9.

Diferencijalne jednadžbe 163

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

U ovom poglavlju:

Direktna integracija
Separacija varijabli
Linearna diferencijalna jednadžba
Bernoullijeva diferencijalna jednadžba
Diferencijalna jednadžba homogenog stupnja
Egzaktna diferencijalna jednadžba

Dajemo nekoliko karakterističnih primjera diferencijalnih jednadžbi, gdje funkcija y = y (x)

dy
predstavlja traženo rješenje, dok y ' obilježava njenu derivaciju, odnosno y ' = :
dx

i) diferencijalna jedandžba koja se rješava metodom direktne integracije

y '= e 3 x ;

ii) diferencijalna jedandžba koja se rješava metodom separacije varijabli

x 2 y ' = y ( y − 3) ;

iii) linearna diferencijalna jednadžbe

2
y '+2 xy = x 3e − x ;

iv) Bernoullijeva diferencijalna jednadžba

y '− y = xe5 x y 3 ;

v) egzaktna diferencijalna jednadžba

y
dx + ( y 3 + ln x)dy = 0 ;
x

vi) diferencijalna jedandžba homogenog stupnja

( x 2 − 3 y 2 )dx + xydy = 0 .
164 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

Naravno, postoje još mnogi drugi tipovi diferencijalnih jednadžbi prvog reda. Tipovi koje
smo gore naveli i koje ćemo detaljno raditi se najčešće pojavljuju u nastavnom procesu.

Primjetimo da pod rješenjem diferencijalne jednadžbe y ' = F ( x, y ( x)) podrazumjevamo

funkciju y = y (x) koja zadovoljava tu jednadžbu u smislu da nakon uvrštavanja te funkcije u
y ' = F ( x, y ( x)) imamo valjanu jednakost. Na primjer, funkcija y = e 3 x − 1 zadovoljava
diferencijalnu jedandžbu y '− y = 2e 3 x + 1 , jer kad je uvrstimo u danu jednakost dobivamo 0 =
0. Kažemo još da je funkcija y = e 3 x − 1 jedno konkretno ili takozvano partikularno rješenje
ove jednadžbe. Međutim, to nisu sva njena rješenja. Sva njena rješenja, takozvano opće
rješenje, imaju nakon rješavanje dane jednadžbe y '− y = 2e 3 x + 1 oblik y = c ⋅ e x + e 3 x − 1 , gdje
je c proizvoljna konstanta. Znači, trebamo razlikovati pojam općeg rješenja od pojma
partikularnog rješenja neke diferencijalne jednadžbe

9.1 DIREKTNA INTEGRACIJA

Mali broj diferencijalnih jednadžbi možemo riješiti samo direktnom integracijom. Međutim,
kad tad, nakon primjene raznih metoda, diferencijalnu jednadžbu dovodimo u oblik za
direktno integriranje. Metodu direktnog integriranja ćemo objasniti na slijedećim primjerima.

1 1
∫
☺ 670. y ' = e 3 x ⇔ y ( x) = e 3 x dx = e 3 x + c ⇒
3
y ( x) = e 3 x + c.
3

x7 x4
∫ ∫ ∫
☺ 671. y ' = ( x 3 + 1) 2 ⇔ y ( x) = ( x 3 + 1) 2 dx = x 6 dx + 2 x 3 dx + dx = ∫ 7
+
2
+ x+c
7 4
x x
⇒+ y ( x) =
+ x + c.
7 2
∫ ∫
☺ 672. y ' = x sin x ⇔ y ( x) = x sin xdx = − x cos x + cos xdx = − x cos x + sin x
⇒ y ( x) = − x cos x + sin x + c.

 y' = x3 + 4 x
☺ 673.  ; potrebno je prvo naći opće rješenje, a potom samo ono koje
 y (0) = 1
zadovoljava početni uvjet y (0) = 1 ;
x4
i) ∫
y ' = x 3 + 4 x ⇒ y ( x) = ( x 3 + 4 x)dx =
4
+ 2x2 + c ,
4
0
ii) y (0) = 1 ⇒ y (0) = + 2 ⋅ 02 + c = 0 ⇒ c = 0 ,
4
x4
iii) rješenje: y ( x) = + 2x2.
4
9. Diferencijalne jednadžbe 165
 sin x
 y' =
☺ 674.  cos x
 y (π / 4) = 1
sin x sin x
i) y' =
cos x
⇒ y ( x) =
cos x ∫
dx = − ln cos x + c ,

ii) y (π / 4) = 1 ⇒ y (π / 4) = − ln cos(π / 4) + c = 1 ⇒ c = 1 − ln 2 ,
iii) rješenje: y ( x) = − ln cos x + 1 − ln 2 .

