2.

DRUGA SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I - Rješenja

28. ožujka 2017.

Zadatak 2.1 Na mirnu česticu mase m u jednom trenutku počne djelovati sila koja joj daje stalnu
akceleraciju jednaku A = 2 m/s2 . Kada je čestica postigla brzinu v1 = 7 m/s, sila promijeni oblik
tako da smanjuje akceleraciju te ima oblik

mA
F (x) = √ ,
1 + bx

gdje je b = 0.2 m−1 . Izračunajte brzinu čestice u trenutku t1 kada joj akceleracija padne na petinu
početne vrijednosti. Kolika je brzina u tom trenutku? Koliku ukupnu udaljenost prevali čestica od
početka gibanja do trenutka t1 ?
Rješenje Uz akceleraciju A tijelo postigne brzinu v1 = 7 m/s za t0 = 3.5 s. Označimo mjesto
kada počne djelovati sila F (x) s x0 = 0. Tada je v(x = 0) = v1 . Jednadžba gibanja je

dv mA
m = √ ili
dx 1 + bx
dv dx dv mA
m · = mv = √ pa je
dx dt dx 1 + bx
Z Z
dx 1 2 2A √
v dv = A √ ili v (x) = 1 + bx + C1
1 + bx 2 b

Početni uvjet za v(x = 0) = v1 daje 2C1 = v12 − 4A/b = 9 m2 s−2 . Neka je na mjestu x2
akceleracija pala na 1/5 početne vrijednosti, tj.

A 1
= √ odakle je x2 = 120 m.
5 1 + bx2
√
Kada tu vrijednost uvrstimo u v(x) dobijemo v(x2 ) = 209 = 14.5 m/s. Za vrijeme t0 tijelo
prevali udaljenost x(t0 ) = At20 /2 = 12.25 m pa je ukupni prevaljeni put jednak xu = 132.25 m.
Zadatak 2.2 Tijelo je bačeno u horizontalnom smjeru s vrha kuće brzinom v0x = 1 m/s. Na
njega djeluje sila teža, ali istovremeno u horizontalnom smjeru u smjeru brzine v0x djeluje stalna
sila koja daje tijelu stalnu akceleraciju a = 0.675 m/s2 . Kada tijelo padne na tlo ono je udaljeno
5 m od podnožja kuće. Kolika je visina kuće?

Rješenje Jednadžba gibanja u y−smjeru daje jednadžbu slobodnog pada, a u x smjeru daje
rješenje ubrzanog gibanja s akceleracijom a, tj.

a 2
x(t) = t + v0x t
2
g
y(t) = − t2
2

pa ako izrazimo t iz prve jednadžbe, dobijemo

r
2
v0 x v0x 2x
t1,2 =− ± +
a a2 a
Str. 2 - 2 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I

i kada dobijenu vrijednost t = 2.64 s uvrstimo u drugu dobijemo y = 34.25 m.

Zadatak 2.3 Čestica mase m bačena je koso uvis početnom brzinom iznosa v0 = 5.56 m/s pod
kutom α = 60◦ . Na česticu djeluje sila otpora sredstva oblika F~ = −km~v (vidjeti Primjer 1.8 u
knjizi) uz k = 0.3 s−1 . Izračunajte domet čestice i usporedite s dometom kosog hica bez otpora.
Izračunajte na kojem mjestu na x−osi čestica postigne najveću visinu. Kolika je ta visina? Za
koliko vremena čestica postigne maksimalnu visinu? Koliko vremena čestica provede u zraku?
Usporedite (sve!) rezultate s kosim hicem bez sile otpora.

Rješenje Iz parametarskih rješenja

v0 cos α
1 − e−kt


x(t) =
k
g g + v0 k sin α
1 − e−kt .


y(t) = − t +
2 k 2

dobije se jednadžba putanje

g kx g
   
y(x) = ln 1 − + x tg α +
k 2 v0 cos α v0 k cos α

Domet dobijemo tako da pronademo nultočku gornje funkcije, no to je moguće samo numerički.
Niz vrijednosti za x upišemo u tablicu 1. U zadatku je zadano da je v0 = 5.56 m/s. Tada je
nultočka dana u tablici 2:

xi 2 3 2.2 2.3 2.26 2.28 2.272

y(xi ) 0.486 -2.15 0.145 -0.059 0.0257 -0.0160 0.0008

Tablica 1 Vrijednosti za nalaženje nultočke funkcije y(x)

