1.

PRVA SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I - Rješenja

14. ožujka 2017.

Zadatak 1.1 Trkači automobil vozi stalnom brzinom (po ravnoj cesti) v0 = 60 km/h. Kada dode
do startnog mjesta tamo uključi motor koji daje automobilu ubrzanje (akceleraciju) proporcionalno
vremenu, ẍ ∼ t, tj. ẍ = At. Za koliko će vremena automobil postići dvostruku brzinu 2v0 na putu
od 2 km? Nakon koliko će se vremena automobil zaustaviti ako počne kočiti u trenutku kada je
postigao brzinu 2v0 . Sila kočenja proizvodi istu (negativnu) akceleraciju ẍ = At.

Rješenje Akceleraciju možemo napisati ovako

1 2
ẍ = At što daje ẋ(t) = At + C1
2

pa je iz početnog uvjeta da je ẋ(0) = v0 brzina dana ovako

1 2
ẋ(t) = At + v0 i dalje je
2
1 3
x(t) = At + v0 t + C2 što uz x(0) = 0 daje
6
1
x(t) = At3 + v0 t.
6

Podatak kaže da je nakon vremena tx brzina narasla na κv0 = 2v0 , tj.

1 2 1 2
v(tx ) = κv0 = Atx + v0 ili (κ − 1)v0 = Atx
2 2

i tu jednadžbu valja riješiti zajedno s jednadžbom za x(t), gdje je x(tx ) = 2 km = sx tj.

1 3
x(tx ) = sx = Atx + v0 tx .
6

Pomnožimo jednadžbu za v(tx ) s tx /3 i izrazimo član At3x /6 te ga uvrstimo u jednadžbu za sx

pa dobijemo
1
sx − (κ − 1)v0 tx = v0 tx odakle je
3
3sx
tx = i
v0 (2 + κ)
2v03 (κ − 1)(2 + κ)2
At2x = 2(κ − 1)v0 daje A=
9s2x
Uvrštavanje zadanih podataka daje tx = 90 s i A = 4, 12 × 10−3 ms−2 . Dalje automobil ide
usporeno tako da je brzina jednaka

1 2
v(t) = κv0 − At i nakon vremena tz je
2
r
2κv0
v(tz ) = 0 pa je tz = = 127, 3 s.
A

Zadatak 1.2 Tijelo mase 400 g ispušteno je s ruba kuće visine 50 m. Pri padanju na tijelo djeluje
sila otpora proporcionalna iznosu brzine i ima oblik F = K ẏ, gdje je K = 0, 01 kg s−1 . Nakon
Str. 1 - 2 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I

koliko vremena tijelo padne na tlo? S kojom brzinom tijelo udari o tlo? Usporedite rezultate s
računom bez sile otpora, tj. izrazite relativne odnose u postocima.
Rješenje Iz knjige str. 1-26 i 1-27 vidimo slijedeće rezultate (uz odgovarajuću zamjenu zbog
malo drugačije notacije)
gm gm2 gm
   
y(t) = t− 1 − e−Kt/m i v(t) = 1 − eKt/m ,
K K2 K
a mi moramo odrediti koliko vremena ty protekne kada tijelo padne 50 m. Uvedimo oznaku
s50 = 50 m i napišimo funkciju čiju nultočku moramo odrediti
gm gm2
 
f (ty ) = t− 1 − e−Kt/m − s50 = 0
K K2
Rezultat odredujemo, najjednostavnije, uvrštavanje u gornju jednadžbu (koju smo upisali u
programabilni kalkulator) probnih vremena. Dobijemo npr.

tyi f (tyi )

2 -30
3 -6,94
4 25,9
3,2 -1,09
3,3 1,98
3,23 -0,18
3.236 0,006
... ...