 y ' = xe3 x
☺ 675. 
 y (1) = 0
xe3 x 1 3 x xe3 x 1 3 x
i) y ' = xe3 x ∫
⇒ y ( x) = xe3 x dx =
3
−
3 ∫
e dx =
3
− e +c ,
9
3 3
e e 2
ii) y (1) = 0 ⇒ y (1) = − + c = 0 ⇒ c = − e 3 ,
3 9 9
3x 3x
xe e 2
iii) rješenje: y ( x) = − − e3 .
3 9 9

 ln x
 y' =
☺ 676.  x
 y (1) = 0
ln x ln x 1
i) y' =
x
⇒ y ( x) = ∫ x
dx = ln 2 x + c ,
2
1
ii) y (1) = 0 ⇒ y (1) = ln 2 1 + c = 0 ⇒ c = 0 ,
2
1
iii) rješenje: y ( x) = ln 2 x.
2

♠PRIMJEDBA♠

Kako vidimo, već u nekoliko primjera rješavanja diferencijalnih jednadžbi, neodređeni

integrali igraju ključnu ulogu, te stoga preporučamo da se vratite na Poglavlje 7, te ponovite
osnovne tipove i metode za rješavanje neodređenih integrala. Naravno u složenijim tipovima
diferencijalnih jednadžbi osim neodređenih integrala potrebno je i znati algoritam za
rješavanje dotičnog tipa jednadžbe.

9.2 SEPARACIJA VARIJABLI

Sada prelazimo na primjere onih diferencijalnih jednadžbi koje se rješavaju metodom
separacije varijabli. Sama riječ kaže da treba u danoj diferencijalnoj jednadžbi razdvojiti
varijable y i x na dvije različite strane jednakosti. Pri tome, prvo treba separirati derivaciju
166 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

dy
odnosno trebamo je zapisati u obliku y ' = . Kada se izvrši separacija, tada direktnim
dx
integriranje obadviju strana jednakosti, dolazimo do rješenja dane jednadžbe. Primjetimo, da
se mali broj jednadžbi može riješiti samo separacijom. Međutim, veći broj jednadžbi se može
raznim metodama dovesti na separaciju varijable.

5y ( y − 3)dy 3
☺ 677. y ' =
x( y − 3)
⇔
y
= xdx ⇔ ∫ (1 − y )dy = ∫ xdx ;
1
Rješenja: y − 3 ln y = x 2 + c.
2

dy 1 1 1 1
☺ 678. x 2 y ' = y ( y − 1) ⇔ =
y ( y − 1) x 2
dx ⇔ (
y −1 y∫
− ) dy = 2 dx
x ∫
1 1
⇒ ln( y − 1) − ln y = − + c ; Rješenja: y ( x) = i y ( x) = 0 .
x 1 − c ⋅ e1/ x

dy 1 1 1
☺ 679. x 3 y ' = 1 − y 2 ⇔
1− y2
=
x3
dx ⇔ ∫ 1− y2
dy = ∫x 3
dx

1 1
⇒ arc siny = − 2
+ c ; Rješenja: y ( x) = − sin( 2 + c) .
2x 2x

y2
☺ 680. yy ' = e x ⇔ ydy = e x dx ⇔ ∫ ∫
ydy = e x dx ⇒
2
= ex + c ;

Rješenja: y 2 = 2e x + c .

 y ' = x(1 + y 2 )
☺ 681. 
 y ( 0) = 1
dy dy x2
iv) y ' = x(1 + y 2 ) ⇔
1+ y2
= xdx ⇔ ∫ 1+ y2
= xdx ∫ ⇒ arc tg y =
2
+c;

x2
Opće rješenje: y ( x) = tg( + c) ;
2
π
v) y (0) = 1 ⇒ y (0) = tg (0 + c) = 1 ⇒ c = ;
4
x2 π
vi) Rješenje zadatka: y = tg( + ).
2 4

 yy ' = x 2
☺ 682. 
 y (1) = 3
y 2 x3
i) yy ' = x 2 ⇔ ydy = x 2 dx ⇔ ∫ ∫
ydy = x 2 dx ⇒
2
=
3
+c;
9. Diferencijalne jednadžbe 167

2 x3
Opće rješenje: y ( x) = +c ;
3
2 25
ii) y (1) = 3 ⇒ y (1) = +c =3 ⇒ c= ;
3 3
2 x 3 + 25
iii) Rješenje zadatka: y = .
3

 y 2 y' = e x
☺ 683. 
 y (1) = 4
y3
i) y 2 y' = e x ⇔ y 2 dy = e x dx ⇔ ∫ ∫
y 2 dy = e x dx ⇒
3
= ex + c ;

Opće rješenje: y ( x) = 3 3e x + c ;
ii) y (1) = 4 ⇒ y (1) = 3 3e + c = 4 ⇒ c = 64 − 3e ;
iii) Rješenje zadatka: y ( x) = 3 3e x + 64 − 3e .

