Črnjarić-Žic N.

: Numerička i stohastička matematika

1. predavanje

2. EKSPERIMENTI, ISHODI, DOGAĐAJI

Primjeri

a) Eksperiment: provjera defektnosti neke komponente.

Mogući ishodi: {komponenta je defekta} ili {komponenta nije defektna}

b) Eksperiment: bacanje kocke

Mogući ishodi: {1}, {2},{3},{4},{5},{6}

c) Eksperiment: mjerenje dnevne količine padalina

Mogući ishodi: {x}, 0  x  xMAX .

 ishod eksperimenta nazivamo događajem – A, B, C...

 događaje s jednim mogućim ishodom nazivamo elementarnim događajima, a skup

svih mogućih ishoda eksperimenta predstavlja prostor događaja,  .

Primjeri (nastavak)

a) Odrediti prostor događaja.

b) Odrediti elementarne događaje i navesti primjere događaja.

 događaj A je siguran ako se dogodi kod svake realizacije eksperimenta.

Primjer:

 događaj je nemoguć ako se nikad ne realizira – N

Primjer:
 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

Operacije na skupu događaja

Unija događaja A  B je događaj kod kojeg se realizira barem jedan od događaja A i B

(mogu i oba).
A B  B  A A B

Vrijedi: ( A  B)  C  A  ( B  C )
A  N  A, A    
A
B

Presjek događaja A  B je događaj kod kojeg se realiziraju oba događaja, i A i B.

A B  B  A 
Vrijedi: ( A  B)  C  A  ( B  C )
A N  N, A   A
A B
A
B

Primjer (nastavak)

b) Odrediti presjeke i unije prethodno definiranih događaja.

 Elementarni događaj je događaj koji se ne može zapisati kao unija dvaju ili više
drugih događaja. Ostali se događaji mogu zapisati kao unija dvaju ili više elementarnih
događaja.

 Suprotan događaj A je događaj koji se dogodi uvijek kada se A ne dogodi. Vrijedi

A A  N i A A  .

Primjer (nastavak)

b) Odrediti suprotne događaje prethodno definiranih događaja.

 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

 događaji A i B su disjunktni (isključuju se) kada je njihov presjek nemoguć događaj

tj. A  B  N . Takvi se događaji ne mogu dogoditi istovremeno.

 skup svih, u nekom eksperimentu mogućih događaja, uključujući  i N čini polje

događaja.

Kod operacija s događajima, osim već prije navedenih pravila, vrijede pravila
distributivnosti
A  ( B  C )  ( A  B)  ( A  C )
A  ( B  C )  ( A  B)  ( A  C )
i DeMorganovi zakoni
A B  A B
A B  A B .

Primjer

Uređaj je prikazan shemom na slici. Neka događaji Ai označavaju prekid i-te komponente
( i  1, 2,3 ). Odrediti izraz za događaj A  {uređaj je prestao s radom}, te izraz za događaj A .

2 3
Logičkim razmišljanjem nije teško zaključiti da je
A  A1  ( A2  A3 ) .
Suprotan je događaj od promatranog događaja da uređaj nije prestao s radom i njega možemo
zapisati kao
A  A1  ( A2  A3 ) .
Ovakav izraz možemo dobiti primjenom DeMorganovih formula na izraz za događaj A.
 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

VJEROJATNOST DOGAĐAJA

Statistička definicija vjerojatnosti

 označimo s nA broj pojavljivanja događaja A u n ponavljanja eksperimenta

 tada je relativna frekvencija događaja A jednaka je
n
f n ( A)  A .
n
 Očekujemo da će se s povećanjem n, vrijednost f n ( A) stabilizirati, tj. da postoji
lim f n ( A) . Tu ćemo vrijednost nazvati vjerojatnost događaja A i označiti
n 

P( A)  lim f n ( A) .
n 

0,53
Brojeva Grbova

0,52
Relativna frekvencija

0,51

0,5

0,49

0,48

0,47
0 100000 200000 300000 400000 500000 600000 700000 800000 900000 1000000
broj bacanja

Klasična definicija vjerojatnosti

 Promatrajmo eksperiment koji ima n mogućih ishoda, od kojih su svi jednako

vjerojatni i disjunktni.
 Neka je za odabrani događaj A, m ishoda povoljnih.
 Tada je vjerojatnost događaja A jednaka

m
P ( A)  .
n
 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

Primjer

U skladištu ima 200 proizvoda među kojima je 6 neispravnih. Kolika je vjerojatnost da će

slučajno odabrani proizvod biti neispravan?

