijeloj domeni.
Rezultat: − ∞, − 1 , 1, 4 .

Zadatak 226 (Tijana, ekonomska škola)

2 ⋅ x −1
Odredi inverznu funkciju funkcije f ( x ) = 2 − 3 .
4
Rješenje 226
Ponovimo!
n a+b a b
(n a ) =a
n
,
n n
, ( a + b ) : n = a : n + b : n.
= +

Funkcija je postupak (pravilo, zakon, preslikavanje) kojim se svakom elementu domene (početni skup)
pridružuje samo jedan element kodomene (završni skup).
D f K

x f(x)
f:D→K

D – domena, početni skup, ulazni skup, područje definicije funkcije

K – kodomena, antidomena, završni skup, izlazni skup, područje vrijednosti funkcije
x – original, praslika, argument funkcije, varijabla, nezavisna varijabla
f(x) – slika, vrijednost funkcije, zavisna varijabla
Ako je realna funkcija zadana formulom, onda je njezina prirodna domena skup svih realnih brojeva
za koje formula ima smisla.
Inverzna funkcija
Neka je f : A → B bijekcija. Tada postoji jedna i samo jedna bijekcija g : B → A takva da je
( g f )( x ) = x , ∀x ∈ A
( f g )( y ) = y , ∀y ∈ B.

5
Ta jedinstvena bijekcija g označava se sa f-1 i zove inverzna funkcija funkcije f.
Zapamtimo!

(
f f
−1
) ( ) (
( x ) = f f − 1 ( x ) = x , f − 1 f ( x ) = f − 1 ( f ( x ) ) = x.)
Napišimo zadanu funkciju tako da umjesto f(x) pišemo y:
y = f ( x) 
 3 2 ⋅ x −1.
3 2 ⋅ x −1  ⇒ y = 2 −
f ( x) = 2 −  4
4 
Sada u funkciji zamijenimo slova x i y:
x ↔ y,
2 ⋅ y −1
x = 2 −3 ..
4
Iz dobivene funkcije trebamo izračunati nepoznanicu y.
2 ⋅ y −1
2 ⋅ y −1  kubiramo cijelu 
x = 2 −3 ⇒ 3 = 2−x ⇒   ⇒
4 4  jednadžbu 
3
2 ⋅ y −1  2 ⋅ y −1  3 2 ⋅ y −1 3
⇒ 3 = 2 − x / 3 ⇒ 3  = (2 − x) ⇒ = (2 − x) ⇒
4  4  4
2 ⋅ y −1 3 3 3
⇒ = ( 2 − x ) / ⋅ 4 ⇒ 2 ⋅ y −1 = 4 ⋅ ( 2 − x ) ⇒ 2 ⋅ y = 4 ⋅ ( 2 − x ) + 1 ⇒
4
3 3 1
⇒ 2 ⋅ y = 4 ⋅ (2 − x) + 1 / : 2 ⇒ y = 2 ⋅ (2 − x) + .
2
Na kraju ponovno umjesto y napišemo f – 1 (x) pa rješenje glasi:
−1 3 1
f ( x) = 2 ⋅ (2 − x) + .
2
Vježba 226
2⋅ x +1
Odredi inverznu funkciju funkcije f ( x ) = 2 − 3 .
4
−1 3 1
Rezultat: f ( x) = 2 ⋅ (2 − x) − .
2

Zadatak 227 (Martin, srednja škola)

Je li funkcija f ( x ) = cos ( sin x ) − sin ( cos x ) parna ili neparna?
Rješenje 227
Ponovimo!
Funkciju y = f(x) definiranu u simetričnom području – a ≤ x ≤ a nazivamo:
• parnom, ako je f(– x) = f(x)
• neparnom, ako je f(– x) = – f(x).
• Funkcija f(x) = sin x je neparna:
sin (– x) = – sin x
• Funkcija f(x) = cos x je parna:
cos (– x) = cos x.
f ( − x ) = cos ( sin ( − x ) ) − sin ( cos ( − x ) ) ⇒ f ( − x ) = cos ( − sin x ) − sin ( cos x ) ⇒
⇒ f ( − x ) = cos ( sin x ) − sin ( cos x ) ⇒ f ( − x ) = f ( x ) .

6
Funkcija je parna.
Vježba 227
Je li funkcija f ( x ) = cos ( cos x ) − sin ( cos x ) parna ili neparna?
Rezultat: Parna je.

Zadatak 228 (Martin, srednja škola)

x −1
Ako je f ( x ) = te f ( a ) = b, koliko je a ?
x +1
Rješenje 228
Ponovimo!
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
a −1 
 x −1 f (a) = , a ≠ −1  a −1
f (a) = b ⇒  f ( x) =  ⇒ a +1  ⇒ =b ⇒
 x + 1
f (a) = b  a +1

a −1
⇒ = b / ⋅ ( a + 1) ⇒ a − 1 = b ⋅ ( a + 1) ⇒ a − 1 = b ⋅ a + b ⇒ a − b ⋅ a = b + 1 ⇒
a +1
1 b +1
⇒ a ⋅ (1 − b ) = b + 1 ⇒ a ⋅ (1 − b ) = b + 1 / ⋅ ⇒ a= , b ≠ 1.
1− b 1−b
Vježba 228
x −1
Ako je f ( x ) = te f ( a ) = 2, koliko je a ?
x +1
Rezultat: – 3.