♠ZADACI ZA VJEŽBU♠

U slijedećim zadacima metodom separacije naći opća rješenja diferencijalnih jednadžbi.

684. xydy = y 2 + 1dx . 685. 2 x 2 yy '+ y 2 = 2 .

686. y '− xy 2 = 2 xy . 687. (1 + x + y + xy ) y ' = 1 .
y' (sin y ) y ' xe x
688. − x 3e 2 y = 0 . 689. = .
sin 3 x x y

U slijedećim zadacima metodom separacije naći partikularno rješenje diferencijalnih

jednadžbi.

 xyy ' = 1  yy ' = − x

690.  . 691.  .
 y (1) = 5  y (1) = 1
e x y ' = y  xy '+ sin y = 0
692.  . 693.  .
 y ( 0) = 4  y (1) = π
( x 2 − 1) y '+2 xy 2 = 0  (ctg x) y '+ y = 2
694.  . 695.  .
 y ( 0) = 1  y (0) = −1

♠RJEŠENJA♠

684. ln x = c + y 2 + 1 . 685. y 2 − 2 = c ⋅ e1/ x .

2 2
686. (c ⋅ e − x − 1) y = 2 i y = 0 . 687. e ( y + y / 2)
= (1 + x)c .
168 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

e −2 y 2 x cos 3 x x 3 cos 3 x 2 x sin 3x x 2 sin 3x

688. − = − − + +c.
2 9 3 27 3
689. − y cos y + sin y = ( x 2 − 2 x + 2)e x + c . 690. y = ln x 2 + 25 . 691. y = 2 − x 2 .
−x
692. y = 4e (1−e )
. 693. y = π . 694. y (ln( x 2 − 1) + c) = 1 i y = 0 . 695. y = 2 − 3 cos x .

9.3 LINEARNA DIFERENCIJALNA JEDNADŽBA

Linearne diferencijalne jednadžbe, za razliku od ostalih tipova diferencijalnih jednadžbi,

imaju svojstvo univerzalnog rješenja. To znači da sve linearne diferencijalne jednadžbe imaju
istu formu rješenja. O tome govori slijedeći rezultat.

♣Teorem 21. Neka je zadana linearna diferencijalna jednadžba u općenitom obliku:

dy
+ p ( x) y = q( x) ,
dx

gdje su y = p (x) i y = q(x) neprekidne funkcije, takozvani koeficijenti jednadžbe. Tada

sva njena rješenja y = y (x) imaju oblik:

− p ( x ) dx  ∫ p ( x ) dx dx . ♣
y ( x) = e ∫ ∫
c + q ( x ) e 
 

♥Dokaz: dokaz je jednostavan, te istovremeno ilustrira postupak za rješavanje linearnih

jednadžbi, koji sami možemo koristiti u zadacima. Ako je y = y (x ) neko rješenje linearne
diferencijalne jednadžbe y '+ p ( x) y = q ( x) , tada želimo pokazati da to rješenje mora imati

oblik zadan u iskazu teorema. Prvo jednadžbu množimo sa multiplikatorom e ∫

p ( x ) dx
, pa
sređujemo lijevu stranu i na kraju integriramo obadvije strane jednadžbe:

dy
e∫ + p ( x )e ∫ y = q ( x )e ∫
p ( x ) dx p ( x ) dx p ( x ) dx
⇔
dx
d  ∫ p ( x ) dx 
y  = q ( x )e ∫ e∫ y = q ( x )e ∫
p ( x ) dx p ( x ) dx p ( x ) dx
e
dx  
⇔ ∫ dx + c ⇒

y=e ∫ [ q ( x )e ∫
− p ( x ) dx p ( x ) dx
∫ dx + c]. ♥

Naravno da je moguće koristiti ovu formulu za rješavanje linearnih diferencijalnih jednadžbi.

Međutim, ako nismo dovoljno vični sa integralima, bilo bi bolje ponoviti postupak u dokazu
ovog teorema. To ćemo pokazati na nekoliko riješenih primjera.
9. Diferencijalne jednadžbe 169
1 2
☺ 696. Riješimo diferencijalnu jednadžbu y '+ y = e x , koristiće formulu za opće rješenje
x
danu u teoremu 21:
1 2
i) p( x) = , q ( x) = e x ;
x
1
p( x)dx = dx = ln x , e ∫
p ( x ) dx
ii) ∫ ∫ x
= e ln x = x ;

1 2
q( x)e ∫
p ( x ) dx
∫ ∫
2
iii) dx = e x xdx = e x ;
2
− ∫ p ( x ) dx 1
iv) e = e −ln x = ;
x
− ∫ p ( x ) dx 1 1 2 1 x2 c
[c + q ( x )e ∫
p ( x ) dx
v) y ( x) = e ∫ dx] = [c + e x ] =
x 2 2x
e + .
x

