SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET RIJEKA

Preddiplomski stručni studij elektrotehnike

Završni rad

UTJECAJ MOTORA NA STRUJE KRATKOG SPOJA

Rijeka, svibanj 2014. Marko Maračić

0069047085
 SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET RIJEKA

Preddiplomski stručni studij elektrotehnike

Završni rad

UTJECAJ MOTORA NA STRUJE KRATKOG SPOJA

Mentor: mr.sc. Marijana Živić Đurović, v.pred.

Rijeka, svibanj 2014. Marko Maračić

0069047085
SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Stručni studij elektrotehnike

IZJAVA

U skladu sa člankom 9. Pravilnika o završnom radu, završnom ispitu i završetku stručnih

studija Tehničkog fakulteta u Rijeci, izjavljujem da sam samostalno izradio završni rad prema
zadatku Klasa: 602-04/14-14/32, Rijeka, 17.03.2014.

Rijeka, svibanj 2014. Marko Maračić

0069047085
 SADRŽAJ :

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. OPĆENITO O KRATKOM SPOJU...................................................................................2

2.1. Trajanje kratkog spoja..................................................................................................2

2.2. Objašnjenje osnovnih pojmova kratkog spoja.............................................................5

2.3. Tijek proračuna maksimalne struje kratkog spoja........................................................6

2.4. Tijek proračuna minimalne struje kratkog spoja..........................................................6

2.5. Pojednostavljeni proračun tropolnog kratkog spoja.....................................................7

2.5.1. U visokonaponskim postrojenjima.......................................................................7

2.5.2. U niskonaponskim postrojenjima.........................................................................8

2.6. Izbor aparata s obzirom na struje kratkog spoja...........................................................8

2.6.1. Izbor prekidača......................................................................................................8

2.6.2. Izbor rastavljača....................................................................................................8

2.6.3. Izbor osigurača......................................................................................................9

3. OPĆENITO O MOTORIMA............................................................................................10

3.1. Ukratko o elektromotorima........................................................................................10

3.2. Sinkroni motori..........................................................................................................10

3.2.1. Konstrukcijske izvedbe sinkronih motora..........................................................10

3.2.2. Priključivanje, rad i pokretanje sinkronih motora...............................................10

3.2.3. Primjena sinkronih motora, prednosti i nedostatci.............................................14

3.3. Asinkroni motori........................................................................................................14

3.3.1. Stator i rotor asinkronog motora.........................................................................15

3.3.2. Princip rada asinkronih strojeva..........................................................................16

3.3.3. Nadomjesna shema asinkronog motora..............................................................18

4. UTJECAJ MOTORA NA STRUJE KRATKOG SPOJA.................................................20

 4.1. Trofazni kratki spoj na krajevima asinkornog motora...............................................20

4.1.1. Izraz za struju kratkog spoja asinkronog motora za slučaj trofaznog kratkog
spoja .............................................................................................................................24

4.2. Trofazni kratki spoj u mreži.......................................................................................25

4.3. Utjecaj sinkronih motora na struje kratog spoja.........................................................26

4.3.1. Utjecaj generatora na struje kratkog spoja..........................................................27

4.4. Utjecaj asinkronih motora na struje kratkog spoja.....................................................31

4.4.1. Utjecaj asinkronih motora na struje kratkog spoja u mreži višeg napona..........31

4.5. Primjeri proračuna strujno-naponskih prilika pri kratkom spoju...............................33

5. ZAKLJUČAK....................................................................................................................46

6. LITERATURA..................................................................................................................47
 1. UVOD

Prilikom projektiranja elektroenergetskog sustava bilo kao cjeline ili dijela nekog
postrojenja, jednan od ključnih faktora je struja kratkog spoja. Ona se mora proračunati
prilikom svakog dimenzioniranja dijelova koji služe u električne namjene, bio to
elektromotor, nekakav sklopni aparat ili neki dio rasklopnih postrojenja. Struju KS-a potrebno
je obraditi u tri dijela: odrediti amplitudu udarne struje kratkog spoja mjerodavnu za
mehaničko dimenzioniranje postrojenja, odrediti njenu efektivnu vrijednost isklapanja
mjerodavnu za izbor rasklopnih aparata, te odrediti efektivnu srednju vrijednost struje kratkog
spoja mjerodavnu za termičko dimenzioniranje postrojenja. Cilj rada je upoznati se općenito
sa strujama kratkog spoja, kada i uslijed čega nastaju. Nakon toga upozati se sa
elektromotorima te objasniti njihov rad. Kao ključan dio rada cilj je objasniti na
matematičkim primjerima utjecaj motora na struje kratkog spoja te grafički prikazati utjecaj
uz promjenjene vrijednosti nekih parametara.

Rad je razvrstan u pet poglavlja. U prvom poglavlju ukratko se pojašnjava pojam struje
kratkog spoja, zatim se u drugom poglavlju „Općenito o kratkom spoju“ izlaže problematika
iz područja proračuna vremenskog toka i karakterističnih vrijednosti struja kratkih spojeva.
Između ostalog, obuhvaćeni su i osnovni pojmovi struja kratkih spojeva te se izlaže tijek
proračuna maksimalne i minimalne struje kratkog spoja. Također se spominje dio u kojem se
ukratko upućuje na važnost truje KS-a pri izboru aparata i opreme. Treće poglavlje „Općenito
o motorima“ posvećeno je osnovnim vrstama i dijelovima elektromotora te njihovim
načinima i mogućnostima rada. U četvrtom poglavlju „Utjecaj motora na struje kratkog spoja“
obrađuje se problematika kratkih spojeva, te se pokušava približiti značenje kratkog spoja i
njegove veze s asinkronim i sinkronim motorima. Na numeričkim i grafičkim primjerima
prikazan je utjecaj motora na struje kratkih spojeva te navedene neke od usporedbi utjecaja
asinkronog i sinkronom motora. U petom poglavlju opisana je kratka analiza te predstavljena
sinteza rada.
 2. OPĆENITO O KRATKOM SPOJU

Kada se govori o kratkom spoju u električnim postrojenjima i mrežama potrebno je

napomenuti da se prilikom projektiranja treba definirati utjecaj kratkog spoja radi pravilnog
izbora aparata te mehaničkog, električnog i termičkog dimenzioniranja pojedinih dijelova
postrojenja i zaštite. Jedino kod tvornički izrađenih postrojenja nije potrebno definirati utjecaj
kratkog spoja jer su takva postrojenja ispitana prema određenim propisima.

Stvaranje vodljivog puta između dva ili više vodljivih dijelova zbog čega električni potencijal
između tih dijelova postaje nula stanje je koje se naziva kratki spoj.

Ako je iznos struje povišen s obzirom na nominalni iznos, uslijed postojanja kratkog spoja u
sustavu, takva struja zove se struja kratkog spoja.

Struja koja bi potekla kada bi se stvarni kratki spoj zamijenio idealnim spojem bez promjene
u opterećenju zove se granična struja kratkog spoja.

Simetrična struja kratkog spoja je efektivna vrijednost simetrične izmjenične komponente

granične struje kratkog spoja pri čemu se zanemaruje eventualno postojanje aperiodske
(istosmjerne) komponente.

2.1. Trajanje kratkog spoja

Prilikom računanja trajanja kratkog spoja u obzir se uzima vrijeme od trenutka

nastanka kratkog spoja do trenutka prekida napajanja mjesta kratkog spoja. Vrijeme tijekom
kojeg djeluje kratki spoj ovisi i o vrsti zaštite te komparaciji (stupnjevanju) i podešenosti
zaštitnih releja kao i prekidnim vremenima prekidača. U trenutku nastajanja kratkog spoja,
struja spomenutog se sastoji od izmjenične i istosmjerne komponente. Kako istosmjerna tako i
izmjenična komponenta se smanjuje tijekom djelovanja kratkog spoja ovisno o veličini
djelatnog i jalovog otpora kratkospojnog strujnog kruga, tako i o jačini izvora električne
energije koji napaja mjesto kratkog spoja. Vremenski razvoj struje kratkog spoja i k u blizini
generator može se vidjeti na slici 2.1. 1
 Slika 2.1. Vremenski razvoj struje i k u blizini generatora

Na slici je vidljivo da je komponenta struje kratkog spoja sastavljena od istosmjerne

komponente i ki koja vremenski opada na vrijednost 0, i od izmjenične komponente koja
tijekom trajanja kratkog spoja opada na vrijednost koja je jednaka vrijednosti trajne struje
kratkog spoja i t . Kada je riječ o mreži više udaljenoj od generatora bitno je napomenuti da
samo opada istosmjerna komponenta i ki, dok trajna struja i t ima jednaku vrijednost kao
početna struja kratkog spoja. Ukoliko je riječ o kratkom spoju daleko od generatora, struja
kratkog spoja može se podijeliti na dvije komponente: izmjenična komponenta konstantne
amplitude tijekom cijelog kratkog spoja i istosmjerna komponenta koja se prigušuje od
početne vrijednosti na nulu.
 Slika 2.2. Vremenski razvoj struje i k daleko od generatora

