Diferencijalni ra£un- neprekidnost i limes funkcije

Vera ƒuljak
vera@grad.hr

Graževinski fakultet
limes funkcije

Denicija 1
Funkcija f : Df → Rf ima limes L u to£ki x0 u kojoj moºda nije
denirana ako

(∀ε > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df )(0 < |x − x0 | < δ) ⇒ (|f (x) − L| < ε).

Ako limes postoji kaºemo da funkcija konvergira prema L u to£ki x0 i

zapisujemo
lim f (x) = L.
x→x0

Ako limes ne postoji onda kaºemo da funkcija f divergira u to£ki x0 .

Geometrijska interpretacija: Za svaku ε-okolinu oko L postoji δ -okolina
oko x0 s izuzetkom to£ke x0 koja se u nju preslika tj.

(∀ε > 0)(∃δ > 0) ⇒ f ((x0 − δ, x0 + δ) \ {x0 }) ⊆ (L − ε, L + ε).

Slika: 1. lim f (x) = L, L = 1, x0 = 0
x→x0
Tvrdnja 1
Ako postoji limes funkcije onda je jedinstven.
Dokaz:
Odaberimo proizvoljan ε > 0. Pretpostavimo suprotno da funkcija
ima dva limesa L1 i L2 u x0 .
Prema deniciji za (ε/2 > 0)
(∃δ1 > 0)(∀x ∈ Df ) 0 < |x − x0 | < δ1 ⇒ |f (x) − L1 | < ε/2.
i (∃δ2 > 0)(∀x ∈ Df ) 0 < |x − x0 | < δ2 ⇒ |f (x) − L2 | < ε/2.
Ako deniramo δ = min{δ1 , δ2 } i dalje vrijede gore navedene
relacije.
Ra£unamo sada |L1 − L2 |
ε ε
|L1 −L2 | = |L1 −f (x)+f (x)−L2 )| ≤ |f (x)−L1 |+|f (x)−L2 | < + = ε
2 2
Zaklju£ujemo da je |L1 − L2| = 0 tj. L1 = L2 .
limes slijeva, zdesna funkcije

Denicija 2
Funkcija f : Df → Rf ima limes slijeva L u to£ki x0 u kojoj moºda
nije denirana ako

(∀ε > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) x ∈ (x0 − δ, x0 ) ⇒ |f (x) − L| < ε.

Ako limes postoji kaºemo da funkcija konvergira slijeva prema L u

to£ki x0 i zapisujemo
lim f (x) = L ili f (x0 −) = L.
x→x0 −
Funkcija f : Df → Rf ima limes zdesna L u to£ki x0 u kojoj moºda
nije denirana ako

(∀ε > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) x ∈ (x0 , x0 + δ) ⇒ |f (x) − L| < ε.

Ako limes postoji kaºemo da funkcija konvergira zdesna prema L u

to£ki x0 i zapisujemo
lim f (x) = L ili f (x0 +) = L.
x→x0 +
PRIMJER 1
Funkcija f : R \ {0} → R denirana formulom f (x) = x
|x| ima limes
slijeva i limes zdesna, ali nema limes.
x x
lim = −1, lim = 1.
x→0− |x| x→0+ |x|

Slika: 2. lim f (x) 6= lim f (x)

x→x0 − x→x0 +
Tvrdnja 2
Ako postoji limes slijeva i limes zdesna funkcije f u to£ki x0 i ako
su jednaki onda f ima limes u u to£ki x0 i jednak je limesu slijeva i
limesu zdesna.
limes funkcije u beskona£nosti

Denicija 3
Funkcija f : R → Rf ima limes L kada x teºi prema +∞ ako

(∀ε > 0)(∃M > 0)(∀x > M) ⇒ |f (x) − L| < ε.

Ako limes postoji kaºemo da funkcija konvergira prema L u plus

beskona£nosti i zapisujemo
lim f (x) = L ili f (+∞) = L
x→+∞
Funkcija f : R → Rf ima limes L kada x teºi −∞ ako

(∀ε > 0)(∃M < 0)(∀x < M) ⇒ |f (x) − L| < ε.

Ako limes postoji kaºemo da funkcija konvergira prema L u minus

beskona£nosti i zapisujemo
lim f (x) = L ili f (−∞) = L
x→−∞
Slika: 3. Limes u beskona£osti lim f (x) = 0.
x→∞
beskona£ni limes

Denicija 4
Funkcija f : Df → R ima limes +∞ u to£ki x0 u kojoj moºda nije
denirana ako

(∀M > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) 0 < |x − x0 | < δ ⇒ f (x) > M.

