FUNKCIJE

2. kako zadajemo funkciju? Što je niz?

Neka su X i Y dva ne prazna skupa. Ako je po nekom pravilu ( kojeg označavamo sa f ) svakom elementu x iz
X pridružen jedan i samo jedan element y iz Y kažemo da je na skupu X zadana funkcija f sa vrijednostima u
Y f : X→Y
Niz je funkcija f : N → R

3. kada je funkcija surekcija? Pojam domene, kodomene?

Domena : f : X→Y skup X je područje definicije ili domena funkcije f
Kodomena: skup Y je područje vrijednosti ili kodomena funkcije f
Ako je svaki element u Y slika barem jednog elementa domene kažemo da funkcija f preslikava X na Y
odnosno da je funkcija f surekcija

4. grafovi elementarnih funkcija? Kako ispitujemo rast funkcije?

Potencijalna:  ( x)  x r gdje je r element R
Eksponencijalna:  ( x)  a x za a>0 i a≠1
 
Trigonometrijska: područje djelovanja  2k  1 
 2
Za funkciju f : X→ R kaže se da je rastuća ako za sve vrijednosti x1 i x2 iz X takve da je x1<x2 → f(x1) ≤
f(x2)  f ( x1)  f ( x 2)

5. definicija inverzne funkcije?

Neka je f : X→ Y injektivna funkcija. Svakom elementu y je element f (x) pridružimo jednoznačno određen
element x je element X koji po f ide na y označavamo ga sa x  f 1  y  f 1 : f ( x)  X zove se inverzna
funkcija

6. definicija kompozicije funkcija:

Neka su zadane dvije funkcije f : x  y i g : y1  Z uz uvjet Y  Y1 funkcija koja svakom elementu x  X

pridružuje element g  f ( x)  Z zove se kompozicija funkcija f i g i označava sa g o f

DERIVACIJA I NJENE PRIMJENE

1.Geometrijskoznačenje derivacije(problem tangente).
-rotacijom pravca AB oko točke a(približavanjem točke B točki A) pravacAB prelazi u tangentu
y
-tada se razlika ∆x=x-x0 neograničeno približava 0,odnosno kvocjent teži ka kvocijentu smjera
x
tangente
limtg  tg
-na taj način dobijemo:
y  y0 y
tg  lim  lim  f ,  x0 
x  x0 x
à slika 5.1. str 79.
2.Definirajte derivacije funkcije u točki
Neka je funkcija f definirana u okolini točke X0 i neka je X proizvoljna točka te okoline.Ako kvocjent
f  x  f  x0 
x  x0
Ima graničnu vrijednost kad XàX0 ,onda tu graničnu vrijednost zovemo derivacijom funkcije f u
točki X0 i označavamo sa f ’(X0).Dakle
f  x  f  x0 
f ,  x 0   lim
x   x0 x  x0
-već smo imali da je x-x0=∆x i f(x)-f(x0)=∆y pa prethodnu formulu možemo napisati u obliku:
 f  x0  x   f  x0  y
f ,  x0   lim ili f ,  x0   lim
x   0 x x   0 x

3.Izvod derivacija funkcija

a)f(x)=C (konstanta)

∆y=f(x+∆x)-f(x)
=c-c=0
 
f , x  lim
y
 lim
0
x x   0 x
0
x   0

f x   0
,
ako je f(x)=C

b)f(x)=x2

∆y=(x+∆x)2-x2=x2+2∆x*x-(∆x)2-x2=(∆x2) 2*∆x*x

à    ylim
f, x
 0
y
 lim
x x   0
( x) 2  2x * x
x


2 x * x
 lim x  lim
x   0 x   0 x

=0=2*1*x=2x
f’(x)=2x ako je f(x)=x2
c)f(x)=sin x

x  x  x x  x  x
y  sin( x  x)  sin x  2 sin cos
2 2
x x
 2 sin cos( x  )
2 2
x x
2 sin cos( x  )
f , ( x)  y 2 2
lim  lim
x   0 x x   0 x

x
sin
2 * x
 lim lim cos( x  )
x   0 x x   0 2
2
 1cos x  cos x
4.Dokažite da derivabilnost funkcije u točki povlači neprekidnost funkcije u točki.Vrijedi li obrat???
Ako je funkcija f u točki X0 derivabilna (postoji derivacija) onda je ona u toj točki i neprekidna (obrat ne
vrijedi).
U točki X0 ne možemo nacrtati tnagentu,dokaz:treba dokazati:∆yà0 kada ∆xà0
y y
lim y  lim * x  lim * lim x  f , ( x0 ) * 0  0
x   0 x   0 x x   0  x x   0

5.Pomoću osnovnih pravila za deriviranje izvadite formulu za deriviranje funkcije y=tgx.

6.Iskažite teorem koji govori o derivaciji kompozicije funkcija.
Ako je funcija f : xày derivabilna u točki X0 € X,a funkcija g : xàz derivabilna u točki y0=f(X0),tada je
složena funkcija g o f :xàz također derivabilna i točka X0 vrijedi:
(g o f), (X0)=g , (f (X0))*f , (X0)
7.Izvedite formulu za deriviranje funkcije f -1(y)=arcsiny
y  f ( x)  sin x
1
f ( y )  g ( y )  arcsin y
1 1 1 1
(arcsin y ) ,    
sin x cos x 1  sin x
2
1 y2
f ima derivaciju u X0 ,f , (X0)≠0
1
g=f -1,Y0=f(X0) onda koristimo formulu g ( y0 ) 
,
,
f ( x0 )
8.Skica dokaza teoreme koji sadrži L´Hospitalova pravilo.
Budući da f i g imaju derivacije u C slijedi da su one neprekinute u C,tj.vrijedi:
f (c)  lim f ( x) i g (c)  lim g ( x)
x  c x c
´ ´
Osim toga iz g (c)≠0 slijedi da je i g (x)≠0 u nekoj okolini O´c i možemo se ograničiti samo na vrijednost x
f ( x)
€ Oc∩O´c,pa za te x ima smisla kvocijent .Tada je
g ( x)
f ( x )  f (c )
f ( x) f ( x )  f (c ) xc f ´(c)
1. lim g ( x)  lim g ( x)  g (c)  lim
x  c x c x c g ( x )  g (c )

