MATRICE I DETERMINANTE

1.Sto je matrica? Sto joj je tip? Sto su joj elementi?

2.Kada su dvije matrice jednake?

Za dvije matrice A i B kazemo da su jednake,i pisemo A=B,ako su istog tipa,te ako imaju jednake
odgovarajuce elemente,tj.ako je aij = bij za sve i,j.
3.Sto su nul-matrica i jedinicna matrica?
Matrica ciji su svi elementi nule naziva se nul-matricom, neovisno o tome kojeg je tipa.
Jedinicna matrica je kvadratna matrica kojoj su svi elementi van glavne dijagonale jednaki 0; a na
dijagonali jednaki 1.
4.Kada je matrica dijagonalna,gornje/donje trokutasta?
Dijagonalna matrica je kvadratna matrica kojoj su svi elementi van glavne dijagonale jednaki 0.
Za kvadratnu matricu kazemo da je gornje trokutasta ako su svi njeni elementi ispod glavne

dijagonale jednaki 0.
Za kvadratnu matricu kazemo da je donje trokutasta ako su svi njeni elementi iznad glavne
dijagonale jednaki 0.
5.Kako se matrica zbraja? Navedite svojstva transportiranja matrica.
Neka su A i B matrice istog tipa.Tada je zbroj matrica A i B matrica C = A + B koja je istog tipa kao
matrice A i B. Ako su zbrojevi definirani vrijedi:
1. A + B = B + A (komutativnost)
2. (A + B) + C = A + (B + C)
(asocijatovnost)
3. A + 0 = 0 + A = A
gdje je 0 nul-matrica
6. Kako se matricu mnozi sa skalarom? Navedite svojstva mnozenja matrice sa skalarom.
Umnozak matrice A i skalara R je matrica B = *A istog tipa kao matrica A.
Ako su , skalari , A i B matrice istog tipa,onda vrijedi:
1. (A + B) = A + B
2. ( + )A = A + A
3. (*A) = (*)A

7.Kako se matrica mnozi? Navedite svojstva mnozenja matrica.

Matrice A i B moemo pomnoziti samo ako su ulancane, tj. ako matrica A ima onoliko stupaca koliko
B ima redaka. Neka je skalar i A, B, C, D, E matrice. Ako su sve racunske operacije dobro
denirane, vrijedi:
1. (A*B)C = A(B*C)
(asocijativnost)
2. B(C + D) = BC + BD
(distributivnost)
3. (C + D)E = CE + DE
(distributivnost)
4. (A*B) = (*A)B = A(*B)
5. ImA = AIn = A gdje su Im , In odgovarajuce jedinicne matrice
8. Kako se matrica transponira? Navedite svojstva transponiranja matrica.
Neka je A matrica tipa m x n. Matricu B tipa n x m nazivamo transponiranom matricom matrice A.
Pisemo B = AT . Neka je skalar i A, B matrice. Ako su sve operacije dobro denirane, vrijedi:
1. (AT)T = A
2. (A + B)T = AT + BT
3. (A)T = AT
4. (AB)T = BTAT
9. Kada je matrica simetricna?

Kvadratnu matricu za koju je A = AT nazivamo simetricnom matricom.

10. Kako se matrica potencira prirodnim brojem?
Za kvadratnu matricu A (samo tada!) definiramo potencije tako da je:
1. A2 = A*A
2. Ap = A*A*****A
3. A0 = I
*11. Sto je rang matrice? Kako se racuna?
Najvei broj linearno nezavisnih redaka (ili stupaca) te matrice. Rang odreujemo primjenom
elementarnih transformacija na retke ili stupce. Moe se pokazati da je rang po recima isti kao i rang
po stupcima pa je

