Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli

Razlikovni programi strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike

(cjeloživotno), akad. god. 2010./2011.

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić

Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

Rijeka, 2011.

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 1/15

 Ishodi učenja - predavanja

Na kraju ovog predavanja moći ćete:

definirati funkciju više varijabli ,
navesti načine zadavanja funkcije više varijabli,
definirati neprekidnost funkcije više varijabli,
definirati parcijalne derivacije proizvoljnog reda,
odrediti jednadžbu tangencijalne ravnine i vektor normale na plohu ,
definirati (totalni) diferencijal i prirast funkcija više varijabli
definirati i povezati lokalne ekstreme i stacionarne točke funkcija više
varijabli,
opisati postupak nalaženja lokalnih ekstrema funkcija više varijabli.

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 2/15

 Ishodi učenja - vježbe

Na kraju pripadnih vježbi moći ćete:

izračunati parcijalne derivacije proizvoljno visokog reda,
izračunati tangencijalne ravnine i vektore normale na proizvoljne
plohe,
izračunati diferencijal funkcije više varijabli,
pronaći lokalne ekstreme funkcija više varijabli.

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 3/15

 Funkcije više varijabli (1/2)

Funkcija više varijabli je funkcija kojoj je domena podskup skupa

Rn = {(x1 , x2 , . . . , xn )|xi ∈ R} (1)

Funkciju više varijabli možemo zadati na sljedeće načine:

1 analitički, i to:

eksplicitno (primjer: z = f (x, y )),

implicitno (primjer: F (x, y , z) = 0),
parametarski (primjer: x = x(u, v ), y = y (u, v ), z = z(u, v ),),
2 tablično,
3 grafički.
Funkciju dvije varijable možemo grafički prikazati kao plohu u prostoru ili
pomoću nivo krivulja (krivulja zadanih s f(x,y)=const., vidi sliku ) u
ravnini. Funkciju tri varijable možemo grafički prikazati pomoću nivo
ploha (ploha zadanih s f(x,y,z)=const.) u prostoru. ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 4/15

 Funkcije više varijabli (2/2)

2x 2 y
Slika: Nivo krivulje funkcije f (x, y ) = x 4 +y 2

natrag

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 5/15

 Neprekidnost (1/2)

Funkcija dvije varijable f je neprekidna u točki (x0 , y0 ) ako vrijedi

lim f (x, y ) = f (x0 , y0 ). (2)

(x,y )→(x0 ,y0 )

Ako za funkciju dvije varijable f vrijedi

   
lim lim f (x, y ) 6= lim lim f (x, y ) , (3)
x→x0 y →y0 y →y0 x→x0

(vidi sliku ) tada ne postoji granična vrijednost iz jednakosti (2) i

funkcija f ima prekid u točki (x0 , y0 ). ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 6/15

 Neprekidnost (2/2)

x 2 −y 2
Slika: Prekid funkcije f (x, y ) = x 2 +y 2
u ishodištu

natrag

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 7/15

 Parcijalne derivacije

Parcijalna derivacija funkcije f = f (x, y ) u točki (x, y ) po varijabli x je

∂f (x, y ) f (x + ∆x, y ) − f (x, y )

= lim (kraća ozn. ∂x f (x, y )), (4)
∂x ∆x→0 ∆x
a parcijalna derivacija po varijabli y u istoj točki je

∂f (x, y ) f (x, y + ∆y ) − f (x, y )

= lim (kraća ozn. ∂y f (x, y )). (5)
∂y ∆y →0 ∆y

Parcijalne derivacije višeg reda dobivamo uzastopnim parcijalnim

deriviranjem. Kako vrijedi

∂2f ∂2f
= , (6)
∂y ∂x ∂x∂y

ako je funkcija f i njene derivacije neprekidna, u pravilu rezultat

parcijalnog deriviranja ne ovisi o redoslijedu varijabli derviranja
(Schwartzov teorem). ishodi
N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 8/15
 Tangencijalna ravnina i normala na plohu

Ako je ploha zadana eksplicitno izrazom z = f (x, y ), jednadžbe

tangencijalne ravnine i normale u točki (x0 , y0 , z0 ) glase

∂x f (x0 , y0 )(x − x0 ) + ∂y f (x0 , y0 )(y − y0 ) − (z − z0 ) = 0, (7)

x − x0 y − y0 z − z0
= = . (8)
∂x f (x0 , y0 ) ∂y f (x0 , y0 ) −1
Vektor normale jednak je ~n = (∂x f (x0 , y0 ), ∂y f (x0 , y0 ), −1).
Ako je ploha zadana implicitno izrazom F (x, y , z) = 0, jednadžbe
tangencijalne ravnine i normale u točki (x0 , y0 , z0 ) glase

