Oe2 230603 195759

25.2.2023.
IZMJENIČNE STRUJE
• Izmjenične struje su vremenski promjenljive struje kojima se pored jakosti mijenja
i smjer strujanja. Od najvećeg su interesa periodički promjenljive izmjenične
veličine.
• Iznos izmjenične veličine u određenom trenutku vremena naziva se trenutnom
vrijednošću izmjenične veličine. Promjenljive veličine označavaju se malim
slovima.
• Bitna značajka periodičkih promjenljivih veličina je njihov period T s: nakon
vremenskog intervala T ponavlja se slika promjenljive veličine.
• Frekvencija f izmjenične veličine je broj cijelih promjena te veličine u jedinici
vremena:
1 1 
f   Hz 
T s 
IZMJENIČNE STRUJE
i (t ) : I m  sin  :1 U ovim izrazima Im predstavlja amplitudu izmjenične sinusoidalne
struje (maksimalnu vrijednost), i(t) trenutnu vrijednost
i (t )  I m  sin  izmjenične struje u trenutku t, 1 (jedan) je maksimalna (vršna)
vrijednost sinusoide, a sin je ordinata sinusoidalne funkcije za
kut .
Kako je izmjenična struja funkcija vremena, za

iskaz kuta  u vremenskom području, iskoristit
će se drugi odnos, opet prikazan na slici.
t :T   : 2
2   t
  2   f  t
T  rad 
  2   f  
 s 
   t
1
25.2.2023.
IZMJENIČNE STRUJE
 rad 
Kružna frekvencija:   2   f  
 s 
Sinusoidalna struja je
i kosinusna!
Kosinus je fazno
pomaknut sinus!
i (t )  I m  sin   t
i1 (t )  I m  sin (  t   1 )
i2 (t )  I m  sin (  t   2 )
Srednja vrijednost izmjenične struje

Srednja vrijednost izmjenične struje u vremenskom intervalu T definirana je izrazom:
T
1
I sr   i (t )  dt
T 0
Za sinusoidalnu izmjeničnu struju očigledno je da je srednja vrijednost jednaka nuli.
i (1)  i (2)  ...  i (n) 1 n

I sr     i(k )
n n k 1
T T
1 1 1 1
i (t ) dt   I m  sin t dt   I m     cos t  0 
T
T 0
I sr 
T 0 T 
1   2   2   1
  I m   cos   T   cos   0     I m  (1  1)  0
2   T   T  2
2
25.2.2023.
Elektrolitska srednja vrijednost

Kod elektrolize ne može se koristiti srednja vrijednost, nego elektrolitska srednja
T
vrijednost (može se dobiti punovalnim ispravljanjem). Definira se s: 1
I el   i (t )  dt
Za sin struju: I el  2  I m  0,637  I m T 0

Izvod za sin:
T T
T
1 1 2 22
I el 
T 0 i(t ) dt  T 0 i(t ) dt  T 0 I m sin t  dt 
2
2  Im T /2 2  Im   2  T   2   
  ( cos t ) 0    cos   cos   0 
T  2   T 2   T 
T
T
Im Im 2  Im I el  0,637  I m
I el    (cos   cos 0)    ( 1  1) 
  
Efektivna vrijednost
RMS value (root-mean-square value): efektivna vrijednost, kvadratna srednja vrijednost.
Efektivna vrijednost izmjenične struje odgovara onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje
I koja na otporniku otpornosti R proizvede istu količinu topline kao ta izmjenična struja u
istom vremenu na istom otporniku.
T
W  I 2  R T i W   i 2 (t )  R  dt
T
I 2  R  T  R  i 2 (t )  dt
0
0
T T
1 1  1 
I  sin   t  
2
T 0
I i (t ) 2 dt  m dt  uz sin 2 t  (1  cos 2t )  
T 0  2 
I m2  
T T T
I m2 1
   1  cos  2    t   dt    dt   cos  2    t  dt 
T 02 2 T  0 0 
   4 T  
I m2  T sin  2    t  
T
I m2   sin  2    T   sin  2    0    I m2   sin  T   sin  0    I m2   0  0  I m2
I t    T  0    T      
  T     T
2 T  0
2   2  T   2     2 T   2   2 T   2    2 T
 0 
  
   Im
I  0,707  I m
2
3
25.2.2023.
Omjerni faktori
Instrumenti nisu baždareni na istu srednju vrijednost, pa se moraju preračunati s pomoću
omjernih faktora.
Faktor oblika je omjer efektivne i elektrolitske srednje vrijednosti izmjenične veličine.
Im
I 
  2   1,11
I el 2  Im 2  2

