UVOD...................................................................................................................

2
PRAVNO UREENJE JAVNIH NABAVKI U EU...........................................................3
PRINCIPI JAVNE NABAVKE.................................................................................... 6
SUBJEKTI JAVNIH NABAVKI................................................................................... 7
POSTUPCI ZA DODJELU UGOVORA O JAVNIM NABAVKAMA...................................9
KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA......................................................................11
TEHNIKE SPECIFIKACIJE I STANDARDI..............................................................12
ALBENI POSTUPAK........................................................................................... 13
ELEKTRONSKE JAVNE NABAVKE.........................................................................15
ZAKLJUAK........................................................................................................ 16
LITERATURA....................................................................................................... 17

UVOD
Javne nabave predstavljaju postupak u kojem drava, kao naruitelj, nabavlja dobra i usluge
od drugih subjekata na tritu. U dananjem vremenu, javne nabave su poprimile veliki znaaj

na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Drave, kao naruitelji, su vrlo poeljne za ponuae,

jer se njihova potranja za dobrima mjeri u velikim koliinama, i pouzdani su garanti
plaanja.
Stoga, da bi se postupak javnih nabaki izvrio to uinkovitije, s minimumomutroenih
sredstava, a da pritom kao pravni posao ne kri spomenuta naela, potrebno jeimati
organiziranu aparaturu i sistem kontrole koji e ostvariti ove kriterije.
U ovom seminarskom radu, pokuat u objasniti nain na koji su pravno ureene javne
nabavke unutar Europske Unije.

PRAVNO UREENJE JAVNIH NABAVKI U EU

Primarni zakon Evropske unije se ne odnosi direktno na javne nabavke. Sporazum Evropske
zajednice iz 1957. godine ne govori o javnim nabavkama koje sprovode javne institucije
zemalja lanica. Sporazum Evropske zajednice ipak prua neke osnovne principe, zajednike
2

za sve zakone EU, na kojima je izgraen i reim javnih nabavki. Osnovni principi Sporazuma,
koji se uveliko mogu primjenjivati i u javnim nabavkama su:
1. Zabrana diskriminacije na osnovu dravljanstva
2. Slobodna razmjena roba - zabrana poreza, obaveza, kvantitativnih restrikcija na uvoz i
izvoz kao i svih mjera koje imaju ekvivalentan efekat
3. Sloboda formiranja
4. Sloboda pruanja i primanja usluga
U kontekstu postupaka javnih nabavki ovi opi prinicipi sadrani u Sporazumu imaju za cilj
uklanjanje granica u trgovini, prepreka i diskriminatorne prakse prema svim kompanijama iz
EU koje se natjeu za javne ugovore u zemljama lanicama EU. Ti principi uglavom imaju
negativnu formulaciju oni zabranjuju svaki oblik diskriminacije. Evropski sud pravde donio
je presudu da principi nediskriminacije sadrani u Sporazumu impliciraju obaveznu
transparentnost (objavljivanje prilika za nabavke), i time predstavljaju jednu pozitivnu
obavezu. Specifini propisi EU o javnim nabavkama obraeni su kroz niz detaljnih direktiva,
koje navode detaljne zahtjeve za reguliranje postupaka javnih nabavki (stvarajui time
konkretne obaveze za institucije koje dodjeljuju javne ugovore). Prvo su u julu 1971. godine,
Evropske zajednice odluile da koordiniraju postupke dodjele ugovora o javnim radovima
(Direktiva 71/305/EEC3).1 Ova direktiva je uvela jedan koordiniran sistem dodjeljivanja
javnih ugovora, koji je u osnovi ostao neizmjenjen sve do danas objavljivanje obavjetenja o
javnim nabavkama na nivou Evropske zajednice,pravila nediskriminacije kada je u pitanju
uee (kvalificiranost kandidata), nediskriminatorna tehnika specifikacija zasnovana na
evropskim standardima, minimalni vremenski rokovi, objektivni kriteriji za procjenu ponuda.
Nakon toga, u decembru 1976. godine, reim javnih nabavki je proiren i na javnu nabavku
roba (Direktiva 77/62/EEC kojom se koordiniraju postupci dodjele ugovora o javnoj nabavci
roba). 2Propisi za ugovore o dodjeli roba su skoro identini kao i oni za nabavku radova.
Nakon revidiranja i bitnih izmjena i dopuna koje su usvojene krajem 1980-tih (Direktiva
89/4405 kojom se mijenja direktiva o dodjeli radova i 88/2956 i direktiva o dodjeli roba), iji
su konsolidirani tekstovi objavljeni 1993. godine: Direktiva 93/36/EEC7 koja koordinira
postupke dodjele ugovora o dodjeli roba i Direktiva 93/37/EEC8 koja se tie koordinacije
postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima. 3 Kasnije su doneene izmjene i dopune EU
direktiva, zbog potpisivanja Sporazuma o vladinoj nabavci (World Trade Organisation 1 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
2 Ibid
3

