Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1

9. GRANINA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE


GRANINA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE


Granina vrijednost funkcije kad x

Primjer: ( ) ( ) R f D ,
x
x
x f =

+
=
1
2
\ {1}
x
y
M
1
M
2
1+
1
1
1 0


Kako se ponaa funkcija kad x ?
Kako god odabrali prugu uvijek postoje neki brojevi M
1
, M
2
R od kojih su nadalje sve
vrijednosti u pruzi oko 1.

Definicija
Broj A zovemo graninom vrijednou ili limesom funkcije f kad x , ako za svaki 0 >
moemo nai broj M takav da za svaki x vei od M vrijedi ( ) < A x f .

Piemo: ( ) A x f lim
x
=

itamo: Limas funkcije ( f , kad x tei u , je A. ) x
Formulom: ( ) ( ) ( ) ( ) < > > A x f M x R M 0

Zadaci: Izraunati limese sljedeih funkcija kad x .
1. ( ) ( ) ?
x
lim ?, f D ,
x
x f
x
= = =

1 1

2. ( ) ( ) ?
x
x
lim ?, f D ,
x
x
x f
x
=
+

=
+

=
7 9
2 3
7 9
2 3

96
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Granina vrijednost (limes) funkcije kad
0
x x

Primjer: ( ) ( ) R f D ,
x
x
x f =

=
1
1
2
\ {-1,1} ( ) ( ) R f D ,
x
x g =
+
=
1
1
\ {-1}

x
y
G
f
ne
ne
ne
1
1 0

x
y
Gf
H1,
1

2
L
1
1 0


Kako se ponaa funkcija kad ?
0
x x
Moemo li proiriti funkciju f tako da bude prirodno definirana i u toki x
0
=1?
Dakle, funkcija je defirinana na intervalu (a,b) osim moda u toki x
0
(a,b). Zanima nas
ponaanje funkcije oko te toke.
Jedna od mogunosti dana je sa:

Definicija
Broj A zovemo graninom vrijednou ili limesom funkcije f u toki x
0
ako za svaki 0 >
moemo nai broj 0 > takav da im je <
0
x x vrijedi ( ) < A x f .

Piemo: ( ) A x f lim
x x
=

0
itamo: Limas funkcije ( f , kad x tei x ) x
0
, je A.
Formulom: ( ) ( ) ( ) ( ) < < > > A x f x x
0
0 0

x
y
G
f
x0
A+
A
A
x0 x0+
0
x
fHxL
H L

97
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Primjer.
Pokazati da konstantna funkcija ( ) , R x , c x f = ima limes c kad , tj.
.
0
x x
( ) c c lim x f lim
x x x x
= =

0 0
x
y
G
f
c+
c
c
x
0
0


Odaberimo 0 > . Traimo 0 > .
Prema gornjoj formuli mora biti ( ) < A x f .
Meutim, ( ) < = = 0 c c A x f , odakle zakljuujemo da gornja nejednakost vrijedi za
0 > . Moemo na primjer uzeti da je = , ime je tvrdnja dokazana.

Definicija (Lijevi i desni limes)

Lijevi limes: Desni limes:
x
y
x
0

A+
A
A
x
0
0
H

x
y
A+
A
A
x
0
x
0
+
0
L


Neka je f realna funkcija defirinana na intervalu (a,b) osim moda u toki x
0
(a,b). Kaemo da

(1) f ima lijevi limes (limes slijeva) A u toki x
0
i piemo ( ) A x f lim
x x
=

0
ili
ako vrijedi
( ) A x f lim
x x
=

0
0
( ) ( ) ( ) ( ) < < < > > A x f x x x
0 0
0 0 ;
(2) f ima desni limes (limes sdesna) A u toki x
0
i piemo ( ) A x f lim
x x
=
+

0
ili
ako vrijedi
( ) A x f lim
x x
=
+

0
0
( ) ( ) ( ) ( ) < + < < > > A x f x x x
0 0
0 0 .
98
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Napomena: Ako funkcija ima lijevi i desni limes u nekoj toki i oni su jednaki, to je upravo
limes te funkcije za tu vrijednost argumenta.