Tjemeni faktor je omjer maksimalne i efektivne vrijednosti izmjenične veličine.
Im Im
   2 1,414
I Im
2
Srednji faktor je omjer elektrolitske srednje i maksimalne vrijednosti izmjenične veličine.
I 2  Im
  el 2
Im      0,637
Im 
Usporedba efektivne vrijednosti, faktora oblika

i tjemenog faktora za različite valne oblike
ISTOSMJERNA
PARABOLA SINUSOIDA TROKUT
STRUJA
EFEKTIVNA 8 1 1
Im ꞏ Im ꞏ Im ꞏ Im
VRIJEDNOST 15 2 3
FAKTOR
OBLIKA
1 1,37 1,41 1,73
TJEMENI
FAKTOR
1 1,1 1,11 1,15
4
25.2.2023.
Fazor
Sinusne veličine mogu se osim kao
funkcije vremena pokazati i vektorski
(fazorski) – često puta zgodnije.
Fazor rotira konstantnom brzinom ω u

smjeru suprotno od kazaljke na satu.
Projekcija fazora na okomitu os jednaka
je sinusu kuta α=ωt.
Dužina vektora jednaka je maksimalnoj

vrijednosti sinusne veličine j  1
j 2  1
Kut koji fazor zatvara sa horizontalnom j3   j
osi u t=0 predstavlja fazni pomak.
j4 1
POJEDINAČNA OPTEREĆENJA IZVORA IZMJENIČNE

STRUJE
• čisto djelatno opterećenje izmjeničnog strujnog kruga;
• čisto induktivno opterećenje izmjeničnog strujnog kruga;
• čisto kapacitivno opterećenje izmjeničnog strujnog kruga.
5
25.2.2023.
Djelatni (aktivni) otpor u izmjeničnom strujnom

krugu
Omski otpor – otpor na protjecanje istosmjerne struje
Djelatni otpor – otpor na protjecanje izmjenične struje
Za frekvencije manje od 300 [Hz], omski otpor približno je jednak
djelatnom. Gradska mreža je na 50 [Hz].
Povećanje aktivnog u odnosu na omski otpor objašnjava se s tim što
izmjenično elektromagnetsko polje izaziva dodatne pojave vezane s
gubicima:
1. Istosmjerna struja je ravnomjerno raspoređena po poprečnom
presjeku vodiča, dok je izmjenična gušća prema površini, jer nastaju
vrtložne struje koje “tjeraju” struju od središta vodiča. To se zove
površinski ili skin učinak.

krugu Istosmjerna struja
Skin učinak (efekt) l
R
S
Utjecaj skin učinka smanjuje se

Izmjenična struja
na 2 načina: R'  
l
- izbjegava se izrada masivnih S'
vodiča, S' S  R'  R
- za posebno visoke frekvencije
izrađuju se vodiči u obliku
šupljih cijevi. Prikaz vodiča kao skupa
elementarnih vodiča
6
25.2.2023.

krugu
2. izmjenično magnetsko polje stvara vrtložne struje u vodljivim masama poput
feromagnetskih jezgri transformatora ili elektromagneta,
3. predmagnetiziranja,
4. histereze.
U općem slučaju smatra se da su aktivnim otporom uzeti u obzir svi nepovratni
procesi pretvorbe energije.
Pod aktivnim otporom podrazumijeva se otpor koji ne stvara ni magnetsko ni
elektrostatsko polje. Idealni ne postoji, ali za niske frekvencije takvim otporom
mogu se smatrati: žarulje, grijači i neki tipovi žičanih otpornika.

krugu
Napon i struja su u fazi.
u (t )  U m  sin t
u (t ) U m
i(t )    sin t  I m  sin t
R R
  0  0  0
7
25.2.2023.
Induktivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

Svitci (zavojnice) mogu biti zračni i s magnetskom jezgrom (prigušnice). Služe za
generiranje induciranih napona (bobina, transformator), generiranje magnetskih
sila (elektromotor, relej), filtriranje signala, skladištenje magnetske energije i dr.
Prolaskom električne struje kroz svitak dolazi do induciranja napona samoindukcije.
Taj napon drži ravnotežu naponu izvora, a ta je ravnoteža dinamička - do
induciranja napona dolazi samo kada krugom protječe električna struja. Ako je
u(t)=Umsint, onda je:
di (t ) 1
L
u (t )  e S (t )  0 u (t )  L  i (t )  u (t )  dt
dt
Um 1 
i (t )   ( cos t )   cos t  sin(t  ) 
L  2 i (t )  I m  sin(t  )
2
Induktivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

   u   i  0 0  (90 0 )   90 0
 1 Vs V 
X L    L  2    f  L  Hz  H      
 s A A 
Napon prethodi struji.
8
25.2.2023.
Kapacitivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