*12. Kada kazemo da su dvoje matrice ekvivalentne i sto vrijedi u tom slucaju?
Za matrice A i B istog tipa kaemo da su ekvivalentne i piemo A s B ako imaju isti rang.
13. Navedite elementarne transformacije nad retima matrice.
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:
1.mnozenje nekog retka brojem razlicitim od 0
2.zamjena dva retka
3.pribrajanje jednog retka (pomnozenog s nekim brojem) drugom retku
14. Kojim je uvjetima opisan reducirani oblik matrice?
Rang matrice racunamo tako da elementarnim transformacijama nad retcima matrice A matricu
svedemo na tzv. reducirani oblik AR koji je opisan sljedecim uvjetima:
1. Prvi ne-nul element (stozer) svakog retka iznosi 1. Svi preostali elementi u stupcu tog stozernog
elementa jednaki su 0
2. Svi retci koji sadrze samo nule (ako takvih ima), nalaze se iza onih redaka koji sadrze barem
jedan ne-nul element
3. Svaki naredni stozer (gledajuci po retcima) nalazi se desno (u retku s vecim indeksom) od
prethodnog stozera.
Vrijedi:
# rang (A) = rang (AR)
# rang (A) jednak je broju ne-nul redaka u reduciranom obliku matrice AR; tj. broju stupaca koji
sadrze stozer.
*15. Sto je determinanta matrice?
Svakoj kvadratnoj matrici A mozemo pridruziti jedan skalar - njenu determinantu. Taj broj
oznacavamo s det A ili lAl. Buduci da je zapis slican kao kod matrica i ovdje govorimo o:
elementima,retcima,stupcima, dijagonali, redu determinante.

*16. Sto je minora,a sto algebarski komplement nekog elementa u matrici?

Minoru elementa matrice A dobijemo brisanjem i-tog retka i j-tog stupca matrice. Pomocu minora
denfiramo algebarske komplemente matricnih elemenata.

*17. Napisite Laplaceov razvoj determinante po nekom retku / stupcu.

*18. Navedite svojstva determinanti.

Sljedeca svojstva olaksavaju racunanje determinanti:
1. Determinanta trokutaste matrice jednaka je produktu elemenata na dijagonali
2. det (A) = det (AT) (Zbog ovog svojstva sve sljedece tvrdnje koje vrijede za retke, vrijede i za
stupce)
3. Determinanta koja ima u nekom retku samo nule jednaka je 0
4. Zamjenom dvaju redaka determinanta mijenja predznak
5. Vrijednost determinante se ne mijenja ako nekom retku pribrojimo neki drugi redak pomnozen s
nekim brojem
6. Determinanta s dva jednaka ili proporcionalna retka jednaka je 0
7. Determinanta se mnozi nekim brojem tako da se tim brojem pomnoze elementi jednog
(proizvoljnog) retka
8. (Binet-Cauchyev teorem) Za matrice A,B Mn vrijedi:
det(AB) = det A * det B

**19. Kada kazemo da je matrica regularna / singularna?

Za matricu A Mn kazemo da je regularna (invertibilna) ukoliko postoji matrica B za koju vrijedi
AB = BA = I. Za matricu A kazemo da je singularna ukoliko nije regularna.
**20. Sto je inverzna matrica? Kako ju se moze odrediti?
Matrica B je (ukoliko postoji) jedinstvena jer ako pretpostavimo da postoji druga matrica C za koju
vrijedi AC = CA = I slijedi C = CI = C(AB) = (CA)B = IB = B. Zbog jedinstvenosti uvodimo oznaku
B = A-1 i matricu A-1 nazivamo inverznom matricom matrice A.
*21. Kako se matricu potencira cijelim brojem?

*22. Navedite vezu imeu regularnosti i determinante matrice.

*23. Navedite vezu izmeu regularnosti i ranga matrice.

SUSTAVI LINEARNIH JEDNADBI

***1-to je sustav linearnih jednadbi i njegovo rjeenje?

Rjeenje sustava (S) je svaka ureena n-torka (x1; x2; :::; xn) koja sve jednadbe sustava
zadovoljava identiki.
*2-Kad kaemo da su dva sustava ekvivalentna?
Za dva sustava kaemo da su ekvivalentna ukoliko imaju isti skup rjeenja.
*3-Koje radnje sa jednadbama sustava ne mijenjaju njegovo rjeenje?
Rjeenje sustava se ne mijenja, tj. dobivamo ekvivalentan sustav, ako izvrimo bilo koju od
sljedeih radnji:
i) neku jednadbu pomnoimo brojem razliitim od 0;
ii) zamijenimo dvije jednadbe,
iii) jednu jednadbu (pomnoenu s nekim brojem) pribrojimo drugoj.
*4-Kako sustav linearnih jednadbi zapisujemo pomou matrica?

**5-Kada sustav ima rjeenje i kada je jedinstveno?

6- Kada homogeni sustav ima i netrivijalnih rjeenja?

sustav (S-h) ima parametarsko rjeenje (netrivijalno) ako i samo ako je rang (A) < n
7-Opiite postupak Gaussove eliminacije.

