GLATKA KRIVA za krivu u

prostoru xyz,koja je zadana

parametarski (1)
x=x(t),y=y(t),z=z(t) te[a,b]
kazemo da je nepr ako su fje (1) neprekidne na [a,b].
Ako je kriva K neprekidna i
ako je funkcijama (1) dano
1:1 preslikavanje skupa svih
tacaka intervala [a,b] na
skup svih tacaka krive K
onda za krivu K kazemo da
je jednostavna jordanova
kriva. Za krivu K kazemo da
je glatka jord. Kriva ako je
ona jordanova kriva i ako su
derivacije x1(t),y1(t),z1(t)
neprekidne na [a,b] i uz to
x1 2(t)+y1 2(t)+z1 2(t)0 za
sve te[a,b]. Za neku krivulju
kazemo da je dio po dio
glatka ako je sastavljena od
konacno mnogo jordanovih
komada. Formirajmo sumu
sigma =
n

d ( Mi1, Mi ) .
i=1

ukoliko pri beskonacnom

profinjavanju podjele (tj kod
0 suma sigma tezi ka
konacnom broju l,nezavisno
od prvobitne podjele,onda
taj br nazivamo duzinom
krive tada kazemo da kriva
K ima duzinu,odnosno da se
moze rektificirati .

determinante) onda za
povrs kazemo da je GLATKA

GLATKA POVRS neka je na

kvadrabilnom podr P ravni
xy data neprek.dif funkc na
P z=z(x,y) sto znaci da ima
neprekidne prve parc deriv
na P. Odnosno kazemo da je
nad podr P funkc z=z(xy)
data glatka povrs. Neka je
data podjela * podrucja P
na kvadrabilna podrucja
p1..p2..pn cije su povrsine
redom P1..P2..Pn. odredimo
bilo koju tacku (xi,yi)e(Pi)
(i=1..n) kojoj odgovara
tacka na plohi (xi,yi,zi) gdje
je zi=z(xi,yi). Za svako
i=1,2,n postavimo
tangencijalnu ravan pi u
tacki (xi,yi,zi) plohe (S).
Jednacina ove ravni je zzi=zx(xi,yi)(x-xi)+zy(xi,yi)
(y-yi),a jednacina odgov
normale ni u toj tacki xxi/zx(xi,yi)=y-yi/zy(xi,yi)=zzi/-1. Za svako i=1..n nad
konturom pod podrucja (Pi)
podignimo cilindar okomit
na ravan xy. On u tangenc
ravni pi isjeca komad Si cija
je povrsina Si. Formirajmo
sumu sigma= Si. Ako pri
beskonacnom profinjavanju
podjele podrucja P suma
sigma tezi ka nekom
konacnom br S(neovisno od
podjele i od izbora tacke)
onda taj br nazivamo
povrsinom plohe S nad
podrucjem P i ako kazemo
da ploha ima
povrsinu,odnosno da
dopusta komplanaciju.ako
je povrs zadata param
S=x=x(uv) y=y(uv) z=z(uv)
gdje (uv)e (p) i ukoliko je
dato preslikavanje 1:1
skupa svih tacaka podrucja
(P) na skup svih tacaka
povrsi (S) i ukoliko su sve fje neprekidno diferenc na
(P) i ako vazi A2+B2+C20
(A,B,C funckionalne

Veza izmedju
povrsinskih integrala 1 i
2 neka je nad pod P data
ploha S funkcijom z=z(xy) i
neka je integ uzet po njenoj
gornjoj strani, napravimo
podjelu plohe S1..Sn i
odaberimo tacke
(xi,yi,zi)e(Si) gdje je
zi=zi(xi,yi). Oznacimo sa pi
projekciju od Si na ravan xy
pa time imamo podjelu
podr P. Formirajmo sumu
sigma=suma( ) f(xi,yi,zi)Pi.
Za svako i=1..n je
Si=korjen iz Z1x2+Z1y2+1
dxdy. Prema teo. Sr.vrij
postoji tacka (xi,yi)e(Pi) za
koju je Si-Pi korj Z1x2(xi,yi)
+Z1y2(xi,yi)+1 pa je Pi=Si
/korjen iz ...=S1cos gama
(xi,yi,zi) gdje je
gama(xi,yi,zi) ugao kojeg
normala u tacki (xi,yi,zi)
plohe S z=z(xy) zatv sa
pozit dijelom z. Mozemo
pisati za svako i=1..n

Suma na desn str je integr

suma f-je
f(x,y,z)cosgama(x,y,z) za
njen povr integral prve
vrste po plohi S. Pri beskon
profinjavanu podjele,suma
sigma tezi po pretpo ka

f ( xyz ) dxdy

pa

prema tome i suma na desn

str. Medjutim suma na dest
str mora teziti ka

 f ( xyz ) cosds

sigmap(xy)/sigmay. Tada
vrijedi

MP postoji barem jedna

tacka (xy)e(P) tako da je 1/P

f ( xy ) dxdy

gdje je cos=1/ korjen iz

Z1x2+Z1y2+1 odnosno

<MP=f

(xy) odnosno

f ( xy ) dxdy

=Pf(xy)

