Professional Documents
Culture Documents
AiP Dopunska
AiP Dopunska
X = 2; NAREDBA X y
X=2 2
X = X + 1; X=X+1 3
Y = 10 mod 2 3 0
Y = 10 mod 2;
X = 56;
Y = 65;
NAREDBA X Y ISPIS
ako je ( x + y < 100) onda X = 56 56
izlaz ( y mod 2 ); Y = 65 56 65
( x + y < 100 ) => 0 56 65
inače Izlaz ( x div 3) 56 65 18
izlaz ( x div 3 );
4. Popuni tablicu stanja varijabli.
X = 5;
Y = 5;
NAREDBA X Y ISPIS
X=5 5
ako je ( x <= y ) onda Y=5 5 5
( x <= y ) => 1 5 5
izlaz ( x + y );
Izlaz ( x + y ) 5 5 10
ako je ( x + y > 0 ) onda ( x + y ) > 0 = >1 5 5
Y = y mod x 5 0
y = y mod x;
r = 0;
NAREDBA r i ISPIS
za ( i = 1 do 3 ) činiti r=0 0
i=1 0 1
r = r + i;
( i <= 3 ) => 1 0 1
izlaz (r); r=r+i 1 1
i=i+1 1 2
( i <= 3 ) => 1 1 2
r=r+i 3 2
i=i+1 3 3
( i <= 3 ) => 1 3 3
r=r+i 6 3
i=i+1 6 4
( i <= 3 ) => 0 6 4
izlaz (r) 6 4 6
6. Popuni tablicu stanja varijabli.
Z = 123;
S = 0; NAREDBA z s
Z = 123 123
S=0 123 0
dok je ( z > 10 ) činiti { ( z > 10 ) => 1 123 0
S=s+z 123 123
s = s + z; Z = z div 10 12 123
( z > 10 ) => 1 12 123
z = z div 10;
S=s+z 12 135
} Z = z div 10 1 135
( z > 10 ) => 0 1 135
NAREDBA x
X = 100;
X = 100 100
x = round ( sqrt (x) ) 10
x=x+6 16
ponavljati { ( x > 10 ) => 1 16
x = round ( sqrt (x) ); x = round ( sqrt (x) ) 4
x=x+6 10
x = x + 6; ( x > 10 ) => 0 10
} dok je ( x > 10 );
8. Popuni tablicu stanja varijabli.
S = 0; NAREDBA s i ISPIS
i = 2; S=0 0
i=2 0 2
( s < 10 ) => 1 0 2
s=s+i*2 4 2
dok je ( s < 10 ) činiti {
izlaz ( s ) 4 2 4
s = s + i * 2; ( s < 10 ) => 1 4 2
s=s+i*2 8 2
izlaz ( s ); izlaz ( s ) 8 2 8
} ( s < 10 ) => 1 8 2
s=s+i*2 12 2
izlaz ( s ) 12 2 12
( s < 10 ) => 0 12 2
10. Popuni tablicu stanja varijabli.
X = 100;
NAREDBA x ISPIS
X = 100 100
x = x – 25 75
ponavljati { ( x mod 2 == 0 ) => 0 75
( x > 10 ) => 1 75
x = x – 25 50
x = x – 25; ( x mod 2 == 0 ) => 1 50
Izlaz ( x ) 50 50
ako je ( x mod 2 == 0 ) ( x > 10 ) => 1 50
izlaz ( x ); x = x – 25 25
( x mod 2 == 0 ) => 0 25
} dok je ( x > 10 ); ( x > 10 ) => 1 25
x = x – 25 0
( x mod 2 == 0 ) => 1 0 0
( x > 10 ) => 0 0
11. Napiši algoritam koji unosi brojeve sve dok ih se ne upiše ukupno 10. (3.način, pseudokod)
početak {
n = 0;
ponavljati {
ulaz ( x );
n = n + 1;
} dok je ( n < 10 );
} kraj
12. Napiši algoritam koji računa i ispisuje površinu pravokutnika P ako su a i b ulani podaci koji
predstavljaju duljine stranice. (dijagram toka)
13. Napiši algoritam koji za učitani cijeli broj x određuje je li veći od nule, manji od nule ili jednak nuli.
Ako je veći, ispisuje ,,VEĆI'', manji ,,MANJI'', a ako je jednak ,,NULA''. (pseudokod)
početak {
ulaz ( x );
ako je ( x = 0 ) onda
izlaz ( ''VEĆI'' );
izlaz ( ''MANJI'' );
inače
izlaz ( ''NULA'' );
} kraj
14. Napiši algoritam koji množi cijele brojeve od 100 do 500. Ispiši umnožak u. (3.način pseudokod)
početak {
u = 1;
i = 100;
ponavljati {
u=u*i;
i=i+1;
Izlaz ( u );
} kraj
15. Napiši algoritam koji ispisuje prvih n prirodnih brojeva. (2.nalin, dijagram toka)
16. Napiši algoritam koji ispisuje prirodne brojeve do n. Također je potrebno prebrojati i ispisati koliko
ih je djeljivo s 3. (1. način, dijagram toka)
17. Napiši algoritam koji zbraja znamenke učitanog dvoznamenkastog broja x ( j jedinica, d desetica).
Ispiši zbroj. (dijagram toka)