Konveksne i konkavne funkcije.

Točke infleksije

Podsjetimo se najprije kako se definira konveksnost nekog podskupa ravnine.

A C
B

slika 8 a) slika 8 b)

Za neki skup S (podskup ravnine) kažemo da je konveksan ako za bilo koje dvije točke iz skupa S
vrijedi da je spojnica tih dviju točaka sadržana u skupu S (tj. dužina koja spaja te dvije točke mora
biti sadržana u skupu S).
Konkretno, na slici 8 a) prikazan je konveksan skup, dok na slici 8 b) imamo prikaz nekonveksnog
skupa.
U nastavku ćemo promatrati konveksne i konkavne funkcije.

Neka je funkcija f : I → \ neprekidna na intervalu I = a, b ⊆ \ .

 Kažemo da je funkcija f konveksna na intervalu I ako za svaki x1 , x2 ∈ I = a,b ⊆ \ vrijedi

⎛ x + x ⎞ f ( x1 ) + f ( x2 )
f ⎜ 1 2 ⎟≤ .
⎝ 2 ⎠ 2
 Kažemo da je funkcija f strogo konveksna na intervalu I ako za svaki x1 , x2 ∈ I vrijedi

⎛ x + x ⎞ f ( x1 ) + f ( x2 )
f ⎜ 1 2 ⎟< .
⎝ 2 ⎠ 2

 Kažemo da je funkcija f konkavna na intervalu I ako za svaki x1 , x2 ∈ I = a,b ⊆ \ vrijedi

⎛ x + x ⎞ f ( x1 ) + f ( x2 )
f ⎜ 1 2 ⎟≥ .
⎝ 2 ⎠ 2
 Kažemo da je funkcija f strogo konkavna na intervalu I ako za svaki x1 , x2 ∈ I vrijedi

⎛ x + x ⎞ f ( x1 ) + f ( x2 )
f ⎜ 1 2 ⎟> .
⎝ 2 ⎠ 2
¬ Uobičajeno je da se konkavnost funkcije f definira i na sljedeći način:
Kažemo da je funkcija f konkavna na intervalu I ako je funkcija − f konveksna na I.
39
 Geometrijska interpretacija konveksnosti i konkavnosti funkcije:

Neka je funkcija f : I → \ , y = f ( x ) neprekidna i diferencijabilna na intervalu I = a, b ⊆ \ .

p
Promatrajmo luk AT krivulje y = f ( x ) prikazane na slici 9.

p povučemo tangentu, onda možemo vidjeti da u okolini dirališta

Ako u bilo kojoj točki luka AT
tangente i krivulje y = f ( x ) je taj luk krivulje ispod tangente.

p krivulje y = f ( x ) kažemo da je konkavan ili analogno da je funkcija f konkavna na

Za luk AT

intervalu a, c ] .

p krivulje y = f ( x ) prikazane na slici 9.

Promatrajmo sada luk TB

p povučemo tangentu, onda možemo vidjeti da u okolini dirališta

Ako u bilo kojoj točki luka TB
tangente i krivulje y = f ( x ) je taj luk krivulje iznad tangente.

p krivulje y = f ( x ) kažemo da je konveksan ili analogno da je funkcija f konveksna na

Za luk TB

intervalu [ c , b .

M
y
A f '' < 0 B y = f ( x)

T f '' > 0
m

O a c b x
slika 9

Tangenta povučena u točki T na krivulju y = f ( x ) prelazi s jedne strane krivulje na drugu, stoga

tangenta u točki T dira i siječe krivulju y = f ( x ) . Dakle, imamo da je T točka na krivulji y = f ( x )

u kojoj konkavnost funkcije prelazi na konveksnost funkcije.

Kažemo da je točka T točka infleksije.

Definicija
Neka je funkcija f : I → \ neprekidna (i diferencijabilna) na intervalu I = a, b ⊆ \ i neka

je c ∈ a, b . Kažemo da je točka T ( c, f ( c ) ) točka infleksije funkcije f ako u toj točki konkavnost

40
funkcije f prelazi na konveksnost funkcije f ili ako u toj točki konveksnost funkcije f prelazi na
konveksnost funkcije f .

Drugim rječima, točku T ( c, f ( c ) ) nazivamo točkom infleksije funkcije f ako je f konkavna na

intervalu a, c ] i konveksna na intervalu [ c , b ili ako je f konveksna na intervalu a, c ] i konkavna

na intervalu [ c , b .

Kriterij pomoću kojeg možemo odrediti konveksnost, odnosno konkavnost funkcije f je u

direktnoj vezi sa derivacijom drugog reda funkcije f, a iskazuje se sljedećim teoremom.

Teorem

Neka je f : I → \ neprekidna i barem dvaput diferencijabilna funkcija na intervalu

I = a, b ⊆ \ .

Ako je f '' ( x ) > 0 za svaki x ∈ a, b , onda je funkcija f konveksna na intervalu I.

Ako je f '' ( x ) < 0 za svaki x ∈ a, b , onda je funkcija f konkavna na intervalu I.

(dokaz sami proučiti, Javor, str.207-208).

Komentar:

Neka je xi ∈ a, b takav da je f '' ( xi ) = 0 . Tada funkcija f u točki xi može ali ne mora

imati točku infleksije, stoga kažemo da je f '' ( xi ) = 0 nužan (ali ne i dovoljan) uvjet za egzistenciju

točke infleksije.
U suglasnost s prethodnim izlaganjem (vidi str. 38) zaključujemo da će funkcija f u točki xi

imati točku infleksije ako je f '' ( xi ) = 0 i f ''' ( xi ) ≠ 0 .

Općenito, ako je f (p) ( xi ) = 0 za svaki 2 ≤ p < k i f (k) ( xi ) ≠ 0 , gdje je k neparan broj, onda

će funkcija f u točki xi imati točku infleksije.

Pritom su koordinate točke infleksije dane sa ( xi , f ( xi ) ) .

Ako je f (p) ( xi ) = 0 za svaki 1 ≤ p < k i f (k) ( xi ) ≠ 0 , gdje je k paran broj, onda će funkcija f

u točki xi imati ekstrem, kojemu su koordinate dane sa ( xi , f ( xi ) ) .

Pritom će taj ekstrem biti maksimum ako je f (k) ( xi ) < 0 , odnosno minimum ako je f (k) ( xi ) > 0 .

41