Matematika 1.

Neprekinutost i limes funkcije

dr.sc. Reni Banov

Prosinac, 2020
Tehničko Veleučilište Zagreb

1
Sadržaj

Neprekinutost i limes

2
Neprekinutost i limes
Neprekinutost i limes
Neprekinutost funkcije u točki
Neprekinutost funkcije na intervalu
Limes funkcije

3
Motivacija

Neprekinutost funkcije f : R → R u točki c intuitivno znači kako se

vrijednost funkcije f (c) može po volji dobro aproksimirati s
vrijednošću funkcije f (x) iz okoline točke c.
y y

f (c)

f (c) x O c x
−1

Primjeri funkcija s prekidom

4
Definicija

Cauchyeva definicija
Neka je zadana realna funkcija na otvorenom intervalu I = <a, b>.
Kažemo, funkcija f : I → R je neprekinuta (kontinuirana) u točki
c ∈ I ako za svaki  > 0 postoji barem jedan δ > 0 takav da vrijedi

∀x ∈ I : |x − c| < δ =⇒ |f (x) − f (c)| < 

y
|f (x) − f (c)| < 

f (c)

O c x
5
|x − c| < δ
Definicija – nastavak

Kažemo,

• f ima prekid u točki d ∈ I , ako nije neprekinuta u točki d

• f je neprekinuta na skupu A ⊆ I , ako je neprekinuta u svakoj
točki iz A
• funkcija f ima prekid na skupu A ⊆ I , ako ima prekid u barem
jednoj točki iz skupa A

Primjer
Provjerite neprekinutost realne funkcije f (x) = 2x + 3 u točki c ∈ R?

6
Primjer – neprekinutost f (x) = 2x + 3 na R

Za zadni  > 0 uzmimo proizvoljnu točku c ∈ R, iz uvjeta

|f (x) − f (c)| < 
uvrštenjem izraza za funkciju
|f (x) − f (c)| = |(2x + 3) − (2c + 3)| = |2x − 2c
+3 −3|
 =

= |2x − 2c| = |2(x − c)| = 2|x − c|

dobijemo

2|x − c| <  =⇒ |x − c| <
2
odaberemo li

δ=
2
tada sigurno vrijedi
|x − c| < δ =⇒ |f (x) − f (c)| < 
Zbog proizvoljnosti točke c slijedi neprekinutost funkcije na R. 7
Primjer funkcije koja ima prekid

Funkcija predznak
y

1, x >0


1
sgn x = 0, x =0

−1, x < 0


0 x

−1

Funkcija sgn(x) ima prekid u točki x = 0

8
‡Lokalna svojstva neprekinutih funkcija

Ograničenost neprekinutih funkcija

Neka je zadana realna funkcija na otvorenom intervalu I = <a, b>.
Ako je funkcija f : I → R neprekinuta u točki c ∈ I , tada je f
ograničena na nekom intervalu oko točke c.

Predznak neprekinutih funkcija

Neka je zadana realna funkcija na otvorenom intervalu I = <a, b>.
Ako je funkcija f : I → R neprekinuta u točki c ∈ I , i vrijedi
f (c) 6= 0 tada je f istog predznaka na nekom intervalu oko točke c.

9
‡Operacije s neprekinutim funkcijama

Kompozicija
Neka je f realna funkcija na f : <a, b> → R i neka je g (x)
definirana na intervalu koji sadrži sliku od f (x). Ako je f (x)
neprekinuta u točki c i g (x) neprekinuta u točki f (c) tada je
kompozicija h = g ◦ f neprekinuta funkcija u točki c ∈ <a, b>.

Neka su f , g realne funkcije definirane na <a, b>, i neka su obje

neprekinute u točki c ∈ <a, b>. Tada vrijedi:

• f (x) ± g (x) je neprekinuta u c

• λf (x) je neprekinuta za svaki λ ∈ R
• f (x)g (x) je neprekinuta u c
f (x)
• ako je g (x) 6= 0, tada je neprekinuta u c
g (x)
• |f (x)| je neprekinuta u c
10
Neprekinutost i limes
Neprekinutost funkcije u točki
Neprekinutost funkcije na intervalu
Limes funkcije

11
Definicija

Definicija
Neka je f (x) realna funkcija definirana na otvorenom intervalu
f : <a, b> → R. Ako je f (x) neprekinuta u svakoj točki iz intervala,
tada je f (x) neprekinuta na tom intervalu.