Zadatak 229 (Mario, srednja škola)

Nađite inverznu funkciju funkcije f ( x ) = log 2 x + log 4 x.
Rješenje 229
Ponovimo!
Inverzna funkcija
Neka je f : A → B bijekcija. Tada postoji jedna i samo jedna bijekcija g : B → A takva da je
( g f )( x ) = x , ∀x ∈ A
( f g )( y ) = y , ∀y ∈ B.
Ta jedinstvena bijekcija g označava se sa f i zove inverzna funkcija funkcije f.
-1

Zapamtimo!

(
f f
−1
) ( ) ( )
( x ) = f f − 1 ( x ) = x , f − 1 f ( x ) = f − 1 ( f ( x ) ) = x.
Definicija:
log a = c ⇔ bc = a.
b
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
log a = c log a = bc a = bc
b b
→

7
 1 a c a⋅d + b⋅c log c a n
log n a = ⋅ log b a , + = , log b a = , log b a = n ⋅ log b a.
b n b d b⋅d log c b
n b a ⋅b m n⋅m
log b = 1
b
, n=
1
, a⋅
c
=
c
, (a n ) =a .

1.inačica
Preoblikujemo zadanu funkciju.
1
f ( x ) = log 2 x + log 4 x ⇒ f ( x ) = log 2 x + log 2 x ⇒ f ( x ) = log 2 x + ⋅ log 2 x ⇒
2 2
log 2 x log 2 x 2 ⋅ log 2 x + log 2 x 3 ⋅ log 2 x
⇒ f ( x) = + ⇒ f ( x) = ⇒ f ( x) = ⇒
1 2 2 2
3
⇒ f ( x) = ⋅ log 2 x.
2
Sada tražimo inverznu funkciju.
3 3  zamjena  3
f ( x) = ⋅ log 2 x ⇒  y = f ( x )  ⇒ y = ⋅ log 2 x ⇒   ⇒ x = ⋅ log 2 y ⇒
2 2 x ↔ y  2
2⋅x
3 3 2 2
⇒ ⋅ log 2 y = x ⇒ ⇒ log 2 y = ⋅ x ⇒ y = 2 3
⋅ log 2 y = x / ⋅ ⇒
2 2 3 3
x x x
⇒ y= 2
2 3
( ) 3
⇒ y=4 ⇒ f
−1 3
( x) = 4 .
Ili ovako:

(f f
−1
) ( x) = x ⇒ f ( f −1 ( x )) = x ⇒ f ( f −1 ( x)) = x ⇒ 32 ⋅ log 2 f −1 ( x) = x ⇒
2⋅x
3 −1 2 −1 2 −1
⇒ ⋅ log 2 f ( x) = x / ⋅ ⇒ log 2 f ( x) = ⋅x ⇒ f ( x) = 2 3 ⇒
2 3 3
x x
⇒ f
−1
( x) = 2 ( )
2 3
⇒ f
−1
( x ) = 4 3.
2.inačica
Preoblikujemo zadanu funkciju.
log 2 x log 2 x
f ( x ) = log 2 x + log 4 x ⇒ f ( x ) = log 2 x + ⇒ f ( x ) = log 2 x + ⇒
log 2 4 2
log 2 2
log 2 x log 2 x
⇒ f ( x ) = log 2 x + ⇒ f ( x ) = log 2 x + ⇒
2 ⋅ log 2 2 2 ⋅1

log 2 x log 2 x 2 ⋅ log 2 x + log 2 x 3 ⋅ log 2 x

⇒ f ( x) = + ⇒ f ( x) = ⇒ f ( x) = ⇒
1 2 2 2
3
⇒ f ( x) = ⋅ log 2 x.
2
Sada tražimo inverznu funkciju.
3 3  zamjena  3
f ( x) = ⋅ log 2 x ⇒  y = f ( x )  ⇒ y = ⋅ log 2 x ⇒   ⇒ x = ⋅ log 2 y ⇒
2 2  x ↔ y  2

8
 2⋅x
3 3 2 2
⇒ ⋅ log 2 y = x ⇒ ⇒ log 2 y = ⋅ x ⇒ y = 2 3
⋅ log 2 y = x / ⋅ ⇒
2 2 3 3
x x x
⇒ y= 2
2 3
( )
⇒ y=43 ⇒ f
−1
( x ) = 4 3.
Ili ovako:

(f f
−1
) ( x) = x ⇒ f ( f −1 ( x )) = x ⇒ f ( f −1 ( x)) = x ⇒ 32 ⋅ log 2 f −1 ( x) = x ⇒
2⋅x
3 −1 2 −1 2 −1
⇒ ⋅ log 2 f ( x) = x / ⋅ ⇒ log 2 f ( x) = ⋅x ⇒ f ( x) = 2 3 ⇒
2 3 3
x x
⇒ f
−1
( x) = 2 2 3
( )
⇒ f
−1 3
( x) = 4 .
Vježba 229
Nađite inverznu funkciju funkcije f ( x ) = log 4 x + log 2 x.
x
−1
Rezultat: f ( x ) = 4 3.
Zadatak 230 (2B, TUPŠ)
0.02 ⋅ x
Broj riba u ribnjaku raste u skladu s eksponencijalnim zakonom f ( x ) = 400 ⋅ 10 gdje
je x broj mjeseci proteklih od početka promatranja.
a) Koliki je bio broj riba na početku promatranja?
b) Koliki je bio broj riba u ribnjaku nakon godinu dana?
c) Za koliko će se vremena broj riba udvostručiti?
Rješenje 230
Ponovimo!
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
Dekadski logaritam
Logaritamska funkcija log10 označava se simbolom log. Broj log x zovemo dekadski, Briggsov ili
obični logaritam.
log 10 x = log x.

0 n
log10 = 1 , a =1 , log a = n ⋅ log a.
a)
Na početku promatranja broj riba iznosi:
x=0  0.02 ⋅ 0 0
0.02 ⋅ x  ⇒ f ( 0 ) = 400 ⋅ 10 ⇒ f ( 0 ) = 400 ⋅10 ⇒
f ( x ) = 400 ⋅ 10 
⇒ f ( 0 ) = 400 ⋅1 ⇒ f ( 0 ) = 400 riba.
b)
Nakon godinu dana, tj. 12 mjeseci broj riba iznosi:

9
 x = 12  0.02 ⋅12 0.24
0.02 ⋅ x  ⇒ f (12 ) = 400 ⋅10 ⇒ f (12 ) = 400 ⋅10 ⇒
f ( x ) = 400 ⋅ 10 
džepno 
⇒   ⇒ f (12 ) = 695 riba.
 računalo 
c)
Na početku promatranja bilo je 400 riba.
Budući da se broj riba udvostručio, radi se o jednadžbi:
0.02 ⋅ x 0.02 ⋅ x 0.02 ⋅ x logaritmiramo 
400 ⋅10 = 800 ⇒ 400 ⋅10 = 800 / : 400 ⇒ 10 =2 ⇒   ⇒
 jednadžbu 
0.02 ⋅ x 0.02 ⋅ x
⇒ 10 = 2 / log ⇒ log10 = log 2 ⇒ 0.02 ⋅ x ⋅ log10 = log 2 ⇒
⇒ 0.02 ⋅ x ⋅ 1 = log 2 ⇒ 0.02 ⋅ x = log 2 ⇒ 0.02 ⋅ x = log 2 / : 0.02 ⇒
log 2
⇒ x= ⇒ x = 15.05 mjeseci.
0.02

Vježba 230
0.03 ⋅ x
Broj riba u ribnjaku raste u skladu s eksponencijalnim zakonom f ( x ) = 600 ⋅10 gdje
je x broj mjeseci proteklih od početka promatranja. Koliki je bio broj riba na početku promatranja?
Rezultat: 600 riba.

Zadatak 231 (4A, TUPŠ)

Zadane su funkcije f ( x ) = x i g ( x ) = 2 ⋅ x − 3. Riješite jednadžbu (f g )( x ) = 2.
3 5 7 9
A. B. C. D.
2 2 2 2
Rješenje 231
Ponovimo!
2
( a) = a.

Neka su A, B i C neprazni skupovi i f : A → B, g : B → C funkcije zadane na A, odnosno na B sa

vrijednostima u B, odnosno u C. Tada je sa
( g f )( x ) = g ( f ( x ) ) , ∀x ∈ A
zadana funkcija g f : A → C koja se zove kompozicija (složena funkcija) funkcija f i g.
Iracionalna jednadžba je jednadžba u kojoj se nepoznanica pojavljuje pod znakom korijena (odnosno s
nekim racionalnim eksponentom).
Uobičajna metoda rješavanja:
Kvadriramo jednadžbu kako bismo je sveli na jednadžbu bez korijena. Često je potrebno i više
puta kvadrirati.
Pozor! Vrijednost izraza (radikanda) pod drugim korijenom mora biti nenegativan broj (broj
veći ili jednak nuli).
Dobivene rezultate uvijek moramo uvrstiti u početnu jednadžbu kako bismo provjerili zadovoljavaju li
oni zadanu jednadžbu. Ako ne zadovoljavaju, odbacuju se.
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i

10
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
1.inačica
 f ( x) = x 
(f g )( x ) = 2 ⇒ f ( g ( x ) ) = 2 ⇒   ⇒ f ( g ( x )) = 2 ⇒
 g ( x ) = 2 ⋅ x − 3
2 2
⇒ g ( x) = 2 ⇒ g ( x) = 2 / 2 ⇒ ( g ( x) ) =2 ⇒ g ( x) = 4 ⇒