Proračun struje kratkog spoja zasniva se na sljedećim pojednostavljenjima:

Za vrijeme trajanja kratkog spoja ne mijenja se vrsta kratkog spoja ni struktura mreže
koja se promatra. Impedancija transformatora se određuje uz pretpostavku da je regulator
napona u glavnom položaju (uvodi se i korekcijski faktor za impedanciju transformatora, K T ).
Otpori električnih lukova se ne uzimaju u obzir u proračunu. Sve nadomjesne impedancije i
kapaciteti vodova se zanemaruju kao i ne-rotirajuća potrošnja, osim u nultoj nadomjesnoj
shemi. Za proračune struja kratkih spojeva, kako simetričnih tako i nesimetričnih, koristi se
„metoda simetričnih komponenti“. Kada se proračun vrši u sustavu s različitim naponskim
razinama potrebno je preračunati impedancije s jednih na druge naponske razine. Uglavnom
se to preračunavanje vrši na onu naponsku razinu koja je na mjestu nastanka kratkog spoja.
 2.2. Objašnjenje osnovnih pojmova kratkog spoja

P – prividna snaga potrošača ili izvoraelektrične energije u MW

U – efektivna vrijednost nazivnog linijskog napona mreže u kV

I n – efektivna vrijednost nazivne struje trošila ili izvora električne energije u kA

Faktori c max i c min

c max i c min su naponski faktori koji se koriste zajedno s nadomjesnim naponskim izvorom na
mjestu kratkog spoja. Svrha njihovog korištenja je u određivanju najveće i najmanje početne
struje kratkog spoja. Uvođenje naponskog faktora c je neophodno zbog više razloga:

a) zbog pojava u generatorima, elektranama i motorima na početku kratkog spoja;

b) vremenski i prostorno ovisne razlike u naponu;
c) položaj regulatora prijenosnog omjera transformatora;
d) zanemarenja u proračunu prema IEC 60909-0.

Faktori K G i K S

Korekcijski faktori za impedancije, K G i K S koriste se pri određivanju impedancija generatora

i elektrana.

Faktori K G , S i K T ,S
Korekcijski su faktori za impedancije, a koriste se pri određivanju impedancija u slučaju
kratkog spoja između generator elektrane i blok transformatora.

Faktor K T

Korekcijski impedancijski faktor koji se koristi pri određivanju impedancija mrežnih

transformatora.

Faktor κili k ud

Pomoću ovog faktora se računa udarna struja kratkog spoja.

Faktori μ, λ i q

Ovi se faktori koriste za određivanje prigušenja izmjenične komponente struje kratkog spoja
za slučaj kratkog spoja blizu generatora i/ili asinkronih motora.

Faktori m i n
Ova dva faktora koriste se za određivanje struje mjerodavne za ugrijavanje za vrijeme trajanja
kratkog spoja. Faktorom m uzima se u obzir toplinsko djelovanje istosmjerne komponente
struje kratkog spoja dok se faktorom n uzima u obzir toplinsko djelovanje izmjenične
komponente struje kratkog spoja. 7
Kod trofaznih sustava napona i simetričnog sustava trošila, odnosno izvora električne energije
efektivna vrijednost nazivne struje je:

P
I n= (2.1 .)
√3 U

2.3. Tijek proračuna maksimalne struje kratkog spoja

Prilikom računanja maksimalne struje kratkog spoja postoje pravila po kojima se

računa: potrebno je koristiti naponski faktor c max ukoliko standardi ne nalažu drugačije. Zatim
je potrebno odrediti konfiguraciju sustava kao i one doprinose elektrana i pojnih točki koji
dovode do pojave najveće vrijednosti struje kratkog spoja. Prilikom nadomještanja pojnih
mreža impedancijom, potrebno je uzeti minimalnu impedanciju kratkog spoja pojnih mreža
kako bi se dobio maksimalni doprinos pojnih mreža struji kratkog spoja na promatranom
mjestu. Potrebno je uključiti i doprinos motora struji kratkog spoja ukoliko je to potrebno.

2.4. Tijek proračuna minimalne struje kratkog spoja

Treba se pridržavati sljedećih pravila prilikom računanja minimalne struje kratkog

spoja: koristiti naponski faktor c minukoliko standardi ne nalažu drugačije. Potrebno je odrediti
konfiguraciju sustava kao i one doprinose elektrana i pojnih točki koji dovode do pojave
najmanje vrijednosti struje kratkog spoja, pri računanju minimalne struje ks-a uzima se u
obzir da se doprinos motora struji kratkog spoja zanemaruje, te da se vrijednosti otpora
vodova (nadzemnih vodova i kabela) uzimaju pri temperaturama višim od 20°C.

2.5. Pojednostavljeni proračun tropolnog kratkog spoja

2.5.1. U visokonaponskim postrojenjima

 Snaga kratkog spoja računa se na način da se zanemari utjecaj svih djelatnih otpora
( R=0) i jalovih otpora kratkih kabela, nadzemnih vodova i sabirnica. Jalove otpore
generatora X G , prigušnica X x , transformatora X T i dijela mreže X M poznate kratkospojne

Ω
snage S M treba preračunati na napon 10kV pa će u tom slučaju jalovi otpori X 10 ( ) biti:
fazi

X ''d
X G 10= (Ω/ fazi);( 2.2.)
SG

uk
X T 10= (2.3 .)
ST

ux
X x 10= (2.4 .)
Sp

110 ' '

X M 10= ( X d , uk iu x u % , S G , ST i S p u MVA)(2.5 .)
SM

U 2
Pri naponu U u kV stvarni otpor će biti X =X 10 ( ) Ω/fazi. 1
10

Snaga jednostrano napajanog kratkog spoja je time:

110
Sk = (2.6 .)
∑ X 10

gdje je ∑ X 10 – zbroj svih jalovih otpora u krugu, izračunatih za 10 kV.

Tako za izračunatu snagu Sk vrijedi, također, za pogonske napone različite od 10 kV. Struja
kratkog spoja kod napona U je:
Sk
I k= (2.7 .)
√3 U

2.5.2. U niskonaponskim postrojenjima

Kod niskonaponskih postrojenja napajanje se obično vrši preko transformatora, čija je

visokonaponska strana većinom priključena na jaku mrežu, pa se uz zanemarenje djelatnog
otpora transformatora može izračunati struja kratkog spoja na niskonaponskoj strani
transformatora prema sljedećoj relaciji:

100
I 'k' =I pr=I t = I (2.8 .)
uk n

gdje je I n – nazivna struja transformatora

uk – napon kratkog spoja izražen u %.

Bitno je spomenuti da se kod postrojenja niskog napona djelatni otpor R obično ne može
zanemariti kao što je bio slučaj kod visokonaponskih postrojenja.

2.6. Izbor aparata s obzirom na struje kratkog spoja

2.6.1. Izbor prekidača

Kod izbora prekidača bitna je nazivna prekidna moć prekidača. Riječ je zapravo o
nazivnoj prekidnoj struji prekidača koja mora biti veća od struje prekida na mjestu ugradnje
prekidača. Uklopna nazivna struja prekidača mora biti veća od udarne struje I u, na mjestu
ugradnje prekidača. Neki proizvođači imaju prekidnu moć koja može biti naznačena u MVA,
u tom slučaju znači da ona mora biti veća od prekidne snage koja iznosi S pr =√3 U I pr i
izražena je u MVA. 6

2.6.2. Izbor rastavljača

Udarna struja koja prolazi kroz rastavljač prilikom kratkog spoja mora bit veća od
udarne struje I u, na mjestu ugradnje rastavljača.Također se za izbor rastavljača mora uzeti u
obzir i utjecaj struje mjerodavne za ugrijavanje.

2.6.3. Izbor osigurača

 Svrha svakoga osigurača velike prekidne moći je prekinuti struju kratkog spoja prije
nego ona dostigne svoju vršnu vrijednost. Struja ovisna za dimenzioniranje osigurača ovisi o
nazivnoj vrijednosti struje osigurača i očekivanoj vrijednosti struje kratkog spoja na mjestu na
kojem se ugrađuje osigurač.
 3. OPĆENITO O MOTORIMA

3.1. Ukratko o elektromotorima

Još 1882. godine znanstvenik Nikola Tesla je došao do otkrića okretnog magnetskog
polja koje je temelj današnjeg elektromotora. Tesla je došao do zaključka da se u višefaznom
namotu izmjenične struje stvara rotirajuće magnetsko polje, te je tako 1883. godine
konstruirao svoj prvi asinkroni motor. Naime, elektromotor je rotacijski stroj koji električnu
energiju pretvara u mehanički oblik. Najstariji elektromotori su istosmjerni motori. U ovom
će se radu obraditi asinkroni i sinkroni motori.