8-Opiite postupak Gauss-Jordanove eliminacije.

9-Kako rjeavamo Cramerov sustav?

10- Kako rjeavamo matrine jednadbe?

Analitika geometrija
1-ime je ravnina jednoznano odreena? Kako glasi opa jednadba ravnine?

;
2-Izvedite vektorsku jednadbu ravnine

3- Izvedite jednadbu ravnine kroz jednu toku uz zadani vektor normale

4- Izvedite jednadbu ravnine kroz 3 toke

5- ime je pravac jednoznano odreen?

*6-Izvedite vektorsku jednadbu pravca.

*7-Izvedite parametarsku i kanonsku jednadbu pravca.

*8-Izvedite jednadbu pravca kroz dvije toke.

9-Kako moemo odrediti kut izmeu dva pravca?

10- Kad su dva pravca paralelna/okomita?

11-Kako moemo odrediti kut izmeu dvije ravnine?

12-Kada su dvije ravnine paralelne/okomite?

13-Kako moemo odrediti kut izmeu pravca i ravnine?

14-Kada su pravac i ravnina paralelni/okomiti?

15-Kako odreujemo sjecite dvaju pravaca, dvije ravnine, pravca i ravnine? Dajte primjere.
16-Kako odreujemo udaljenost dvije toke, toke i pravca, toke i ravnine, dva pravca, dvije ravnine, pravca i
ravnine? Dajte primjere.
17-Kako odreujemo projekciju toke na ravninu, toke na pravac, pravca na ravninu? Dajte primjere.

Osnove matematike logike

1. Sto je sud? Sto su istinosne vrijednosti? Navedite primjer.
Sud je svaka smislena izjavna recenica koja moze biti samo istinita ili lazna. Sudove oznacavamo
velikim slovima A, B, C, .... Svakom sudu A pridruujemo istinitosnu vrijednost T ("istina") ako je
istinit,a istinitosnu vrijednost ("laz")ako je lazan.Mozemo koristiti i 1 ("istina") i 0 ("laz").
2. Nabrojite logicke veznike i navedite neko od njihovih svojstava.
Logicki veznici su redom: negacija(),konjukcija(),disjunkcija(), kondicional() i
bikondicional(). Istinitost slozenijih sudova odredujemo pomocu tablica istinitosti.
3.Kako glasi tablica istinosti negacije/konjukvije/disjunkcije/kondicionala/bikondicionala?
Sud A ("ne A") je istinit ako je A lazan, a lazan ako je A istinit. Sud AB ("A i B") je istinit samo
kada je istinit sud A i istinit sud B. Sud A v B ("A ili B") je lazan samo kada je lazan sud A i lazan sud
B.
Sud AB ("ako je A onda je B") je lazan samo kada je istinit sud A i lazan sud B. Sud AB ("A je
ako i samo ako je B")je istinit samo kada su istinitosne vrijednosti sudova A i B jednake.
4.Kad kazemo da je slozeni sud ispunjiv / oboriv?
Za slozeni sud A kazemo da je ispunjiv (oboriv) ako ima barem jednu istinitosnu vrijednost 1(0).
5. Kad kazemo da je slozeni su teutologija / antitautologija?
Za slozeni sud A kazemo da je tautologija (antitautologija) ako su mu sve moguce istinitosne
vrijednosti 1(0).
6. Kako glasi princip iskljucenja treceg?
A v A princip iskljucenja treceg.
7. Kako glasi princip neproturjecosti?
(AA) princip neproturjecnosti.
8. Kako glasi princip dvostruke negacije?
A A princip dvostruke negacije.
9. Kako glasi princip kontrapozicije?
(A B) (B A) princip kontrapozicije.
10. Kako glasi princip silogizma?
(A B) ^ (B C) (A C) princip silogizma.
11. Kako glase principi apsorpcije?

A v (A^B) A i A^(A v B) A principi apsorpcije.