7
⇒ g ( x) = 4 ⇒ 2 ⋅ x − 3 = 4 ⇒ 2 ⋅ x = 4 + 3 ⇒ 2 ⋅ x = 7 ⇒ 2 ⋅ x = 7 / : 2 ⇒ x = .
2
Odgovor je pod C.
2.inačica
 f ( x) = x 
(f g )( x ) = 2 ⇒ f ( g ( x ) ) = 2 ⇒   ⇒ f ( g ( x )) = 2 ⇒
 g ( x ) = 2 ⋅ x − 3
2
⇒ f ( 2 ⋅ x − 3) = 2 ⇒ f ( 2 ⋅ x − 3) = 2 ⇒ 2⋅ x −3 = 2 ⇒ 2⋅ x −3 = 2 / ⇒
2 2
⇒ ( 2⋅ x −3 ) =2 ⇒ 2⋅ x −3 = 4 ⇒ 2⋅ x = 4 + 3 ⇒ 2⋅ x = 7 ⇒
7
⇒ 2 ⋅ x = 7 /: 2 ⇒ x = .
2
Provjera!
Ovaj rezultat mora se uvrstiti u početnu jednadžbu da bi se provjerilo je li on njezino rješenje.
2 ⋅ x −3 = 2

2 ⋅ x −3 = 2
7
x=
2

7
2 ⋅ −3 = 2
2
7
2 ⋅ −3 = 2
2
7 −3 = 2

4=2
2=2
x jest rješenje
Odgovor je pod C.
Vježba 231
Zadane su funkcije f ( x ) = x i g ( x ) = 2 ⋅ x − 3. Riješite jednadžbu (f g )( x ) − 2 = 0.
3 5 7 9
A. B. C. D.
2 2 2 2
Rezultat: C.

11
Zadatak 232 (4A, 4B, TUPŠ)
 x −3
Koji je skup domena funkcije f ( x ) = log   − log ( x + 2 ) ?
 x 
A. − ∞, − 2 ∪ 0, 3 B. − ∞, 0 ∪ 3, + ∞

C. − ∞, − 2 ∪ 0, + ∞ D. − 2, 0 ∪ 3, + ∞
Rješenje 232
Ponovimo!
a a >0 a<0
>0 ⇒  ili .
b b>0 b<0
Broj koji dijelimo naziva se djeljenik (dividend), broj kojim dijelimo djelitelj (divizor). Rezultat
dijeljenja zove se količnik (kvocijent).
a
U razlomku broj a zovemo brojnik, a broj b nazivnik.
b
Skup zadajemo nabrajanjem njegovih elemenata ili opisom karakterističnih svojstava koja posjeduju
njegovi elementi. Presjek skupova A i B je skup koji sadrži sve elemente koji se nalaze i u skupu A i u
skupu B. Označavamo ga A ∩ B.
Unija skupova A i B je skup koji sadrži sve elemente koji se nalaze u skupu A i sve elemente koji se
nalaze u skupu B. Označavamo ga A ∪ B.
Neka su D i K dva neprazna skupa. Ako je svakom elementu x ∈ D pridružen točno jedan element
f ( x ) ∈ K , kažemo da je definirana funkcija f sa skupa D u skup K i pišemo
f : D → K.
Skup D je domena funkcije ili područje definicije, a K kodomena funkcije ili područje vrijednosti
funkcije. Ako je f funkcija iz R u R i ako je zadana formulom, podrazumijeva se da njezina domena
obuhvaća sve realne brojeve za koje analitički izraz (formula) ima smisla. Ta domena zove se prirodno
područje definicije ili prirodna domena funkcije f.
Područje definicije (domena) funkcije f ( x ) = log b x je interval realnih brojeva

D ( f ) = 0, + ∞ .
Uočimo da iz log x slijedi x > 0.
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
Dekadski logaritam
Logaritamska funkcija log10 označava se simbolom log. Broj log x zovemo dekadski, Briggsov ili
obični logaritam.
log 10 x = log x.

Zadana funkcija f bit će definirana ako oba logaritmanda (izraza pod znakom logaritma) budu strogo
pozitivni realni brojevi. To znači da istodobno moraju vrijediti sljedeće nejednakosti.
x −3 
 x −3 >0
f ( x ) = log   − log ( )
x + 2 ⇒ x .
 x  x+2>0 
Uočimo da je kvocijent (razlomak) dvaju realnih brojeva strogo pozitivan realan broj ako i samo ako
su djeljenik i djelitelj (brojnik i nazivnik) istodobno ili strogo pozitivni ili strogo negativni realni
brojevi. Stoga su moguća sljedeća dva slučaja:

12
 1. slučaj  2. slučaj 
x −3   
>0 x −3 > 0  x −3 < 0 
x  ⇒  i .
x>0 x<0
x+2>0 
  
x+2>0
 x+2>0

Promotrimo 1. slučaj.
x −3 > 0 
x>3 
   tražimo presjek 
x>0  ⇒ x>0  ⇒   ⇒ x > 3 ⇒ x ∈ 3, + ∞ .
   zajednički dio 
x+2>0 x > −2 

C' D C D' C' D'

-∞ -2 0 3 +∞
Promotrimo 2. slučaj.
x −3 < 0 
x<3 
   tražimo presjek 
x<0  ⇒ x<0  ⇒   ⇒ − 2 < x < 0 ⇒ x ∈ − 2, 0 .
   zajednički dio 
x+2>0 x > −2 

C' D C D' C' D'