3.2. Sinkroni motori

3.2.1. Konstrukcijske izvedbe sinkronih motora

Gledajući po konstrukcijskoj izvedbi, sinkroni motor se ne razlikuje od sinkronog

generatora, što znači da svaki sinkroni motor može raditi kao generator i obrnuto. Rotori
sinkronih motora koji imaju više ili manje izražene polove s uzbudnim namotom kroz koji
protječe istosmjerna struja su dio sporohodnih motora. Brzohodni motori koji su uglavnom
većih snaga imaju rotor u obliku valjka s uzbudnim namotom koji se nalazi u utorima. Inače
se sinkorni motori opremaju sa prigušnim kavezom kako bi se postigao asinkroni zalet.
Prigušni kavez se sastoji od štapova male vodljivosti koji su uloženi u polne papuče te su
međusobno povezani kratkospojnim prstenom.

3.2.2. Priključivanje, rad i pokretanje sinkronih motora

 Ako je stroj priključen na neku mrežu te iz nje uzima električnu energiju znači da radi
kao motor, u slučaju da šalje električnu energiju u mrežu radi kao generator. Princip rada
motora je isti kao i kod generatora, ali cijeli proces treba promatrati obrnutim putem. Svaki
motor se priključuje na mrežu odgovarajućeg napona, iz kojeg uzetu energiju pretvara u
mehaničku. Pretpostavi li se da na osovinu sinkroniziranog stroja nije priključeno nikakvo
opterećenje, stroj će raditi u praznom hodu. U protivnom kada je na osovini priključen neki
teret koji se na primjer opterećuje nekakvom mehaničkom snagom, dolazi do protumomenta
koji nastoji smanjiti brzinu sinkronog stroja. U tom trenutku riječ sinkronizacija dobiva svoje
objašnjenje, što u ovom slučaju znači da sinkronizacijska sila motora ne dopušta da se
njegova brzina smanji. Rotor se unatoč opterećenu okreće sinkronom brzinom zahvaljujući
sinkronoj sili, ali je zakrenut za neki kut unatrag. Zbog tog zaostatka za neki kut β, inducirani
napon statorskog namota nije više uravnotežen sa naponom mreže kao u slučaju praznog
hoda. 2

Ravnoteža napona u slučaju praznog hoda i u slučaju opterećenja može se vidjeti na slikama
3.1. i 3.2.

U 2  U Eo  U 2 U
mr
U2
I2  0 E
 0


 U
I2
U mr U mr

Slika 3.3. Vektorski-fazorski dijagram Slika 3.4. Fazorski dijagram opterećenog

motora u praznom hodu motora
Zbog rotorskog zaostatka za kut β inducirani napon E također je pomaknut za isti kut u
odnosu za napon mreže U2, što znači da ravnotežu naponu mreže U2 drži upravo inducirani
napon E i pad napona 𝛥U. Pad napona nastaje na otporu protjecanjem struje I´2. Struja koja
poteče iz mreže u statorski namot upravo potiče zbog pada napona 𝛥U. Na ovaj način energija
poteče iz mreže u sinkroni stroj pa za taj stroj kažemo da on radi kao motor, jer koristi uzetu
energiju koju dalje pretvara u mehaničku. Svaki priključeni teret na osovini motora
predstavlja neki protumoment koji motor pokušava svladati na način da uzima onoliko
energije iz mreže koliko mu je potrebno. Sinkroni motor se može opteretiti do kuta
opterećenja koji iznosi 90° električki, u slučaju da je kut veći od navedenog motor će se
zaustaviti jer ne može svladati protumoment. Ovisnost elektromotornog momenta (M) o kutu
opterećenja te radna karakteristika sinkronog motora prikazana je na slikama 3.3. i 3.4.:

M
I
M max n n
Motorsko Mn M  f ( ) ɳ
M
cosφ
područje rada cosφ ɳ

 180  90 n
90 180 
Generatorsko
Mn područje rada

M max  KORISNA
SNAGA
M0
P
M n
P
2

Slika 3.5. Ovisnost momenta o kutu Slika 3.6. Radne karakteristike sinkronog
opterećenja motora
gdje je f – frekvencija
p- broj pari polova motora.
Uzbudu motora također treba podići na razinu motora kao da radi u praznom hodu. Tek kada
su ispunjeni ti uvjeti možemo priključiti sinkroni motor na mrežu jer ga sinkronizacijska sila
povuče u sinkronizam. Podrazumijeva se da mreža mora biti stabilna i ostali uvjeti za
paralelni rad moraju biti ispunjeni. Za dovođenje rotora sinkronog motora u njegovu sinkronu
brzinu mora postojati neki pogonski stroj, koji može biti nekakav istosmjerni motor, asinkroni
motor ili motor s unutarnjim izgaranjem. U stanje sinkronizma motor se može dovesti i
pomoću kaveznog ili uzbudnog namota koji se stavlja na rotor sinkronog motora. Pritom se
priključak sinkronog motora na mrežu izvodi na neke od sljedećih načina:

a) motor mora biti sinkroniziran

Metoda koja je inače odbačena u praksi pošto je to dugotrajan i složen posao.

b) motor mora biti u asinkronom stanju (pokretanje asinkronim zaletom)

Za postizanje asinkronog zaleta, tj. da bi rotor sinkronog motora radio kao kavezni
asinkroni stroj, rotor SM-a spaja se kavezno. Kavezni namot u tom slučaju ima ulogu
dovođenja rotora u sinkronu brzinu. Cijeli proces pokretanja sinkronog motora pomoću
kaveznog namota odvija se na sljedeći način: prilikom priključenja motora na mrežu u
statorski namot poteče struja koja uzbudi izmjenični statorski tok koji u vodičima kaveznog
namota inducira napon. Time kroz štapove kaveznog namota protječe struja koja pokreće
motor (rotor) i dovodi ga u stanje sinkronizma. Kako pokretanje kaveznim namotom ima
svoje prednosti tako ima i nedostatke. Jedan od nedostataka mu je taj što statorski magnetski
tok može u uzbudnom namotu inducirati napone reda kilovolti, čak od 2 kV pa na više, što
predstavlja opasnost probaja izolacije. U koliko se želi izbjeći proboj izolacije uzbuda
asinkronog pokretanja se mora smanjiti na malu vrijednost, a u uzbudni strujni krug uključiti
neki radni otpor. Sinkroni motor prilikom priključenja na mrežu uzrokuje strujne udare, čije je
nalete poželjno izbjeći. Izbjegavanje se postiže na način da se smanji priključni napon
statorskog namota i to pomoću regulacijskih transformatora ili pomoću preklopke zvijezda-
trokut. Postoji i mogućnost pomoću podešavajućeg otpornika ili prigušnice.

c) korištenjem sinkronog zaleta

Ova metoda se izvodi na način da se armaturni namot sinkronog stroja priključi na
izvor promjenjivog napona i frekvencije što je izvedivo pomoću drugog sinkronog generatora
ili statičkog sklopa. U novije vrijeme ova metoda se izvodi pomoću tzv. frekvencijskih
pretvarača. Promjenom frekvencije i napona statorskog namota od nule do nazivnih
vrijednosti, magnetski tok statora zakreće uzbuđeni rotor do sinkrone brzine.

3.2.3. Primjena sinkronih motora, prednosti i nedostatci

U usporedbi s asinkronim motorom sinkroni motor nema toliku veliku primjenu.

Sinkronom motoru koji nije priključen na izvor promjenjive frekvencije i napona ne može se
mijenjati brzina vrtnje. Ukoliko nema pomoćnog namota ne može se sam pokrenuti, da bi se
uzbudio potreban mu je istosmjerni izvor, a i ne smije prijeći već prethodno spomenuti kut
opterećenja od 90° električki, jer bi inače ispao iz sinkronizma. Unatoč navedenom i njegovoj
visokoj cijeni sinkroni motor je u praksi većim dijelom potisnut asinkronim motorom. Jedna
od prednosti sinkronih motora je u tome što se mogu izrađivati za snage od nekoliko W pa
čak i preko 40 MW te za napone od nekoliko V do 15 kV. Unatoč tome njegova primjena je
uglavnom tamo gdje je potrebna stalna brzina bez obzira na opterećenje u nazivnim
granicama. Gledajući sa stajališta energetike sinkroni motori se danas koriste u pogonima gdje
je velik broj asinkronih motora kod kojih faktor snage može biti vrlo loš. U tom slučaju
sinkroni motori služe za popravljanje faktora snage, tj. služe kao sinkroni kompenzatori.