2
☺ 697. Riješimo diferencijalnu jednadžbu xy '+ y = xe x , koristeći postupak za dokaz općeg
rješenja koji je prezentiran u dokazu teorema 21. Prvo jednadžbu pišemo u obliku
1 2
y '+ y = e x , te sa njom radimo slijedeće korake:
x
e∫
p ( x ) dx
i) množimo jednadžbu sa multiplikatorom = e ln x = x pa dobivamo
2
x
xy '+ y = xe ;
d 2
ii) sređivanje desne strane: ( xy ) = xe x ;
dx
iii) integriranjem obadviju strana dobivamo:
1 1 2 1 x2 c
∫
2
xy = c + xe x dx ⇒ y ( x) = [c + e x ] = e + .
x 2 2x x

Na svakom pojedinačno je da procjeni koja od ova dva načina će koristiti u rješavanju

linearnih diferencijalnih jednadžbi.

☺ 698. Riješimo diferencijalnu jednadžbu xy '+5 y = x 3 , koristeći postupak za dokaz općeg

rješenja koji je prezentiran u dokazu teorema 21. Prvo jednadžbu pišemo u obliku
5
y '+ y = x 2 pa postupamo:
x
množimo jednadžbu sa multiplikatorom e ∫ x = e ln x = x 5
5 dx 5
i) pa dobivamo
x 5 y '+5 x 4 y = x 7 ;
d 5
ii) sređivanje desne strane: ( x y) = x 7 ;
dx
iii) integriranjem obadviju strana dobivamo:
1 1 1 c
∫
x 5 y = c + x 7 dx ⇒ y ( x) = 5 [c + x 8 ] = x 3 + 5 .
x 8 8 x
2
☺ 699. Riješimo diferencijalnu jednadžbu y '+2 xy = 3 xe − x , koristeći postupak za dokaz
općeg rješenja koji je prezentiran u dokazu teorema 21:
170 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

e∫
2 xdx 2
i) množimo jednadžbu sa multiplikatorom = ex pa dobivamo
x2 x2
e y '+2 xe y = 3 x ;
d x2
ii) sređivanje desne strane: (e y ) = 3 x ;
dx
iii) integriranjem obadviju strana dobivamo:
3 2 3 2 − x2
∫
2 2 2
e x y = c + 3 xdx ⇒ y ( x ) = e − x [c + x ] = x e + ce − x .
2 2

♠ZADACI ZA VJEŽBU♠

U slijedećim zadacima naći opće rješenje dane linearne diferencijalne jednadžbe.

700. y '− xy = x . 701. xy '+ y = x ln x .

2
702. xy '+ y = x sin x . 703. x 2 y '+ (1 − 2 x) y = x 2 .
3 1 2
704. y '− 2 y = 2 . 705. y '− y = x ln x .
x x x
706. y '+4 y = 2 x + 3e 3 x . 707. y '−2 y = xe3 x .
708. y '+ y = sin x . 709. y = x( y '− x cos x) .
710. ( xy '−1) ln x = 2 y . 711. xy '+ ( x + 1) y = 3 x 2 e − x .

U slijedećim zadacima naći partikularno rješenje dane linearne diferencijalne jednadžbe.

Pri tome kao i kod separacije varijable iz pethodne točke, prvo nađemo opće rješenje a
potom uvrštavanjem početnog uvjeta izračunamo nepoznatu konstantu c .

 y '+4 y = 2 x + 3e 3 x  y '−2 y = xe3 x

712.  . 713.  .
 y (0) = 5  y (3) = 1
 y '+2 xy = x 3e − x 2  xy '+ y = xe x 2
714.  . 715.  .
 y (0) = 4  y (1) = 2
 xy '+5 y = x 3 (1 + x 2 ) y '+9 y = 0
716.  . 717.  .
 y (1) = 1  y (3) = 1
 x 3 y '+3 x 2 y = sin x  xy '+2 y = cos x
718.  . 719.  .
 y (π ) = 0  y (π / 2) = 0
 xy '+ y = x 4 + x 3  xy '+2 y = e x
720.  . 721.  .
 y (1) = 1 / 2  y (1) = 1
 x(2 + x) y '+2(1 + x) y = 1 + 3 x 2  y ' cos x − y sin x = x 3e x
2

722.  . 723.  .
 y (−1) = 1  y (0) = 1
9. Diferencijalne jednadžbe 171
♠RJEŠENJA♠