Prema tablici vidimo da je nultočka, tj. domet na xD = 2.272 m. Bez otpora vrijednost
je xD = 2.729 m. Sličnom procedurom nademo i maksimalnu visinu yM i odgovarajući xM , tj.
xM = 1.19 m i yM = 1.077 m dok je (bez otpora) xM = 1.365 m i y M = 1.077 m. Dalje je iz
formule
1 kx
 
t = − ln 1 −
k v0 cos α

vrijeme do maksimuma jednako tM = 0.458 s dok je tM = 0.491 s. Vrijeme da se postigne

domet je iz gornje formule jednako tD = 0.938 s dok je tD = 0.982 s.
Zadatak 2.4 Kosina duljine s ima kut α. Iz samog podnožja kosine gurne se sitno tijelo uz kosinu
brzinom v0 . Pri tome se javlja koeficijent (dinamičkog) trenja µ1 . S vrha kosine se gurne prema
dolje sitno tijelo istom početnom brzinom v0 , pri čemu je koeficijent trenja jednak µ2 . Tijela se
sretnu na sredini kosine i “poljube se”, tj. i jedno i drugo tijelo zaustave se točno na polovini kosine.
Izračunajte odnos koeficijenata µ1 i µ2 . Izračunajte µ2 ako je µ1 = 0.1 a α = 30◦ .
 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I - 28. ožujka 2017. Str. 2 - 3

Rješenje Na prvo tijelo koje krene uz kosinu djeluje komponenta težine g sin α i u istom
smjeru i sila trenja jednaka µ1 g cos α, pa je akceleracija (po iznosu pozitivna) jednaka

a1 = g sin α + µ1 g cos α odakle je v1 (t) = v0 − a1 t i

a1 2
s1 (t) = v0 t − t .
2

Tijelo se zaustavi nakon vremena t1/z = v0 /a1 i prijede udaljenost s1 (t1/z ) = v02 /2a1 . Za drugo
tijelo akceleraciju (po iznosu pozitivnu) napišemo ovako

a2 2
a2 = µ2 g cos α − g sin α pa je v2 (t) = v0 − a2 t i s2 (t) = v0 t − t .
2

Drugo tijelo se zaustavi nakon t2/z = v0 /a2 i prijede udaljenost s2 (t2/z ) = v02 /2a2 . Ako dvije
udaljenosti izjednačimo, dobijemo

v02 v2
= 0 ili a1 = a2 tj.
2a1 2a2
µ2 − µ1 = 2 tg α ili µ2 = 1.26.

Zadatak 2.5 S vrha kuće visoke 40 m bačeno je tijelo početnom brzinom 10 m/s pod kutom od
30◦ koso uvis. (a) Koliki je omjer tangencijalne i radijalne akceleracije u trenutku udara tijela o tlo?
(b) Koliki je polumjer zakrivljenosti putanje u tom trenutku? (c) Koliki je polumjer zakrivljenosti
putanje u najvišoj točki koju je postiglo tijelo?

v0
x

ar at
H
g

A(x A ,yA )

Slika 2.1 uz zadatak 2.5

Rješenje Tijelo opiše putanju prema slici. Točka A ima koordinate (xA , yA ), uz yA = −H.
Vrijeme uspinjanja t↑ (do najviše točke) dobijemo iz vy (t) = v0 cos α − gt pa je t↑ = v0 sin α/g.
Za to se vrijeme tijelo popne y(t↑ ) = v02 sin2 α/2g. S ukupne visine tijelo pada za vrijeme t↓
Str. 2 - 4 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I

koje dobijemo iz jednakosti y(t↑ ) + H = gt2↓ /2. Horizontalna udaljenost xA koju tijelo prijede
je dana ovako
r !
v0 sin α 2 v 2 sin2 α
xA = (t↑ + t↓ )v0 cos α = v0 cos α · + H+ 0 .
g g 2g

Gornji podaci vode na vrijednosti t↑ + t↓ = 0.51 s + 6.42 s = 6.93 s i xA = 15.8 m. U nekoj točki
silazne putanje brzina je po iznosu jednaka
p p
v(t) = vx2 + vy2 = (v0 cos α)2 + (gt)2

a u točki A to je jednako
p
vA (t↓ ) = (v0 cos α)2 + (gt↓ )2 = 15.5 m/s.