*12. Kada kazemo da sud A logicki implicira sud B? Kako to oznacavamo i ispitujemo?
Kazemo da sud A logicki implicira sud B ili da sud B logicki slijedi iz suda A i pisemo A B ako je
sud B istinit kad god je sud A istinit. Vrijedi da A B onda i samo onda kada je sud A B
tautologija.
13. Kada kazemo da su sudovi A i B logicki ekvivalentni? Kako to oznacavamo i ispitujemo?
Kazemo da su sudovi A i B logicki ekvivalentni i pisemo A B ako A B i B A.
Vrijedi da je A B onda i samo onda kada je sud A B tautologija.
*14. Kad je logicko zakljucivanje korektno? Navedite primjer.
U matematickoj logici proucavamo i logicka zakljucivanja, te odredujemo koja su korektna, a koja
nisu. Npr., zakljucivanje: Ako pada kisa, onda nosim kisobran(AB).Pada kisa(A). Nosim
kisobran(B).
15.Sto je predikat? Sto mu je domena? Navedit primjer?
Izjavnu recenicu koja sadrzi jednu ili vise varijabla, i koja za konkretne vrijednosti tih varijabla
postaje sud, nazivamo predikatom. Za svaku varijablu danog predikata pretpostavljamo da nam je
poznat skup iz kojeg ona poprima svoje vrijednosti. Taj skup nazivamo domenom.
16. Objasnite unverzalni kvantifikator i enzistencijalni kvantifikator.
Koristeci logicke veznike,iz jednostavnijih predikata,mozemo graditi slozene predikate. Pored
veznika ,,,, koristimo jos dva nova veznika naopako A i . Veznik naopako A nazivamo
univerzalnim kvantikatorom i citamo ga za svaki,dok veznik nazivamo egzistencijalnim
kvantikatorom i citamo ga postoji(neki). Ta dva veznika imaju najveci prioritet.
17. Kad je varijabla u predikatoru vezana, a kad slobodna?
Kazemo da je varijabla x vezana ako uz nju dolazi kvantikator. Inace, kazemo da je x slobodna
varijabla.
18. Sto su osnovni pojmovi i osnovne tvrdnje u matematici?
U izgradnji matematicke teorije polazimo od odredenog broja pojmova koji se ne definiraju, a
nazivamo ih osnovnim pojmovima. Takvi pojmovi su npr. tocka, pravac, skupZatim se popisu
osnovne tvrdnje o tim osnovnim pojmovima koje se smatraju istinitima. Te tvrdnje, ciju istinitost ne
dokazujemo, nazivamo aksiomima.
19. Sto su definicije?
Svaki novi pojam uvodimo definicijom pomocu osnovnih ili vec definiranih pojmova.
20. Sto su teoremi i kojeg su najcesce oblika?
Svaku novu tvrdnju dokazujemo logickim zakljucivanjem na osnovu definicija, aksioma i tvrdnji
koje smo vec dokazali. Te tvrdnje nazivamo teoremima, a najcece su oblika logicke implikacije P
Q ili logicke ekvivalencije P Q. Dokaz tvrdnje oblika P Q se sastoji iz dva dijela: dokaza P
Q (nuznost) i dokaza Q P (dovoljnost).
21. Objasnite direktni dokaz teorema.
Direktni dokaz sastoji se u tome da, polazeci od pretpostavke P, primjenom aksioma, denicija i ranije
dokazanih teorema, nizom ispravnih logickih zakljucivanja dodemo do tvrdnje Q. Dokaz moze imati
i konacno mnogo medukoraka u kojima se izvode pomocne tvrdnje, npr., najprije dokazemo P Q1
pa iz toga P ^Q1 Q2 i nakon konacno mnogo koraka P ^ Q1 ^ . ^Qk Q.
22.Objasnite dokaz po kontrapoziciji.
Dokaz po kontrapoziciji teorema oblika P Q je direktni dokaz teorema Q P koji mu je

ekvivalentan , a koristi se kada je jednostavnije dokazati Q P, nego P Q.

23. Objasnite dokaz kontradikcijom.
Dokaz kontradikcijom je direktni dokaz u kojem se krece od pretpostavke P i negacije tvrdnje Q, i
nizom logickih zakljucaka dode do neke ocigledne neistine. Iz toga slijedi da nesto u onom od cega
se krenulo nije tocno, a kako P mora biti istinita, slijedi da je negacija tvrdnje Q neistinita, odnosno
da je tvrdnja Q istinita.
24. Objasnite dokaz kontraprimjerom.
Dokaz kontraprimjerom se provodi kada zelimo dokazati da tvrdnja oblika: "Za svaki x vrijedi P (x):"
nije istinita, a sastoji se u tome da nademo x0 za koji dano svojstvo ne vrijedi.