∂x F (x0 , y0 , z0 )(x−x0 )+∂y F (x0 , y0 , z0 )(y −y0 )+∂z F (x0 , y0 , z0 )(z−z0 ) = 0,

(9)
x − x0 y − y0 z − z0
= = . (10)
∂x F (x0 , y0 , z0 ) ∂y F (x0 , y0 , z0 ) ∂z F (x0 , y0 , z0 )
Vektor normale jednak je
~n = (∂x F (x0 , y0 , z0 ), ∂y F (x0 , y0 , z0 ), ∂z F (x0 , y0 , z0 )). ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 9/15

 Totalni diferencijal i prirast

Totalni diferencijal prvog reda funkcije dvije varijable f = f (x, y )

definiramo izrazom
∂f (x, y ) ∂f (x, y )
df = dx + dy . (11)
∂x ∂y

Prirast funkcije f = f (x, y ) je iznos ∆f za koliko se promijeni vrijednost

funkcije ako se vrijednost varijabi promijeni za male iznose ∆x i ∆y .
Primjenom totalnog diferencijala prvog reda (11) nalazimo da prirast
možemo približno izračunati pomoću izraza

∂f (x, y ) ∂f (x, y )
∆f ≈ ∆x + ∆y . (12)
∂x ∂y
ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 10/15

 Lokalni ekstremi (1/2)

Funkcija više varijabli f ima lokalni minimum u točki Pm ako postoji

okolina O te točke takva da je

f (P) ≥ f (Pm ) za sve točke P ∈ O. (13)

Funkcija više varijabli f ima lokalni maksimum u točki PM ako postoji

okolina O te točke takva da je

f (P) ≤ f (PM ) za sve točke P ∈ O. (14)

Lokalni minimumi i lokalni maksimumi su lokalni ekstremi (vidi sliku )

funkcije.
ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 11/15

 Lokalni ekstremi (2/2)

2
−y 2
Slika: Lokalni minimumi i maksimumi funkcije f = 8xye −x
natrag

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 12/15

 Stacionarne točke

Točka P0 je stacionarna točka funkcije više varijabli f ako su sve prve

parcijalne derivacije funkcije f u toj točki jednake 0.
Svi lokalni ekstremi su stacionarne točke. Stacionarne točke ne moraju
nužno biti lokalni ekstremi, npr. stacionarne točke mogu biti i sedlaste
točke. Sedlasta točka (vidi sliku ) je stacionarna točka Ps funkcije f sa
svojstvom da u svakoj okolini O te točke postoje točke PO,1 ∈ O i
PO,2 ∈ O takve da je

f (PO,1 ) ≤ f (Ps ) i f (PO,2 ) ≥ f (Ps ). (15)

ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 13/15

 Stacionarne točke (2/2)

Slika: Sedlasta točka funkcije f = x(x 2 − 3y 2 )

natrag

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 14/15

 Postupak nalaženja lokalnih ekstrema

Da bi pronašli lokalne ekstreme funkcije f = f (x, y ) moramo provesti

sljedeći postupak:
riješimo sustav ∂x f (x0 , y0 ) = 0, ∂y f (x0 , y0 ) = 0, (x0 , y0 ) =?,
odnosno odredimo sve stacionarne točke (x0 , y0 ) te funkcije,
u svakoj stacionarnoj točki (x0 , y0 ) izračunamo brojeve

a11 = ∂x2 f (x0 , y0 ), a12 = a21 = ∂xy

2
f (x0 , y0 ), a22 = ∂y2 f (x0 , y0 ),
(16)
i determinantu  
 a a12 
D =  11 , (17)
a21 a22 
zaključujemo:
1 ako je D > 0 i a11 > 0, odnosno a11 < 0, funkcija f u točki (x0 , y0 )
ima lokalni minimum, odnosno maksimum,
2 ako je D < 0, funkcija f nema lokalni ekstrem u točki (x0 , y0 ),
3 ako je D = 0 potrebna su nam daljnja istraživanja.
ishodi

N. Črnjarić-Žic i S. Maćešić | Matematika cjeloživotno - Funkcije više varijabli 15/15