Primjeri:
1. Odrediti lijevi i desni limes funkcije ( ) 0 u
0
= = x ,
x
x
x f .
Slika:
x
y
1
1
0


2. Odrediti lijevi i desni limes funkcije ( ) 0 u
0
= = x ,
x
x
x f .
Slika:
x
y
1
0


Svojstva limesa

Teorem (Raunanje s limesima)
Neka su f i g realne funkcije definirane na otvorenom intervalu (a,b)\{x
0
}, x
0
(a,b), takve da
imaju limes u x
0
i neka je broj R. Tada:

1. ima limes u x g f
0
i ( ) ( ) | | ( ) | | ( ) | | x g lim x f lim x g x f lim
x x x x x x
0 0 0

= ;
2. ima limes u x g f
0
i ( ) ( ) | | ( ) | | ( ) | | x g lim x f lim x g x f lim
x x x x x x
0 0 0

= ;
3. f ima limes u x
0
i ( ) | | ( ) | | x f lim x f lim
x x x x
0 0

= ;
4.
g
f
ima limes u x
0
i
( )
( )
( ) | |
( ) | |
( ) | | ( )
|
.
|

\
|
=

0 0
0
0
0
0
x g , x g lim ,
x g lim
x f lim
x g
x f
lim
x x
x x
x x
x x
;
5. f ima limes u x
0
i ( ) ( ) | | x f lim x f lim
x x x x
0 0

= .
99
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Dokaz
Vidi dokaz za nizove brojeva (poglavlje 8).

Teorem (Usklaenost limesa i relacije )
Neka su f , g i h tri realne funkcije definirane na otvorenom intervalu (a,b) osim moda u
toki x
0
(a,b). Tada vrijedi:

(1) Ako f i g imaju limes u toki x
0
i ako ( ) ( ) x g lim x f lim
x x x x
0 0

< ,
onda postoji 0 > takav da za ( ) ( ) ( ) x g x f x x , x x , b , a x < <
0 0
,
tj. znak nejednakosti vrijedi i na nekom intervalu oko toke x
0
;

(2) Ako f i g imaju limes u toki x
0
i ako je ( ) ( )
0
x x , x g x f iz neke okoline toke x
0
,
onda je ( ) ( ) x g lim x f lim
x x x x
0 0

;

(3) Teorem o sendviu
Ako f i g imaju limes A u toki x
0
i ako je ( ) ( ) ( )
0
x x , x g x h x f , iz neke okoline
toke x
0
, onda i funkcija h ima limes u x
0
i vrijedi ( ) A x h lim
x x
=

0
.

Dokaz
Vidi slini dokaz za nizove brojeva ili vidi dokaz u: Kurepa, Matematika analiza III, str. 54.

Nepravi limes
Za limes kaemo da je nepravi ako funkcija raste (pada) preko svih granica kad se x
pribliava nekoj toki, tj.
; ( ) + =

ili
0
x f lim
x x
( ) + =

ili x f lim
x
.

Zadaci:

1. Odrediti prirodnu domenu i izraunati limes funkcije:
a) ( ) ,
x
x
x f
7 9
2 3
+

= ( ) ? x f lim
x
=


b) ( ) ( ) ? x f lim ,
x
x x
x f
x
=

+
=

1 4
2
3
2

c) ( ) ,
x
x
x f
1
2
2
3
+
= ( ) ? x f lim
x
=


d) ( ) ( ) ? x f lim ,
x
x
x f
x
=
+

=
2 2
2
5 3
4



100
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
2. Dokazati da funkcija ( )
x
x sin
x f = ima limes kad i da vrijedi 0 x 1
0
=

x
x sin
lim
x
.
Graf funkcije ( )
x
x sin
x f = :
4 3 2 2 3 4
x
y
1
0

(Napomena: Mjerila po osi x i osi y su meusobno razliita.)

Traimo proirenje ( )

=
0
0
x , A
x ,
x
x sin
x f
~
; A = ?

1
x
1
y
sinx
cosx
tgx
x
x
0
A
B
P
P

Iz slike itamo:
( )
2
1
x cos x sin
P P O P = ,
( )
2
1
2
x
OAP P

= < ,
( )
2
1
3
tgx
OAB P

= .

Vrijedi:
, tj.
3 2 1
P P P < <

2
x cos x sin
<
2
x
<
2
tgx
, 0
2
:
2
0 > |
.
|
\
< <
x sin
x

|

x cos <
x sin
x
<
x cos
1
. (*)
101
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Reciprono,

x cos
1
>
x
x sin
> x cos ,

pa prema teoremu o sendviu, slijedi
1
1
0
1
0
1
0
= > >

=

=

x
x sin
lim x cos lim
x
x sin
lim
x cos
lim
x x x x
43 42 1
43 42 1
.

