ELEKTROENERGETIKA CO

VJEŽBE
Mr.sc. Marijana Živić Đurović, v. pred.
Sustav simetričnih komponenti

 Normalni pogon trofaznog sustava - simetrično opterećenje - proračuni se

svode na jednu fazu.

 Nesimetrično opterećenje sustava

(kvarovi) - ne može se promatrati
jednofazno.

 Proračuni se tada trebaju provesti u stvarnom trofaznom sustavu ili

razlaganjem struja i napona na sustav simetričnih komponenata što
omogućava jednostavniji i brži proračun.

– Trofazni sustav se razlaže na tri simetrična sustava 

direktni, inverzni i nulti!
Zašto modelirati elemente EES-a?

 Radi dimenzioniranja elemenata EES-a i poznavanja samog EES-a potrebno

je provesti proračune – kratkog spoja – nesimetrične strujno-naponske prilike
 Da bi se proveo proračun potrebno je modelirati elemente EES-a
 Odabran sustav simetričnih komponenti - za potrebe proračuna kratkog spoja
potrebno je odrediti impedancije elemenata EES-a u sustavu simetričnih
komponenti
 Promatrati će se jednofazno direktni, inverzni i nulti sustav.
Trofazni simetrični sustav

 Svi elektroenergetski sustavi se grade kao trofazni i

simetrični što znači da normalno pogonsko stanje
karakteriziraju:
 simetrične elektromotorne sile koje proizvode generatori
 mreže se grade od jednakih elemenata po fazi (jednake
impedancije)
 trošila se grade kao simetrična ili ukoliko su jednofazna ili
dvofazna, onda se nastoji postići da se simetrično
raspoređuju po fazama
 U simetričnom je sustavu dovoljno poznavati prilike u
jednoj fazi te fazni pomak ostalih faza, a da su prilike
u EES-u potpuno opisane.
 Trofazni simetrični sustav

Trenutne vrijednosti struja u pojedinim fazama simetričnog

trofaznog sustava :

i R  I R  2  sin(t  )
2
iS  IS  2  sin(t    )
3
4
i T  IT  2  sin(t    )
3

pri tome vrijedi:

IR=IS=IT=I
 Trofazni simetrični sustav

Može se pisati u
kompleksnom obliku:

Fazorski dijagram struja u simetričnom sustavu

Im IR  I  2  (cos   j  sin  )
IR  je položaj fazora struje
IS  I  2  (cos(  120)  j  sin(  120)
u trenutku t=0
IT  I  2  (cos(  240)  j  sin(  240)

gdje je
pozitivan smjer kuta   t  
smjer rotacije fazora

  i vrijedi:
Re

redosljed faza
smjer polja, protjecanja i R ( t )  Im(I R )
IT IS iS ( t )  Im(IS )
iT ( t )  Im(IT )
 Trofazni simetrični sustav

I R  I  2  e j  I  2 | 
IS  I  2  e j( 120)  I  2 |   120
IT  I  2  e j(  240)  I  2 |   240
Ako uvedemo operator a za kojeg I R  I  2  e j
vrijedi: IS  a 2  I  2  e j  a 2  I R
I T  a  I  2  e j  a  I R
a  0.5  j  0.866
a 2  0.5  j  0.866 I R  1 0 0 x  I R 
    
a3  1  IS   0 a2 0  I R 

 IT  0 0 a   I R 
a 4  a ....

i vrijedi da je : I R  IS  IT  0.
 Nesimetrični trofazni sustav

Nesimetričnost nastaje uslijed:

 nesimetričnosti ems (po vrijednosti i/ili kutu)
 po fazama nemamo jednake impedancije
Budući se generatori grade tako da induciraju simetrične ems to
su onda jedini realni slučajevi nesimetričnosti različite impedancije po
fazama.

Metoda simetričnih komponenti…

svaki se nesimetrični sustav može rastaviti na tri
simetrična:
direktni (d ili 1), inverzni (i ili 2) i nulti (0)
 Nesimetrični trofazni sustav

direktni sustav (d,1) inverzni sustav (i,2) nulti sustav (0)

I Ri
I Rd

IR 0
ITd
IS0
IT 0
ITi
ISi
ISd
I Rd  Id I Ri  Ii I R 0  I0
ISd  a 2  Id ISi  a  Ii IT 0  I0
ITd  a  Id ITi  a 2  Ii IS0  I0
 Nesimetrični trofazni sustav

 Kako mora vrijediti:

IR  Id  Ii  I0  IR   1 1 1 x  Id 
IS  a 2  Id  a  Ii  I0  I   a 2 a 1  Ii 
 S    
IT  a  Id  a 2  Ii  I0  IT   a a2 1  I0 