Uz još nekoliko koraka dobijemo ty = 3, 2358 s. Uvrstivši to vrijeme u izraz za brzinu, dobijemo
brzinu udara o tlo: vu = 30, 49 m/s.
Zadatak 1.3 Tijelo mase m bačeno je uvis početnom brzinom v0 . Na njega djeluje sila otpora sred-
stva koja je proporcionalna iznosu brzine Fo = kv = kẏ i usmjerena je suprotno od smjera gibanja.
(a) Izračunajte vrijeme uspinjanja tijela. (b) Izračunajte najveću visinu koju tijelo postigne. (c)
Pokažite da se dobiju formule za situaciju bez sile otpora ako se uzme da je sila otpora mala. (d)
Pokažite da je popravka visini y(t) za slučaj malog otpora jednaka:
g 1
y(t) = v0 t − t2 − v0 t2 ω,
2 2
gdje je ω = k/m. (e) Izračunajte vrijeme uspinjanja tu i vrijeme t1/2 potrebno da se postigne
polovina maksimalne visine. Uzmite za taj račun dva skupa podataka: (1) k = 0, 1 kg/s, m = 1 kg
i v0 = 10 m/s i (2) k = 0, 02 kg/s, m = 1 kg i v0 = 20 m/s.

Rješenje Rješavanjem vertikalnog hica prema gore s početnom brzinom v0 uz silu otpora,
po analogiji s tekstom u knjizi i odgovarajućim primjerima, dobijemo izraze za brzinu i za
položaj tijela u slijedećem obliku
g g v0 ω + g g
   
vy (t) = v0 + e−ωt − i y(t) = 1 − e−ωt − t
ω ω ω2 ω
 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I - 14. ožujka 2017. Str. 1 - 3

gdje smo uveli pokratu ω = k/m. Vrijeme uspinjanja tu dobijemo iz uvjeta da je brzina jednaka
nuli, tj.  
1 v0 ω
vy (tu ) = 0 što daje tu = ln 1 + ,
ω g
a maksimalnu visinu izračunamo ovako
 
v0 g v0 ω
y(tu ) = Y što daje Y = − 2 ln 1 + .
ω ω g

v2
Razvoj funkcije ln(1 + x) ≃ x − x2 /2 vodi na poznati izraz za maksimalnu visinu, tj Y → 2g0 , a
razvoj eksponencijalne funkcije e−x ≃ 1 − x + x2 /2 daje poznatu formulu za postinutu visinu,
s popravkom −v0 ωt2 /2. Za nalaženje vremena t1/2 potrebnog da se postigne visina Y /2 trebat
će riješiti transcedentnu jednadžbu

Y
f (t1/2 ) = 0 = y(t1/2 ) − ,
2

gdje je y(t) dano gore. Za rješenje je najjednostavnije unesti funkciju f (t) u programabilni
kalkulator i iterativno pronaći nultočku. Za dva skupa podataka dobijemo slijedeće rezultate

(a) tu = 0, 971 s (b) tu = 1, 998 s

Y = 4, 775 m Y = 19, 85 m
t1/2 = 0, 2811 s t1/2 = 0, 5825 s.

Zadatak 1.4 S mjesta A na tlu balon se pod djelovanjem vertikalne sile F koja djeluje prema gore
počne jednoliko ubrzano vertikalno uspinjati. Iznos sile je za 10% veći od težine balona. Kada je
balon na visini Y = 100 m iz njega je izbačen kamen u horizontalnom smjeru brzinom v0x = 10 m/s.
Koliko daleko na tlu od mjesta A padne kamen? Koliko ukupno protekne vremena od pokretanja
balona do trenutka udara kamena o tlo?

