PITANJA (MATRICA-OPĆENITO)

1.) Što je matrica? Kada možemo zbrajati i oduzimati matrice? Kako množimo matrice
skalarom?
 a11 a12  a1n 
a a22  a2 n 
Matrica je svaka pravokutna shema brojeva oblika A   21 , gdje su a ij  R ,
   
 
am1 am 2  amn 
i  1...m, j  1..n
Matrice možemo + i – kada su istog ranga. Matrice množimo skalarom tako da svaki element pomnožimo
skalarom

2.) Objasnite množenje matrica. Je li množenje matrica komutativno i asocijativno?

Neka su zadane matrice A   aij  tipa mxn i B   bij  tipa nxp. Rezultat množenja A  B bit će matrica
n
C   cij  , pri čemu je Cij  a ik bkj . Dakle element matrice C na mjestu (i,j) je broj dobiven množenjem i-tog
k 1
retka matrice A sa j-tim stupcem matrice B.
   b1 j   
 
A  B  ai1 ai 2 ain   
 b2 j   i  cij 

   bnj   
Množenje matrica je asocijativno A   B  C    A  B   C , ali nije komutativno.

3.) Kada je matrica regularna? Je li svaka kvadratna matrica regularna? (Objasniti preko
proširene matrice).

Za kvadratnu matricu A kažemo da je regularna matrica, ako postoji matrica koju označimo sa A-1 takva da
vrijedi A  A 1  A 1  A  I . Matricu A 1 zovemo inverzna matrica matrice A.
Matricu A proširimo s jediničnom matricom istog reda  AI  . Elementarnim transformacijama nad recima
dovedemo matricu A na reducirani oblik. Tada nam se desno nalazi inverzna matrica:  I A 1  .
Elementarne transformacije:
I. Zamjena dvaju redaka
II. Množenje nekog retka skalarom različitim od nula
III. Dodavanje retka nekom drugom retku
Rang matrice je broj nenul redaka u reduciranom obliku matrice.

PITANJA (RJEŠAVANJE SUSTAVA LIN. JEDNADŽBI)

4.) Što su koeficijenti, a što slobodni članovi sustava? Što je rješenje sustava?

aij  i  1, , n; j  1, , m   koeficijenti sustava (realni brojevi)

b1 , , bn  slobodni članovi
x1 , , x n  nepoznanice sustava
Ako je barem jedan bi  0 , sustav (1) je nehomogen, a ako je bi  0 , za i  1, , m , sustav je homogen.
Svakom n-torku  c1 , , c n  zovemo rješenjem sustava (1), ako pri zamjeni x1  c1 , , xn  cn sustav (1)
prelazi u jednakost među brojevima.
 5.) Kada je matrica sustava regularna?

Kvadratna matrica A je regularna onda i samo onda ako su njeni retci linearno nezavisni ( ni jedan redak ne
možemo dobiti kao linearnu kombinaciju preostalih redaka  det A  0 )

6.) Opišite Gaussov algoritam rješavanja sustava.

(a) Sastavimo proširenu matricu sustava:

A p   AB 
(b) Nakon konačno mnogo elementarnih transformacija nad recima matrice Ap dobijemo
A p ~  ~  D C , pri čemu je
 c1 
 d11 d12 d 1n  c 
D       i C   2 
 
d n1 d n 2  d nn   
c n 
 c1 
c 
Ako je D  I onda je X  C    jedinstveno rješenje sustava.
2

 
 
c n 
 d11 d12  d1n c1 
     
Ukoliko je matrica  DC  oblika 
d k 1 d k 2  d kn c k 
 
 0 0 0 0
Razlikujemo dva sustava:
1. sustav ima beskonačno mnogo rješenja (uključeni parametri) ili
2. sustav nema rješenja (kontradiktoran sustav)

PITANJA (DETERMINANTA)

7.) Definirajte subdeterminantu i algebarski komplement pridružene elementu aij .