3.3. Asinkroni motori

Asinkroni motor je glavni predstavnik asinkronih strojeva, naime, potpuno je ista priča
kao kod sinkornog motora, to je stroj koji uzima električnu energiju iz mreže i pretvara je u
mehaničku. Proces pretvaranja također isti kao kod sinkornog, na način da el. energija ulazi u
stator, odakle se elektromagnetskim putem, putem rotora pretvara u mehaničku. Dakle poput
drugih motora rotacijom rotora može obaviti određenu fizičku radnju. Asinkroni motori danas
imaju vrlo veliki primjenu pa ih se može naći svugdje gdje ima izmjenična struja. Brzina
rotirajućeg asinkronog stroja priključenog na mrežu izmjenične struje se mijenja u uskom
području promjenom opterećenja. Asinkorni motor je dobio ime po tome što mu brzina rotora
nije jednaka brzini okretnog magnetskog polja statora, tj. nije vremenski usklađena sa
sinkronom brzinom toka statora.

3.3.1. Stator i rotor asinkronog motora

Uz klizne prstenove, ležajeve četkica, četkice, stator i rotor spadaju u osnovne tj.
glavne konstruktivne dijelove asinkornog motora.
Stator služi za priključak motora preko priključne kutije na mrežu izmjenične struje.
Po svojoj konstrukciji ne razlikuje se od sinkronog motora. Čine ga kućište i statorski paket
sastavljen od dinamo-limova. Ima ostavljene utore za smještaj statorskog namota. Princip
napajanja asinkronog motora je isti kao i kod sinkronog, namot se izvodi kao jednofazni i kao
trofazni. Trofazni statorski namot se izvodi simetrično u faznom pomaku od 120° električki,
može se spajati u zvijezdu ili trokut.

Slika 3.7. Prikaz presjeka asinkronog motora [3]

Rotor asinkronog stroja je nešto složeniji od statora, sastoji se od osovine i rotorskog

paketa. Kao i kod statora, rotorski paket je izgrađen od dinamo-limova iste kakvoće i obrade,
a izrađuje se u obliku valjka. Po obodu rotora u uzdužnom smjeru izvode se utori koji služe
za smještaj rotorskog namota. Još prilikom izgradnje tj. rezanja lima za rotorski paket
izrađuju se utori, te se vodi računa o tome da se naprave otvori za osovinu i za učvršćenje
paketa na osovinu, dok se još kod nekih motora većih snaga vodi računa o ventilacijskom
otvoru. Zadaća rotorskog paketa je ta da nosi u utorima rotorski namot, provodi magnetski tok
te silu kojom namot djeluje na zubove prenosi na osovinu motora. Mora biti konstruiran tako
da izdrži sve centrifugalne sile prilikom rotacije. S obzirom na izvedbu rotorskog namota
asinkroni motori mogu biti:

a) kliznokolutni
Namot rotora im je izrađen poput statorskog, tj. od svitaka koji su uloženi u utore i
spojeni npr. u trofazni namot (u slučaju trofaznih motora). Krajevi namota su dovedeni na
klizne kolutove koji su učvršćeni na osovinu rotora, od kud i potječe ime kliznokolutni.
b) kavezni
Kavezni se još zovu krletkasti asinkroni motori, a rotorski namot im je izrađen od
štapnih vodiča koji su s obje strane kratko spojeni. Izrađuju se u obliku kaveza po čemu i nosi
ime kavezni.

3.3.2. Princip rada asinkronih strojeva

Asinkroni motor kao stroj može raditi najčešće u tri područja: kao motor, generator ili
kao kočnica.

3.3.2.1. Motorsko područje rada

Već predhodno je rečeno da asinkroni motori uzimaju električnu energiju iz mreže i

pretvaraju je u mehaničku. Postupak priključivanja se izvodi na način da se statorski namot
preko priključne kutije spaja na mrežu, shemu priključivanja možemo vidjeti na slici 3.6.
 Slika 3.8. Shema priključka motora na mrežu  2

U trofazni statorski namot prilikom priključenja poteći će izmjenična struja koja će stvoriti

f
okretno magnetsko polje sinkrone brzine n s=60 . Polje koje poteče je radijalnog smjera, što
p
znači da okomito izlazi na rotor i ulančuje vodiče rotorskog namota, te se preko zračnog
raspora zatvara u stator. Inducirati će se napon u rotorskim vodičima. Polje koje je nastalo u
statoru (okretno polje) inducirati će napon na primarnom statorskom namotu. Taj napon drži
ravnotežu priključnom naponu. Znamo da između neke dvije točke u strujnom krugu postoji
razlika potencijala. Ona je jedan od preduvjeta da poteče struja, drugi preduvjet je da strujni
krug rotorskog namota bude zatvoren. Kod kliznokolutnih motora mora se priključiti otpornik
za pokretanje u krugu rotorskog namota, dok je kod kaveznih motora taj preduvjet uvijek
ispunjen. Kada struja poteče kroz vodiče u okretnom magnetskom polju, po zakonu okretnog
polja stvorit će silu u pojedinim vodičima na obodu rotora, te će time doći do zakretanja
trenutka okretnog polja. Kao rezultat toga rotor asinkronog motora će se početi vrtjeti,
naravno ako nije zakočen. Kada se rotor pokrene njegova brzina se neprekidno povećava te
nastoji poprimiti brzinu statorskog magnetskog polja, tj. sinkroni broj okretaja. Rotor nikada
neće dostići sinkroni broj okretaja n s, već će uvijek njegov broj okretaja biti nešto niži od
sinkronog, naravno ako je riječ o praznom hodu. U stanju kada je rotor opterećen brzina ovisi
o opterećenju i potrebi priključenog tereta, ali je također uvijek manja od sinkrone. Dakle
rotor rotira brzinom manjom od sinkrone brzine vrtnje magnetskog polja statora, pa se stoga i
naziva asinkroni.

3.3.2.2. Rad asinkronog stroja kao generatora i kao kočnice

 Osim što asinkroni stroj može raditi kao motor, moguće ga je spojiti i kao kočnicu,
tzv. kočno područje. Postiže se na taj način da mu rotor rotira u suprotnom smjeru od
okretnog magnetskog polja statora. U ovom načinu rada klizanje s poraste iznad vrijednosti 1
tj. s>1.

Ako se želi postići generatorsko područje rada potrebno je brzinu vrtnje povećati iznad
sinkrone. U tom slučaju tada klizanje postaje negativno. Područja rada možemo vidjeti na
momentnoj karakteristici na slici 3.7.

M

generator motor kočnica

M
pr

+ M
p

s n  ns n0 s
-

M

Slika 3.9. Momentna karakteristika asinkronog motora, za motorsko, generatorsko i kočno

područje

Asinkroni stroj, nebitno u kojem području rada radio, da li kao generator, motor ili kočnica
uvijek iz mreže na koju je priključen vuče struju magnetiziranja potrebnu za stvaranje
magnetskog toka. Struja magnetiziranja je induktivna komponenta ukupne struje koju stroj
uzima iz mreže.
 3.3.3. Nadomjesna shema asinkronog motora

Rr'
Rs X ' s X ' r
s
I0
Is I r'

I 0r I E r' 0
Us Es R0 Xm U 'r
s

Slika 3.8.a) Nadomjesna shema asinkronog motora

R1 X1 I1 I 2' R 2
'
X '
2

1 s
U1 R0 X0 ' R 2'  R2f'
E1 E 20 s

Slika 3.8.b) Nadomjesna shema asinkronog motora

Na shemi je prikazan ekvivalentni asinkroni motor. To je pretpostavljeni motor, koji sadržava

sve veličine kao i stvarni motor. Shema je ista kao kod transformatora, a sve veličine su
proračunate na primarnu stranu te su na shemi označene crticom.

1 '
E'20=E 20 k e ; I '2=I 2 ; R =R 2 k ; X '2 =X 2 k (3.2 .)
ki 2

gdje je k – omjer transformacije asinkronog stroja (motora), a iznosi k =k i k e

E1
k e – koeficijent induciranih napona, a iznosi k e =
E2

I2
k i – omjer transformacija struje koji iznosi k i=
I1
R1=R s – statorski otpor

X 1 =X s – rasipna reaktancija statora

R0 =R fe – otpor koji nastaje zbog gubitaka u željezu

E'20= X m – reaktancija magnetiziranja (ulančani magnetski tok rotor-stator)

X '2 =X 'r - rasipna reaktancija rotora preračunata na statorsku stranu

R'2=R 'r - rotorski otpor preračunat na statorsku stranu

É1=E s - inducirani fazni napon statora

É'20=E 'r 0 - inducirani fazni napon rotora u mirovanju preračunat na statorsku stranu
 4. UTJECAJ MOTORA NA STRUJE KRATKOG SPOJA

4.1. Trofazni kratki spoj na krajevima asinkornog motora

Vremenski tok struje kratkog spoja, na krajevima statora asinkronog motora može se
približno odrediti tako da se obuhvate specifičnosti njegove konstrukcije koristeći izraz za
računanje struje sinkronog generatora:

−t
T
i=√ 2 I p ( t ) cos ❑t−√ 2 I '0' e (4.1 .)
a

gdje je I p - efektivna vrijednost izmjenične komponente struje kvara

−t −t
'' '
'' ' Td ' Td
I p (t)=(I −I )e + ( I −I u ) e + I u (4.2 .)