Kaºemo da funkcija konvergira prema +∞ u to£ki x0 i zapisujemo

lim f (x) = +∞.

x→x0

Funkcija f : Df → R ima limes −∞ u to£ki x0 u kojoj moºda nije

denirana ako

(∀M < 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) 0 < |x − x0 | < δ ⇒ f (x) < M.

Kaºemo da funkcija konvergira prema −∞ u to£ki x0 i zapisujemo

lim f (x) = −∞.

x→x0
Slika: 4. Beskona£ni limes lim f (x) = ∞.
x→x0
svojstva limesa

Tvrdnja 3
Neka funkcije f i g imaju limese u to£ki x0 . Tada vrijedi
1. lim (f + g )(x) = lim f (x) + lim g (x),
x→x0 x→x0 x→x0
2. lim (f − g )(x) = lim f (x) − lim g (x),
x→x0 x→x0 x→x0
3. lim (f · g )(x) = lim f (x) · lim g (x),
x→x0 x→x0 x→x0
 
f
lim f (x)
x→x0
4. lim (x) = , ako lim g (x) 6= 0.
x→x0 g lim g (x) x→x0
x→x0
Dokaz 1.

1. lim (f + g )(x) = lim f (x) + lim g (x)

x→x0 x→x0 x→x0

Odaberimo proizvoljan ε > 0.

Neka je lim f (x) = A i lim g (x) = B.
x→x0 x→x0
Prema deniciji

(∃δ1 > 0)(∀x ∈ Df ) 0 < |x − x0 | < δ1 ⇒ |f (x) − A| < ε/2.

(∃δ2 > 0)(∀x ∈ Dg ) 0 < |x − x0 | < δ2 ⇒ |g (x) − B| < ε/2.

Deniramo sada δ = min{δ1 , δ2 } za koji ¢e i dalje vrijediti gornje relacije.

(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ∩ Dg ) 0 < |x − x0 | < δ ⇒

ε ε
|f (x)+g (x)−(A+B)| = |f (x)−A+g (x)−B| < |f (x)−A|+|g (x)−B| ≤ + =ε
2 2
lim (f (x) + g (x)) = A + B
x→x0
limes funkcije u sendvi£u ili uklije²tene funkcije

Tvrdnja 4
Neka je funkcije f i g imaju jednake limese u to£ki x0
lim f (x) = lim g (x) = L.
x→x0 x→x0
Ako postoji δ > 0 takav da za funkciju h vrijedi
0 < |x − x0 | < δ ⇒ f (x) ≤ h(x) ≤ g (x),
onda funkcija h ima limes i vrijedi
lim h(x) = L.
x→x0
PRIMJER 2
sin x
lim = 1.
x→0 x
Link

Dokaz:
Za x ≈ 0 i x 6= 0 vrijedi cos1 x > sinx x > 1.∗
Za x ≈ 0 i x 6= 0 vrijedi cos x < sinx x < 1.
Primijenimo tvrdnju 4 (o limesu funkcije u sendvi£u) :
sin x
lim cos x = lim 1 = 1 pa je i lim =1
x→0 x→0 x→0 x
*( Za x ≈ 0 i x > 0 je sin x > 0 i vrijedi nejednakost
tg x > x > sin x pa vrijedi nejednakost
1
cos x > sin x > 1.
x

Za x ≈ 0 i x < 0 je sin x < 0 i vrijedi nejednakost

tg x < x < sin x pa vrijedi nejednakost
1
cos x > sin x > 1.)
x
PRIMJER 3
1
 x
lim 1+ = e.
x→+∞ x
neprekinutost funkcije

Denicija 5
Funkcija f : Df → Rf je neprekinuta u to£ki x0 ∈ Df ako

(∀ε > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) (|x − x0 | < δ) ⇒ (|f (x) − f (x0 )| < ε).

Funkcija ima prekid u to£ki x0 ako nije neprekinuta u x0 .

Geometrijska interpretacija: Za svaku ε okolinu oko f (x0 ) postoji δ
okolina oko x0 koja se u nju preslikava tj.

(∀ε > 0)(∃δ > 0) ⇒ f ((x0 − δ, x0 + δ)) ⊆ (f (x0 ) − ε, f (x0 ) + ε).

Slika: 5. Funkcija f (x) = e x neprekinuta u x0 = 0, f (x0 ) = 1.
neprekinutost funkcije

Denicija 6
Funkcija f : Df → Rf je neprekinuta slijeva u to£ki x0 ∈ Df ako

(∀ε > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) x ∈ (x0 − δ, x0 ] ⇒ |f (x) − f (x0 )| < ε.