SKUPOVI. RELACIJE. FUNKCIJE.

1.Sto je skup i kako ga mozemo zadati ? Navedi primjer.

Skup je osnovni matematicki pojam (ne denira se). Moemo reci da

je Skup je svaka mnoina, kolekcija, ili slicno, nekih) objekata koje
nazivamo elementima ili clanovima skupa. Skup moemo zadati
navodenjem potpune liste elemenata toga skupa unutar para
viticastih zagrada, ili opisno, pomocu nekog svojstva kojeg
ispunjavaju samo elementi tog skupa.
Primjer. Elementi skupa S su brojevi 2, 3, 4, 5 i 6 ili S = { 2,3,4,5,6 }.
2.Kada za A kazemo da je podskup skupa B ? Kako to oznacavamo ?

3.Kada kazemo da su skupovi A i B jednaki ?

Kaemo da su skupovi A i B jednaki, i pisemo A = B ako vrijedi A B

i B A.
4.Sto je prazan, a sto univerzalan skup ?

Smatramo takoder da postoji skup bez ijednog elementa.

Oznacavamo ga sa i zovemo prazan skup. U mnogim situacijama
je potrebno promatrati samo podskupove nekog skupa U, koji tada
poprima znacenje univerzalnog skupa (skupa koji je nadskup svih
promatranih skupova).
5.Sto je partitivni skup ? Navedi primjer.
Partitivni skup Neka je S bilo koji dani skup. Skup svih podskupova
od S nazivamo partitivnim skupom skupa S i oznaavamo P(S).
Primjer. Ako je S = {1,2,3}, onda je partitivni skup P(S) = { ,{1},
{2}, {3}, {1,2}, {1,3}, {2,3}, {1,2,3}}.
6.Navedite Booleove operacije na skupovima i neko od njihovih svojstava.

Unija skupova, presjek skupova i razlika skupova.

Svojstva presjeka, unije i razlike (komplementa) :
1. Komutativnost AB = BA AU B = B U A
2. Asocijativnost (AB)C = A(BC) (A U B) U C = AU (BU C)
7.Sto je unija,presjek,razlika skupova ?

Presjek ili zajedniki dio skupova A i B je skup koji ine svi elementi
koji su i u skupu A i u skupu B. Oznaavamo ga AB. AB = {x | xA
i xB}. Ako je presjek skupova prazan skup, tada kaemo da su oni
disjunktni. Prema tome, A i C su disjunktni skupovi.Unija skupova A i
B je skup koji ine svi elementi koji pripadaju barem jednom od
skupova A i B.
AU B = {x | xA ili xB}. Skup svih
elemenata iz A koji nisu i u B nazivamo razlikom skupova A i B i
oznaavamo A \ B. A \ B = {x | xA i xB}.
8.Kada kazemo da su skupovi disjunktni ?

Ako je presjek skupova prazan skup, tada kaemo da su oni

disjunktni. Prema tome, A i C su disjunktni skupovi.
9.Sto je komplement skupa ?

Neka je P podskup skupa S. Skup S \ P zove se komplement od P u

odnosu na S i oznaava C S (P). Primjer. Ako je S = {1,2,3,4} i P =
{1,2}, tada je C S (P) = {3,4}. Ako je P = , tada je C S (P) = S. U
sluajevima kada je iz konteksta jasno da je S skup, umjesto C S (P)
piemo C(P) ili P C .
10. Sto je Kartezijev produkt skupova? Navedi primjer.

Ako su A i B skupovi, tada skup svih parova (a,b) kod kojih je aA i

bB nazivamo kartezijevim ili direktnim produktom i oznaavamo
AB, tj. AB = {(a,b)aA i bB}.
Uocimo da je vaan poredak clanova uredenog para, tj. da je (a, b)
(b, a). Za razliku od toga, skupovi su jednaki, jer imaju iste
elemente.
Primjer 1. Zadani su skupovi A = {1,2,3} i B = {x,y}. Naite
kartezijeve produkte AB i BA skupova A i B. Rjeenje. AB =
{(1,x), (1,y), (2,x), (2,y), (3,x), (3,y)} BA = {(x,1), (x,2), (x,3), (y,1),
(y,2), (y,3)} Primijetimo da je AB BA jer se sastoje od razliitih
ureenih parova. (1,x) (x,1), (2,x) (x,2), itd.
11.Sto je binarna relacija ? Navedite primjer