WTO). Taj pravni akt ostaje na snazi vie od jedne decenije do poetka 2006. godine.
Ugovori o javnoj dodjeli usluga nisu bili nikako regulirani na nivou EU do juna 1992. godine,
kada je usvojena direktiva 92/50/EEC10 vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu
ugovora o nabavci usluga (pod istim procedurama kao i ona ranija za radove i robe). 1990.
godine odvojen reim javnih nabavki Evropske unije ukljuivao je sve organe koji posluju u
sektoru energije, vode, prevoza i telekomunikacija (komunalni sektor) Direktiva
90/531/EEC11 o nabavci od strane organa koji posluju u sektoru vode, prevoza, energije i
telekomunikacija. Za razliku od tzv. klasinih direktiva, koje reguliraju samo javne
institucije (u vlasnitvu drave), komunalne direktive ukljuivale su sve ekonomske
subjekte koji se bave tim odreenim sektorima, ukljuujui i privatne kompanije. Postupak
dodjele ugovora je bio neto drugaiji (fleksibilniji) od onog koji je bio odreen za klasini
sektor. 1993. godine novi tekst komunalne direktive je usvojen (Direktiva 93/38 od
14.06.1993). Unato nastojanjima, primjena novih propisa o javnim nabavkama u zemljama
lanicama nije bila zadovoljavajua. Kako bi se ojaala primjena mehanizama na dravnim i
na evropskom nivou, 1989. godine nova korektivna direktiva je usvojena, ona je formulirala
zahtjeve za postupke revizije koji su dostupni za nezadovoljne ponuae (Direktiva
89/665/EEC13 o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu
postupka revizije za dodjelu ugovora o robama i ugovora o radovima). 4 Slina direktiva
usvojena je kasnije i za komunalni sektor (Direktiva 92/13/EEC14 koja koordinira zakone,
uredbe i administrative odredbe vezane za primjenu pravila Zajednice kada je u pitanju
primjena postupaka od strane organa koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i
telekomunikacija).5 U novembru 1996. godine, obavljivanjem Zelene knjige: Javne nabavke u
Evropskoj uniji kako naprijed (Green Paper: Public procurement in the European Union Exploring the Way Forward), Evropska komisija zapoela je diskusiju o modernizaciji reima
javnih nabavki u EU. Diskusija je dovela do formuliranja zakonskih mjera (prijedlog dvije
nove direktive predstavljen u maju 2000. godine). Obje ove nove direktive usvojene su
31.03.2004. godine Direktiva 2004/18/EC17 Evropskog parlamenta i Vijea 31.03.2004.
godine o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, javnoj nabavci

3 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
4 Ibid
5 Ibid
4

roba i javnoj nabavci usluga zamijenila je klasine direktive 92/50, 93/36 i 93/37.

Direktiva 2004/17/EC18 Evropskog parlamenta i Vijea od 31.03.2004. godine koja

koordinira postupke nabavki organa koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i
potanskih usluga zamijenila je komunalnu direktivu 93/38. Novi propisi konsolidiraju
postojee tekstove klasinih direktiva, pojednostavljuju neke odredbe, uvode moderne i
fleksibilnije tehnike za postupke (okvirni sporazum, konkurentni dijalog, elektronska
nabavka). Obje direktive bi trebale biti inkorporirane u dravne pravne sisteme zemalja
lanica EU do 31.01.2006. godine. Pored gore navedenih direktiva, koje reguliraju postupke
javnih nabavki, EU je nedavno usvojila i druge propise vezane za javne nabavke, a koji se tiu
tehnikih aspekata: Direktiva Komisije 2001/78/EC19 od 13. septembra 2001. godine o
upotrebi standardnih obrazaca kod objavljivanja obavjetenja o javnim nabavkama, Propis
(EC) br. 2195/200220 Evropskog parlamenta i Vijea o Opem vokabularu javnih nabavki
(Common Procurement Vocabulary (CPV)) (kasnije izmjene i dopune Odredba br.
2151/200321 od 16. decembra 2003. godine).7