Rješenje Jednadžba gibanja balona (uz κ = 1, 1) je

κmg ̂ − mg̂ = ma̂ ili a = (κ − 1)g pa je

1
y(t) = (κ − 1)g t2 i vy (t) = (κ − 1)gt.
2
p
Vrijeme tY do visine Y je tY = 2Y /(κ − 1)g = 14, 3 s. Vertikalna brzina u tom trenutku
p
je vY = 2Y (κ − 1)g = 14, 0 m/s. Imamo, dakle, kosi hitac s visine Y početnom brzinom
~v0 = v0x ı̂ + vY ̂, pod kutom α za koji je tg α = vY /v0x . Kamen će se uspinjati sve dok ne
bude vy (tz ) = 0, tj. tz = vY /g = 1, 43 s. On postigne (dodatnu) visinu Yd = vY tz − gt2z /2 =
vY2 /(2g) = 10 m. Tako postigne ukupnu visinu Yu = Y + Yd = 110 m i s te visine on slobodno
padne na tlo, na udaljenosti D od početne točke A. Za vrijeme slobodnog pada t↓ vrijedi
r r
2Yu 2(Y + Yd )
t↓ = = = 4, 74 s.
g g

Od trenutka izbačaja do pada protekne tu vremena, tj. tu = tz + t↓ = 6, 16 s. Za to vrijeme

kamen se u horizontalnom smjeru pomakne za D = vox tu = 61, 6 m. Ukupno vrijeme Tu je:
Tu = tY + tu = tY + tz + t↓ = 20, 4 s.
Str. 1 - 4 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I

Zadatak 1.5 Tijela mase M = 5 kg i m = 2 kg nalaze se na dvostranoj kosini s kutovima α = 60◦

i β = 30◦ , prema slici. Kolikom horizontalnom silom Fh treba djelovati na tijelo m da bi se postiglo
gibanje niz lijevu stranu kosine akceleracijom a = 1 m s−2 ? Koeficijenti trenja su µm = 0, 8 (na
tijelo m) i µM = 0, 6 (na tijelo M ).

Fh m M

β α

Slika uz 5. zadatak

Rješenje Jednadžbe gibanja tijela m i M su

mg sin β + Fh cos β − (mg cos β − Fh sin β)µm − T = ma i

T − M g cos α − µM M g sin α = M a

i eliminacijom sile napetosti T dobijemo jednadžbu

mg sin β + Fh cos β − µm (mg cos β − Fh sin β) = (m + M )a + M g cos α + µM M g sin α odakle je

m + M )a + M g cos α + µM M g sin α − mg sin β + µm mg cos β
Fh = = 48, 02 N.
cos β + µm sin β

Zadatak 1.6 Tijelo se brzinom od v0 = 20 m/s baci pod kutom α = 30◦ koso uvis. Izračunajte
njegovo tangencijalno i radijalno ubrzanje u trenutku t1 = 1, 5 s nakon izbačaja.

vx
ϕ
ϕ
ar vy v

g
( a t)

Slika uz rješenje 6. zadatka

Tangencijalna akceleracija nije nacrtana na pravom mjestu,
već je samo naznačen njoj paralelan vektor uz oznaku (~
at )

Rješenje Lako je izračunati da je tijelo u silaznom dijelu putanje (jer je npr. ~vy (t1 ) =
(v0 sin α − gt1 )̂ = −4, 72 ̂ m/s). Prema tome, imamo situaciju prema slici gdje su nacrtani
vektori ukupne akceleracije ~g za koji vrijedi ~g = ~ar + ~at (a vektor ~at nije zbog “zakrčenosti”
slike nacrtan na pravom mjestu). Kut ϕ ovisi o vremenu i on je kut izmedu vektora ~v i ~vx ali
i izmedu vektora ~g i tangencijalne i radijalne akceleracije, pa je

ar = g cos ϕ(t), at = g sin ϕ(t),

vx v0 cos α vy v0 sin α − gt
cos ϕ(t) = = sin ϕ(t) = =
v v v v
 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I - 14. ožujka 2017. Str. 1 - 5