2 x c 1 c cos x 2
700. y = −1 + c ⋅ e x /2
.701. y = − + + x ln x . 702. y = − .
4 x 2 x x
1 1
703. y = x 2 (1 + c ⋅ e1/ x ) . 704. y = − + c ⋅ e −3 / x . 705. y = cx 2 + x 2 ln 2 x .
3 2
x 1 3
706. y = − + e 3 x + c ⋅ e − 4 x . 707. y = xe3 x − e 3 x + c ⋅ e 2 x .
2 8 7
1 1
708. y = sin x − cos x + c ⋅ e − x . 709. y = x(c + sin x) . 710. y = c ln 2 x − ln x .
2 2
x 1 3 263 − 4 x
711. xy = ( x 3 + c)e − x . 712. y = − + e 3 x + e .
2 8 7 56
2

3x 3x −6 3 2x 1 4 − x2 − x2 ex 2 e
713. y = xe − e + (e − 2e )e . 714. y = x e + 4e . 715. y = + − .
4 2x x 2x
x3 7 1 cos x
716. y= + 5 . 717. y = e 9 arctg 3−9 arctgx . 718. y = − 3 + 3 .
8 8x x x
cos x sin x π 1 x 3
x 4
1 + x + x3
719. y= 2 + − 2 . 720. y = + + . 722. y = .
x x 2x 20 x 4 5 2x + x2

9.4 BERNOULLIJEVA DIFERENCIJALNA JEDNADŽBA

Bernoullijeva diferencijalna jednadžba ima oblik:

dy
+ p( x) y = q ( x) y n .
dx

Ako je n = 0 ili n = 1 , tada je ovo linearna jednadžba. Ako je pak n ≠ 0,1 tada se
supstitucijom u = y1− n Bernoullijeva jednadžba svodi na linearnu jednadžbu. Preciznije, ako
pomnožimo Bernoullijevu jednadžbu sa y − n tada dobivamo:
dy 1 d ( y1− n )
y −n + p( x) y1− n = q( x) ⇔ + p ( x) y1− n = q ( x) .
dx 1 − n dx

Sada supstitucijom u = y1− n dobivamo da Bernoullijeva jednadžba prelazi u linearni oblik:

du
+ (1 − n) p ( x)u = (1 − n)q ( x) .
dx
Sada ovu linearnu jednadžbu riješimo koristeći razmatranja iz prethodne točke, pa je traženo
rješenje Bernoullijeve jednadžbe dano sa
y ( x) = (u ( x))1/(1− n ) .

Ovaj postupak ćemo ponovit na nekoliko riješenih primjera.

172 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

dy
724. Riješiti diferencijalnu jednadžbu + y = xy 3 .
dx
i) Množenjem jednadžbe sa y −3 dobivamo:
dy 1 d ( y −2 )
y −3 + y −2 = x ⇔ − + y −2 = x ;
dx 2 dx

ii) Sada supstitucijom u = y −2 prethodna jednadžba postaje linearna

du
− 2u = −2 x ;
dx
iii) Ovu linearnu jednadžbu rješavamo primjenom postupka iz Teorema 24, pa
1
dobivamo da je: u ( x) = x + + ce 2 x ;
2
iv) Na kraju traženo rješenje Bernoullijeve jednadžbe glasi:

2
y 2 ( x) = .
2 x + 1 + ce 2 x

dy x
725. Riješiti diferencijalnu jednadžbu x + 2 y = 3 . Prvo je napišemo u obliku:
dx y
dy 2 1
+ y = 3 . Potom radimo slijedeće korake.
dx x y
i) Množenjem jednadžbe sa y 3 dobivamo:
dy 2 4 1 d ( y4 ) 2 4
y3 + y =1 ⇔ + y =1;
dx x 4 dx x
4
ii) Sada supstitucijom u = y prethodna jednadžba postaje linearna
du 8
+ u = 4;
dx x
iii) Ovu linearnu jednadžbu rješavamo primjenom postupka iz Teorema 24, pa
4 c
dobivamo da je: u ( x) = x + 8 ;
9 x
iv) Na kraju traženo rješenje Bernoullijeve jednadžbe glasi:

4x c
y ( x) = ± 4 + .
9 x8

♠ZADACI ZA VJEŽBU♠

U slijedećim zadacima naći opće riješenje zadane diferencijalne jednadžbe.

726. y '+ y = y 4 sin x . 727. x 3 y '−2 xy = y 3 .