6 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
7 Ibid
5

PRINCIPI JAVNE NABAVKE

Osnovni principi direktiva javnih nabavki formulirani su u lanu 2. Direktive 2004/18:
ugovorni organi se prema ekonomskim operaterima ponaaju jednako i nediskriminirajue i
djeluju na transparentan nain.8
Najvaniji principi su princip konkurencije, princip transparentnosti, i princip jednakog
tretmana.
Naelo pravedne i aktivne konkurencije je definisano kroz kriterije za kvalifikaciju
dobavlaa, ocjenu ponuda i dodjelu ugovora za javnu nabavku, koji trebaju biti zasnovani
samo na sposobnosti dobavlaa da zadovole zahtjeve nabavke u smislu profesionalne,
tehnike i ekonomske sposobnosti. Kada se ne provodi otvoreni postupak, selektivno
pozivanje na javno natjecanje treba biti zasnovano na nediskriminatornim i objektivnim
kriterijumima, na sposobnosti da se zadovole zahtjevi nabavke koji su konzistentni sa
principom otvorene i efektivne konkurencije i praksom. Izuzetno je vano da ugovorni organi
naelo pravedne i aktivne konkurencije potuju u momentu definisanja predmeta javne
nabavke i definisanja kvalifikacionih uslova dobavlaa. Primjena pravedne i aktivne
konkurencije se potuje tokom cijelog postupka javne nabavke.
Princip jednakog tretmana (nediskriminacije) kao opti princip znai da dobavlai u istoj
situaciji trebaju biti isto tretirani. Zabranjena je direktna i indirektna diskriminacija. Direktna
diskriminacija postoji kada se specifinom mjerom ugovornog organa (zahtjev, uslov,
odredba,...) primjenjuje zabranjeni uslov (zahtjev) kojima se pravi razlika meu dobavlaima
(npr. prema mjestu boravka, dravlanstvu, jeziku, religiji). Indirektna diskriminacija e
postojati kada se postavlaju neki uslovi koji direktno ne iskluuju bilo koga, ali uslovi
postavleni dovode do istog rezultata. Dobavlai koji nemaju jednak tretman u postupku
javnih nabavki imaju mogunost ulaganja prigovora ili albi. U provoenju javne nabavke
zabrana diskriminacije znai da postupci i praksa javne nabavke ne smiju biti zasnovani na
uslovima i zahtjevima kojima se obezbjeuje zatita, stimulisanje ili preferiranje ili
diskriminacija odreenih roba, usluga, dobavlaa ili proizvoaa. Ovaj princip se primjenjuje
u svim fazama javne nabavke i u svim postupcima.
Princip transparentnosti u postupcima javnih nabavki zahtijeva dostupnost relevantnih
informacija za sve zainteresirane stranke, dosljedno i pravovremeno, kroz pristupaan i
rasprostanjen medij, bez ikakvih trokova ili o razumnom troku. Evropski sud pravde je
8 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
6

princip transparentnosti izveo iz principa jednakog tretmana. Potivanje principa

transparentnosti se garantira odredbama koje obavezuju da se obavjetenja o javnoj nabavci
objave i da se o rezultatu postupka i donesenim odlukama informiraju uesnici. Princip
transparentnosti se direktno implementira u odredbama Zakona, na nain da definie obavezu
objavljivanja obavjetenja o nabavci, ponitenju postupka nabavke i obavjetenja o dodjeli
ugovora.