gdje je
p p p
v = |~v | = vx2 + vy2 = (v0 cos α)2 + (v0 sin α − gt)2 = v02 − 2v0 gt sin α + g 2 t2 .
U trenutku t1 je sin ϕ(t1 ) = −0, 272 pa je ϕ = −15◦ 48′ . Iz gornjih izrazap za akceleracije lako
dobijemo da je ar = 6, 59 ms−2 i at = 7, 27 ms−2 . Vrijedi da je g = a2t + a2t = 9, 81 ms−2 .
Vektore akceleracija mogli bismo napisati preko njihovih iznosa i odgovarajućih jediničnih
vektora: tangencijalna akceleracija pokazuje u smjeru vektora brzine ~v , a jednični vektor v̂ je
v̂ = ı̂ cos ϕ + ̂ sin ϕ. Radijalna akceleracija pokazuje u smjeru −r̂, a vektor r̂ okomit je na
v̂. Njegov je zapis r̂ = ı̂ sin ϕ − ̂ cos ϕ. (Valja se sjetiti da je ovdje kut ϕ negativan, pa je i
sin ϕ negativan, dok je cos ϕ pozitivan.) Lako je i izračunati polumjer zakrivljenosti putanje u
trenutku t1 iz izraza za radijalnu akceleraciju ar = v 2 /R. Znajući iznos radijalne akceleracije
i iznos brzine v iz gornjeg izraza dobijemo polumjer zakrivljenosti R. Dakle
v̂(t) = ı̂ cos ϕ(t) + ̂ sin ϕ(t) r̂(t) = ı̂ sin ϕ(t) − ̂ cos ϕ(t) ili
v̂(t1 ) = 0, 962ı̂ − 0, 272 ̂ r̂(t) = −0, 272ı̂ − 0, 962 ̂ pa je
−2
~ar = 6, 59 (−0, 272ı̂ − 0, 962 ̂) ms i ~at = 7, 27 (0, 962ı̂ − 0, 272 ̂) ms−2 .
Kako je v(t1 ) = v0 cos α/ cos ϕ(t1 ) = 18, 0 m/s, polumjer zakrivljenosti u točki putanje je
R = v(t1 )2 /ar = 49, 2 m.
Zadatak 1.7 Pod kojim kutom treba baciti tijelo koso uvis da bi: (a) središte zakrivljenosti
putanje u njenoj najvišoj točki bilo na tlu? (b) da bi polumjer zakrivljenosti putanje u točki
izbačaja bio 8 puta veći od polumjera zakrivljenosti putanje u njenoj najvišoj točki?
Rješenje (a) Brzina čestice u najvišoj točki ima samo x−komponentu, tj. v(t) = vx =
v0 cos α. Do najviše točke tijelo dode za vrijeme tz , za koje je vy (tz ) = 0 = v0 sin α − gtz , pa
je tz = v0 sin α/g. Maksimalna visina H je dana ovako
g 2 v 2 sin2 α
H = y(tz ) = vo sin α · tz − tz = 0 .
2 2g
Akceleracija čestice je g, tangencijalna akceleraciju na visini H jednaka je nuli pa je g =
p
a2t + a2r = ar , odakle je
v2 v 2 cos2 α
= 0
ar = g = i iz
R R
v02 sin2 α v 2 cos2 α
H = R dobijemo = 0 i
2g g
√
tg 2 α = 2 ili tg α = 2, odnosno α = 54◦ 44′′ .
(b) U mjestu izbačaja je radijalna akceleracija okomita na krivulju, odnosno okomita je na
vektor početne brzine. Ukupna akceleracija je g, a radijalna je ar = g cos α. Tada je
v2 v2 v02
ar = = 0 pa je R0 = .
R0 R0 g cos α
Na visini H je ar = g i rezultat (a) dijela zadatka daje
v02 cos2 α
RH = a zadatak zahtijeva da je
g
v02 v0 2 cos2 α
R0 = κRH (uz κ = 8) ili =κ što daje
g cos α g
1 1
cos3 α = ili cos α = tj. α = 60◦ .
8 2

♠ ♠