g´(c)
xc

f ´( x )
2.Zbog 3.ima smisla kvocijent ,a uslijedi neprekidnost derivacija u C i g´(c)≠0
g´( x )

f ( x) lim
f ´(x)
f ´(c)
imamo: lim  x c  (nepr.derivacija) 
x c g ( x) lim g´(x) x  c
g´(c)
9.Definirajte maksimum funkcije
Funkcija f ima u točki C € X maksimum(minimum) ako oko C postoji okolina Oc=(c-є,c+є)∩X.tako da za
svaki X € Oc,X≠C vrijedi f(C)>f(X)
(f(C)<f(X))
10.Što je kritična točka funkcije?
Točke u kojima f´(x) ne postoji ili je jednaka nuli zovemo kritičnim točkama.
11.Navedite dovoljan uvjet da funkcija u kritičnoj točki ima ekstrem!!
Da bi funkcija f imala u točki C ekstrem,točka C nužno mora biti kritična točka od f.
Međutim,ako f´(c)=0 funkcija u toj točki ne mora imati ekstrem.
Npr. f(x)=x3,x € R za x=0 ima f´(0)=0,a ipak tu ekstrema nema
12.Što je asimptota funkcije??
Asimptotom grafa funkcije f nazivamo pravac koji ima svojstvo da udaljenost točke M € Gf od tog pravca teži
nuli kad M teži u beskonačnost.
Razlikujemo dvije vrste asimptota:
1)asimptote oblika y=ax+b,tj.neparalelne sa osi y.U njih uključujemo i asimptote oblika
y=b,tj.HORIZONTALNE
2)asimptote oblika y=b,tj.VERTIKALNE
One asimptote koje nisu ni vertikalne ni horizontalne zovemo KOSE.
Nizovi
1.Definirajte niz realnih brojeva.Prikažite nekoliko članova niza an=1+1/n.Što možete reći o ovom nizu?
Niz realnih brojeva je funkcija a:NàR
a(n) zovemo opći član niza i označavamo an
an=1+1/n
1 1 3 1 4
a1  1   2, a2  1   , a3  1  
1 2 2 3 3
à padajući niz konvergentan
Pomoću te formule možemo izračunati bilo koji član niza,stavljajući u njoj,umjesto n,upravo onaj prirodan
broj koji je indeks člana kojega želimo izračunati.
2.Što je є-okolina realnog broja x??
Za x € R,є<0,є okolina broja x je interval
<x-є,x+є>
3.Definicija konvergencije niza.Navedite primjer divergentnog niza.
Kažemo da niz (an) konvergira ka broju L ako ta svaki є>0 izvan є okoline broja L ostane samo eventualno
konačno mnogo članova niza (an).
Za niz koji nije konvergentan kažemo da je divergentan,odnosno da ne konvergira.
1, n, paran
an  
 1, n, neparan

PRIMJER:
Niz (n2) očito divergira prema +∞,a niz (-n2) prema -∞
an  2n  1
lim a
n  
n  
àovaj niz divergira

GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

1.Objasnite preko primjera funkcije f(x)=x2 konvergenciju nizova;
f(Xn)àf(X0),kada XnàX0

f(Xn)àf(X0),kada XnàX0
(niz (f(Xn)) konvergira ka f(X0),kada niz (Xn)à(X0)
npr.
1
xn  2  , xn   2
n
f ( x)  x 2
Vrijedi : xn   2    f ( xn )   f (2)
1
f ( x n )  (2  ) 2
n
Graf funkcije f(x)=x2
1
xn  2 
n
x1  3
5
x2 
2
7
x3 
3
xn   x0    f ( xn )  f ( x0 )
lim f ( x )  4
n  
n

2.Definirajte graničnu vrijednost ili limes funkcije u točki.

Broj A zovemo graničnom vrijednošću funkcije f u točki X0,ako je lim f ( x )  A za proizvoljni niz
x  
n

(Xn),takav da je Xn€(a,b),Xn≠X0,n=1,2,....... i lim x

x 
n  x0
U tom slučaju možemo zapisati:

Alim f ( x)
x   x0

3.Definirajte lijevi i desni limes funkcije u točki.

Broj A zovemo lijevim(desnim) limesom funkcije f u točki C ako j e lim f (a )  A
n  
n

(lim f (bn )  A) za proizvoljan niz (an) (niz(bn)),takav da je an € D(f),an<c,n=1,2,..... i lim a n C

n  n 

(bn€ D(f),c<bn,n=1,2,....... i lim b  C ) u tom slučaju možemo zapisati :

n 
n

lim
n c
f ( x)  A


(lim f (c)  A)
x  c 
4.Kakva je veza neprekidnosti funkcije u točki i limesa funkcije u točki?
Ako funkcija f u C ima lijevi i desni lim i oni su jednaki to je upravo lim te funkcije u točki C.

f je neprekidno u C є D(f)ßà lim f ( x)  f (c)

x c