SUBJEKTI JAVNIH NABAVKI

Direktive definiraju vrste institucija koje se smatraju ugovornim organima, tj. koje
institucije bi trebale primjenjivati propise javnih nabavki kod dodjele svojih ugovora.
Direktiva 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki javnog sektora (klasina
direktiva) definira ugovorne organe kao drave, regionalne ili lokalne organe, tijela kojima
upravlja javno pravo, udruenja osnovana od strane jednog ili vie takvih organa ili jednog ili
vie takvih tijela kojima upravlja javno pravo. 9 Prema definiciji koja je navedena u lanu 1.
(9) (b) tijelo kojim upravlja javno pravo (a body governed by public law) je svako tijelo
koje: 10
1. je osnovano za odreene svrhe zadovoljavanja potreba u opem interesu, koje nema
2.
3.
4.
5.
6.

industrijski ili trgovaki karakter;

ima pravni oblik; i
ispunjava najmanje jedan od slijedeih uslova:
financira ga, najveim (t.j. vie od 50%) dijelom, drava ili drugi ugovorni organi,
podlono je upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela;
ima menaderski odbor ijih vie od pola lanova imenuje takva tijela.

Aneks III 11navodi tijela i kategorije tijela kojima upravlja javno pravo u zemljama lanicama.
Na listi su, izmeu ostalih: dravne (centralne) banke, univerziteti, javne kole, regionalne
razvojne agencije, regionalne turistike organizacije, muzeji, galerije i javne biblioteke,
dravna pozorita i opere, javne fondacije, poljoprivredne organizacije itd.
Propisi o postupcima nabavki u javnom sektoru imaju za cilj racionalizaciju javne potronje,
jer se ugovori koje dodjeljuju javne institucije finansiraju od novca poreznih obveznika
(lokalni ili centralni dravni budet). Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke nabavki za
komunalni sektor pokriva ne samo javne organe, ve ukljuuje i privatne kompanije, koje nisu
direktno finansirane iz javnih sredstava. Objanjenje postupka javnih nabavki u komunalnom
sektoru je onda drugaije. Organi koji djeluju u komunalnom sektoru ne djeluju u normalnim
trinim okolnostima, zbog zatvorene prirode njihovih trita (monopol ili oligopol), ili zbog
posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele dravni organi. Pravni ili tehniki monopol
ograniava (ili ak onemoguuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvalitet usluga koje
oni nude (voda, energija, transport, potanske usluge) su vrlo vane za drutvo i ekonomiju.
9 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
10 Ibid
11 Ibid
8

Stoga vlade ele da zadre makar indirektnu kontrolu i utjecaj na nabavke. Definicija
ugovornih organa u Direktivi 2004/17 je dvostruka. Za svrhu ove Direktive ugovorni organi
su organi koji su definirani u lanu 2. (ugovorni organi, javna preduzea) i organi sa posebnim
ili ekskluzivnim pravima) koji vre jednu od aktivnosti koje su navedene u lanovima 3. - 7.
(plin, grijanje, struja, voda, transport, potanske usluge, istraivanje i izvlaenje nafte, plina,
uglja i odravanje luka i aerodroma).

POSTUPCI ZA DODJELU UGOVORA O JAVNIM NABAVKAMA

Direktive navode isti spisak glavnih postupaka kada je u pitanju dodjela ugovora: 12
1. Otvoreni postupak;
2. Ogranieni postupak;
3. Pregovaraki postupak (sa ili bez prethodnog objavljivanja obavjetenja o javnoj
nabavci).
Nova Direktiva 2004/18 ukljuuje i novi postupak konkurentskog dijaloga. Obje direktive
takoer ukljuuju posebnu nabavku idejnog rjeenja, koje postoji za odreene vrste usluga. U
Direktivi 2004/17 koja koordinira postupke javnih nabavki organa koji posluju u sektoru
voda, energije, transporta i potanskih usluga (komunalni sektor), sva tri postupka, otvoreni,
ogranieni i pregovaraki sa objavljivanjem obavjetenja imaju isti prioritet (lan 40. (2)). U
Direktivi 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki za klasini sektor dva postupka:
otvoreni i ogranieni se smatraju osnovnim postupcima. Ugovorni organ ima slobodu da bira
izmeu ova dva postupka: otvorenog i ogranienog, nijedan nema prednost (ugovorni organ
moe dodijeliti ugovor primjenom otvorenog ili ogranienog postupka lan 28.). Neke
zemlje lanice EU (npr. Njemaka, Portugal) ipak primjenjuju ove Direktive na striktniji
nain, i koriste samo otvoreni postupak, koji je transparentiji i konkurentniji, kao osnovni
postupak (bar za odreenu vrstu ugovora); a ogranieni postupak je izuzetan postupak,
primjenjiv samo u odreenim uslovima.
Konkurentski dijalog moe se koristiti u sluaju posebno sloenih ugovora, kada ugovorni
organ smatra primjenu otvorenog ili ogranienog postupka nepodobnom. Primjeri naroito
sloenih ugovora su: velike kompjuterske mree, gdje objektivno nije mogue unaprijed
definirati tehnike zahtjeve (zadovoljenje potreba); ugovori koji ukljuuju kompliciranije
finansijske mehanizme (partnerstvo javnog i privatnog sektora); ili veliki projekti izgradnje
(integrirani projekti za transportnu infrastrukturu).
Pregovaraki postupak sa objavljivanjem obavjetenja o nabavci mogu primjenjivati
institucije javnog sektora u slijedeim sluajevima (lan 30. Direktiva 2004/18): 13
1. Nakon neuspjenog otvorenog ili ogranienog postupka ili konkurentskog dijaloga
(podnoenje neispravnih ili neprihvatljivih ponuda), pod uslovom da prvobitni uslovi
za javnu nabavku nisu znaajno izmjenjeni;
12 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
13 Ibid
10