Teoremi o egzistenciji
dvostrukog integrala tj
Teoreme o
integrabilnsoti TEO1- da
bi f-ja f(xy) bila integrabilna
na podr P potrebno i
dovoljno S-s0 (0) (za
svaku podjelu podrucja P).
Posljedica T1-da bi f-ja f(xy)
bila integrabilna na podr P
tj da bi postoja integral

f ( xy ) dxdy
potrebno i dovoljno je da
vrijedi
Teorem GGO uzmimo da je
podr V takvo da se moze
raskomadati na konacno
mnogo podpodrucja
normalnih na sve tri ravnine
redom. Neka su f-je PQR
neprek na V i imaju nepr
parc deriv na V.
Tada slijedi formula
Pri cemu povr integ u ovoj
formuli,racuna se po vanjsk
strani zatvor plohe S koja
ogranicava podr V. Vidimo
da fomr GGO izrazava povrs
integr po vanjskoj strani
zatvor plohe preko
trostrukog integrala
Dokaz neka je dato podr P
gdje su f-je y=y1(x) i
y=y2(x) nepr na [a,b].
(K)=ABUBCUCDUDA
pozitivno usmjerenu
konturu podr P.
Pretpostavimo da je na P
data neprekidna f-ja P(xy)
koja ima na P neprek parc
derivaciju

Teo o srednjoj
vrijednosti ako je f-ja f(xy)
integrab na P i ako postoje
br m i M sa osobinama
m<f(xy)<M za sve (xy)eP
onda vrijedi mP<

f ( xy ) dxdy

<MP

ovo je teo o srd vrij za

dvostruke integ, kada je na
zatv ogran podr P data
neprek f-ja u tom sl. Postoje
tacke u kojima ova f-ja ima
vrijednost svoje donje,tj
gornje medje n I M na P.
Prema teoremu imamo
mP<

f ( xy ) dxdy

<

MP odnosno mP<

1/ p f ( xy ) dxdy

<

TEO2 ako je f(xy)

neprekidna na zatv,ogran
kvadrabilnom podr P onda
je ona integrabilna na P.
Takodjer- ako je ogranicena
f(xy) neprekidna na
zatvorenom i ogran kvadrab
podr P osim u tackama
krive(iz podr P) cija je
povrsina nula,onda je ona
integrabilna na P
Krivolinijski integral
prve vrste ukoliko je
zadata glatka kriva K
funkcijama (1)
x=x(t),y=y(t),z=z(t) (te[ab].
Pretp da je u svakoj tacki
M(xyz) krive K data
definisana i ogran f-ja
f(M)=f(xyz). Kada
proizvoljno podjelimo (K) i
odab po volji tacke Mi i
formiramo sumu
sigma=suma f(Mi)si (si)
duzina luka Mi-1,Mi. Ako pri
besk profinjavanju podjele
*,suma sigma tezi nekom
konacnom broju (nezavisno
od prvob podjele i o izboru
tacaka) onda taj br

oznacavamo sa

f ( M ) ds= f ( xyz ) dx
i nazivamo ga KRIV integ
prve vrste funk f(xyz) po
krivoj K. Ovaj integral ne
zavisi od smjera krive.
Krivolinijski integral
2vrste neka je u prostoru
xyz data glatka kriva K
funkcijama (1)
x=x(t),y=y(t),z=z(t) (te[ab].
Pretp da je u svakoj tacki
M(xyz) krive K data
definisana i ogran f-ja
f(M)=f(xyz). Uzmimo da je
na krivoj K dat pozit smjer
kretanja. Kada pri bilo kojoj
podjeli krive K i
proizvoljnom izboru tacaka
Mi=(xi,yi,zi) e Mi1,Mi,formiramo sumu
Ako pri beskonacnom
profinj podjele 0,suma
sigma tezi konacnom br
neovisno od podjele i izbora
tacaka Mi, onda taj br
oznacavamo sa

Dvostruki integral Neka

je na kvadrab podr P ravni
xy data ogran f-ja f(xy). Ako
podjelimo podr P na
kavaradb podr *(P1)..(Pn)
cije su povrsine P1..Pn. ako
uvedemo parametar
podjele ,kazemo da se
podjela beskonacno
profinjava ako i samo ako je
0. Odaberimo proizv
tacke
i formirajmo
sumu
.ako pri
beskonacnom profinjavanju
podjele suma sigma tezi
konacn br neovisno od
podjele i izbora tacaka onda
taj br nazivamo
DVOSTRUKIM integralom fje f(xy) po podr P tada
pisemo