• polinomi su neprekinute funkcije na cijelom R

• racionalne funkcije su neprekinute na području definicije
• eksponencijalna funkcija je neprekinuta na cijelom R
• logaritamska funkcija je neprekinuta na R+ = <0, +∞>
• trigonometrijske i arkus funkcije su neprekinute na području
definicije

12
‡Neprekinutost funkcije na segmentu

Definicija
Neka je I = [a, b], i f : I → R realna funkcija, onda je f (x)
neprekinuta na I ako i samo ako:

1. postoji otvoreni interval I˜ takav da je I ⊂ I˜

2. na I˜ postoji neprekinuta funkcija f˜: I˜ → R takva da vrijedi
f˜(x) = f (x), ∀x ∈ I

Drugim riječima, funkcija je neprekinuta na segmentu ako i samo

ako je restrikcija neprekinute funkcije na širem otvorenom intervalu.

Poluotvoreni intervali
Slično se definira neprekinutost na poluotvorenim intervalima

[a, b>, <a, b]

13
Svojstva neprekinutih funkcija na segmentu

Bolzano-Weierstrass
Neka je f : [a, b] → R neprekinuta funkcija na segmentu, tada vrijedi:

1. f (x) je ograničena na [a, b]

2. f (x) na [a, b] dostiže najmanju i najveću vrijednost
3. f (x) na [a, b] dostiže svaku međuvrijednost
4. ako je f (a) · f (b) < 0, onda postoji c ∈ [a, b] takav da je
f (c) = 0, tj. funkcija ima nultočku na tom segmentu

14
‡Neprekinutost monotonih funkcija

Neprekinutost i monotonost funkcija na otvorenom intervalu su

blisko povezane.
Neprekinutost i monotonost
Neka je f (x) monotona realna funkcija definirana na otvorenom
intervalu
f : <a, b> → <c, d>, c, d ∈ R

tada je f (x) neprekinuta funkcija na tom intervalu.

Neprekinutost i stroga monotonost

Svaka neprekinuta realna funkcija f (x) koja je bijekcija na otvorenom
intervalu je strogo monotona na tom intervalu.

15
Neprekinutost inverzne funkcije

Teorem o neprekinutosti inverza

Svaka neprekinuta realna funkcija f (x) koja je bijekcija na otvorenom
intervalu ima neprekinuti inverz na tom intervalu.

Drugim riječima, neprekinuta funkcija na otvorenom intervalu ima

neprekinuti inverz ako i samo ako je strogo monotona.
Elementarne funkcije
Elementarne funkcije su neprekinute na svojem području definicije.

Primjeri neprekinutih elementarnih funkcija na području definicije:

• algebarske: potencije, korijeni, polinomi i racionalne funkcije,...

• transcedentne: eksponencijalna, logaritamska,
trigonometrijske, ciklometrijske,...

16
Potencije i korijeni

Funkcija f (x) = x n za svako n ∈ N je neprekinuta na cijelom R, te

razlikujemo dva osnovna slučaja
y y

xn xn
√
n √
+ x n
x

O x O x

√
x

−nx
=
y

parna potencija n = 2m
neparna potencija n = 2m + 1 17
Polinomi

Potencije i konstante su neprekinute funkcije na cijelom R, stoga je

umnožak ak x k , ∀k ∈ N također neprekinuta funkcija. Polinom
Xn
Pn (x) = ak x k
k=0
je neprekinuta funkcija, jer je zbroj neprekinutih funkcija.
y

Pn (x)

O x

18
Racionalne funkcije

Racionalna funkcija je kvocijent dva polinoma koji su neprekinute

funkcije na cijelom R, stoga je funkcija
Pn (x)
, ∀n, m ∈ N
Pm (x)
neprekinuta u svakoj točki c ∈ R za koju vrijedi Pm (c) 6= 0.
y