Tangencijalna akceleracija je at = dv(t)/dt, a u točki A to je

dv(t)  g 2 t↓ g 2 t↓

at (A) =  =p = = 8.14 m/s2 .
dt A (v0 cos α) + (gt↓ )
2 2 v A

(b)
p Prema (umetku na) slici je at = g cos β i ar = g sin β, ili, po Pitagorinom poučku ar =
g 2 − a2t = 5.48 m/s2 . Iz izraza za centripetalnu (radijalnu) akceleraciju ar = v 2 /R dobijemo
da je R = 43.8 m.

(c) U najvišoj točki putanje je centripetalna akceleracija jednaka akceleraciji sile teže g,
a brzina je jednaka horizontalnoj komponenti početne brzine v0 cos α pa je

(v0 cos α)2 (v0 cos α)2

ar = =g odakle je R= = 7.65 m.
R g

Zadatak 2.6 Tijelo se vrti na niti duljine ℓ = 1 m stalnom brzinom od 6 m/s. Koliki je polumjer
vrtnje tijela?

Slika 2.2 uz zadatak 2.6

 D. Horvat: Zadaci iz Fizike I - 28. ožujka 2017. Str. 2 - 5

~ i
Rješenje Prema slici se vidi da centripetalnu silu proizvodi (vektorski) zbroj težine G
napetosti niti F ~ t , tj. F
~ cp = G
~ +F ~ t . Iz sličnosti trokuta dobijemo da je ℓ : R = Ft : Fcp ,
2 2 2
a Pitagorin poučak daje Ft = G + Fcp . Kvadriramo relaciju sličnosti nakon što smo u nju
uvrstili silu Ft i dobijemo (bi)kvadratnu jednadžbu za R:

g 2 R 4 + v 4 R 2 − v 4 ℓ2 = 0 odakle je
" p #1/2
−v 4 ± v 8 + 4g 2 v 4 ℓ2
R= = 0.97 m.
2g 2

Zadatak 2.7 Čestica mase m = 200 g giba se po kružnici polumjera R = 0.8 m u horizontalnoj
ravnini stalnom brzinom v0 = 1 m/s. U trenutku t0 na nju počne djelovati tangencijalna sila koja
linearno raste s vremenom F (t) = At. Nakon t1 = 10 s brzina čestice naraste na 4v0 . (a) Izračunajte
koliki je omjer tangencijalne i radijalne akceleracije u trenutku t1 . (b) Koliki je omjer centripetalne
i tangencijalne sile u trenutku t1 ? (c) Koliki je put (u radijanima i metrima) prevalila čestica od
t0 do t1 ? (d) Koliki je moment tromosti čestice?

Rješenje Tangencijalna sila daje tangencijalnu akceleraciju

dv(t) F (t) At
Ft (t) = mat (t) što vodi na brzinu = =
dt m m

odakle je
A 2
v(t) = t + C1 , a početni uvjet v(0) = v0 daje
2m
A 2
v(t) = t + v0 pa je
2m
At21 6v0 m
v(t1 ) = 4v0 = + v0 ili A= = 0.012 N/s.
2m t2i

Brzina u trenutku t1 je 4v0 , centripetalna akceleracije je u tom trenutku jednaka acp = v 2 /R =

16v02 /R pa je omjer centripetalne i tangencijalne akceleracije u t1 jednak

16v02
acp (t1 ) 100
= R = .
at (t1 ) At1 3
m

Taj isti omjer dobijemo za račun omjera centripetalne i tangencijalne sile.

Integracija kutne akceleracije α(t) = at (t)/R vodi na kutnu brzinu

A 2 v0
ω(t) = t + , a prevaljeni kut je
2mR R
A 3 v0
φ(t) = t + t.
6mR R

Tijelo prevali za vrijeme t1 kut jednak φ(t1 ) = 25 rad. Odgovarajući put duž kružne putanje
je r(t1 ) = φ(t1 )R = 20 m. Moment tromosti materijalne točke je I = mR2 = 1.28 kg m2 .

♠ ♠