Funkcija f : Df → Rf je neprekinuta zdesna u to£ki x0 ∈ Df ako

(∀ε > 0)(∃δ > 0)(∀x ∈ Df ) x ∈ [x0 , x0 + δ) ⇒ |f (x) − f (x0 )| < ε.

neprekinutost i limes

Tvrdnja 5
Ako je funkcija f neprekinuta u x0 onda lim f (x) = f (x0 ).
x→x0
Ako postoji limes funkcije u x0 , lim f (x) = L onda je funkcija f
x→x0
neprekinuta u x0 i L = f (x0 ).
prekidi funkcije

Neka je funkcija f : Df → Rf denirana u nekoj okolini x0 osim

moºda u x0 .
I Funkcija f ima uklonjivi prekid u x0 ako je
lim f (x) = lim f (x) = L ∈ R,
x→x0 − x→x0 +
Prekid se ukloni tako da f (x0 ) = L ako f nije denirano u x0 .
I Funkcija f ima prekid prve vrste u x0 ako postoje razli£iti
kona£ni limesi slijeva i zdesna u to£ki x0 :
lim f (x) = L1 6= lim f (x) = L2 , L1 , L2 ∈ R,
x→x0 − x→x0 +
I Funkcija f ima prekid druge vrste u to£ki x0 ako je barem
jedan od limesa slijeva ili zdesna beskona£an ili ne postoji:
lim f (x) = +/ − ∞ ili limx→x0 + f (x) = +/ − ∞ ili ne
x→x0 −
postoje limesi.
PRIMJER 4
Funkcija signum f : R \ {0} → R denirana formulom f (x) = |x| x

ima prekid prve vrste u x0 = 0 jer ima limes slijeva i limes zdesna
koji su razli£iti
x x
lim = −1, lim = 1.
x→0− |x| x→0+ |x|

Slika: 6. Funkcija signum f (x) = x

|x| ima prekid prve vrste u x0 = 0.
Primjer-prekidi

2
I Funkcija f (x) = xx ima uklonjiv prekid u x0 = 0 jer ima limes slijeva
i zdesna i oni su jednaki L = 0 pa u to£ki x0 = 0 dodeniramo
funkciju f (x0 ) = L = 0.
I Funkcija f (x) = sinx x ima uklonjiv prekid u x0 = 0 jer ima limes
slijeva i zdesna i oni su jednaki L = 1 pa u to£ki x0 = 0
dodeniramo funkciju f (x0 ) = L = 1.
I Funkcija
(
0, x ≤0
f (x) = sin x
x , x >0
ima prekid prve vrste u x0 = 0 jer ima razli£ite limes slijeva L1 = 0 i
zdesna L2 = 1.
I Funkcija
1
f (x) = ,
x2
ima prekid druge vrste u x0 = 0 jer su limesi slijeva i zdesna
beskona£ni.
svojstva neprekinutih funkcija

Neka su funkcije f i g neprekinute u to£ki x0 . Tada su funkcije

f + g, f − g
f ·g
f
ako je g (x) 6= 0
g
neprekinute u to£ki x0 .
Tvrdnja 6
I Ako je funkcija f neprekinuta u to£ki x0 i f (x0 ) > 0 onda
postoji δ > 0 tako da je funkcija pozitivna na intervalu
(x0 − δ, x0 + δ).
I Ako je funkcija f neprekinuta u to£ki x0 , a funkcija g
neprekidna u to£ki y = f (x0 ) onda je kompozicija g ◦ f
neprekinuta u to£ki x0 .
I Ako je
lim f (x) = L
x→x0
i ako je funkcija g neprekinuta

u L onda je
lim g (f (x)) = g lim f (x) = g (L).
x→x0 x→x0
Tvrdnja 7
I Neka je funkcija f neprekinuta na segmentu [a, b] i
f (a)f (b) < 0 tada funkcija ima nulto£ku x0 ∈ (a, b).
I Funkcija neprekinuta na segmentu [a, b] preslikava segment u
segment [c, d].
I Bolzano-Weierstrass
Funkcija neprekinuta na segmentu [a, b] poprima na segmentu
[a, b] svoj minimum i maksimum i svaku vrijednost izmežu njih.
I Ako je funkcija f strogo monotona na otvorenom intervalu
(a, b) i ako je slika tog intervala otvoreni interval (c, d) onda je
f neprekinuta na otvorenom intervalu (a, b) i postoji inverzna
funkcija f −1 koja je neprekinuta na otvorenom intervalu (c, d).
asimptote funkcije