728. xy '+2 y = e x y −1 . 729. xy 2 y '− x 2 = y 3 .
730. y '− y tg x = y 4 cos x . 731. xy '+2 y + x 5 y 3e x = 0 .
9. Diferencijalne jednadžbe 173
U slijedećim zadacima naći partikularno riješenje zadane diferencijalne jednadžbe.

 xy '+ y = y −2  y
732.  . 2 y '− + y 3 cos x = 0
733.  x .
 y (1) = 2  y ( 2) = 1
 y  x
 y '+ = x 3 y 3  y '− y = xy 5
734.  x . 735.  2 .
 y (2) = 1  y (1) = 1
 y '−2 y tg x + y 2 tg 4 x = 0  y
736.  .  y '+ = −e x y 3
737.  4x .
 y ( 0) = 2  y (1) = 1

♠RJEŠENJA♠

3 9 1
726. y = (c ⋅ e 3 x + cos x + sin x) −1/ 3 . 727. y 2 = .
10 10 1 1
− − + c ⋅ e4/ x
8 2x
c 12 12 6 2
728. y = 4 + e ( − 4 + 3 − 2 + ) . 729. y = cx − 3x 2 .
2 x 3 3

x x x x x
2
731. y −2 = x 4 (2e x + c) i y = 0 . 732. xy = 3 x 3 + 7 . 734. y = .
x 17 − 4 x 2
2 1
735. y = (−2 + 3e1− x ) −1/ 4 . 737. y = .
4
x (1 − 4e + 4e x )1/ 2

9.5 EGZAKTNA DIFERENCIJALNA JEDNADŽBA

Diferencijalna jednadžba f ( x, y )dx + g ( x, y )dy = 0 se zove egzaktna ukoliko postoji funkcija

u ( x, y ) takva da je:
∂u ∂u
= f ( x, y ) i = g ( x, y ) ,
∂x ∂y

odnosno ukoliko je du = f ( x, y )dx + g ( x, y ) . Tada egzaktna jednadžba poprima oblik du = 0

dok je opće rješenje dano formulom u ( x, y ) = c . Naravno pod uvjetom da smo pronašli iz
prethodnih uvjeta funkciju u ( x, y ) . Primjetimo još da se svaka diferencijalna jednadžba prvog
reda može napisati u obliku f ( x, y )dx + g ( x, y )dy = 0 .

Prije pronalaženja funkcije u ( x, y ) bilo bi dobro provjeriti dali je dana jednadžba uopće
egzaktna, jer ako nije nećemo moći ni naći takvu funkciju. Kriterij za utvrđivanje da li je neka
diferencijalna jednadžba egzaktna je dan slijedećim rezultatom.
174 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

♣Teorem 22. Diferencijalna jednadžba f ( x, y )dx + g ( x, y )dy = 0 je egzaktna ako i samo

ako vrijedi:
∂f ∂g
= .♣
∂y ∂x

To znači da ćemo za danu jednadžbu prvo provjeriti dali je egzaktna, koristeći pri tome
prethodni teorem, a tek potom ćemo tražiti funkciju u ( x, y ) . Postupak za pronalaženje
funkcije u ( x, y ) dajemo u nekoliko slijedećih primjera.

☺ 738. Nađimo opće rješenje diferencijalne jednadžbe (2 xy + y 2 )dx + ( x 2 + 2 xy )dy = 0 .

Radimo u nekoliko koraka:

i) f ( x, y ) = 2 xy + y 2 i g ( x, y ) = x 2 + 2 xy ;

∂f ∂g ∂f ∂g
ii) računamo: = 2x + 2 y i = 2 x + 2 y , odnosno = , pa po teoremu 22
∂y ∂x ∂y ∂x
zaključujemo da je (2 xy + y 2 )dx + ( x 2 + 2 xy )dy = 0 egzaktna diferencijalna
jednadžba;

iii) po definiciji egzaktne jednadžbe, postoji funkcija u ( x, y ) koja zadovoljava

∂u ∂u
= f ( x, y ) = 2 xy + y 2 i = g ( x, y ) = x 2 + 2 xy ,
∂x ∂y
iz čega integriranjem slijedi:
∫
u ( x, y ) = (2 xy + y 2 )dx = x 2 y + xy 2 + c( y ) ,

u ( x, y ) = ∫ ( x 2
+ 2 xy )dy = x 2 y + xy 2 + c( x)

odnosno u ( x, y ) = x 2 y + xy 2 + c ;

iv) S obzirom da je dana jednadžba egzaktna to opće rješenje y (x) ima oblik:
u ( x, y ) = c ⇔ x 2 y + xy 2 = c.

☺ 739. Nađimo opće rješenje diferencijalne jednadžbe (2 xy + e y )dx + ( x 2 + xe y + 4 y )dy = 0 .

