Fakultet informacijskih tehnologija

ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Datum: 16.10.2018.

Realna funkcija jedne realne promjenjive

Pojam funkcije realne promjenjive

Neka su X  R i Y  R realni skupovi i f : X → Y jednoznačno preslikavanje skupa X
u skup Y . Tada se piše y = f (x), x  X , y Y i kaže se da je y = f (x) jednoznačna
x . Promjenjiva x se naziva nezavisno promjenjiva a y = f (x)
funkcija realne promjenjive
zavisno promjenjiva. Skup X  R se naziva domen (definicioni skup, definiciono
područje ili oblast definisanosti) funkcije y = f (x ) , a Y  R - kodomen (skup
vrijednosti). U najjednostavnijim slučajevima oblast definisanosti je interval (a, b) ,
odnosno podskup skupa realnih brojeva za koji važi uslov x  R i a  x  b . Ukoliko
vrijednost x može biti jednaka granici intervala, onda se to zapisuje srednjom zagradom,
na primjer, a, b) = x  R i a  x  b.

Ako je funkcija data u obliku y = f (x) , kaže se da je data analitički u eksplicitnom obliku.
Ako je analitički izraz preslikavanja x u y u obliku F(x,y) = 0 kaže se da je funkcija zadata
implicitno.

Parnost funkcije
Za funkciju f : X → Y , definisanu na skupu X 1, kaže se da je

parna, ako važi f (− x) = f (x), x  X ,

neparna, ako važi f (− x) = − f (x), x  X .

Periodičnost funkcije

Ako funkcija f : X → Y ispunjava uslov f (x +  ) = f (x) , (   0 je konstanta), kaže se

da je periodična. Najmanja pozitivna konstanta 0 za koju važi f (x +  ) = f (x) se
naziva osnovni perod funkcije f (x ) .

Inverzna funkcija

Ako postoji funkcija x =  ( y ) takva da je y = f ( ( y )) , onda se ona naziva inverzna

funkcija funkcije y = f (x ) .

1
Napomena: Preduslov za ispitivanje parnosti funkcije je da je domen simetričan u odnosu na koordinatni početak (ishodište).

Matematika 1 :: Predavanja
1
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Monotonost funkcije
Neka je data funkcija f : X → Y . Ako x1 , x2  X , x1  x2 važi:

a) f( x1 )  f( x2 ), kaže se da je funkcija neopadajuća;

b) f( x1 )  f( x2 ),kaže se da je funkcija nerastuća;

c) f( x1 ) > f( x 2 ), kaže se da je funkcija opadajuća;

d) f( x1 ) < f( x 2 ), kaže se da je funkcija rastuća.

Funkcije za koje važe uslovi a) do d) se nazivaju monotone, a c) i d) strogo monotone.

Grafici elementarnih funkcija

Crtanje grafika funkcije y = f (x) vrši se spajanjem tačaka koje su dovoljno bliske jedna
drugoj M i ( xi , yi ), yi = f ( xi ), i = 1,2,3,... .

Pomoću grafika Γ funkcije y = f(x), neposredno se mogu nacrtati grafici sljedećih funkcija:

1) y = -f (x) – simetrično preslikavanje grafika Γ u odnosu na x osu.

2) y = f (-x) – simetrično preslikavanje grafika Γ u odnosu na y osu.

3) y = f (x – a ) - translacija grafika Γ paralelno x osi za a.

4) y = f (x) + b - translacija grafika Γ paralelno y osi za b.

5) y = kf(x) – uvećanje grafika Γ k puta

Isto tako pomoću grafika Γ, funkcije y = f (x), mogu se približno nacrtati grafici sljedećih
funkcija:

1. y=
1
2. y = f (x) 
3. y = f ( x) , nn N 4. y =
1
5. y= f (x)
f ( x) f ( x)

1
6. y = a f ( x ) ,a  R 7. y = ln f ( x) 8. y = 9. y = ln f ( x)
ln f ( x)

Matematika 1 :: Predavanja
2
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Granična vrijednost funkcije

Neka je  0 proizvoljno mali broj i a realna konstanta. Ako je

x−a  (1)

kaže se da x teži a i obilježava se x → a .

Ako je x  a i ispunjava uslov (1), kaže se da x teži a sa lijeve strane i obilježava se

x → a − 0 . Ako je x  a , onda x teži a sa desne strane, obilježava se x → a + 0.