-∞ -2 0 3 +∞
Budući da može nastupiti ili prvi ili drugi slučaj, domena zadane funkcije je unija skupova dobivenih
kao rješenja svakoga pojedinog slučaja. Dakle,
x ∈ − 2, 0 ∪ 3, + ∞ .
Odgovor je pod D.
Vježba 232
 x −3
Koji je skup domena funkcije f ( x ) = log   + log ( x + 2 ) ?
 x 
A. − ∞, − 2 ∪ 0, 3 B. − ∞, 0 ∪ 3, + ∞

C. − ∞, − 2 ∪ 0, + ∞ D. − 2, 0 ∪ 3, + ∞
Rezultat: D.

Zadatak 233 (4A, 4B, TUPŠ)

Na slici je graf funkcije f.
U istome koordinatnome sustavu nacrtajte graf funkcije g takve da je g(x) = f(x) + 1.

13
 y

0 1
x

y = f( x )

Rješenje 233
Ponovimo!
Polazeći od grafa y = f(x) pomoću jednostavnih geometrijskih konstrukcija dobivamo ove grafove
funkcija:
y1 = − f ( x ) y2 = f ( − x )
zrcaljenje grafa funkcije y = f(x) zrcaljenje grafa funkcije y = f(x)
na osi x na osi y

y y

y1 = - f(x) y2 = f(- x)

0 x 0 x

y = f( x ) y = f( x )

14
 y3 = f ( x − a ) y4 = f ( x ) + b
graf funkcije y = f(x) pomaknut je u graf funkcije y = f(x) pomaknut je u
pozitivnom smjeru na osi x ( + x) pozitivnom smjeru na osi y ( + y)
za veličinu a, a > 0 za veličinu b, b > 0

y y

y4 = f(x) + b

Q L
0 x 0 x
a
y = f( x ) X

b
y3 = f( x - a)
Y
y = f( x )

Uočimo da se svaka točka traženog grafa funkcije g dobije tako da svaku točku polaznog grafa
funkcije f pomaknemo usporedno s osi y za jednu mjernu jedinicu prema gore, u pozitivnom smjeru y
osi.
y

y = g(x)
E2

0 1
x

y = f( x )

g( x) = f(x) + 1

Vježba 233
Na slici je graf funkcije f.
U istome koordinatnome sustavu nacrtajte graf funkcije g takve da je g(x) = f(x) + 2.

15
 y

0 1
x

y = f( x )

Rezultat:
y
K2

y = g(x)

0 1
x

y = f( x )

M2

g( x) = f(x) + 2

Zadatak 234 (Sanja, ekonomska škola)

Ako je f ( x ) = − 0.1 ⋅ x + b linearna funkcija koji je od brojeva f(– 10), f(0), f(10), f(11)
najmanji.
A. f ( − 10 ) B. f ( 0 ) C. f (10 ) D. f (11)
Rješenje 234
Ponovimo!
Linearna funkcija je realna funkcija zadana jednadžbom f(x) = a · x + b, a ≠ 0. Graf linearne funkcije u
pravokutnom koordinatnom sustavu je pravac y = a · x + b. Koeficijent a zove se koeficijent smjera ili
nagib pravca.
f ( − 10 ) = − 0.1 ⋅ ( − 10 ) + b 

f ( 0 ) = − 0.1 ⋅ 0 + b 
f ( x ) = − 0.1 ⋅ x + b ⇒  ⇒
f (10 ) = − 0.1 ⋅10 + b 
f (11) = − 0.1 ⋅ 11 + b 

f ( − 10 ) = 1 + b 

f ( 0) = b 
⇒ .
f (10 ) = − 1 + b 
f (11) = − 1.1 + b najmanja vrijednost 


16
Odgovor je pod D
Vježba 234
Ako je f ( x ) = − 0.1 ⋅ x + b linearna funkcija koji je od brojeva f(– 10), f(0), f(10), f(11)
najveći?
A. f ( − 10 ) B. f ( 0 ) C. f (10 ) D. f (11)
Rezultat: A.

Zadatak 235 (Martina, gimnazija)

x
Dokaži da za funkciju f ( x ) = 2 + 1 vrijedi f ( x + 1) = 2 ⋅ f ( x ) − 1.
Rješenje 235
Ponovimo!
1 n m n+m
a =a , a ⋅a =a .
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
1.inačica
 f ( x ) = 2 x + 1  ⇒ f ( x + 1) = 2 x + 1 + 1 ⇒ f ( x + 1) = 2 x ⋅ 2 1 + 1 ⇒ f ( x + 1) = 2 x ⋅ 2 + 1 ⇒
 
x x x
⇒ f ( x + 1) = 2 ⋅ 2 + 1 ⇒ f ( x + 1) = 2 ⋅ 2 + 2 − 1 ⇒ f ( x + 1) = 2 ⋅ 2 ( )
+ 2 −1 ⇒
x
⇒ f ( x + 1) = 2 ⋅ 2 ( )
+ 1 − 1 ⇒ f ( x + 1) = 2 ⋅ f ( x ) − 1.
2.inačica
x
f ( x + 1) = 2 ⋅ f ( x ) − 1 ⇒ f ( x + 1) − 2 ⋅ f ( x ) + 1 = 0 ⇒  f ( x ) = 2 + 1  ⇒
 
x +1 x x +1 x
⇒ 2 +1− 2 ⋅ 2( )
+1 +1 = 0 ⇒ 2 +1− 2 ⋅ 2 − 2 +1 = 0 ⇒

x +1 x +1 x +1 x +1
⇒ 2 +1− 2 − 2 +1 = 0 ⇒ 2 +1− 2 − 2 + 1 = 0 ⇒ 0 = 0.
Vježba 235
x
Dokaži da za funkciju f ( x ) = 2 + 1 vrijedi f ( x + 1) + 1 = 2 ⋅ f ( x ) .
Rezultat: Dokaz analogan.