 Slijedi da su komponente struje u fazi R u komponentnim sustavima:

Id 
1
3

IR  a  IS  a 2  IT  Id  1 a a 2
x
IR 
1

Ii  IR  a 2  IS  a  IT
3
   1 
 I i   3  1 a
2   
a   IS 
I0  1 1 1   I T 
1    
I0   IR  IS  IT 
3
 Nesimetrični trofazni sustav

 Ekvivalentne sheme (trofazne i jednofazne) za navedena tri sustava mogu se prikazati kao:

n
direktni inverzni
u Z0
I0
l Id Zd Ii Zi
t
trofazno i
~ ~
+

+
~ 3I0

Zd Id Zi Ii Z0 I0

Ed Vd Ei Vi E0 V0
jednofazno
 naponske jednadžbe za sustave su:

Ed  Vd  Id  Zd Ed  Vd  Id  Zd
Ei  Vi  Ii  Zi  Vi  Ii  Zi
E0  V0  I0  Z0 uz Ei  E 0  0  V0  I0  Z0
Simetrične komponente – ZADATAK 1
Simetrične komponente – ZADATAK 1
Simetrične komponente – ZADATAK 1
Simetrične komponente – ZADATAK 2
Simetrične komponente – ZADATAK 2
Simetrične komponente – ZADATAK 2
Simetrične komponente – ZADATAK 2
Simetrične komponente – ZADATAK 3
Simetrične komponente – ZADATAK 3
Nadomjesni modeli sinkronih generatora

 Nadomjesni model sinkronog generatora

ZG = RG + jXG
 RG << XG
 RG (3-10%XG) se uzima u obzir samo
kod računanja udarnih struja KS
EG
V
XG reaktancija generatora
EG elektromotorna sila generatora

Za svaku vrstu analiza potrebno je odrediti reaktanciju generatora, te onda iz

vektorskog dijagrama napona odrediti elektromotornu silu generatora EG.

x G % UnG
XG  
100 SnG
Nadomjesni modeli sinkronih generatora

 Za trofazni sinkroni generator (turbogenerator) zadani su sljedeći

podaci: Sn = 150 MVA; Pn = 120 MW; Qn = 90 MVAr; Un = 13,8 kV,
cosφn=0,8; XG = 181%.
 Nacrtati nadomjesni model generatora za pogonsko stanje s nazivnim
opterećenjem (uz nazivnu struju uzbude).
Nadomjesni modeli sinkronih generatora

 Tri karakteristična prijelazna stanja sinkronog generatora pri nagloj promjeni

opterećenja (npr.pri kratkom spoju)
početni (subtranzijentni)
prijelazni (tranzijentni)

trajno stanje (sinkroni)

 Analizira se prodor magnetskog toka izazvanog strujom statorskog namota u

rotor.
 prijelazna stanja – različite eletromotorne sile i reaktancije, zbog tromosti
magnetskog polja
 Nadomjesni modeli sinkronih generatora

Početni Prijelazni Trajni (sinkroni)

(subtranzijentni) (tranzijentni) Statorski magnetski tok
svladao je rotorske
Statorski magnetski tok Statorski magnetski tok namote i zatvara se
zatvara se samo kroz zrak prodire u prigušni namot u maksimalno kroz željezno
xd” početna reaktancija polove rotora rotora
E” ems iza početne xd’ prijelazna reaktancija xd sinkrona reaktancija
reaktancije E’ ems iza prijelazne E ems iza sinkrone
reaktancije reaktancije
Nadomjesni modeli sinkronih generatora
Nadomjesni modeli sinkronih generatora

početni period prijelazni period stacionarni period

u trenutku nastanka nekoliko perioda nakon nekoliko sekundi nakon
KS nastanka KS nastanka KS
Id” Id ’ Id

Vd” Vd’ Vd

Ii ” Ii ’ Ii

Vi ” Vi’ Vi

I0 ” I0 ’ I0

V0” V0’ V0
 Nadomjesni modeli transformatora

 Nadomjesni model transformatora

R1 X1 ' R'2 X'2

I1 I2
Im

Ig I
V1 R0 X0 V'2
Nadomjesni modeli transformatora

 Nadomjesni model transformatora

I1 RT XT I'2 I2
Im
V'2 V2
V1 R0 B0

IT
2
PCuU
RT  n
1 PFe
Sn G0   2
R 0 Un
2
U2
2 P  2
XT  n
uk   Cu  Sn 2  PFe 
Sn  Sn  B0  2
i0   
 Un  Sn 
Z T  R T  jX T 
Y0  G0  jB 0
Nadomjesni modeli transformatora