Radimo u nekoliko koraka:

i) f ( x, y ) = 2 xy + e y i g ( x, y ) = x 2 + xe y + 4 y ;

∂f ∂g ∂f ∂g
ii) računamo: = 2x + e y i = 2 x + e y , odnosno = , pa po teoremu 22
∂y ∂x ∂y ∂x
zaključujemo da je (2 xy + e y )dx + ( x 2 + xe y + 4 y )dy = 0 egzaktna diferencijalna
jednadžba;

iii) po definiciji egzaktne jednadžbe, postoji funkcija u ( x, y ) koja zadovoljava

9. Diferencijalne jednadžbe 175
∂u ∂u
= f ( x, y ) = 2 xy + e y i = g ( x, y ) = x 2 + xe y + 4 y ,
∂x ∂y
iz čega integriranjem slijedi:
∫
u ( x, y ) = (2 xy + e y )dx = x 2 y + xe y + c( y ) ,

∫
u ( x, y ) = ( x 2 + xe y + 4 y )dy = x 2 y + xe y + 2 y 2 ,

odnosno u ( x, y ) = x 2 y + xe y + 2 y 2 + c ;

iv) S obzirom da je dana jednadžba egzaktna to opće rješenje y (x) ima oblik:
u ( x, y ) = c ⇔ x 2 y + xe y + 2 y 2 = c .

740. Nađimo partikularno rješenje diferencijalne jednadžbe

− (2 xy 2 + y sin x)dx + (cos x − 2 x 2 y )dy = 0 uz uvjet y ( 0) = 1 .

Radimo u nekoliko koraka:

i) f ( x, y ) = −2 xy 2 − y sin x i g ( x, y ) = cos x − 2 x 2 y ;

∂f ∂g ∂f ∂g
ii) računamo: = −4 xy − sin x i = − sin x − 4 xy , odnosno = , pa po
∂y ∂x ∂y ∂x
teoremu 22 zaključujemo da je − (2 xy 2 + y sin x)dx + (cos x − 2 x 2 y )dy = 0
egzaktna diferencijalna jednadžba;

iii) po definiciji egzaktne jednadžbe, postoji funkcija u ( x, y ) koja zadovoljava

∂u ∂u
= f ( x, y ) = −2 xy 2 − y sin x i = g ( x, y ) = cos x − 2 x 2 y ,
∂x ∂y
iz čega integriranjem slijedi:
∫
u ( x, y ) = − (2 xy 2 + y sin x)dx = − x 2 y 2 + y cos x + c( y ) ,

u ( x, y ) = ∫ (cos x − 2 x 2
y )dy = y cos x − x 2 y 2 + c( x) ,

odnosno u ( x, y ) = y cos x − x 2 y 2 + c ;

iv) S obzirom da je dana jednadžba egzaktna to opće rješenje y (x) ima oblik:
u ( x, y ) = c ⇔ y cos x − x 2 y 2 = c .

v) Sada još trebamo odrediti konstantu c iz uvjeta y (0) = 1 . Uvrštavanjem ovog

uvjeta u opće rješenje slijedi: 1 ⋅ cos 0 − 0 212 = c ⇒ c = 1 , pa je traženo rješenje
zadatka funkcija:
y cos x − x 2 y 2 = 1.
176 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

♠ZADACI ZA VJEŽBU♠

Naći opće rješenje dane egzaktne diferencijalne jednadžbe.

741. (3 y + xy 2 )dx + (3x + x 2 y )dy = 0 . 742. (2 y − e y )dx + (2 x − xe y )dy = 0 .

743. ( x + y ) y '+ y = 0 . 744. 2 xe y dx + ( x 2 − y 2 − 2 y )dy = 0 .
745. e − y dx − (2 y + xe − y ) dy = 0 . 746. ydx + ( xy 3 + x ln x)dy = 0 .
747. (1 + y 2 sin 2 x)dx − 2 y cos 2 xdy = 0 . x3
748. 3x 2 (1 + ln y )dx − (2 y − ) dy = 0 .
y
Naći partikularno rješenje.

(2 y − x) y '+( 2 x − y ) = 0 (2 y + x + ye y )dy + (e x + y ) = 0

749.  . 750.  .
 y (2) = 4  y (0) = 1

♠RJEŠENJA♠

y2
741. xy (6 + xy ) = c . 742. x(2 y − e y ) = c . 743. xy + = c . 744. e y ( x 2 − y 2 ) = c .
2
745. xe − y − y 2 = c . 746. 4 y ln x + y 4 = c . 747. x − y cos 2 x = c .
2

748. x 3 + x 3 ln y − y 2 = c . 749. x 2 − xy + y 2 = 12 . 750. e x + xy + y 2 + ( y − 1)e y = 2 .

9.6 DIFERENCIJALNA JEDNADŽBA HOMOGENOG

STUPNJA

Diferencijalna jednadžba f ( x, y )dx + g ( x, y ) dy = 0 je homogenog stupnja ukoliko se može

dy y
svesti na oblik = h( ) . Na primjer, ukoliko su f ( x, y ) i g ( x, y ) polinomi homogenog
dx x
stupnja odnosno ako postoji broj λ takav da vrijedi f (tx, ty ) = t λ f ( x, y ) i g (tx, ty ) = t λ g ( x, y )
dy y
tada se diferencijalna jednadžba f ( x, y )dx + g ( x, y )dy = 0 može svesti na oblik = h( ) .
dx x
y
Potom, uvodimo supstituciju z = , te se početna jednadžba svodi na oblik riješiv metodom
x
separacije varijabli. To ćemo pokazati na nekoliko riješenih primjera.