Asimptota funkcije je pravac koji ima svojstvo da udaljenost izmežu

grafa funkcije i tog pravca teºi nuli kada to£ke na grafu idu u
beskona£nost.
I vertiklalna asimptota x = x0 moºe postojati u to£kama prekida
funkcije x0 ili u rubu prirodne domene Df .
I horizontalna asimptota y = y0 moºe postojati u to£kama u
beskona£nosti x → +/ − ∞
I kosa asimptota y = kx + l moºe postojati u to£kama u
beskona£nosti x → +/ − ∞
vertikalne asimptote

Pravac x = x0 je vertikalna asimptota funkcije f u to£ki x0 slijeva

ako je
lim f (x) = +∞ ili lim f (x) = −∞
x→x0 − x→x0 −
Pravac x = x0 je vertikalna asimptota funkcije f u to£ki x0 zdesna
ako je
lim f (x) = +∞ ili lim f (x) = −∞
x→x0 + x→x0 +
Pravac x = x0 je vertikalna asimptota funkcije f u to£ki x0 ako je
lim f (x) = lim f (x) = +∞
x→x0 − x→x0 +
ili lim f (x) = lim f (x) = −∞
x→x0 − x→x0 +
I Funkcija f (x) = ln x ima Df = (0, ∞).
Pravac x = 0 je vertikalna asimptota funkcije u to£ki x0 = 0 zdesna
jer lim ln x = −∞.
x→0+

Slika: 7. Pravac x = 0 je vert. asimpt. f (x) = ln x u x0 = 0 zdesna.

 2
3x
I Funkcija f (x) = x+ 1 ima Df = R \ {−1}.
Pravac x = −1 je vertikalna asimptota funkcije u to£ki x0 = −1
3x 2
slijeva jer lim = −∞.
x→−1− x + 1
Pravac x = −1 je vertikalna asimptota funkcije u to£ki x0 = −1
3x 2
zdesna jer lim = +∞.
x→−1+ x + 1

Slika: 8. Pravac x = −1 je vert. asimpt. u x0 = −1 slijeva i zdesna

I Funkcija f (x) = x12 ima Df = R \ {0}.
1
Pravac x = 0 je vertikalna asimptota funkcije f (x) = x2 u x0 = 0 jer
1 1
lim 2 = +∞ i lim 2 = +∞.
x→0+ x x→0− x

1
Slika: 9. Pravac x = 0 je vert. asimptota f (x) = x2 u x0 = 0.
horizontalne asimptote

Pravac y = y0 je horizontalna asimptota funkcije f slijeva ako je

lim f (x) = y0 .
x→−∞
Pravac y = y0 je horizontalna asimptota funkcije f zdesna ako je
lim f (x) = y0 .
x→+∞
Pravac y = y0 je horizontalna asimptota funkcije f ako je
lim f (x) = lim f (x) = y0 .
x→−∞ x→+∞
I Funkcija f (x) = e x moºe imati horizontalnu asimptotu jer je
domena R.
Pravac y = 0 je horizontalna asimptota funkcije f (x) = e x slijeva jer
lim e x = 0.
x→−∞

Slika: 10. Pravac y = 0 je horiz. asimptota f (x) = e x slijeva.

I Funkcija f (x) = x12 moºe imati horizontalnu asimptotu jer je
domena R \ {0}.
Pravac y = 0 je horizontalna asimptota funkcije f (x) = x12 jer
1 1
lim 2 = lim 2 = 0.
x→−∞ x x→+∞ x

1
Slika: 11. Pravac y = 0 je horiz. asimptota f (x) = x2 .
kose asimptote

Pravac y = kx + l je kosa asimptota funkcije f slijeva ako je

f (x)
lim = k, lim (f (x) − kx) = l
x→−∞ x x→−∞
za k 6= −∞, +∞, 0 i l 6= −∞, +∞.
Pravac y = kx + l je kosa asimptota funkcije f zdesna ako je
f (x)
lim = k, lim (f (x) − kx) = l
x→+∞ x x→+∞
za k 6= −∞, +∞, 0 i l 6= −∞, +∞.
Pravac y = kx + l je kosa asimptota funkcije f ako je
f (x) f (x)
lim = lim =k
x→−∞ x x→+∞ x

lim (f (x) − kx) = lim (f (x) − kx) = l

x→−∞ x→+∞

za k 6= −∞, +∞, 0 i l 6= −∞, +∞.

Primjer- kose asimptote

3x 2
Funkcija f (x) = x+ 1 moºe imati kosu asimptotu jer je domena R.
3x 2
Pravac y = 3x − 3 je kosa asimptota funkcije f (x) = x+ 1 jer
f (x)
lim = 3, lim (f (x) − 3x) = −3.
x→+/−∞ x x→+/−∞
 3x 2
Slika: 12. Pravac y = 3x − 3 je kosa asimptota f (x) = x+1 .