T a - vremenska konstanta prigušenja istosmjerne komponente

Li
T a= kod koje je Li induktivitet, a r otpor namota faza statora
r

I '' - tranzijentna struja

I ' - trajna struja.

Zbog nedostatka namota pobude na rotoru asinkronog motora struja kratkog spoja samog
motora se vremenom ne prigušuje što je potrebno za održavanje toka u rotoru. Također zbog
nedostatka pogonskog stroja asinkronog motora, poslije izvjesnog vremena doći će do
zaustavljanja motora. Na vrijeme zaustavljanja motora utječu inercije samog rotora, te još
inercije drugih karakteristika stroja kojeg motor pokreće. Do neznatne promjene brzine vrtnje
motora dolazi u segmentu kratkog intervala poslije nastanka kvara. To je period u kojem
struja dosegne svoje kritične vrijednosti za izbor opreme. Na osnovu prethodnog može se
približno izraziti struja kojom asinkroni motor napaja mjesto kvara:

−t −t
'' T
''
Ta
i=√ 2 I e cos t−I a e ( 4.3.)
gdje je T '' - vremenska konstanta prigušenja toka obuhvaćenog namotom rotora

T a - vremenska konstanta prigušenja istosmjerne komponente

Ako se pogleda predhodni izraz za struju kvara vidi se da ne sadrži ni komponentu

tranzijentne ni komponentu trajne struje, a to je upravo zbog nedostatka namota pobude
asinkronog motora. Zbog same jednostavnosti u izrazu je pretpostavljeno da se izmjenična
komponenta mjenja sa sinkronom, a ne asinkronom učestalnošću, što bi zapravo u praksi i
odgovaralo. Ovim združivanjem dolazimo do zbrajanja izmjenične komponente struje
asinkronog motora sa strujama koje proizlaze od sinkronih strojeva koji napajaju mjesto
kvara. Time se povećava ukupna struja kvara i u proračune unosi rezerva na stranu sigurnosti.
Početnu efektivnu vrijednost izmjenične komponente predstavalja struja I '' koju stvara tok
obuhvaćen namotom rotora čija se vrijednost ne može trenutno promjeniti od vrijednosti koju
je imao u trenutku koji je prethodio kvaru. Ako se želi proračunati struja I '' to se može učini
pomoću shema na slikama 4.1. i 4.2.

X r X s

rr
E '' Xm
s

Slika 4.10. Shema asinkronog stroja

gdje je E' ' vrijednost elektromotorne sile koja proizlazi od toka obuhvaćenog rotorskim
namotom

X r - reaktancija rasipanja namota faza rotora

X s - reaktancija rasipanja namota faza statora

X m - međusobna reaktancija namota faza rotora i statora

r r – otpor namota rotora

 s – klizanje motora u trenutku koji prethodi kvaru

Na slici 4.2. prikazana je shema koja proizlazi iz slike (4.1.) pomoću koje se također može
izračunati struja I '' .

Xe  Xk

E'e'

Slika 4.11. Ekvivalentna shema sa slikom 4.1.

gdje je E'e' - elektromotorna sila kao izvor u nadomjesnoj shemi

X e – ekvivalentna reaktancija

X k – reaktancija kratkog spoja motora

Konačni izvod struje I '' pomoću shema sa slike 4.1. i slike 4.2. prema čemu je:

Xm
E'e' =E' ' ≈ E' ' (X m ≫ X r )(4.4 .)
Xr+ Xm

'' Xr Xm
X e=E + ≈ X s + X r ≈ X k (4.5 .)
Xr+ Xm

pa je prema prethodnom struja I '' :

'' E'e' E ' '

I = ≈ ( 4.6 .)
X e Xk

Prilikom računanja E' ' koristi se pretpostavka da je E' ' =0.95 U n ali kako bi se obuhvatio
utjecaj zasićenja magnetskog kruga motora koji smanjuje reaktanciju X m a time i reaktanciju
X k koristi se pretpostavka da je E' ' =1.1 U n . Reaktancija kratkog spoja motora X k određuje se
iz početne vrijednosti prilikom pokretanja motora iz mirovanja kada se motor priključuje na
nazivni napon što možemo vidjeti u izrazu:

U ns U ''ns
X k= =X k ( 4.7 .)
√3 I p Sn

gdje je U ns – nazivni međufazni napon motora

Pn
Sn – nazivna prividna snaga motora Sn=
❑n cos ❑n

In
X k – relativna vrijednost reaktancije kratkog spoja motora X k =
Ip

gdje je Pn – nazivna radna snaga motora, ❑n – stupanj iskorištenosti motora, cos ❑n – faktor
snage motora, I p – početna vrijednost izmjenične komponente polazne struje motora.

Iz praznoga hoda motora određuje se zbroj reaktancija X s i X m:

U ns I n U 2ns
X ph= X m + X s= = (4.8.)
√ 3 I ph I ph S n

Pomoću tranzijentne struje I '' može se izačunati početna vrijednost istosmjerne komponente
koju je moguće usvojiti u praktičnim proračunima:

I a=√ 2 I ' ' (4.9 .)

Uvidom u izraz (4.1.) vidi se ovisnost struje o vremenskim konstantama T a i T '' .

Vremenska konstanta T '' ovisi o otpornosti namota rotora, a vremenska konstanta T a obično
je manja od T '' i računa se kao:

1 Xk
T a= (4.10 .)
❑ r

gdje je X k – relativna vrijednost reaktancije kratkog spoja motora

r – otpornost namota faza statora, najčešće se usvaja: r ≈ 0,07 X k

Za naznačene snage motora ovisnost T '' prikazana je u tablici 4.1.:

 Tablica 4.1. Vrijednost T '' u ovisnosti od naznačene snage

Pn , kW 100 500 1000 2000

T '' , s 0.02 0.08 0.12 0.20

3.1.1. Izraz za struju kratkog spoja asinkronog motora za slučaj trofaznog kratkog spoja

Za slučaj trofaznog kratkog spoja u radijalnoj shemi sa slike 4.3. izraz za struju
asinkronog motora odgovara izrazu:

−t −t
'' T
''
Ta
i=√ 2 I e cos t−I a e ( 4.11 .)

gdje je T '' - vremenska konstanta prigušenja toka obuhvaćenog sa namotom rotora

T a - vremenska konstanta prigušenja istosmjerne komponente

s tom razlikom što se u ovom slučaju za izraz (4.11.) uvrštavaju ekvivalentni parametri za
shemu koji uzimaju u obzir parametre elemenata mreže od krajeva motora do mjesta kvara.

X M , rM

AM

Slika 4.12. Prikaz radijalne sheme

gdje je X ke – parametar elemenata mreže od krajeva motora do mjesta kvara, X ke=X k + X M

r e – parametar elemenata mreže od krajeva motora do mjesta kvara, r e =r + r M

Ako se želi odrediti vremenska konstanta prigušenja izmjenične komponente koristi se

analogiju:

'' '' X 'e'

T de=T d 0 ( 4.12.)
X 'e

gdje je T 'd' 0 - vremenska konstanta ekvivalentnog generatora

 X 'e' - subtranzijentna reaktancija generatora

X 'e - tranzijentna reaktancija generatora

primjenom izraza:

'' '' Xk + X M
T e =T 0 (4.13.)
X ph+ X M

'' '' Xk
pri čemu se za određivanje T ''0 koristi veza: T =T 0 ( 4.14 .)
X ph

4.2. Trofazni kratki spoj u mreži

Ako se kratki spoj dogodi u nekom dijelu mreže, a ne na vezi preko koje se motor
napaja iz električne mreže, tada se napon na krajevima statora asinkronog motora može
zadržati sve dok se kvar ne isključi. Takav primjer može se vidjeti na slici 4.4.

MREŽA

AM

Slika 4.13. Shematski prikaz kvara u razvodnoj mreži

Struja kvara motora ima i trajnu komponentu koju stvara napon na krajevima statora U s koji
odgovara izrazu:

−U s
I s= ( 4.15 .)
Z
gdje je Z – impedancija motora određena između krajeva napajanja

Negativni predznak na desnoj strani iz (4.15.) javlja se zbog usvojenosti pozitivnosti smjera
struje kratkog spoja od motora ka mjestu kvara. Komponenta struje I s se izračunava iz sheme
koju se može vidjeti na slici 4.5.

jX r Is jX s

rr Us
jX m
s

Slika 4.14. Shema za proračun trajne struje kvara

U trenutku neposredno nakon nastanka kvara, kada se brzna motora nije znatno
promjenila od svoje vrijednosti u trenutku koji je prethodio kvaru, impedancija Z približno je
jednaka impedanciji motora u spomenutom trenutku. U tom slučaju izrazu (4.15.) se može
dati sljedeći oblik:

−U s
I s= I (4.16 .)
Ur r

gdje su indeksom r označeni napon i struja motora u trenutku prije nastanka kvara. Ako je
napon na krajevima statora U s nedovoljan da održi motor u radu, što je čest slučaj u praksi,
tada će se motor zaustaviti i impedancija Z će postati kratkospojna reaktancija.