Pn (x)
Pm (x)
Pn (x) = 0

Pm (x) = 0

19
Eksponencijalna i logaritamska funkcija

Funkcija f (x) = e x je strogo monotona na R te ima sliku otvoreni

interval <0, +∞> i neprekinuta je na cijelom skupu R. Njezina
inverzna funkcija ln x je također strogo monotona na otvorenom
intervalu <0, +∞>, te je također neprekinuta na tom intervalu.
y
Isto vrijedi za funkciju
e −x ex

x
=
y

g (x) = e −x
ln x
1
i njezinu inverznu funkciju

1 x
g −1 (x) = − ln x
− ln x
20
Trigonometrijske funkcije

Restrikcija funkcije sin na intervalu <− π2 , π2 > je strogo monotona i

preslikava taj interval na interval <−1, 1> te je neprekinuta na tom
intervalu. Sličnim razmatranjem zaključujemo da je restrikcija
funkcije cos na interval <0, π> neprekinuta na tom intervalu.
Zbog periodičnosti sin, cos možemo translacijom po osi x pokazati
njihovu neprekinutost na skupu R.
y

1
√ sin x
2
2

−π − π2 0 π π π x
4 2

cos x
−1

21
Trigonometrijske funkcije (tg, ctg)

Funkcije tg, ctg su kvocijenti neprekinutih funkcija te su također

neprekinute na području gdje su definirane.
y y

tg x ctg x

1 1

3π
− π4 4

− π2 π
4
π
2
x 0 π
4
π
2
π x

−1 −1

22
Inverzne trigonometrisjke (ciklometrijske) funkcije

Ciklometrijske funkcije su inverzne funkcije od strogo monotonih

neprekinutih funkcija te su neprekinute tamo gdje su definirane
y y

π
π
2

arctg x
π
4
π −1
2 arcctg x
arcsin x arcctg x 1 x
π
4 − π4
arccos x arctg x

√ − π2
−1 2 1 x
2

− π2

23
Neprekinutost i limes
Neprekinutost funkcije u točki
Neprekinutost funkcije na intervalu
Limes funkcije

24
Motivacija

Neka je dana funkcija f (x) = 1 + x2 .

1−x
• Df = R \ {−1, 1}
• f (x) je neprekinuta u svim točkama iz Df
• "skraćivanjem" f (x) s 1 + x dobijemo funkciju

1+x 1+
x 1
g (x) = = =
1−x 2 + x)(1 − x)
(1
  1−x

• Dg = R \ {1}
• g (x) = f (x), ∀x ∈ Df
• g (−1) = 12
• funkcija g (x) je proširenje po neprekinutosti funkcije f (x)

25
Cauchyjeva definicija

Motivacija za limes
Možemo li proširiti f (x) tako da bude neprekinuta u c?

Definicija
Neka je realna funkcija f definirana u svim točkama intervala <a, b>
osim možda u točki c ∈ <a, b>. Kažemo kako je realan broj L limes
funkcije f (x) u točki c ako za svaki  > 0 postoji takav δ > 0 za koji
vrijedi
0 < |x − c| < δ =⇒ |f (x) − L| < 

Veza limesa i neprekinutosti

Realna funkcija f : <a, b> → R je neprekinuta u točki c ∈ <a, b>
ako i samo ako ima limes u točki c koji je jednak f (c).

26
Svojstva limesa funkcija

Neka su f (x), g (x) realne funkcije definirane u svim točkama

otvorenog intervala <a, b> (osim možda u točki c iz tog intervala)
takve da postoji
lim f (x) = A ∈ R i lim g (x) = B ∈ R
x→c x→c
Tada na tom intervalu vrijedi:
• lim f (x) ± g (x) = A ± B
x→c
• lim λf (x) = λA, ∀λ ∈ R
x→c
• lim f (x) · g (x) = A · B
x→c
• ako je B 6= 0, g (x) 6= 0, ∀x ∈ <a, b> onda vrijedi
f (x) A
lim =
x→c g (x) B
• lim |f (x)| = |A|
x→c
27
Primjer  
Izračunajte lim 1 3
x→1 1 − x − 1 − x3