2. U izuzetnim sluajevima, kada priroda radova, roba ili usluga ili rizik koji se javlja uz
iste ne dozvoljavaju raniju procjenu cijene;
3. U sluaju finansijskih i intelektualnih usluga (dizajn); gdje zbog prirode usluga koje se
pruaju nije mogue odabrati pruaoca usluga drugim postupkom (otvorenim ili
ogranienim).
4. Kod otvorenog postupka zainteresirani ekonomski operateri mogu podnijeti ponudu
14

(lan 1. (11) (a) Direktive 2004/18 i lan 1. (9) (a) Direktive 2004/17), ponuda e se

razmatrati prema koracima otvorenog postupka regulisanih prethodno navedenim

lanovima.
5. Kod ogranienog postupka svaki ekonomski operater moe zahtijevati uee, i samo
kandidati koje ugovorni organ pozove mogu podnijeti ponude (lan 1. (11) (b)
Direktive 2004/18 i lan 1. (9) (b) Direktive 2004/17). U mnogim segmentima
ogranieni postupak slian je otvorenom postupku.
Konkurs za izradu idejnog rjeenja je postupak koji omoguava ugovornom organu da nabavi
plan ili dizajn, uglavnom kada je u pitanju urbano planiranje (prostorno planiranje),
arhitektura, i ininjerstvo ili procesuiranje podataka (lan 1. (11) (e) Direktive 2004/18 i lan
1. (1) Direktive 2004/17).

14 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
11

KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA

Prema lanu 55. Direktive 2004/18 i lanu 53. Direktive 2004/17 postoje dva kriterija za
dodjelu ugovora: 15
1. Najnia cijena;
2. Ekonomski najprihvatljivija ponuda.
Prvi pomenuti kriterij jeste kriterij najnie cijene (lowest price) i on je prilino jasan. Postoji
samo jedan segment koji se promatra cijena; i najjeftinija ponuda se odabira. Ovaj kriterij je
jasan, jednostavno aritmetian; ne ostavlja prostor za nasuminost ili manipulaciju. Prednosti:
brzina i transparentnost (jasnost) u procesu donoenja odluke. Ali on ne posjeduje kvalitativni
aspekt promatranja ponude; moe favorizirati jeftinije ponude nautrb onih kvalitetnijih.
Drugi kriterij, ekonomski najpovoljnija ponuda (economically most advantageous tender),
omoguava da se ocijeni ponuda sa osvrtom na kombinaciju mnogih razliitih kriterija,
vezanih za sam predmet nabavke. Direktive navode listu takvih kriterija: cijena, kvalitet,
tehniki aspekt, estetika i funkcionalnost, okoline karakteristike, tekui trokovi, racionalna
potronja, usluge nakon prodaje i tehnika pomo, datum ili period dostave (izvrenja),
sigurnost robe. . Ugovorni organ moe pored ovih kriterija primjeniti i druge kriterije, pod
uslovom da su kriteriji: konzistentni sa osnovnim principima zakona EU (ne smiju biti
diskriminatorni); primjenjeni u skladu sa zahtjevima postupka podnijeti od samog poetka
potencijalnim ugovoraima itd.