Zadatak 236 (Davor, gimnazija)

Dana je linearna funkcija f(x) = 2 · x – 5. Ako je prirast ∆x varijable x jednak c, prirast ∆f
funkcije jednak je:
A. 2 ⋅ c B. 5 ⋅ c C. − 2 ⋅ c D. − 5 ⋅ c
Rješenje 236
Ponovimo!
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c ) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
Linearna funkcija je realna funkcija zadana jednadžbom f(x) = a · x + b, a ≠ 0.
Ako su x1 i x2 vrijednosti varijable x (x1 < x2) njezin prirast ∆x iznosi:
∆x = x2 − x1.
Prirast ∆f funkcije f je:
( ) ( )
∆f = f x2 − f x1 .

17
Prirast ∆x varijable x jednak je c.
∆x = x2 − x1 

 ⇒ x2 − x1 = c.
∆x = c 
Računamo prirast ∆f funkcije f.
f x1 = 2 ⋅ x1 − 5 
( ) 
 ⇒  ∆f = f x − f x  ⇒ ∆f = 2 ⋅ x − 5 − 2 ⋅ x − 5 ⇒
( ) ( ) ( )
 2 1  2 1
f ( x2 ) = 2 ⋅ x2 − 5 

⇒ ∆f = 2 ⋅ x2 − 5 − 2 ⋅ x1 + 5 ⇒ ∆f = 2 ⋅ x2 − 5 − 2 ⋅ x1 + 5 ⇒ ∆f = 2 ⋅ x2 − 2 ⋅ x1 ⇒

( )
⇒ ∆f = 2 ⋅ x2 − x1 ⇒ ∆f = 2 ⋅ ∆x ⇒ [ ∆x = c ] ⇒ ∆f = 2 ⋅ c.
Odgovor je pod A.
Vježba 236
Dana je linearna funkcija f(x) = 5 · x – 3. Ako je prirast ∆x varijable x jednak c, prirast ∆f
funkcije jednak je:
A. 2 ⋅ c B. 5 ⋅ c C. − 2 ⋅ c D. − 5 ⋅ c
Rezultat: B.

Zadatak 237 (Davor, gimnazija)

1
Nultočka linearne funkcije f ( x ) = − ⋅ x + b je x = – 4. Tada je:
2
A. b = 0 B. b = 1 C. b = − 2 D. b = 3
Rješenje 237
Ponovimo!
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Linearna funkcija je realna funkcija zadana jednadžbom f(x) = a · x + b, a ≠ 0.
Za broj x0 kažemo da je nultočka (korijen) funkcije f ako vrijedi
f (x ) = 0.
Budući da je x = – 4 nultočka funkcije f vrijedi:
f ( − 4 ) = 0.
Dalje imamo:
1 1 1
f ( x ) = − ⋅ x + b ⇒ f ( − 4) = − ⋅ ( − 4) + b ⇒ f ( − 4) = − ⋅ ( − 4) + b ⇒
2 2 2
⇒ f ( − 4 ) = 2 + b ⇒  f ( − 4 ) = 0  ⇒ 0 = 2 + b ⇒ 2 + b = 0 ⇒ b = − 2.
Odgovor je pod C.
Vježba 237
1
Nultočka linearne funkcije f ( x ) = − ⋅ x + b je x = 2. Tada je:
2
A. b = 0 B. b = 1 C. b = − 2 D. b = 3
Rezultat: B.