Neka su A i B neki skupovi, a neki podskup od AB, AB. Skup

zove se relacija izmeu elemenata skupa A i elemenata skupa B ili
relacija s A u B. Svaki podskup Kartezijevog produkta zovemo
binarnom relacijom.
Primjer 1. Zadani su skupovi A = {1,2,3,4} i B = {7,8,9}.
Jedna relacija sa A u B je = {(1,7), (2,9), (3,8), (4,7)}. Moemo
rei da je 1 u relaciji sa 7, 2 sa 9, itd. To piemo 17, 29, 38, 47.
Takoer moemo rei da je ureen par (1,7) element relacije , to
piemo (1,7), (2,9), itd.
12. Kada kazemo da je binarna relacija refleksivna, irefleksivna,simetricna,
antisimetricna i tranzitivna ?

13.Sto je relacija ekvivalencije ? Sto su klase ekvivalencije ? Navedi primjer.

Posebno vane su one relacije koje su refleksivne, simetrine i

tranzitivne. Takve relacije zovemo relacije ekvivalencije. Relaciju
ekvivalencija oznacavamo sa ~, znaci ako pise x ~ y citamo x
ekvivalentan sa y .

Primjer 1.Relacija ~ biti slian sa u skupu svih trokuta je relacija

ekvivalencije.
Rjeenje. Dovoljno je pokazati da je zadana relacija refleksivna,
simetrina i tranzitivna. 1. Refleksivna: Svaki je trokut slian sam
sebi.
2. Simetrina: Ako je trokut ABC slian trokutu DEF, tada je i trokut
DEF slian trokutu ABC. 3. Tranzitivna: Ako je trokut ABC slian
trokutu DEF, a trokut DEF slian trokutu GHI, tada je i trokut ABC
slian trokutu GHI.
14. Sto je relacija parcijalnog uredjaja ? Navedi primjer.

Primjer 1. Relacija biti podskup od u partitivnom skupu P(S) je

relacija parcijalnog ureenja skupa P(S). Pokaimo to! Rjeenje.
Dovoljno je pokazati da je zadana relacija refleksivna, tranzitivna i
antisimetrina. 18
1. refleksivnost: A A , za svaki AP(S).
2. tranzitivnost: A B i B C A C , za sve A, B i C iz P(S).
3. antisimetrinost: A B i B AA = B, za A i B iz P(S).
15. Sto je relacija potpunog uredjaja ? navedi primjer .

Parcijalno ureen skup u kojemu su svaka dva elementa usporediva

zove se linearno ili potpuno ureen skup. Relacija zove se tada
relacija potpunog ureenja tog skupa.Primjer 1. Relacija u skupu N
je relacija potpunog ureenja skupa N, jer za svaka dva prirodna
broja a i b vrijedi a b ili b a.
16. Sto su najveci i najmanji element u skupu, a sto su maksimum i
minimum ?
Najmanji element ili minimum skupa
skupa

koji je ujedno i donja mea

je element

koji je ujedno i gornja mea

Najvei element ili maksimum skupa

skupa

je element

17.Sto je funkcija ? Sto je domena, a sto kodomena ? Navedi primjer .

18. Kada su dvije funkcije jednake ?

19. Sto je restrikcija, a sto ekstenzija funkcije ?

20. Sto je kompozicija funkcija ? i 21. Sta je surjekcija, bijekcija i injekcija
funkcija ?

22. Sto je inverzna funkcija ?

Neka je f: AB bijektivno preslikavanje. Definirajmo preslikavanje f

1 : BA ovako: Ako je f(x) = y, tada je f 1 (y) = x. Drugim
rijeima: svakom elementu y iz B pridruuje se onaj element iz A koji
se preslikava u y.
23.Sto je binarna operacija ? i 24. Definirajte grupoid, polugrupu,monoid i
grupu .

25. Definirajte Booleovu algebru. Navedite primjer.

26. Kada su skupovi ekvipotentni?

Kaemo da je skup A ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom B, i

piemo A ~B ako postoji bijekcija f : A B.
27. Kada kazemo da je skup beskonacan, a kada konacan ?

Za skup kaemo da je beskonacan ako je ekvipotentan sa svojim

pravim podskupom. Za skup kaemo da je konacan ako nije
beskonacan.