Preostaje nam provjeriti dobiveni rezultat za x iz intervala |
.
|

\
|
< < 0
2
x

:
( ) 1 0 0
2
< < < x sin x

2
0

< < x ( )
( ) ( ) x cos x sin
x
x cos

<

<
1


x cos x sin
x
x cos
1
< < , tj relacija (*).

3. Pokazati da je
a) ( ) e
x
lim ,
x
x f
x
x
x
=
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
+ =

1
1
1
1 ,
b) ( )
a
x
x
x
e
x
a
lim ,
x
a
x f = |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
+ =

1 1 ,
c) ( ) ( ) ( ) e x lim , x x f x
x
x = + + =

1
0
1
1 1 .
Dokaz vidi u: Javor, Matematika analiza 1, str.99.

4. Izraunati sljedee limese:

a) , ctgx x lim
x

0
b)
x sin
x sin
lim
x
2
5
0
,
c)
x
x x
lim
x
+

1 1
0
,
d)
2
0
3 2
x
cos x cos x
lim
x

.

5. Mnoge granine vrijednosti koje su u vezi s brojem e raunaju se na temelju sljedee
tvrdnje:
( )
( )
( )
( )
( )
( ) | |
( ) B x g
x
x x
x
x x
x
x x
A x f lim B x g lim & A x f lim = = > =

0 0 0
0 .

102
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Ako je A
B
nedefinirano (npr. 1

), limes svodimo na oblik koji koristi definiciju broja e.

Na primjer,
( ) =

|
.
|

\
|
+
+ =
|
.
|

\
|
+
+ =
|
.
|

\
|
+
+
+
= =
|
.
|

\
|
+
+

+
+

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
lim
x
lim
x
x
lim
x
x
lim
1
2
2
1
1
2
1
1
2
1 1 1
1
3
1
1
3

2
1
2
2
1
1
2
1 e
x
lim
x
x
lim
x
x
x
=

|
.
|

\
|
+
+ =
+
+


.


NEPREKIDNOST FUNKCIJE

Definicija neprekidnosti (neprekinutosti) funkcije


x
y
G
f
a x
0
0 b
fHx
0
L
x
y
G
f
a x0 0 b

x
y
G
f
a x
0
0 b
fHx
0
L


Razmisli o gornjim sluajevima. Koju od funkcija bismo mogli smatrati neprekidnom i zato?

Grubo govorei, funkcija je neprekidna na intervalu (a,b) ako graf moemo nacrtati ne diui
olovku s papira.

Definicija 1
Za funkciju f kaemo da je neprekidna u toki x
0
(a,b) ako vrijedi:
(1) Postoji ; ( )
0
x f
(2) Postoji ; ( ) x f lim
x x
0

(3) . ( ) ( )
0
0
x f x f lim
x x
=

103
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Primjer. Provjeriti neprekidnost funkcije u toki x 1
2
+ = x y
0
= 2.

(1) ; ( ) ( ) 5 2
0
= = f x f
(2) ( ) 5 1
2
0 0
= + =

x lim x f lim
x x x x
(3) , tj. 5 = 5. ( ) ( )
0
0
x f x f lim
x x
=

Definicija 2
Funkcija f je neprekidna u toki x
0
(a,b) ako
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) < < > >
0 0
0 0 x f x f x x .
Funkcija f je neprekidna na skupu S (a,b) ako je neprekidna u svakoj toki x
0
S.

Grafiki prikaz gornje definicije:
x
y
G
f
x
0

fHx
0
L+
fHx
0
L
fHx
0
L
x
0
x
0
+
0
x
fHxL
a b
H L


Definicija 3
Funkcija f ima prekid u toki x
0
(a,b) ako
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

< > >
0 0
0 0 x f x f & x x x .
(Podsjetimo se: ( ) A B A& B )
Kaemo da funkcija f ima prekid u toki x
0
ako nije neprekidna u x
0
, tj. nije ispunjen jedan ili
vie uvjeta neprekidnosti.
Kaemo da funkcija f ima prekid na skupu S ako postoji bar jedna toka c S u kojoj f ima
prekid.

Grafiki prikaz gornje definicije:
x
y
G
f
x
0

fHx
0
L+
fHx
0
L
fHx
0
L
x
0
x
0
+
0
x
fHxL
a b
H L

104
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
Postupak utvrivanja neprekidnosti u toki

1. Uzmemo proizvoljan 0 > i promatramo interval ( ) ( ) ( ) + c f , c f ;
2. Traimo 0 > takav da ( ) ( ) < < c f x f c x .