18
Zadatak 238 (Sandra, maturantica)
Zadane su funkcije f ( x ) = 2 ⋅ x i g ( x ) = log 5 x. Riješite jednadžbu (f g )( x ) = 7.
Rješenje 238
Ponovimo!
Neka su A, B i C neprazni skupovi i f : A → B , g : B → C funkcije zadane na A, odnosno na B sa
vrijednostima u B, odnosno u C. Tada je sa
( g f )( x ) = g ( f ( x ) ) , ∀x ∈ A
zadana funkcija g f : A → C koja se zove kompozicija (složena funkcija) funkcija f i g.
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
m
n⋅r m⋅r n m 1 n m
a ⋅b = a ⋅ b , a = a , a =a , a =a n.
n m n+m
a ⋅a =a .
1.inačica
(f g )( x ) = 7 ⇒ f ( g ( x ) ) = 7 ⇒ f ( g ( x ) ) = 7 ⇒ 2 ⋅ g ( x ) = 7 ⇒ 2 ⋅ g ( x ) = 7 ⇒
7
7 7
⇒ 2 ⋅ log 5 x = 7 ⇒ 2 ⋅ log 5 x = 7 / : 2 ⇒ log 5 x = 5 ⇒ ⇒ x=52 ⇒ x=
2
6 1 6 1 3
⇒ x = 5 ⋅ 5 ⇒ x = 5 ⋅ 5 ⇒ x = 5 ⋅ 5 ⇒ x = 125 ⋅ 5 ⇒ x = 279.508.
2.inačica
(f ( )
g )( x ) = 7 ⇒ f ( g ( x ) ) = 7 ⇒ f ( g ( x ) ) = 7 ⇒ f log 5 x = 7 ⇒ f log 5 x = 7 ⇒ ( )
7
7 7
⇒ 2 ⋅ log 5 x = 7 ⇒ 2 ⋅ log 5 x = 7 / : 2 ⇒ log 5 x = ⇒ x = 5 2 ⇒ x = 5 ⇒
2
6 1 6 1 3
⇒ x= 5 ⋅5 ⇒ x = 5 ⋅ 5 ⇒ x = 5 ⋅ 5 ⇒ x = 125 ⋅ 5 ⇒ x = 279.508.
Vježba 238
Zadane su funkcije f ( x ) = 2 ⋅ x i g ( x ) = log 5 x. Riješite jednadžbu (f g )( x ) = 2.
Rezultat: x = 5.

Zadatak 239 (Vedran, tehnička škola)

Tablicom
x 2 –2
f(x) – 2 4
prikazane su vrijednosti funkcije:
A. f ( x ) = 2 ⋅ x + 8 B. f ( x ) = − 2 ⋅ x + 8
2 2
C . f ( x ) = − 1.5 ⋅ x + 1 D. f ( x ) = − ⋅ x −
3 3
Rješenje 239
Ponovimo!

19
 a
⋅ b = 1.
b
Funkcija
f ( x) = a ⋅ x + b
zove se linearna funkcija. Brojevi a i b su racionalni brojevi i a ≠ 0.
Linearnu funkciju
f ( x) = a ⋅ x + b
određuje skup uređenih parova (x, y) koje možemo prikazati u pravokutnom koordinatnom sustavu u
ravnini.
Graf linearne funkcije
f ( x) = a ⋅ x + b
je pravac čija jednadžba glasi
y = a ⋅ x + b.
Pravac točkama A(x1, y1) , B(x2, y2) , x1 ≠ x2, ima jednadžbu:
y −y
y − y1 = 2 1 ⋅ x − x1 . ( )
x −x
2 1
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c ) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
Razlomak pretvaramo u decimalni broj tako da brojnik podijelimo nazivnikom.
1.inačica
U ponuđenim odgovorima dane su linearne funkcije, a njihovi su grafovi pravci. Dakle, jedan od
ponuđenih odgovora je pravac koji prolazi točkama A(2, – 2) i B(– 2, 4). Pomoću formule za
jednadžbu pravca kroz dvije točke odredit ćemo točan odgovor.
A x1, y1 = A ( 2, − 2 ) 
( )   y2 − y1 
 ⇒  y − y1 = ( )
⋅ x − x1  ⇒
B ( x2 , y2 ) = B ( − 2, 4 )   x2 − x1 

4 − ( − 2) 4+2 6
⇒ y − ( − 2) = ⋅ ( x − 2) ⇒ y + 2 = ⋅ ( x − 2) ⇒ y + 2 = − ⋅ ( x − 2) ⇒
−2−2 −4 4
6 3 3
⇒ y + 2 = − ⋅ ( x − 2) ⇒ y + 2 = − ⋅ ( x − 2) ⇒ y + 2 = − ⋅ x + 3 ⇒
4 2 2
3 3
⇒ y = − ⋅ x + 3 − 2 ⇒ y = − ⋅ x + 1 ⇒ y = − 1.5 ⋅ x + 1.
2 2
Odgovor je pod C.
2.inačica
U ponuđenim odgovorima dana je linearna funkcija
f ( x ) = a ⋅ x + b.
Budući da su tablicom zadane vrijednosti funkcije, uvrstit ćemo zadane brojeve u formulu.

20
  iz tablice 
f ( 2) = a ⋅ 2 + b  f ( 2) = 2 ⋅ a + b   
f ( x) = a ⋅ x + b ⇒  ⇒  ⇒  f ( 2) = − 2  ⇒
f ( − 2) = a ⋅ ( − 2) + b  f ( − 2) = − 2 ⋅ a + b   f ( − 2) = 4 
 
−2 = 2⋅a + b  2⋅a + b = −2   metoda suprotnih 
⇒  ⇒  ⇒   ⇒ 2⋅b = 2 ⇒
4 = −2⋅a + b  −2⋅a + b = 4   koeficijenata 
⇒ 2 ⋅ b = 2 / : 2 ⇒ b = 1.
Računamo a.
2⋅a +b = −2 
 ⇒ 2 ⋅ a + 1 = − 2 ⇒ 2 ⋅ a = − 2 −1 ⇒ 2 ⋅ a = − 3 ⇒ 2 ⋅ a = − 3 / : 2 ⇒
b =1 
3
⇒ a=− ⇒ a = − 1.5.
2
Funkcija je dana izrazom:
 a = − 1.5 
f ( x) = a ⋅ x + b ⇒   ⇒ f ( x ) = − 1.5 ⋅ x + 1.
 b =1 
Odgovor je pod C.
Vježba 239
Tablicom
x 2 3
f(x) 1 4
prikazane su vrijednosti funkcije:
A. f ( x ) = 2 ⋅ x − 3 B. f ( x ) = 2 ⋅ x + 2
C. f ( x ) = 3 ⋅ x + 5 D. f ( x ) = 3 ⋅ x − 5
Rezultat: D.