4.3. Utjecaj sinkronih motora na struje kratog spoja

Ponašanje sinkronih motora pri kratkom spoju je isto kao kod sinkronog generatora.
Neznatne razlike postoje samo u početnoj vrijednosti istosmjerne komponente koja se
određuje iz uvjeta kontinuiranosti struje u fazama statora. U trenutku koji je prethodio kvaru
tekla je radna struja u smjeru od mreže ka motoru, a ne obrnuto kao što je to kod generatora
pa je početna vrijednost istosmjerne komponente, za najnepovoljniji trenutak nastanka kvara
veća od subtranzijentne struje I '' . Prema tome su međutim EMS E' ' i I '' kod motora nešto
manjeg iznosa nego kod generatora što kompenzira greške koje unose ne potpuno točne
vrijednosti istosmjerne komponente. Obzirom na prethodno struje sinkronog motora se mogu
računati u svemu na isti način kao kod generatora.

4.3.1. Utjecaj generatora na struje kratkog spoja

4.3.1.1. Objašnjenje osnovnih pojmova

Međufazni kratki spoj je namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta između
dvaju ili više faznih vodiča, sa ili bez doticaja sa zemljom.

Zemljospoj je namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta između faznog vodiča
i okolne zemlje u sustavu koji je uzemljen kruto ili preko impedancije. Kratki spojevi između
faznih vodiča i zemlje u sustavima koji su izolirani nisu obuhvaćeni istim standardima kao i
kratki spojevi u slučaju izoliranog sustava.

Trajna struja kratkog spoja

Proračun trajne struje kratkog spoja je nešto manje precizan nego proračun početne
struje kratkog spoja. Za slučaj trofaznog kratkog spoja koji uključuje jedan generator ili
elektranu u blizini generatora kojeg napaja samo jedan generator ili samo jedna elektrana,
trajna struja kratkog spoja ovisiti će o sustavu uzbude, stanju regulatora napona te utjecaju
zasićenja.

Maksimalna trajna struja kratkog spoja

Maksimalna trajna struja javlja se u trenutku kada je najveća uzbuda sinkronog
generatora.

Minimalna trajna struja kratkog spoja

Minimalna trajna struja javiti će se u onom slučaju kada je uzbuda sinkronog
generatora podešena za neopterećeni generator.
 Tablica 4.2. Izrazi vrijednosti struja kratkog spoja

Tropolni kratki spoj Dvopolni kratki spoj bez Jednopolni kratki spoj s
dodira zemlje dodirom zemlje
'' 1,1U 1,1 √3 U 1,1 √3 U
I =
k I 'k' = I 'k' =
√3 Z 2Z 2 Z + Z0 +3 Z uz

Za razlilku između generatorskog i pogonskog napona U primjenjuje se faktor 1,1 i to

skoro uvijek. Za slučaj kada nema transformatora između generatora i mjesta greške te kada je
početna rektancija generatora veća od 20% , umjesto napona faktora 1.1U uzima se napon:

I G X 'd' sin❑
[
c U h=√ 3 U G 1+
UG ]( 4.17 .)

gdje je U G – fazni napon generatora u kV

I G – struja tereta generatora u kA

X 'd' - početna reaktancija generatora u Ω/km

 - fazni kut između U G i I G, kod poduzbude fazni kut je negativan dok je kod
naduzbude pozitivan

U slučaju da je struja kratkog spoja I 'k' >2 I n radi se o kratkom spoju „u blizi generatora“, u

obrnutom slučaju tj. I 'k' <2 I n radi se o kratkom spoju „daleko od generatora“.

Z – otpor kratkospojnog strujnog kruga izražen u Ω/fazi

Riječ je o vektorskom zbroju svih otpora kojima teče struja kratkog spoja od izvora do
mjesta kratkog spoja. U slučaju trofaznih sustava otpor Z jednak je otporu strujnih krugova
pod pretpostavkom simetričnog opterećenja sustava

Z=√ R 2+ X 2 (4.18 .)

Zanemarivanje djelatnih otpora kod proračuna struja kratkog spoja I ''k moguće je samo ako je
R ≤ 0.3 X i to u slučaju visokonaponskih postrojenja.
Z 0 – otpor ili tzv. nulta impedancija kratkospojnog kruga izražena u Ω/fazi

Riječ je o vektorskom zbroju nultih impedancija kojima teče struja kratkog spoja.
Računa se samo za dijelove mreže u kojima postoji put za protok nulte struje, to je npr. od
mjesta zemnog kratkog spoja do direktno ili preko Zuz uzemljene točke. Ako je riječ o mreži s
izoliranom nultočkom, nulta reaktancija je beskonačno velika.

Z 0=√ R 20 + X 20 (4.19.)

Zuz – impedancija uzemljenja izražena u Ω/fazi i računa se prema izrazu:

Zuz =√ R 2uz + X 2uz (4.20 .)

Ako je riječ o direktnom uzemljenju tada je impedancija uzemljenja Zuz jednaka nuli.

4.3.1.2. Shema tropolnog kratkog spoja

Kod trofaznog kratkog spoja struju računamo prema sljedećem izrazu:

1,1U
I 'k' = ( 4.21 .)
√3 Z

Z
I ''
k 3 pol

Slika 4.15. Prikaz trofaznog kratkog spoja

 4.3.1.3. Shema dvofaznog kratkog spoja

1,1 √ 3 U
I 'k' = (4.22 .)
2Z

I k'' 2 pol

Slika 4.16. Prikaz dvofaznog kratkog spoja

4.3.1.4. Shema jednofaznog kratkog spoja s dodirom zemlje

1,1 √3 U
I 'k' = ( 4.23.)
2 Z + Z0 +3 Z uz

Z
Z I k''1 pol
uz

Slika 4.17. Prikaz jednofaznog kratkog spoja s dodirom zemlje

I ''k - početna izmjenična vrijednost struje kratkog spoja, tj. efektivna vrijednost struje kratkog
spoja koja je promjenjiva za različite slučajeve kratkih spojeva.
 4.4. Utjecaj asinkronih motora na struje kratkog spoja

4.4.1. Utjecaj asinkronih motora na struje kratkog spoja u mreži višeg napona

Kada se govori o industrijskim mrežama i postrojenjima vlastite potrošnje

termoelektrana, tada se zapravo govori o asinkronim motorima velik instaliranih snaga.
Spomenuti motori zasigurno imaju utjecaj na struje kratkih spojeva u mreži na koju su
neposredno priključeni. Njihov se ujecaj, međutim, ponekada izražava i kod kvarova na
višenaponskim stranama, u mrežama na koje su vezani transformatori preko kojih se napajaju
motori.

MREŽA I AM AM

Slika 4.18. Shematski prikaz kvara na višenaponskoj strani

Kako bi se procjenilo je li potrebno uzimati u obzir asinkrone motore kod proračuna struja
kratkih spojeva na višenaponskoj strani može se usporediti struja koja dotiče od asinkronog
motora u mjesto kvara, s ukupnom subtranzijentnom strujom kvara.

'' 1,1 U n
Struja AM koja dotiče u mjesto kvara; I AM = ( 4.24 .)
Xk +XT

'' 1,1U n 1,1U n

Ukupna subtranzijentna struja kvara; I = ''
+ (4.25 .)
X Xk + XT

gdje je X ' ' – ekvivalentna reaktancija mreže

X T – reaktancija transformatora

X K – relativna vrijednost reaktancije kratkog spoja

Do zanemarenja utjecaja asinkronog motora može se doći samo u slučaju da je:

'' 1,1 U n
I ≤1,05 (4.26 .)
X' '

što znači da udio asinkronog motora u ukupnoj subtranzijentnoj struji nije veći od 5%. Ako se
pomoću izraza (4.24.) i (4.25.) izrazi (4.26.) dobije se relacija:

1 Pn ❑n cos ❑n
≤ ( 4.27 .)
5 X k S nT 100 S nT
−5 X T
S''

gdje su reaktancije elemenata izražene preko svojih relativnih vrijednosti:

U 2ns U 2ns ' ' U 'ns'

X k =X k ❑n cos❑n , X T =X T , X = '' ( 4.28 .)
Pn S nT S

gdje je S' ' - udio mreže u snazi trofaznog kratkog spoja na naznačenom mjestu

SnT – snaga transformatora

Ako se u izraze iz (4.28.) uvrste tipične vrijednosti X k =0,2 ;❑n cos❑n=0,8 ; X T =0,06 dobije
se izraz:

P n 0,8
≤ (2.29 .)
SnT 100 SnT
-0,3
S''
 4.5. Primjeri proračuna strujno-naponskih prilika pri kratkom spoju

Primjer 1.

