INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U

TRAVNIKU - FAKULTET INFORMACIONIH

TEHNOLOGIJA TRAVNIK U TRAVNIKU

MATRICE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Matematika I

Mentor: Student:
prof. Rešić Sead Hajder Nejla

Broj indeksa:
FIT-05/20

Travnik 2020.
 Sadržaj

1 UVOD......................................................................................................................1
2 LINEARNA TRANSFORMACIJA. MATRICA................................................3
2.1 Linearna transformacija....................................................................................3
2.2 Matrice..............................................................................................................3
2.3 Operacije s matricama......................................................................................6
2.3 Kvadratna matrica i njena determinanta...........................................................7
2.4 Minori i kofaktori determinante.......................................................................8
2.5 Adjungovana matrica. Inverzna matrica...........................................................8
3 ELEMENTARNE TRANSFORMACIJE MATRICA. RANG MATRICE.....9
4 ZAKLJUČAK.......................................................................................................12
LITERATURA...........................................................................................................13

Sadržaj slika
Slika 1. Matrica______________________________________________________________3
Slika 2. Opći oblik matrice_____________________________________________________4
Slika 3. Zapis općeg elementa matrice____________________________________________5
Slika 4. Primjer kvadratne matrice_______________________________________________7
Slika 5. Sarussovo pravilo______________________________________________________7
 1 UVOD

Počeci teorije matrica i determinanti vezani su za rješavanje sustava linearnih jednadzbi.

Seminarski rad sastoji se od par naslova koji su bitni pri rješavanju matrica. Prvo trebamo
shvatiti šta su to matrice i shvatiti postupak riješavanja.
Matrice su jedan od najvažnijih matematičkih objekata koje imaju široku primjenu u raznim
područjima ljudske djelatnosti, a pogotovo u informatici.
Matrice se koriste:
za zapisivanje i obradu podataka
za različita modeliranja u ekonomici
i u kompjutorskoj grafici...
1 LINEARNA TRANSFORMACIJA. MATRICA
1.1 Linearna transformacija

Ako su X i Y vektorski prostori nad istim poljem skalara K. Onda preslikavanje A:X – Y koje
zadovoljava uslove

1. A ( X1 + X2 )  = A ( X1 ) + A ( X2 ) ,
2. A ( a X1 )  = a A ( X1 ) ,

za sve vrijednosti X1 , X2 ∈ X i sve a ∈ K nazivamo, tj. zovemo linearnom transformacijom

vektorskog prostora X u vektorski prostor Y.

Uslovi 1. i 2. linearne transformacije mogu se pisati A ( X 1 + X2 ) = Ax1 + Ax2 , x1, x2 ∈X i

A ( a x1 ) = a A x1 , x1 ∈X, a ∈K, zbog toga jer se umjesti A ( x ), x ∈X često i piše A x, x ∈X.

1.2 Matrice

Matrica je pravokutna tablica koja se sastoji od nekoliko redaka i stupaca ispunjenih

njezinim elementima. Ti su elementi obicno brojevi, najčešće realni, no ponekad i
kompleksni.

Elementi mogu biti i drugi objekti, poput funkcija, vektora, diferencijalnih operatora, pa čak i
samih matrica.

Slika 1. Matrica
Element matrice oznacavamo indeksima, pozivanjem prvo na redak pa zatim na stupac u
kojem se on nalazi. Tako (A)11 = 2 naznačava da je element matrice A koji se nalazi u prvom
retku i prvom stupcu jednak 2.

Na primjer, (B)13 = −1 , (B)21 = 2 i slično.

Običaj je da se opći (po volji odabrani) element matrice označava malim latinskim (ponekad i
grckim) slovom. Tako je a11 element matrice A koji leži u prvom retku i u prvom stupcu,

a11 = (A)11 , i slično aij = (A)ij .

Slika 2. Opći oblik matrice

Ova matrica ima m redaka i n stupaca. Za nju kazemo da je tipa m × n ili tipa (m, n).