1 3 1 3
   
lim − = lim − =
x→1 1−x 1 − x3 x→1 1 − x (1 − x) (1 + x + x 2 )
1 3
  
= lim 1− =
x→1 1 − x 1 + x + x2
1 1 + x + x2 − 3
  
= lim =
x→1 1 − x 1 + x + x2
1 (x − 1)(x + 2)
  
= lim =
x→1 1 − x 1 + x + x2
1  + 2) 
 
(1−x)(x
= lim − =

x→1  1−x 1 + x + x2
x +2
 
= lim − =
x→1 1 + x + x2
x +2 1+2
= − lim = − = −1
x→1 1 + x + x 2 1+1+1 28
Limes u beskonačnosti

Definicija
Kažemo da je realan broj L limes funkcije f (x) za x = ∞ i pišemo

lim f (x) = L
x→∞

ako za svaki  > 0 postoji realan broj M > 0 takav da vrijedi

∀x ∈ Df , x > M =⇒ |f (x) − L| < 

Analogno definiramo limes za x = −∞, ako za svaki  > 0 postoji

realan broj m < 0 takav da vrijedi

∀x ∈ Df , x < m =⇒ |f (x) − L| < 

29
Neki važniji limesi

• lim e x = ∞
x→∞
• lim e x = 0
x→−∞
• lim ln x = ∞
x→∞
• lim ln x = −∞
x→0
• lim x n = ∞, za paran n
x→±∞

 lim x n = ∞
• za neparan n vrijedi x→∞
 lim x n = −∞
x→−∞
x
• lim 1 + x1 = e

x→∞

• lim sinx x = 1
x→0

30
Primjer
Pokažite lim sinx x = 1
x→0

Tvrdnju možemo pokazati na jediničnoj kružnici. Kod jedinične

kružnice je duljina luka jednaka kutu ϕ kada je kut mjeren u
radijanima, drugim riječima, dϕ = ϕ.
y
Budući je sin ϕ = dr = d, vidimo
sa slike

r=
1 dϕ ϕ → 0 =⇒ d → dϕ
d

ϕ
x
0
tj. dobijemo,
sin ϕ d
ϕ → 0 =⇒ = →1
ϕ dϕ

odakle slijedi traženi limes.

31
Primjer  x
Izračunajte lim 1 + kx za k > 0, k ∈ R
x→∞

k x n
 
xo
lim 1 + = uvedimo supstituciju t = =
x→∞ x k
= {vrijedi x → ∞ =⇒ t → ∞ zbog k > 0} =
1 kt
 
= lim 1 + =
t→∞ t
 !k
1 t

= lim 1+ =
t→∞ t
 !k
1 t

= lim 1 + =
t→∞ t
1 x
   
= koristimo limes lim 1 + =e =
x→∞ x
= ek 32
Neki važniji limesi

Za polinome Pn (x) = an x n + · · · + a1 x + a0 vrijedi

• n paran, lim Pn (x) = sgn an · ∞

x→±∞

 lim Pn (x) = sgn an · ∞
• n neparan, x→∞
 lim Pn (x) = − sgn an · ∞
x→−∞

Za racionalne funkcije vrijedi



∞, n > m
n 
an x + · · · + a1 x + a0 
lim = an , n = m
x→∞ bm x m + · · · + a1 x + b0  bm

0,

n<m

33
Primjer
Izračunajte lim 1 − 2x 2
2
x→∞ 2 + 4x

1
1 − 2x 2 1 − 2x 2 x2
lim = lim · =
x→∞ 2 + 4x 2 x→∞ 2 + 4x 2 1
x2
1 2x 2
2 − x2
= lim x2 4x 2
=
x→∞ +
x2 x2
0 2
1 2x2
7−
2 x2
= lim x 0 =
4
x→∞
2
7+ 4x 2