15 http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr
12

TEHNIKE SPECIFIKACIJE I STANDARDI

Predmet nabavke treba biti opisan na detaljan nain, upotrebom objektivnih i ope
prihvatljivih izraza. Opis predmeta nabavke treba sadravati sve tehnike odrednice,
definirajui karakteristike potrebnog materijala, proizvoda ili usluge, kao to je kvalitet i
sigurnost, nivo zatite okolia. Oni bi trebali ukljuivati postupke vezane za osiguranje
kvalitete, terminologiju, simbole, testiranje i metod testiranja, procese i metode pakiranja,
obiljeavanje i oznaavanja. U sluaju graevinskih radova oni bi takoer trebali ukljuivati
pravila vezana za dizajn i cijenu, testiranje, inspekciju i prihvatljivost uslova i metoda ili
tehnika izgradnje.
Postoje dvije glavne metode pravljenja tehnike specifikacije (lan 23. (3) Direktive
2004/18): pozivanje na tehnike standarde ili na osnovu zahtjeva za izvedbu ili
funkcionalnost.
Tehnike specifikacije moraju omoguavati jednaku mogunost pristupa za sve ponuae.
Primjena tehnikih standarda ne smije stvarati neopravdane prepreke za uee kandidata iz
ostalih zemalja lanica. Tako da preferencija treba biti u skladu sa evropskim standardima.
Kada formuliraju opis predmeta nabavke po pitanju zahtjeva o izvedbi ili funkcionalnosti,
takav opis mora biti dovoljno eksplicitan i precizan kako bi omoguio potencijalnim
ponuaima formuliranje njihovih ponuda. Ugovorni organi u svojoj tehnikoj specifikaciji ne
smiju pominjati odreenu marku ili izvor, ili postupak proizvodnje, ili odreeno porijeklo, ako
bi takvo pominjanje moglo dovesti do favoriziranja ili eliminiranja odreenih proizvoda ili
ponuaa.

13

ALBENI POSTUPAK
Direktive izriito nalau tri osnovna principa albenih postupaka:
1. Nediskriminacija;
2. Efektivnost;
3. Brzina.
Korektivne direktive ne reguliraju institucionalno ureenje albenih postupaka. Postoje
razliiti modeli i pravne tradicije u tom pogledu u zemljama lanicama EU (u veini sluajeva
su nastale znaajno prije direktiva EU) i nije bilo namjere da se ova raznolikost umanjuje.
Direktive, pak, formuliraju neke ope uslove koji se moraju ispuniti, bez obzira na
institucionalno ureenje koje je usvojeno u zemlji.
Prema tim direktivama:
1.
2.
3.
4.

Tijelo mora biti uspostavljeno zakonom, a ne sporazumom izmeu stranaka;

Tijelo mora biti trajno, a ne sazvano ad hoc;
Presude tog tijela moraju biti obavezne, a odluke pravno obvezujue;
Postupak se mora primjenjivati inter partes, tako da obje stranke u postupku

moraju biti sasluane ispred tog tijela prije nego to se donese odluka;
5. Tijelo mora primjenjivati pravila zakona (ne samo pravila pravde);
6. Tijelo mora biti nezavisno (na njegove odluke ne smiju utjecati drugi organi; u
praksi lanovi bi trebali biti nominirani i smjenjivani pod istim uslovima kao i
sudije);
7. Pisani razlozi za odluke bi uvijek trebali biti dostupni.
Bez obzira na institucionalno ureenje, albena tijela moraju biti ovlatena za donoenje
slijedeih mjera u sluaju prekraja (lan 2. (1)):
1.
2.
3.
4.

Poduzeti prelazne mjere (obustaviti postupak dodjele ugovora);

Ponititi diskriminatornu bespravnu odluku;
Ponititi bespravan postupak
Dodijeliti odtetu oteenoj strani.

Ugovorni organi mogu traiti periodino ispitivanje usklaenosti njihovih postupaka javnih
nabavki i praksi sa legislativom javnih nabavki (atestacija). Atestaciju izvode nezavisni
atestanti (koje su zemlje lanice certificirale, ako drava tako odlui). Atestacija je potpuno
dobrovoljna; to je opcija koja je data ugovornim organima. Poticaji za primjenu postupka
atestacije su vrlo slabi (ako uope postoje). Kompanija koja dobije pozitivnu atestaciju, ne
uiva nikakve posebne povlastice uesnici postupaka javnih nabavki mogu jo uvijek
uspostaviti albene postupke na opim pravilima.