Primjer

Kolika je vjerojatnost da pri bacanju dviju kocki dobijemo zbroj 7?

 nedostatak klasične definicije vjerojatnosti:

- svi ishodi moraju biti jednako vjerojatni
- događaji moraju biti međusobno disjunktni

Pretpostavimo u nastavku da promatramo eksperiment s jednako vjerojatnim ishodima. U tom

se slučaju zadatak određivanja vjerojatnosti nekog događaja svodi na prebrojavanje povoljnih
i svih mogućih ishoda. Za to će nam trebati osnovni principi prebrojavanja.
 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

Osnovni principi prebrojavanja

Pravilo produkta

Pravilo produkta nam daje odgovor na pitanje koliko k-terica možemo sastaviti ako na
prvom mjestu možemo birati iz skupa s n1 elemenata, na drugom iz skupa s n2 elemenata, ...,
na k-tom iz skupa s nk elemenata. Odgovor je n1  n2    nk .

Primjer
Kolika je vjerojatnost da je slučajno odabrani broj između 1000 i 10000 neparan i da ima
različite znamenke?

PERMUTACIJE

Permutacije bez ponavljanja

S skup s n različitih elemenata, r  n

Permutacija bez ponavljanja r-tog razreda od n elemenata (ili varijacija r-tog razreda bez
ponavljanja) je uređena ˝r-torka˝ iz skupa od n elemenata. Broj uređenih ˝r-torki˝ iz skupa od
n elemenata jednak je

n!
Pnr  n(n  1)(n  r  1)  .
(n  r ) !

Posebno, slučaj kada je r  n nazivamo permutacijom n-tog reda. Vrijedi Pnn  Pn  n !.

KARAKTERIZACIJA: - elementi skupa su različiti, ne ponavljaju se, redosljed bitan

Primjeri.
- Na koliko se načina može 5 grupa studenata razmjestiti u 10 predavaona?
- Koliko ima četveroznamenkastih brojeva sastavljenih od različitih znamenaka iz skupa 1, 2,  ,9 ?
 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

Primjer
Od dijelova koji su označeni brojevima 1,2...,8 može se sastaviti neki sklop proizvoljnim
rasporedom elemenata. Odrediti vjerojatnost da se dobije sklop u kojem su elementi 2 5 6 7
jedan do drugoga: a) u prikazanom rasporedu; b) u proizvoljnom rasporedu.

Permutacije s ponavljanjem

S skup s n elemenata, pri čemu je n1 elemenata prve vrste, n2 elemenata druge vrste, ...,
nk elemenata k-te vrste n  n1  n2    nk 
Broj permutacija s ponavljanjem skupa S ima

n!
Pn (n1 ,, nk )  .
n1 !n2 ! nk !
Primjer.
- Na koliko se načina može razmjestiti slova riječi MATEMATIKA?
- Koliko se različitih osmeroznamenkastih brojeva može složiti od broja 62 774 277 ?

VARIJACIJE
S skup s n različitih elemenata
Uređene r-torke u kojima se svaki od elemenata može ponoviti proizvoljan broj puta
nazivamo varijacije r-tog razreda od n elemenata s ponavljanjem.
Njihov je broj jednak
Vnr  n r .
Primjeri.
- Na koliko se načina može ispuniti sportska prognoza?
- Računalo slučajno ispisuje brojeve s 5 znamenaka.Kolika je vjerojatnost da se pojavi neki unaprijed odabrani
broj?
 Črnjarić-Žic N.: Numerička i stohastička matematika
1. predavanje

KOMBINACIJE

Kombinacije bez ponavljanja

S skup s n različitih elemenata, r  n

Kombinacija bez ponavljanja r-tog razreda od n elemenata je neuređena ˝r-torka˝ iz

skupa od n elemenata. Broj neuređenih ˝r-torki˝ iz skupa od n elemenata = broj načina na koje
između n različitih elemenata možemo odabrati r elemenata jednak je

 n n!
Crn     .
 r  r ! (n  r ) !

KARAKTERIZACIJA: - elementi skupa su različiti, ne ponavljaju se, redosljed nije bitan

Primjeri.
- 'LOTO': Koliko ima mogućih ishoda kod lota 7 od 39, a koliko kod 6 od 45?
- Iz grupe od 30 studenata profesor nasumce odabere njih 5. Na koliko načina ih može odabrati?