x2 x2
0−2 −2 1
= = =−
0+4 4 2

34
Limes kompozicije funkcija
 x
Prešutno smo kod rješavanja lim 1 + kx koristili sljedeće
x→∞
svojstvo
Komutacija limesa i neprekinute funkcije
Neka su f (x), g (x) realne funkcije takve da je definirana (g ◦ f )(x)
osim možda f (x) u točki c i g (x) u točki f (c). Ako je
lim f (x) = L, L ∈ R tada vrijedi
x→c

lim g (f (x)) = g ( lim f (x))

x→c x→c

Neposredno iz svojstva komutacije vrijedi za potencije

q √ √
• lim n f (x) = n lim f (x) = n L, n ∈ N, n L ∈ R
p
x→c
 x→c n
• lim f (x) = lim f (x) , n ∈ Z
n
x→c x→c

35
Primjer  2
Izračunajte lim x 2 − 3x + 2
x→1 x2 + x − 2

2 2
x 2 − 3x + 2 x 2 − 3x + 2
 
lim = lim =
x→1 x2 + x − 2 x→1 x 2 + x − 2
2
(x − 1)(x − 2)

= lim =
x→1 (x − 1)(x + 2)

(x  − 2) 2
−1)(x
= lim =

−1)(x
(x
x→1 
 + 2)

x −2 2 1−2 2
   
= lim = =
x→1 x + 2 1+2
 2
−1 1
= =
3 9

36
‡Jednostrani limes

Limes zdesna
Za realan broj L kažemo da je limes zdesna funkcije f (x) u točki
x = c ∈ R i pišemo lim f (x) = L, ako za svaki  > 0 postoji realan
x→c+
broj δ > 0 takav da vrijedi

∀x ∈ Df , x > c, |x − c| < δ =⇒ |f (x) − L| < .

Limes slijeva
Za realan broj L kažemo da je limes slijeva funkcije f (x) u točki
x = c ∈ R i pišemo lim f (x) = L, ako za svaki  > 0 postoji realan
x→c−
broj δ > 0 takav da vrijedi

∀x ∈ Df , x < c, |x − c| < δ =⇒ |f (x) − L| < .

37
Primjer jednostranog limesa

Funkcija predznak
Pokažite kako funkcija

 x , x 6= 0
sgn x = |x|
0, x =0

nema limes za x = 0, ali ima različite limese zdesna i slijeva u točki

x = 0.
y

0 x

−1
38
Primjer – funkcija predznak sgn x

Promatramo limes slijeva funkcije predznak u točki 0

x
lim = {koristimo definiciju funkcije |x| = −x, x < 0} =
x→0− |x|
x x
= − lim = −1

= lim
x→0− −x x→0−  x
Na sličan način za limes zdesna dobijemo
x
lim = {koristimo definiciju funkcije |x| = x, x > 0} =
x→0+ |x|
x
=1

= lim
x→0+ x
Prema tome vrijedi
x x
lim 6= lim
x→0− |x| x→0+ |x|
odakle sljedi kako funkcija sgn(x) nema limes u točki x = 0.
39
‡Limes ograničenih funkcija

‡Teorem o sendviču
Neka su f , g , h : <a, b> \ {c} → R realne funkcije definirane u svim
točkama otvorenog intervala <a, b> (osim možda u točki c) takve
da postoje limesi lim f (x) i lim g (x). Tada vrijedi
x→c x→c

1. ako vrijedi f (x) ≤ g (x), ∀x ∈ <a, b> \ {c} tad je

lim f (x) ≤ lim g (x),

x→c x→c

2. ako još vrijedi

f (x) ≤ h(x) ≤ g (x), ∀x ∈ <a, b> \ {c}

lim f (x) = lim g (x) = L ∈ R

x→c x→c

tada vrijedi i
lim h(x) = L 40
x→c
Primjer
Izračunajte lim x 2 cos 12
 
x→0 x
Budući za vrijednosti funkcije kosinus vrijedi
cos x ∈ [−1, 1], ∀x ∈ R zaključujemo
1
 
−1 ≤ cos ≤1
x2
Nejednakost se neće promijeniti ako nejednadžbu pomnožimo
pozitivnim brojem x 2 , dakle vrijedi −x 2 ≤ x 2 cos x12 ≤ x 2 .