Elementi matrice su brojevi aij ; i = 1,..., m, j = 1,..., n , indeksirani s dva indeksa. Prvi
oznacava broj retka, a drugi broj stupca u kojem se dotični element nalazi.
 Slika 3. Zapis općeg elementa matrice

Dvije matrice A i B su jednake ako:

• su istoga tipa (imaju jednak broj redaka i jednak broj stupaca),

• imaju jednake odgovaraju´ce elemente, tj. vrijedi aij = bij za sve i, j.

Matricu tipa (1, 1) možemo poistovjetiti s realnim brojem, tako smijemo pisati [3] = 3 .
Ovakvo poistovjećivanje neće nikad uzrokovati zabunu.

Ako je broj redaka m jednak broju stupaca n , za matricu kazemo da je kvadratna matrica
reda n .

Navest ćemo nekoliko karakterističnih matrica te tipove matrica specijalnoga oblika.

 Nul-matrica - Matrica čiji su svi elementi nule naziva se nul-matrica i oznacava s 0 ,

neovisno o tome kojega je tipa ili reda. Ta nepreciznost neće stvarati nikakvih
problema.
 Dijagonalna matrica - Dijagonala matrice definirana je samo za kvadratne matrice.
Ona sadrži elemente s jednakim indeksima: a 11, a22,..., ann . Matrica kojoj su svi
elementi van dijagonale jednaki nuli naziva se dijagonalna matrica.
 Jedinicna matrica. To je dijagonalna matrica ciji su dijagonalni elementi jednaki 1.
Oznacavamo ju slovom I.
 Trokutaste matrice. Pojam je definiran samo za kvadratne matrice. Matrica je gornja
trokutasta ako su svi njezini elementi ispod glavne dijagonale jednaki nuli.
 2.3 Operacije s matricama
Skup svih matrica istog tipa (m, n) oznacavamo sa Mmn . Na tom su skupu definirane dvije
operacije:
• sabiranje matrica,
• mnoenje skalara i matrice

SABIRANJE MATRICA:
Ako su date matrice A i B, dimenazija m*n , njihov zbir A + B je m*n matrica, izračunata
sabiranjem odgovarajućih elemenata. Dakle, matrice istog reda sabiraju se tako da im se
saberu odgovarajući elementi.

MNOŽENJE SKALAROM:
Ako uzmemo matricu A i broj c, skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c
svakog elementa.

MNOŽENJE MATRICA:
Matrice   i   možemo pomnožiti samo ako su ulančane. Množenje dvije matrice je
dobro definisano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice.
 1.3 Kvadratna matrica i njena determinanta

Matrica kod koje je broj vrsta jednak broju kolona i jednak n naziva se kvadratna matrica
reda n.
Slika 4. Primjer kvadratne matrice

Elementi a11 , a 22 , ... , ann obrazuju glavnu dijagonalu, a elementi an1 , an-12, ... , a1n sporednu
dijagonalu matrice.
Dijagonalnu matricu kod koje je d1 = d = ... = dn = d nazivamo skalarna matric, a skalarna
matrica kod koje je d = 1 naziva se jedinična matrica.
Svakoj kvadratnoj matrici pridružujemo jedan broj, takozvanu determinantu matrice, koga
označavamo sa detA.
Determinanta A → det A je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima
vrijednosti iz skupa skalara.
Osim oznake det A ili det(A) za determinantu kvadratne matrice koriste se još i oznake |
A|, |aij |.
Determinanta trećeg reda izračuvana se po tzv. Sarussovom pravilu, koje se sastoji u
sljedećem:
Uz tablicu determinante trećeg reda sa desne strane dopišemo prvu pa drugu kolonu date
determinante. Pomnožimo elemente na glavnoj dijagonali, zatim elemente nna jednoj pa na
drugoj dijagonali paralelnoj sa glavnom. Isto se radi i sa elementima sporednih dijagonala.
Dobijeni proizvodi se saberu uzimajući znak + za proizvode elemenata glavnih dijagonala a
znak – za proizvod elemenata sporednih dijagonala.