Neka je zadana kvadratna matrica A   aij  . Svakom elementu aij pridružimo vrijednost Mij determinante koja
nastaje tako da u matrici A ispustimo i-ti redak i j-ti stupac.
Mij se naziva subdeterminanta pridružena elementu aij. Izraz Aij    1 M ij zovemo algebarski komplement
i j

elemenata aij.

8.) Kako izračunamo vrijednost determinante matrice A ?

Ako elemente proizvoljnog retka odnosno stupca matrice A pomnožimo s odgovarajućim algebarskim
komplementima, pa to zbrojimo, dobijemo vrijednost determinante matrice A.

9.) Navedite barem 4 svojstva determinate.

Neka je n=3:
 a11 a12 a13   a11 a 21 a31 
 transponirana matrica matrice A
A  a 21 a 22 a 23  A  a12
T
a 22 a32 
 
AT  aij
a31 a32 a33   a13 a23 a33 
Vrijedi:
(1) A  AT
a11 a12 a13 a 21 a 22 a 23
 ako u det. dva stupca ili dva
(2) a 21 a 22 a 23  ( 1)  a11 a12 a13
retka zamijene mjesta, det. mijenja
a31 a32 a33 a31 a32 a33 predznak

(3) Ako det. ima dva proporcionalna retka (stupca) onda je det. jednaka 0.

ka11 a12 a13 a11 a12 a13

(4) ka21 a 22 a 23  k  a 21 a 22 a 23
ka31 a32 a33 a31 a32 a33
Ako sve elemente jednog retka (stupca) det. pomnožimo brojem k, tada se det. pomnoži sa brojem k.

a11  d11 a12  d12 a13  d13 a11 a12 a13 d11 d12 d13
(5) a 21 a 22 a 23  a 21 a 22 a 23  a 21 a 22 a 23
a31 a32 a33 a31 a32 a33 a31 a32 a33

(6) Vrijednost det. se ne mijenja, ako elementima jednog retka (stupca) dodamo odgovarajuće elemente drugog
retka (stupca) pomnožene jednim istim brojem.
a11 a12 a13 a11 a12 a13
( 3) (5)
a 21 a 22 a 23  a 21 a 22 a 23
a31  ka 21 a32  ka 22 a33  ka 23 a31 a32 a33

(7) Ako je a dijagonalna ili pak trokutasta matrica onda je A   aii (=produkt elemenata na dijagonali)

10.) Što je adjunkta matrice A (reda 3) i čemu služi?

Ako imamo A   aij  reda n A*   Aij    A ji  

T
ADJUNKTA matrice A (str. 200)
1
Aij    1
i j
 M ij A 1  A*
det A

PITANJA (CRAMEROVO PRAVILO)

11.) Objasnite kako pomoću Cramerovog pravila rješavamo sustav linearnih jednadžbi.
Pomoću matrica sustav (1) možemo zapisati pomoću matrične jednadžbe AX=B, pri čemu je
 a11 a12  a1n   x1   b1 
a a 22  a 2 n    b 
  x2 
B   2
21
A , X  , (2)Sustav jednadžbi (1) rješavamo
       
     
a n1 a n 2  a nn   xn  bn 
pomoću determinanti:
a11 a12  a1i  a1n
i-ti stupac zamijenimo s B
a 21 a 22  a 2i  a2n
D , za i=1, …, n (3)
   
a n1 an2  a ni  a nn
a11 a12  b1  a1n
a 21 a 22  b2  a2n
Di  ,
   
a n1 an2  bn  a nn

Ako je D ≠ 0 (det. A ≠ 0), onda sustav (1) ima jedinstveno rješenje.

D D D
x1  1 , x 2  2 ,  , x n  n (4)
D D D
Ova metoda se zove Cramerovo pravilo za rješavanje sustava (1).

12.) Kada sustav linearnih jednadžbi nema rješenja, a kada sustav treba obraditi nekom
drugom metodom?

Ako D = 0, onda imamo dvije mogućnosti:

(a) Di  0, za neki i  1,  , n  sustav nema rješenja
(b) Di  0, za svaki i  1, , n  sustav moramo obraditi drugom metodom