 Za trofazni dvonamotni energetski transformator zadani su sljedeći

podaci: Sn = 31,5 MVA; tn = 121/10 kV/kV; Un1 = 121 kV, Un2 = 10 kV,
uK = 10,5%; i0 = 2,7%; PCu n = Pk = 200 kW; PFe n = P0 = 86 kW;
 Nacrtati Γ(gama) i Π(pi) nadomjesnu shemu i izračunati sve parametre u
shemama preračunate na primarnu stranu transformatora.
 Reaktancije u direktnom sustavu dvonamotnih
transformatora

Direktna reaktancija dvonamotnog transformatora odgovara direktnoj

reaktanciji kratkog spoja Xk transformatora, koju možemo dobiti iz pokusa
kratkog spoja.
Reaktancije u direktnom sustavu dvonamotnih
transformatora
Reaktancije u direktnom sustavu dvonamotnih
transformatora
Reaktancije u direktnom sustavu dvonamotnih
transformatora
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Reaktancije u nultom sustavu
Primjer:
Odredite reaktancije transformatora u spoju YNy s direktno
uzemljenom nul-točkom na VN strani. Prijenosni omjer je 110/35 kV,
nazivna snaga 20 MVA, uk% = 10%. Transformator ima trostupnu
jezgru.
Reaktancije tronamotnih transformatora
Reaktancije tronamotnih transformatora
Reaktancije tronamotnih transformatora – direktna
i inverzna
Reaktancije tronamotnih transformatora - nulta
Reaktancije tronamotnih transformatora - nulta
Reaktancije tronamotnih transformatora - nulta
Reaktancije tronamotnih transformatora - nulta
Primjer:
Odredite reaktancije u ekvivalentnoj shemi spoja tronamotnog transformatora DY0y5,
110/35/10 kV nazivnih snaga 40/20/20 MVA.
uk12% = 10 % za Sn12 = 20 MVA
uk13% = 8 % za Sn13 = 20 MVA
uk23% = 20 % za Sn23 = 20 MVA

Primjer:
Za tronamotni transformator 220/110/10 kV, nazivnih snaga 90/60/30 MVA odredite
nadomjesnu shemu direktnog i nultog sustava. Transformator je grupe spoja Yyd, a
oba su zvjezdišta uzemljena preko reaktancija Zn1 = ZN2 = j2 
uk12% = 10 % za Sn12 = 60 MVA
uk13% = 6 % za Sn13 = 30 MVA
uk23% = 4 % za Sn23 = 30 MVA
Nadomjesni modeli vodova

 Konstatne vodova:
R1 [Ω/km] = jedinični djelatni otpor
L1 [H/km] = jedinični induktivitet

C1 [F/km] = jedinični kapacitet

G1 [S/km] = jedinični odvod (vodljivost)

Rdx Ldx

Gdx Cdx

dx
Nadomjesni modeli vodova

 Nadomjesni modeli – točni i približni

Nadomjesni modeli vodova
Nadomjesni modeli vodova
Nadomjesni modeli vodova
Nadomjesni modeli vodova
Nadomjesni modeli vodova

 Zadatak 1:
 Za nadzemni elektroenergetski vod nazivnog napona Un = 400 kV zadani su
sljedeći podaci: duljina voda je 400 km; R1 = 0,1 Ω/km; L1 = 1,3 mH/km; C1 =
8,7 nF/km; G1 = 78,74 nS/km;
 Nacrtati pojednostavljeni i točni Π(pi) nadomjesni model ee voda i izračunati
parametre modela.

 Zadatak 2:
 Za trofazni dalekovod nazivnog napona 220 kV, duljine 200 km, zadani su
sljedeći podaci: R1 = 0,03 Ω/km; L1 = 1,035 mH/km; C1 = 9,95 nF/km. Ako je
napon na početku voda U1 = 225,5 0°kV te snaga na početku voda
S1= 150 + j35,3 MVA, odredite napon, struju, snagu, faktor snage na kraju
voda te gubitke snage pri prijenosu.
Nadomjesni modeli potrošača

 Model potrošača kao čvor konstantne snage (opterećenja) –

Pp = konst.; Qp = konst.

 Model potrošača kao čvor konstantne struje potrošača Ip

Ip = konst.   *  *
SP  3VP IP  3UP IP  PP  jQP
 PP  jQP PP  jQP
IP    
3VP 3UP

 Model potrošača kao čvor impedancije potrošača Zp

Zp = konst.  2 2
  *  VP* VP UP
SP  3VP IP  3VP  *  3  *   *
ZP ZP ZP
2
 UP
ZP   *
SP
Nadomjesni modeli potrošača

Izračunajte parametre nadomjesnih modela potrošnje prema slici.