Osobine ako je f-ja f(xy)

integrab na P i K konstanta

onda je i k f(xy) integrab na

P i vrijedi
-ako su f-je f(xy) i g(xy)
integrab na P onda je f-ja
f(xy)+g(xy) integr na P i
vrijedi
-ako je f-ja f(xy9 integrab na
podr p1,p2 (koja imaju
zajednicki dio konture) onda
je ona integrab na podr
P=P1 U P2 i vrijedi
-ako je f-ja f(xy9 integrab na
P onda je i f-ja I f(xy) I
integr na P i vrijedi

Povrsinski integral prve

vrste neka je data ogranic
f(xyz) u svakoj tacki povrsi
S koja je data f-jom z=z(xy)
nad podr P ravni xy. Pretp
da ploha S ima povrsinu S .
napravimo bilo koju podjelu
* povrsi S na kvadrabilne
podplohe *(S1)... cije su
povrsine redom S1..
odaberimo proizvoljne
tacke xi,yi te formirajmo
sumu
podjela * se beskonacno
profinjava ako =max(d(si))
dijametar od (si) tezi nuli.
Ako pri besk prof podjele *
suma tezi ka konacnom br
neovisno od podjele i izbora
tacke onda taj br nazivamo
povrs integralom prve vrste
f-je f(xyz) po plohi S i
oznacava se

Povrsinski druge vrste

pretp da je u svim tackama
dvostrane plohe S data
granicena f(xyz) i izabrat
cemo jednu stranu plohe.
Neka je podr P projekcija
plohe S na ravan xy. Neka
je S povrsina plohe (S) a P
povrsina podr (P) ako sada
podijelimo plohu S na
podplohe S1..Sn cije su

povrsine S1..Sn . ovim je

izvrsena podjela podr P na
kvadrabilna podpodr P1..Pn.
prilikom projeciranja Si
mogu se desiti sljedeci sl.
1-odredjeno Si projecira se
obostrano jednoznacno na
Pi i prilikom toga pozit
usmjerena kontura od Si
prelazi u pozit usmjer
konturu Pi 2- odredjeno Si
projektuje se obostrano
jednoznacno na Pi ali pozit
orjentacija Si je presla u
suprotnu 3- odredjeno Si
projektuje se na Pi
neobostrano jednoznacno.
Odaberimo po volji tacke
(xi,yi,zi) e (Si) i form sumu
Ako pri besk prof podjele *
suma sigma tezi ka konac
br onda taj br nazivamo
povrs integralom druge
vrste funkcije f(xyz) po
datoj strani plohe S i
oznacava se sa

f ( xyz ) dxdy

. Pri

promjeni strane plohe povrs

integ mjenja znak -

f ( xyz ) dxdy
Integrabilna f-ja na
kvadrabilnom podrucju
Neka je na kvadrab podr P
ravni xy data ogran f-ja
f(xy). Ako podjelimo podr P
na kavaradb podr *(P1)..
(Pn) cije su povrsine P1..Pn.
uvedimo br =max d(Pi)
gdje je d(Pi) dijametar od
(Pi) tj supremum skupa
rastojanja tacaka iz Pi . pod
profinjenjem podjele *
podrazumjevamo podjelu
podr P koja je napravljena
pomocu svih krivulja koje
ucestvuju u podjeli * i
barem jos jedne krivulje.
Pod elementarnim
profinjenjem podjele
podrazumjevamo podjelu
koja se od podjele *
razlikuje samo u tome sto je
jedno jedino podrucje iz *
razdjeljeno na dva nova

podpodrucja. Npr P1=P11U

P111-pokazuje se da je bilo
koje profinjenje podjele *
rezultat uzastopnih
elementarnih profinjenja od
*. Kazemo da se podjela *
beskonacno profinjava ako i
samo ako 0 odaberimo
po volji tacke (ai,bi)e(Pi)
i=1,2..n i formirajmo sumu
sigma=suma f(ai,bi)Pi. Ako
pri beskonac profinj * suma
sigma tezni ka konacnom br
I nezavisno od izbora
tacaka i nezavisno od
podjele onda taj br
nazivamo dvostrukim
riemanovim integralom i
pisemo I=

f ( xy ) dxdy
o

f ( xy ) dP

odnosn

tada

kazemo da je f(xy)
integrabilna na podr P.
Formule za racunanje
volumena preko
povrsinskog integrala po
vanjskoj strani povrsi

koja ga ogranicava 1)

P (xyz)
x

dxdydz

= P(xyz)dydz 2)

Q (xyz)
Y

dxdydz

= Q(xyz)dXdz 3

R ( xyz)
z

dxdydz

= R(xyz)dxdy na osnovu
123 slijedi formula GGO
koja glasi
Pdydz+Qdxdz+Rdxdy =
Ako u formulama 123
stavimo R=z,P=x Q=Y
dobivamo

Ovim volumen podrucja V

izracunavamo preko povrs
integrala po vanjskoj strani
povrsi kojega ogranivava.
Vrijedi i formuva v=1/3

integral
xdydz+ydzdx+zdxdy