Napomene:
1. Ako tvrdnja vrijedi za neko 0 > i 0 > vrijedi za svako > , tj.
( ) ( ) x c f x f c < < .
2. Ako tvrdnja vrijedi za neko 0 > i 0 > vrijedi za svako < < 0 , tj.
( ) ( ) x c f x f c < < < .

Kao primjer, pokazati da vrijedi:
1. Konstanta je neprekidna funkcija na R.
2. Identiteta je neprekidna na R.
3. , neprekidna na R. ( ) 1 3 + = x x f
4. ( ) x x f = , neprekidna u toki x = 1.
5. ( ) 4 + = x x f , neprekidna na intervalu ( ) + , 4 .
6. , neprekidna u toki x = 2. ( )
2
x x f =

Svojstva neprekidnih funkcija u toki

Teorem
Neka su f, g :(a,b) R neprekidne funkcije u toki c (a,b). Tada su sljedee funkcije
neprekidne u toki c:

(1) , g f
(2) , g f
(3) f , za R ,
(4)
g
f
, ako je ( ) ( ) b , a x , x g 0 ,
(5) f .

Dokaz
Vidi dokaz za raunanje s limesima funkcija.

Posljedice teorema
Neka su f
1
,, f
n
:(a,b) R neprekidne funkcije u toki c (a,b). Tada su sljedee funkcije
neprekidne u toki c:

(1) f
1
+ f
2
++f
n
,
105
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
(2) f
1
f
2
f
n
,
(3)
1
f
1
+
2
f
2
++
n
f
n
,
1
,
2,

n
R, i
(4) polinomi su neprekidne funkcije na R.

Neprekidne funkcije na segmentu

Definicija 1
Neka je i f : IR. Kaemo da je funkcija f neprekidna na I ako postoji otvoreni
interval
| b , a I =
(
|
)
I a,b =
% %
% i neprekidna funkcija : f I
% %
R takva da je
(1) I I
%
,
(2) ( ) ( ) f x f x , x =
%
I .

Definicija 2
Funkcija je neprekidna na segmentu | | b , a I = ako je neprekidna u svakoj toki intervala
. ( ) b , a

Teorem (Bolzano-Weierstrass)
Neka je f : [a,b] R neprekidna funkcija na segmentu [a,b]. Tada vrijedi:
(1) f je ograniena na [a,b];
(2) Postoje i takvi da je R M , m | b , a x , x
M m
|
( ) I x , M x f m ,
( ) ( )
M m
x f M , x f m = = ,
tj. neprekidna funkcija na segmentu dostiesvoj minimum i maksimum;
(3) Za svako postoji bar jedno ( M , m C ) ( ) b , a c tako da je ( ) c f C = , tj. neprekidna
funkcija na segmentu postie sve meuvrijednosti;
(4) Ako je (ili obratno), tada postoji bar jedno tako da je
.
( ) ( ) 0 0 > < b f i a f
0
( b , a c )
( ) = c f

Dokaz vidi u Javor, Matematika analiza 1, str.110-112.

Vrste prekida funkcije

(1) PREKID PRVE VRSTE funkcije f u toki x = x
0
znai da postoji konani lijevi i
konani desni limes. Ako su osim toga i jednaki, tj.
( ) ( ) x f lim x f lim
x x x x
+

=
0 0
,
prekid zovemo UKLONJIVIM. Tada je ( ) ( )
0
0
x f x f lim
x x
=

.
106
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
107
(2) PREKID DRUGE VRSTE: Svi ostali prekidi, tj. ne postoji jedan ili oba limesa ili je
jedan beskonano ili su to oba.

Zadaci: Odrediti toke prekida danih funkcija.

1. ( ) ( ) ? f D ,
x
x f =

=
1
1

( ) ( ) ? x f lim ?, x f lim
x x
= =
+
1 1


2. ( ) ( ) ? f D ,
x
x
x f = =
( ) ( ) ? x f lim ?, x f lim
x x
= =
+
0 0

3. ( ) ( ) ? f D ,
x
x
x f = =
( ) ( ) ? x f lim ?, x f lim
x x
= =
+
0 0


Slika uz zadatak 2: Slika uz zadatak 3:
x
y
1
0
x
y
1
1
0