Slika 5. Sarussovo pravilo

 1.4 Minori i kofaktori determinante

Ako u determinanti matrice A = ( a ik ) reda n isotavimo i-tu vrstu i k-tu kolonu dobićemo
determinantu ( n-1 )-og reda ( Mik ), koju nazivamo minor det A.

Minoru Mik odgovara jedan element aik koji se nalazi na presjeku i-te vrste i k-te kolone, pa
govorimo o minoru Mik elemenata aik ( i,k = 1,2,...,n ). Ako je Mik minor ( n-1 ) reda det A
reda n, tada Aik = ( -1 )i+k Mik nazivamo kofaktor ili algebarski komplement elemenata aik
determinante A.

1.5 Adjungovana matrica. Inverzna matrica

Poznato nam je da ako je a ∈ R, tada njega moramo pomnožiti s 1/ a da bismo dobili 1

(neutralni element za množenje). Znamo da to možemo napraviti za svaki realni broj a različit
od nule i u tom slučaju broj a −1 = 1/a zovemo inverzni broj broja a.

Dakle, kod brojeva je aa−1 = a −1 a = 1, ∀a ∈ R \ {0}.

Želimo ovo prenijeti i na matrice:

Neka je A kvadratna matrica. Inverzna matrica matrice A je matrica A−1 za koju vrijedi

AA−1 = A−1A = I.

Dakle, inverzna matrica kvadratne matrice je matrica s kojom ju moramo pomnožiti da bismo
dobili jediničnu matricu (neutralni element za množenje).

Neka je A = [ aij ] kvadratna matrica. ˛

Kvadratna matrica A je regularna ako je det A =/ 0.

Kvadratna matrica A je singularna ako je det A =/ 0.

Adjunkta matrice A je matrica A ∗ = [ Aij ] T tj., to je transponirana matrica matrice

kofaktora elemenata matrice A.
2 ELEMENTARNE TRANSFORMACIJE MATRICA.
RANG MATRICE

Elementarnim transformacijama matrica nazivamo:

1. promjenu mjesta dvije vrste (kolone)

2. množenje jedne vrste (kolone) brojem različitim od nule
3. dodavanjem elemenata jedne vrste (kolone) pomnoženih nekim brojem različitim od
nule odgovarajućim elementima druge vrste (kolone)

Elementarne matrice su matrice dobijene vršenjem jedne od elementarnih transformacija na

jediničnoj matrici i označavamo ih sa:

1. i-ta i j-ta vrsta zamijene mjesta Eij

2. i-ta vrsta pomnožena sa a Ei (a)
3. i-ta vrsta pomnožena sa a, dodata j-toj vrsti Eij (a)

Elementarne matrice kod kojih su odgovarajuće promjene izvršene na kolonama su: Eij, E (a),
Eij (a).

Za izvršenje elemntarnih transformacija na vrstama matrice A dovoljno je tu transformaciju

izvesti na jediničnoj matrici E, a zatim matricu A pomnožiti slijeva dobivenom elementarnom
matricom. Uzastopnim množenjem slijeva matrice A elementarnim matricama može se
postići da ona dobije gornji trougaoni obli. Ako je potrebno matricu A množiti slijeva
matricama E1 , E2,..., Ek da bi se ona svela na gornju trougaonu matricu, onda se može naći
proizvod E1, E2 ... Ek = P i matricu A množiti slijeva matricom P.

Primjer:

1 2 3
[ ]
2 2 0
Matricu A= 3 −2 1

možemo svesti na gornju trougaonu matricu sljedećim elementarnim transformacijama:

1. prvu vrstu pomnoženu sa -2 dodati drugoj vrsti,

2. prvu vrstu pomnoženu sa -3 dodati trećoj vrsti,
3. drugu vrstu dobivene matrice pomnoženu sa -4 dodati trećoj vrsti .

1 0 0 1 2 3 1 2 3

Gornja trogaona je P * A =
[ −2 1 0
5 −4 1 * ] [ ] [ 2 2 0
3 −2 1 =
0 −2 −6
0 0 16 ]
Maksimalan broj linearno nezavisnih vrsta matrice A zove se rang matrice A i označava se sa
r(A).