14

Koritenje postupka mirenja je potpuno dobrovoljno za ugovorne organe. Ako ugovorni organ
ne koristi postupak mirenja, nee imati negativne posljedice, posebno ne moe zbog toga biti
lien prava da pokrene regularni albeni postupak. Tako dravna legislativa ne moe usloviti
dostupnost albenih postupaka prethodnom primjenom postupka mirenja.

ELEKTRONSKE JAVNE NABAVKE

Elektronska aukcija jeste dodatna faza postupka javne nabavke, bilo da je rije o otvorenom,
ogranienom ili pregovarakom postupku sa objavljivanjem obavjetenja. Kod elektronske
aukcije, nakon podnoenja ponuda i njihove poetne ocjene ugovornog organa, ponuaima
se daje mogunost ponude novih (niih) cijena ili poboljaanja ponuda na mjerljiv nain
15

brojkama ili postocima. Cijeli proces je poluautomatiziran nove ponude se podnose

elektronskim putem i automatski se ocjenjuju, na osnovu ranije unesene matematike formule.
Moe postojati nekoliko faza elektronske aukcije. Ugovorni organ se moe odluiti za
elektronsku akuciju za sve ugovore, osim za odreene ugovore koji za svoj predmet imaju
usluge i robe koje predstavljaju intelektualni rad (npr. dizajn graevinskih radova), gdje
kljuni element ponuda nije mjerljiv. Elektronska aukcija se moe odravati i u sluaju
ugovora koji se dodjeljuju na osnovu najnie cijene i u sluaju ugovora koji se dodjeljuju na
osnovu ekonomski najpovoljnije ponude. Informacije o namjeri odravanja elektronske
aukcije moraju se ukljuiti u obavjetenje o javnoj nabavci. Elektronska aukcija je jedan u
potpunosti transparentan proces tokom aukcije svaki ponua mora biti na vrijeme
obavijeten o svom trenutnom plasmanu na ljestvici kako bi imao priliku da se nadmee sa
konkurentima. Ugovorni organ takoer moe saopiti druge informacije po pitanju svih cijena
(ili drugih karakeristika) koje se trenutno nude i broj ponuaa koji jo uvijek uestvuju u igri.
Identitet ponuaa se ne smije otkriti tokom bilo koje od faza elektronske aukcije. Ugovor se
dodjeljuje ponuau ija ponuda, nakon izmjena koje su uvedene tokom aukcije, bude
ocjenjena kao najbolja na osnovu matematike formule navedene u tenderskoj dokumentaciji.

ZAKLJUAK
Javne nabavke u Europskoj uniji ine skup djelovanja koje obavljaju naruitelji iz drava
lanica Europske unije radi nabavke robe, pruanja usluga ili izvoenja radova. Naruitelji
obuhvaaju javne naruitelje, kao to su dravne institucije, gradovi, opine, te sektorske
naruitelje koji obavljaju djelatnosti vodoopskrbe, energetike, prometnih i potanskih usluga.

16

Cilj europskog zakonodavstva na ovom podruju je osigurati davateljima usluga,

isporuiteljima roba i izvoaima radova mogunost nadmetanja na javnim nadmetanjima u
dravama lanicama Europske unije te jaanje gospodarskog razvoja i uinkovitosti, ali i
davanje punog smisla jedinstvenom tritu Europske unije. Institucije uspostavljene u tu svrhu
trebaju osigurati provedbu zakonodavnog okvira na svim razinama te osigurati uinkovit
sistem pravne zatite u postupcima javne nabavke, a koji se temelji na pravu na podnoenje
albi u postupcima javne nabavke.

LITERATURA
1. Prirunik javne nabave za naruitelje.
http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/Priru%C4%8Dnici%20javne
%20nabave/Finalna%20verzija%20ure%C4%91ena%20za
%20tisak/Prirucnik_javne_nabave_za_narucitelje.pdf

17

2. Direktive EU iz oblasti javnih nabavki i komparacija sa Zakonom o javnim

nabavkama BIH. http://ceppei.ba/bos/index.php?
option=com_content&view=article&id=4347&Itemid=73
3. Vijee Ministara BiH. Odgovori na listu pitanja EU poglavlje 5 Javne nabavke.
http://www.dei.gov.ba/dei/dokumenti/uskladjivanje/?id=10896
4. Legislativa EU. http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10c&jezik=hr

18