Kaže se da funkcija f (x ) teži A kad x teži a ( f (x ) → A kad x → a ), ili da je lim f ( x) = A

x →a

, ako za proizvoljno mali broj   0 postoji broj  =  ( )  0 , takav da je

f ( x) − A   za | x − a | 

Ako postoji takav broj A , onda se on naziva granična vrijednost (limes) funkcije f (x ) u
tački x = a .

Analogno je lim f ( x) = A , ako je f ( x) − A   za x  N ( ) koje zavisi od  i

x →

lim f ( x) =  ako je | f(x) | > M za 0 < | x – a | <  (M ) .

x→a

Ako postoji lim f ( x) = f (a − 0) (odnosno lim f ( x) = f (a + 0) ) kaže se da funkcija ima

x →a −0 x →a + 0

lijevu graničnu vrijednost za x = a (odnosno desnu graničnu vrijednost).

Da bi postojala granična vrijednost A funkcije f(x) u tački x = a potrebno je i dovoljno

da je za svaki niz x n za koji x n → a , kada n →  , lim f ( x n ) = A .
n →

Matematika 1 :: Predavanja
3
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Poređenje beskonačno malih i beskonačno velikih veličina

Kaže se da funkcije f (x) i g (x) imaju isti poredak rašćenja (opadanja) kada x → a i piše
se f (x) = O(g (x)) , ako važi:

f (x )
lim = c, c  0,  .
x →a g (x )

Specijalno, kada je c = 1 kaže se da su funkcije f (x) i g (x) ekvivalentne kada x → a i

piše se f (x )  g (x ) .

Za funkciju f (x) se kaže da je beskonačno mala u okolini tačke x = a ako je lim f (x ) = 0

x →a

, a da je beskonačno velika u okolini tačke x = a ako je lim f (x ) =  .

x→a

f (x )
Ako su funkcije f (x) i g (x) beskonačno male u okolini tačke x = a i ako je lim =0,
x →a g (x )
tada se kaže da je f (x) beskonačno mala višeg reda u odnosu na g (x) u okolini tačke
f (x )
x = a i piše se f (x) = o(g (x)). Ukoliko dodatno važi da je lim = c, c  0,  , kaže
x → a g ( x )n

se da je f (x) beskonačno mala n-tog reda u odnosu na g (x) u okolini tačke x = a .

Neprekidnost funkcije
Za realnu funkciju f (x) se kaže da je neprekidna u tački x = x0 ako važi:

• Postoji vrijednost funkcije u tački x = x 0 , f ( x0 ) ,

• Postoje lijeva ( f (x0 − 0) ) i desna ( f (x0 + 0) ) granična vrijednost kada x → x0 i

• Vrijednost funkcije u tački x = x0 je jednaka i lijevoj i desnoj graničnoj vrijednosti

kada x → x0 .

Ako je funkcija f (x) neprekidna u svakoj tački intervala (a, b) , kaže se da je f (x)
neprekidna na intervalu (a, b) . Za funkciju koja nije neprekidna se kaže da je prekidna.

Za funkciju f (x) se kaže da ima prekid prve vrste u tački x = x0 ako vrijednosti f (x0 ) ,
f (x0 − 0) i f (x0 + 0) postoje, ali nisu jednake. Ukoliko funkcija f (x) ima u tački x = x0
prekid koji nije prve vrste, onda se kaže da funkcija f (x) ima u tački x = x0 prekid druge
vrste.

Matematika 1 :: Predavanja
4
https://www.fit.ba/
 Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc nbijedic@edu.fit.ba

Ispitivanje asimptotskog ponašanja funkcije

Pomoću granične vrijednosti funkcije se može odrediti asimptotsko ponašanje funkcije
(ponašanje funkcije na krajevima definicionog područja). Za to se koriste naredne
definicije:

Df1. Ako za funkciju y = f (x ) postoji konačna granična vrijednost

lim f (x ) = A ,
x → 

tada se kaže da je prava y = A horizontalna asimptota funkcije y = f (x ) .

Df2. Ako za funkciju y = f (x ) postoji granična vrijednost

lim f ( x ) =  ,
x→a 0

tada se kaže da je prava x = a vertikalna asimptota funkcije y = f (x ) .

Df3. Ako za funkciju y = f (x ) postoje konačne granične vrijednosti

f (x )
lim =k i lim ( f (x ) − kx) = n
x →  x x → 

tada se kaže da je prava y = kx + n kosa asimptota funkcije y = f (x ) .

Matematika 1 :: Predavanja
5
https://www.fit.ba/