Uzima se za primjer asinkroni motor koji ima sljedeće podatke :

U ns=6 kV – nazivni napon

Pn=1 MW – nazivna radna snaga

❑n=0,985 – korisnost

cos n=0,85 – fazni pomak motora

T '' =0,07 s - vremenska konstanta prigušenja toka obuhvaćenog sa namotom rotora

T a=0,032 s - vremenska konstanta prigušenja istosmjerne komponente

Ip
=5−relativna vrijednost reaktancije kratkog spojamotora
In

a) Potrebno je izračunati vremenski tok struje pri trofaznom kratkom spoju na krajevima
motora koju stvara motor,
b) Izračunati udarnu struju,
c) Potrebno je izračunati simetričnu struju isključenja ako je zadano vrijeme prekidača
p =0,1 s.

a) Za određivanje subtranzijentne struje i početne vrijednost istosmjerne komponente

mora se prvo odrediti nazivna snaga motora prema izrazu

Pn
Sn=
❑n cos ❑n

dobije se da je nazivna prividna snaga jednaka

 Pn 1 MW
Sn = = =1,19 MVA
n cos n 0,985 0,85

zatim se odredi relativna vrijednost reaktancije kratkog spoja motora

In U2ns 1 62
Xk = = = 6,03 Ω
Ip Sn 5 1,19

tek sada se može izračunati subtranzijentna struja i početna vrijednost istosmjerne

komponente prema izrazu (4.6.) i (4.9.),

'' U ns 6 kV
I =1,1 =1,1 =0,633 kA
√3 X k √3 6,03 Ω

I a = √ 2I '' = √ 2 0,633 kA= 0,892 kA

prema tome slijedi da je vremenski tok struje kvara prema izrazu (4.3.) jednak

t t
- -
'' T
''
Ta
i= √ 2 I e cos t- I a e

= √2 0,633 kA e - 14,3 t
cos 314t - 0,892 kA e - 31,2 t

b) udarna struja se računa prema sljedećem izrazu

i ud=k ud √2 I ' ' pri čemu je

−0,01 −0,01
T
''
Ta
k ud=e +e

dobije se udarni koeficijent i udarna struja koji iznose:

−0,01 −0,01 −0,01 −0,01

T
''
Ta 0,07
k ud=e +e =e +e 0,032 =1,591

i ud = k ud √ 2 I'' =1,591 √ 2 0,633 kA= 1,42 kA

c) simetrična struja isključenja određuje se prema izrazu

 - 0,1 s
'' -
'' T 0,07 s
I si = I e =0,633 kA e =0,152 kA

Primjer 2.

Za ovaj primjer uzet je zadatak iz primjera 1, te je uvršteno nekoliko različitih

vrijednosti radne snage prema tablici 4.3. kako bi se vidjelo u kojem iznosu utječe na struju
kratkog spoja. Sada za isti slučaj zadane vrijednosti asinkronog motora iznose:

U ns=6 kV – nazivni napon

Pn = – nazivna radna snaga, vrijednosti zadane u tablici 4.3.

❑n=0,985 – korisnost

cos n=0,85 – fazni pomak motora

T '' =0,07 s - vremenska konstanta prigušenja toka obuhvaćenog sa namotom rotora

T a=0,032 s - vremenska konstanta prigušenja istosmjerne komponente

Ip
=5−relativna vrijednost reaktancije kratkog spojamotora
In

Tablica 4.3. Zadane vrijednosti radne snage

1 2 3 4 5 6 7 8
Pn (MW) 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,4 1,8 2,5

a) Potrebno je izračunati vremenski tok struje pri trofaznom kratkom spoju na

krajevima motora koju stvara motor,
b) Izračunati udarnu struju,
c) Izračunati simetričnu struju isključenja ako je zadano vrijeme prekidača p =0,1 s.

a) Da bi se odredila subtranzijentna struja i početna vrijednost istosmjerne komponente

mora se prvo odrediti nazivnu snaga motora prema izrazu
 Pn
Sn = dobije se da je nazivna prividna snaga jednaka
❑n cos ❑n

Pn 0,8 MW
Sn = = =0,95 MVA
n cos n 0,985 0,85

zatim se odredi relativna vrijednost reaktancije kratkog spoja motora

In U 2ns 1 62
Xk = = = 7,58 Ω
Ip Sn 5 0,95

tek sada se može izračunati subtranzijentna struja i početna vrijednost istosmjerne

komponente prema izrazu (4.6.) i (4.9.),

'' U ns 6 kV
I =1,1 =1,1 =0,502 kA
√3 X k √3 7,58 Ω

Tablica 4.4. Izračunate vrijednosti subtranzijentne struje za zadane vrijednosti radne

snage

Pn ¿MW 2,5 1,8 1,4 1,0 0,8 0,6 0,4 0,2

)
I '' (kA) 1,577 1,137 0,899 0,633 0,502 0,381 0,254 0,127

1.8
1.6
1.4
1.2
1
Pn(MW)0.8
0.6
0.4
0.2
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3
I''(kA)

Slika 4.10. Grafički prikaz ovisnosti subtranzijentne struje o radnoj snazi

 Početne vrijednosti istosmjerne komponente prikazane su u tablici 4.5., a izračunate
prema sljedećem izrazu:

I a = √ 2I '' = √ 2 0,502 kA= 0,709 kA

Tablica 4.5. Izračunate vrijednosti početne vrijednosti istosmjerne komponente struje za

zadane vrijednosti radne snage

Pn ¿MW 2,5 1,8 1,4 1,0 0,8 0,6 0,4 0,2

)
I a(kA) 2,230 1,607 1,271 0,892 0,709 0,538 0,359 0,179

2.5

1.5
Ia(kA)
1

0.5

0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3
Pn(MW)

Slika 4.11. Grafički prikaz ovisnosti početne vrijednosti istosmjerne komponente struje o
radnoj snazi

b) udarna struja se računa prema sljedećem izrazu

''
i ud=k ud √2 I pri čemu je

−0,01 −0,01
T
''
Ta
k ud=e +e

dobije se udarni koeficijent i udarna struja koji iznose:

−0,01 −0,01 −0,01 −0,01

T
''
Ta 0,07 0,032
k ud=e +e =e +e =1,591
 i ud = k ud √ 2 I'' =1,591 √ 2 0,502 kA= 1,13 kA

Tablica 4.6. Izračunate vrijednosti udarne struje za zadane vrijednosti radne snage

Pn ¿MW 2,5 1,8 1,4 1,0 0,8, 0,6 0,4 0,2

)
i ud(kA) 3,548 2,558 2,022 1,42 1,13 0,857 0,571 0,285

4
3.5
3
2.5
2
iud(kA)
1.5
1
0.5
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3
Pn(MW)

Slika 4.12. Grafički prikaz ovisnosti udarne struje o radnoj snazi

c) simetrična struja isključenja se odredi prema izrazu

- 0,1 s
'' -
I si = I '' e T
=0,502 kA e 0,07 s
=0,120 kA

Ovisnost I '' , I a , i ud o Pn prikazana je na slici 4.13.

 4
3.5
3
2.5
I''(kA) 2 I''(kA)
ia(kA)
ia(kA)
iud(kA) 1.5
iud(kA)
1
0.5
0
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3
Pn(MW)

Slika 4.13. Grafički prikaz ovisnosti I '' , I a , i ud o Pn

Primjer 3.