☺ 751. Riješiti diferencijalnu jednadžbu homogenog stupnja − ( x 2 + 5 y 2 ) dx + xydy = 0 . Nije

teško primjetiti da su funkcije f ( x, y ) = −( x 2 + 5 y 2 ) i g ( x, y ) = xy polinomi homogenog
9. Diferencijalne jednadžbe 177
stupnja 2 odnosno f (tx, ty ) = t 2 f ( x, y ) i g (tx, ty ) = t 2 g ( x, y ) . Stoga djeljenjem sa x 2 ćemo
ovu jednadžbu svesti na oblik:
y y dy
− 1 − 5( ) 2 + =0.
x x dx
y
Supstitucijom z = , gdje je y ' = xz '+ z dobivamo:
x
1 1
− − 5 z + xz '+ z = 0 ⇔ xz ' = + 4 z .
z z
Ova se jednadžba rješava separacijom varijabli:

1 zdz dx zdz dx
xz ' =
z
+ 4z ⇔
1 + 4z 2
=
x
⇔ ∫
1 + 4z 2
= ∫
x
⇒
8
1 cx − 1
ln(1 + 4 z 2 ) = ln x + c ⇒ z 2 = .
8 4
y
S obzirom da je z = odnosno y = xz traženo rješenje jednadžbe − ( x 2 + 5 y 2 ) dx + xydy = 0
x
cx 8 − 1
je funkcija y ( x) = ± x .
4

☺ 752. Riješiti diferencijalnu jednadžbu:

y
y −
y '− = e x .
x
y
Supstitucijom z = , gdje je y ' = xz '+ z lako dobivamo da je:
x
xz '+ z − z = e − z ⇔ xz ' = e − z .

Ova se jednadžba rješava separacijom varijabli:

dx dx
xz ' = e − z ⇔ e z dz =
x
⇔ ∫
e z dz =
x ∫ ⇒

e z = ln x + c ⇒ z = ln(ln x + c) .
y
y y −
S obzirom da je z = odnosno y = xz traženo rješenje jednadžbe y '− = e x je funkcija
x x
y ( x) = x ln(ln x + c) .

♠ZADACI ZA VJEŽBU♠

U slijedećim zadacima naći opće rješenje diferencijalne jednadžbe.

753. xy ' = 2 x + y . 754. xyy ' = x 2 − 3 y 2 .

755. 4 xy 3 y ' = 4 y 4 + x 4 . 756. 4 xy 3 y ' = 6 y 4 + x 4 .
757. (2 x 2 − y 2 ) y '−6 yx = 0 . 758. xy ' = x − y .

759. xy '− y = x 2 + y 2 . 760. ( x 2 y 2 − x 4 ) y ' = x 2 y 2 − y 4 .

761. y 2 + x 2 y ' = xyy' . 762. ( x 2 + y 2 ) y ' = 2 xy .
178 Mervan Pašić: Matan1 – dodatak predavanjima za grupe GHI

y y
763. xy '− y = x tg . 764. xy ' = y − xe x .
x

U slijedećim zadacima naći partikularno rješenje diferencijalne jednadžbe.

 y x  2 2
 y' = +  y' = y − x + y
765.  x y. 766.  x .
 y (4) = 0  y (1) = 0

 xy − y 2  x+ y
 y' =  y' =
767.  x2 . 768.  x .
 y (1) = 1  y (1) = 1
 y + 2x  y ( y 2 + 3x 2 )
 y' =  y' =
769.  2y − x . 770.  2x3 .
 y (1) = 1  y (1) = 1

♠RJEŠENJA♠

x2 c
753. y = 2 x ln x + cx . 754. y 2 = + 6 . 755. y 4 = x 4 (log x + c) . 756. x 4 + 2 y 4 = cx 6 .
4 x
x c x
757. y 2 = c( y 2 + 4 x 2 ) 3 . 758. y = + . 759. y = cx 2 + 1 / c . 760. y = .
2 x cx − 1
y
761. y = ce y / x . 762. y 2 − x 2 = cy i y = 0 . 763. sin = cx . 764. y = − x ln ln cx .
x
2
x 1− x x
765. y 2 = 2 x 2 ln . 766. y = . 767. y = . 768. y = x(1 + ln x) .
4 2 1+ ln x
1 x3/ 2
769. y = ( x + 5 x 2 − 4 ) . 770. y = .
2 2− x