Zadatak 240 (4A, 4B, TUPŠ)

1 3
Zadana je funkcija f ( x ) = ⋅ sin x + ⋅ cos x. Odredite amplitudu i temeljnu periodu.
2 2
Rješenje 240
Ponovimo!
π 1 π 3
cos = , sin = , sin ( x + y ) = sin x ⋅ cos y + cos x ⋅ sin y..
3 2 3 2
Za funkciju
f ( x ) = a ⋅ sin ( b ⋅ x + c )
je:
• │a│ amplituda
2 ⋅π
• P= temeljna perioda
b
• c fazni pomak.
Za realni broj x njegova je apsolutna vrijednost (modul) broj │x│ koji određujemo na ovaj način:
 x, x ≥ 0
x =
 − x, x < 0.
Ako je broj x pozitivan ili nula, tada je on jednak svojoj apsolutnoj vrijednosti. Za svaki x, x ≥ 0,
vrijedi │x│= x.

21
Ako je x negativan broj, njegova apsolutna vrijednost je suprotan broj – x koji je pozitivan. Za svaki x,
x < 0, je │x│= – x.
Ako je zadana funkcija
f ( x ) = a1 ⋅ cos ( b ⋅ x ) + a2 ⋅ sin ( b ⋅ x ) ,
tada vrijede formule za:
• amplitudu
2 2
a= a1 + a2
• periodu
2 ⋅π
P= .
b
Ako su a i b prirodni brojevi, onda broj koji je djeljiv i brojem a i brojem b zovemo zajedničkim
višekratnikom brojeva a i b. Svaka dva prirodna broja imaju beskonačno puno zajedničkih
višekratnika. Najmanji od njih zovemo najmanjim zajedničkim višekratnikom tih brojeva.
2 2
n a a 2 a b a+b
1
=n ,   =
b 2
, a =a , ( ) + =
n n n
.
b
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Trigonometrijska funkcija sinus periodična je funkcija sa temeljnom periodom 360° (ili 2 · π rad).

( 0
)
sin α + k ⋅ 360 = sin α , sin (α + k ⋅ 2 ⋅ π ) = sin α , k ∈ Z .
Trigonometrijska funkcija kosinus periodična je funkcija sa temeljnom periodom 360° (ili 2 · π rad).

(
cos α + k ⋅ 360
0
) = cos α , cos (α + k ⋅ 2 ⋅ π ) = cos α , k ∈ Z .
1.inačica
Preoblikujemo zadanu funkciju.
1 3 π π
f ( x) = ⋅ sin x + ⋅ cos x ⇒ f ( x ) = cos ⋅ sin x + sin ⋅ cos x ⇒
2 2 3 3
π π  π  π
⇒ f ( x ) = sin x ⋅ cos + cos x ⋅ sin ⇒ f ( x ) = sin  x +  ⇒ f ( x ) = 1 ⋅ sin 1 ⋅ x +  ⇒
3 3  3  3


a = 1 amplituda

⇒ b =1 .
π 
c = fazni pomak 
3 
Temeljna perioda je
b =1 
 2 ⋅π
2 ⋅π  ⇒ P = ⇒ P = 2 ⋅π .
P=  1
b 
2.inačica
Temeljna perioda zadane funkcije

22
 1 3
f ( x) = ⋅ sin x +
⋅ cos x
2 2
jednaka je najmanjem zajedničkom višekratniku temeljnih perioda pojedinih funkcija (sin x i cos x).
Ovo pravilo vrijedi samo za zbroj i razliku pojedinih funkcija. Budući da funkcije sin x i cox x imaju
temeljne periode 2 · π, temeljna perioda zadane funkcije je najmanji zajednički višekratnih tih brojeva.
P = 2 ⋅π.
Amplituda funkcije f iznosi:
1 
a1 =
1 3 2    2 2 
f ( x ) = ⋅ sin x + ⋅ cos x ⇒  ⇒  a = a1 + a2  ⇒
2 2 3  
a2 =
2  
2 2
⇒ a=
2
1  3
⇒ a=
1 ( 3) ⇒ a=
1 3
⇒ a=
1+ 3
⇒
  +   + +
 2   2  4 2
2 4 4 4

4 4
⇒ a= ⇒ a= ⇒ a= 1 ⇒ a = 1.
4 4
Vježba 240
3 1
Zadana je funkcija f ( x ) = ⋅ cos x + ⋅ sin x. Odredite amplitudu i temeljnu periodu.
2 2
Rezultat: a = 1 , P = 2 ⋅π.

23