Zadaci za vježbu

1. Skalarima α = 3 i α = −4 pomnožite matricu.

1 3 6

[
A= 5 −2 11
11 2 7 ]
Rješenje:

1 3 6 3 9 18

3*
[ ] [
5 −2 11
11 2 7 =
15 −6 33
33 6 21 ]
1 3 6 −4 −12 −24

-4*
[ ] [
5 −2 11
11 2 7 =
−20 8 −44
−44 −8 −28 ]
2. Za sljedeće matrice izračunajte A+B, A-B.

A= 1 5 B= 2 1
−2 3 [ ]
[ ] 9 2

1+ 2 5+ 1 3 6
[ ] [ ]
−2+ 9 3+ 2
=
7 5

1 5− 1 −2 5 −1 = −1 4
[ ] [ ] [
−2 3
−2 −1 =
−9 −2 −2 −9 3 −2 ] [ −11 1 ]
3. Riješi sljedeće računske operacije :

4 2 4∗ 1+ 2∗ 3 4∗ 2+ 2∗ 1 4∗ 2+ 2∗ 1
a) 3
1[ ][ ] [
10
1∗
5
1 2 2
3 1 1

10 10
= 3∗ 1+ 1∗ 3 3∗ 2+ 1∗ 1 3∗ 2+ 1∗ 1
1∗ 1+ 5∗ 3 1∗ 2+ 5∗ 1 1∗ 2+ 5∗ 1 ]
=6
[ ]
16
7 7
7 7
 4 2
b) 1 2
[ 2
3 1 1
1 5
][ ][
∗ 3 1 = 1∗ 4+ 2∗ 3+ 2∗ 1 1∗ 2+ 2∗ 1+ 2∗ 5 = 12 14
][ ]
3∗ 4+ 1∗ 3+ 1∗ 1 3∗ 2+ 1∗ 1+ 1∗ 5 16 12

2 −3 1
[ ]
c) 4 −5 2 →B 11=+
5 −7 3
−5 2
−7 3 [ ]
=−15−(−14)=−1

2 −3 1

[
d ) 4 −5 2 →B 31=+
5 −7 3 ]
−3 1
−5 2 [ ]
=−6−(−5 )=−1

1 3 3 0 0 5 1+ 0 3+ 0 2+ 5 1 3 7

[ ][ ][
e ) 1 0 0 + 7 5 0 = 1+ 7 0+ 5 0+ 0 = 8 5 0
1 2 2 2 1 1 1+ 2 2+ 1 2+ 1 3 3 3 ][ ]
2 7 −5 3 3 −5 2+3 7+3 −5+(−5) 5 10 −10
f)
[ ][
+ =
][
4 2 3 −1 4 0 4+(−1) 2+4 3+0 ][
=
3 6 3 ]
1 7 −2 3∗1 3∗7 3∗(−2) 3 21 −6

[ ][ ][ ]
g)3∗ 2 1 6 = 3∗2 3∗1 3∗6 = 6 3 18
1 0 3 3∗1 3∗0 3∗3 3 0 9
 4 ZAKLJUČAK

U ovom radu naučili smo definiciju matrice, njena svojstva i primjenu. Koristeći mnoge
knjige i radove na najlakši i najkraći naćin objasnili smo nešto o ovoj temi, koja se jako često
spominje i primjenjuje u matematici. Također mnogo je bitna tema i često se primjenjuje u
svim sferama života.
 LITERATURA

Knjige

 Branislav Ivanović (1966). Matematika za ekonomiste


Dragoslav S. Mintrinović (1966). Polinomi i matrice, Naučna knjiga
 Hrvatsko matematičko društvo (1992). Zagreb, Glasnik matematički
 Drpljanin S. (1997). Tuzla, Matematika, Univerzitet u Tuzli

Elektronski izvori


(2005.-2020.) Uvod u matrice, 5.12.2020.
https://www.math10.com/sr/visha-matematika/matrice/matrice.html

Matematika Wiki, Matrice, 8.12.2020.
https://matematika.fandom.com/bs/wiki/Matrice
 (2015). Matrica (matematika), 15.12.2020.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Matrica_(matematika)