Odakle sljedi, funkcija x 2 cos 12 je ograničena funkcijama

 
x
f (x) = −x 2 i g (x) = x 2 . Osim toga, za limes obje funkcije vrijedi
lim f (x) = lim −x 2 = − lim x 2 = − lim g (x) = 0
x→0 x→0 x→0 x→0
Odakle prema teoremu o sendviču zaključujemo
1
 
2
lim x cos =0
x→0 x2
41
Pravila za neodređene izraze kod limesa

Za sljedeće rješive neodređene izraze vrijede pravila:

• +∞ + ∞ = +∞
• −∞ − ∞ = −∞
• +∞ ± λ = +∞, λ ∈ R
• −∞ ± λ = −∞, λ ∈ R
• ±∞ · ∞ 
= ±∞
+∞, λ > 0
• λ·∞= ,λ∈R
−∞, λ < 0

• ±∞λ = 0, λ ∈ R

Neodređeni izrazi
Izraze oblika 0 ∞
0 , ± ∞ , ∞ − ∞, 0 · ∞, ∞ , 0 , 1 svodimo na
0 0 ∞

rješive izraze ili na drugi oblik koji rezultira skalarom.

42
Asimptote funkcije

Pomoću limesa definiramo asimptote za funkcije

1. x = c je vertikalna asimptota funkciju f (x), ako vrijedi
lim f (x) = ±∞ ili lim f (x) = ±∞
x→c+ x→c−

2. y = L je horizontalna asimptota za funkciju f (x), ako vrijedi

lim f (x) = L ∈ R
x→±∞

3. y = kx + l je kosa asimptota za funkciju f (x), ako vrijedi

lim [f (x) − kx − l] = 0, k, l ∈ R
x→±∞

Određivanje kose asimptote

Koeficijente k, l za kosu asimptotu određujemo u redosljedu
f (x)
1. k = lim x
x→±∞
2. l = lim [f (x) − kx] 43
x→±∞
Primjer
Ispitajte asimptote funkcije f (x) = 3 − 22
x
Iz definicije f (x) slijedi x = 0 nije u domeni funkcije, zato
provjeravamo da li je x = 0 vertikalna asimptota funkcije.
Budući vrijedi f (x) = f (−x), nije potrebno zasebno provjeravati
limes slijeva i zdesna u točki x = 0, već je dovoljno odrediti jedan
limes za x → 0. Napomena, to vrijedi samo kad se radi o točki
x = 0 za parne funkcije.
2 2 2
 
lim 3 − 2 = 3 − lim 2 = 3 − = 3 − ∞ = −∞
x→0 x x→0 x 0
Odakle zaključujemo kako je x = 0 vertikalna asimptota funkcije.
Horizontalnu asimptotu dobijemo iz limesa
2 2 2
 
lim 3 − 2 = 3 − lim 2 = 3 − =3−0=3
x→±∞ x x→±∞ x ∞
Odakle dobijemo horizontalnu asimptotu y = 3 za funkciju, ujedno,
funkcija budući ima horizontalnu onda nema kosu asimptotu. 44
Primjer
2
Odredite kosu asimptotu funkcije f (x) = xx ++4
2
Kosa asimptota je pravac y = kx + l za koji je potrebno odrediti
k, l ∈ R. Najprije određujemo k pomoću limesa
x 2 +4
f (x) x2 + 4
k = lim = lim x+2 = lim 2 =
x→±∞ x x→±∞ x x→±∞ x + 2x
 2  0
x 2 xx 2 + x42 1 + x42
7
= lim =  =1
0

x→±∞ 2 x 2
x x 2 + 2x x2 1 + 2x
x 2
7


+4
x2
 
l = lim (f (x) − kx) = lim − 1x =
x→±∞ x→±∞ x +2
0

!
4 − 2x 4
x x− x 2x 4

−2
  

=
x

= lim = lim = −2
x→±∞ x +2 x→±∞ x
x x+x

2 0
1+ x2




Prema tome, pravac y = x − 2 je kosa asimptota funkcije. 45