Zadano je postrojenje prema slici 4.14. sa 10 trofaznih asinkronih motora koji imaju
sljedeće podatke

U ns=6 kV – nazivni napon

Pn=1 MW – nazivna radna snaga

❑n=¿ – korisnost, vrijednosti zadane u tablici 4.7.

cos n=0,85 – fazni pomak motora

T '' =0,07 s - vremenska konstanta prigušenja toka obuhvaćenog sa namotom rotora

T a=0,032 s - vremenska konstanta prigušenja istosmjerne komponente

Ip
=5−relativna vrijednost reaktancije kratkog spojamotora
In

Tablica 4.7. Zadane vrijednosti korisnosti

1 2 3 4 5
❑n 0,7 0,8 0,9 0,95 0,985
 ET

MREŽA AM1

35 kV
6 kV
AM 2

AM 3

Slika 4.14. Postrojenje, sa više spojenih motora

Karakteristike mreže:

k ud=1,8 - udarni koeficijent , smatra se da je mreža beskonačne snage

Karakteristike energetskog transformatora:

SnT =10 MVA – nazivna prividna snaga transformatora

X T =0,05 – reaktancija transformatora

m=35 /6 kV /kV - omjer transformacije

Potrebno je odrediti:

a) simetričnu struju isključenja prekidača

b) ukupnu udarnu struju

a) Prvo je potrebno izračunati nazivnu struju transformatora prema formuli

SnT 10 MVA
I nT = = =0,963 kA
√ 3 Un √3 6 kV

zatim se odredi približna struju isključenja sa strane mreže, te slijedi

I nT 0.963 kA
I '' =1,1 =1,1 =21,19 kA
XT 0,05
U primjeru 1. je izračunata simetrična struja isključenja od pojedinog motora koja je iznosila

- 0,1 s
'' -
I si = I'' e T
= 0,633 kA e 0,07 s
= 0,152 kA

Tablica 4.8. Izračunate vrijednosti simetrične struje isključenja za zadanu korisnost

❑n 0,7 0,8 0,9 0,95 0,985

I si(kA) 0,213 0,186 0,165 0,156 0,152

0.3

0.25

0.2
Isi (kA)
0.15

0.1
0.6 0.8 1
𝑛

Slika 4.15. Grafički prikaz ovisnosti simetrične struje o korisnosti

prema tome je ukupna simetrična struja za ovaj slučaj jednaka sumi pojedinačnih struja

10

∑ Isi =10 0,152 kA = 1,52 kA

j=1
U izračunatom primjeru vidi se da je udio asinkronih motora u ukupnoj simetričnoj struji
isključenja zanemariv, ali ako se uzme u obzir zadani udarni koeficijent pa izračuna udarna
struja sa strane transformatora dobije se:

i udT = k ud √ 2I '' = 1,8 √2 21,19 kA = 53,8 kA

udarna struja od strane asinkronog motora dobije se prema izrazu:

i ud = k ud √ 2 I'' =1,591 √ 2 0,633 kA= 1,42 kA

pa slijedi da je ukupna udarna struja od strane asinkronih motora:

10

∑ iudk = 10 1,42 kA = 14,2 kA

k =1

Tablica 4.9. Izračunate vrijednosti udarne struje od strane asinkronih motora za zadanu
korisnost

❑n 0,7 0,8 0,9 0,95 0,985

i udk (kA) 20 17,55 15,54 14,73 14,2

24
22
20
18
iudk (kA) 16
14
12
10
0.6 0.65 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1 1.05
𝑛

Slika 4.16. Grafički prikaz ovisnosti udarne struje od strane asinkronih motora o korisnosti

b)

10
i udu = i udT + ∑ i udk = 53,8 kA + 14,2 kA = 68 kA
k=1

Tablica 4.10. Izračunate vrijednosti ukupne udarne struje za zadanu korisnost

❑n 0,7 0,8 0,9 0,95 0,985

 i udu(kA) 73,8 71,35 69,34 68,53 68,0

76
74
72
70
𝑛
68
66
64
0.6 0.65 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1 1.05
iudu (kA)

Slika 4.17. Grafički prikaz ovisnosti ukupne udarne struje o korisnosti

Prikaz vrijednosti struja I si(kA), i udk (kA) i i udu(kA) za različitu korisnost asinkronog motora
nalazi se na slici 4.18.

80
70
60
50
Isi (kA) Isi(kA)
iudk (kA) 40 iudk(kA)
iudu (kA) 30 iudu(kA)
20
10
0
0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2
𝑛

Slika 4.18. Grafički prikaz ovisnosti I si(kA), i udk (kA) , i udu(kA) o korisnosti

Primjer 4.

Za zadatak iz primjera 3 potrebno je prikazati što se događa sa ukupnom udarnom

strujom ako se spoji 5, 10, 15, 20 AM, uz korisnost motora od 0,985.
Udarna struja od strane transformatora izračunata je u primjeru 3 i iznosila je:

i udT = k ud √ 2I '' = 1,8 √2 21,19 kA = 53,8 kA

Udarna struja od strane asinkronog motora dobije se prema izrazu:

i ud = k ud √ 2 I'' =1,591 √ 2 0,633 kA= 1,42 kA

pa slijedi da je ukupna udarna struja od strane asinkronih motora:

10

∑ iudk = 10 1,42 kA = 14,2 kA

k =1

Tablica 4.11. Vrijednosti ukupne udarne struje od strane asinkronih motora

Broj motora 5 10 15 20
i udk (kA) 7,1 14,2 21,3 28,4

30

25

20

iudk (kA) 15
10

0
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
Broj motora

Slika 4.19. Grafički prikaz ovisnosti ukupne udarne struje od strane asinkronih motora o
broju spojenih motora

ukupna udarna struja jednaka zbroju udarnih struja od strane motora i od strane
transformatora, a iznosi:

10
i udu = i udT + ∑ i udk = 53,8 kA + 14,2 kA = 68 kA
k=1
 Tablica 4.12. Izračunate vrijednosti ukupne udarne struje

Broj motora 5 10 15 20
i udu(kA) 60,9 68 75,1 82,2

85
80
75
70
iudu (kA) 65
60
55
50
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
Broj motora

Slika 4.20. Grafički prikaz ovisnosti ukupne udarne struje o broju spojenih motora

Kako broj spojenih motora utječe na ukupnu udarnu struju od strane motora i udk(kA) i ukupnu
udarnu struju i udu(kA) prikazano je na slici 4.21.
 90
80
70
60
50
iudk (kA)
iudu (kA) 40 iudk(k
A)
30
20
10
0
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
Broj motora

Slika 4.21. Grafički prikaz ovisnosti i udk i i udu o broju spojenih motora
 5. ZAKLJUČAK

Prilikom dimenzioniranja dijela ili cijeloga elektroenergetskog sustava uključujući sve

aktivne i pasivne elemente, struja kratkog spoja jedan je od ključnih čimbenika. Kod izbora
opreme potrebno je odrediti vrstu kratkog spoja za koju će se pojaviti najveća vrijednost struje
na promatranom mjestu. Osim struje mjerodavne za ugrijavanje tijekom trajanja kratkog
spoja, udarna i rasklopna struja kratkog spoja spadaju u tri osnovne vrste. Svrha svakoga
osigurača velike prekidne moći je da prekine struju kratkog spoja prije nego ona dostigne
svoju maksimalnu vrijednost. Struja ovisna za dimenzioniranje osigurača ovisi o nazivnoj
vrijednosti struje osigurača i očekivanoj vrijednosti struje kratkog spoja na mjestu na kojem
se ugrađuje osigurač. Prema tome se danas sve više daje pozornost proračunu struja kratkog
spoja, kako zbog tehničkih tako i ekonomskih razloga. U radu je ukratko objašnjen pojam
struje kratkog spoja te je predstavljena problematika proračuna vremenskog toka i
karakterističnih vrijednosti struja KS-a. Između ostalog, obuhvaćeni su i osnovni pojmovi
struja kratkih spojeva te je izložen tijek proračuna maksimalne i minimalne struje kratkog
spoja. Kako je cilj rada bio prikazati utjecaj motora na struje kratkog spoja u radu je obrađeno
područje o sinkronim i asinkronim motorima kao glavnim predstavnicima električnog stroja.
Kroz primjere je obrađena problematika utjecaja motora na struje KS-a, te grafički prikazana
analiza proračuna. U izračunatim primjerima prikazano je, da je udio asinkronih motora u
ukupnoj simetričnoj struji isključenja zanemariv, ukoliko se ne uzme u obzir udarni
koeficijent te izračuna udarna struja sa strane transformatora. Uzimanjem udarnog
koeficijenta u obzir dolazi se do zaključka da je udio asinkronih motora u proračunu struja
kratkog spoja nekog postrojenja ključan te ga se ne preporučuje zanemariti. Utjecaj asinkronih
motora na struju KS-a je kompleksniji, dok se sinkroni motori prilikom KS-a ponašaju kao
sinkroni generatori.
 6. LITERATURA
1 Rade Končar: “Tehnički priručnik“, Sour Rade Končar, Zagreb, 1980.

2 Josip Jureković, dipl. ing.: „Električni strojevi“, Školska knjiga, Zagreb, 1976.

3 Trofazni asinkroni motor s kaveznim rotorom, s Interneta, 11. travnja 2014.
http://e-elektro.blogspot.com/2013/08/trofazni-asinkroni-motor-s-kaveznim.html

4 Nahman Jovan., “Struje kratkih spojeva u elektroenergetskim sistemima“, NAUKA,

Beograd, 1996.

5 Nahman, J., Mijailović, V.: “Razvodna Postrojenja“, Akademska Misao, Elektrotehnički
fakultet, Beograd, 2005.

6 Dragutin Kaiser: “Kaiserov elektrotehnički priručnik“, Tehnička knjiga Zagreb,

Zagreb,1971.

7 Fakultet elektrotehnike i računalstva Zagreb, “Asinkroni strojevi i pogoni“, s Interneta, 11.
travnja 2014. https://www.fer.hr/_download/repository/EEPE_2010_2011_AM.pdf