Kondenzatori služe za: odvajanje istosmjerne od izmjenične komponente struje,
kratko spajanje izmjeničnih napona, filtre i rezonantne krugove, pohranu
električne energije i vremensko kašnjenje.
Struja fizički ne prolazi kroz dielektrik kondenzatora, nego se elektronski omotači i

jezgre atoma deformiraju u eliptički oblik ovisan o vanjskom električnom polju.
S obzirom da je riječ o izmjeničnoj struji, kondenzator se periodički puni i prazni.
Izmjenična struja je struja punjenja i pražnjenja kondenzatora, a zatvara se preko

polariziranih naboja u dielektriku.
Kapacitivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

du (t )
i (t )  C  i (t )  U m    C  cos t
dt 
 i (t )  I m  sin(t  )
cos t  sin(t  ) 2
2  
1 1  1 V 
XC      
  C 2    f  C  1  As A 
 s V 
9
25.2.2023.
Neki serijski spojevi

Vektroski dijagram Trokut otpora
U UL
UR
I
Krug se ponaša kao

zavojnica.
Krug se ponaša kao
kondenzator.
Krug se ponaša kao
kratki spoj!
10
25.2.2023.
XL  XC XL  XC XL  XC
XL  XC ( X C  X L )
  arctg   arctg   00
R R
Z  R2  ( X L  X C )2 Z  R2  ( X L  X C )2 Z R
VIŠE RAZLIČITIH OTPORA SPOJENIH SERIJSKI

Drugi Kirchhoffov zakon glasi:
U  U R1  U L1  U C  U R 2  U L 2  U R 3
U  I  ( R1  X L1  X C  R2  X L 2  R3 )  I  Z
Z  R1  X L1  X C  R2  X L 2  R3
Z  R1  R2  R3  j ( X L1  X L 2  X C )
Z  ( R1  R2  R3 ) 2  ( X L1  X L 2  X C ) 2
X L1  X L 2  X C
  arctg
R1  R2  R3
11
25.2.2023.
Paralelni RC i RL krug
PARALELNI RLC SPOJ

1
G  G0 0 S 
R
1 1 j 1
BC     j  j  BC  BC 90 0 S 
X C  jX C j XC
1 1 j 1
BL     j    j  B L  B L   90 0 S 
X L jX L j XL
Y  G  BC  BL  G  j  ( BC  BL ) S 
I  U  G  U  BC  U  BL
BC  BL
I  U  (G  BC  BL )  U  Y   arctg
G
Y  Y  G 2  ( BC  B L ) 2
Trokut vodljivosti Susceptancija
Admitancija
12
25.2.2023.
IZMJENIČNE STRUJE U KOMPLEKSNOM PODRUČJU

U eksponencijalnom obliku:
- iznos ispred eksponenta je efektivna vrijednost izmjenične veličine,
- kut u eksponentu je fazni pomak.
I  1 A  I ef  1  A  i (t )  I max sin t  2 sin t
U  220e j120 V   U ef  220 V 


u (t )  U max sin t  220 2 sin t  120  
U analizi izmjeničnih mreža podrazumijeva se da je izvor s jednom frekvencijom.

Ako nije, koristi se načelo superpozicije.
Snaga na djelatnom trošilu

Snaga na djelatnom trošilu računa se kao:
1
p(t )  u (t )  i (t )  U m  sin t   I m  sin t   U m  I m  sin 2 t  U m  I m   1  cos 2t 
2
Um Im
p(t )    (1  cos 2t )  U  I  (1  cos 2t )
2 2
T
1
T
Um  Im T U  I  sin2t 
P
T0 p(t)dt 
2 T 0  (1cos2t)dt  m m  t 
2T  2 0
 U  I
13
25.2.2023.
Snaga na zavojnici
Ovo je sinusoidalna veličina, a srednja
vrijednost sinusoidalne veličine je nula. Izvor je
opterećen i ovom snagom, i to:
- 0-T/4 iL i Wm rastu. Energija: izvor - trošilo.
- T/4-T/2 iL i uL su suprotnog predznaka.
Energija: trošilo - izvor.
- T/2-3T/4 Energija: izvor - trošilo.
- 3T/4-T Energija: trošilo - izvor.
Proces izmjene energije u krugu je reverzibilan.
U krugu dolazi do oscilacija energije između
izvora i magnetskog polja bez gubitaka. Snaga u
ovakvom krugu naziva se induktivnom jalovom
snagom:
QL = UL · IL (var) (10.30)
gdje su UL i IL efektivne vrijednosti napona i
struje zavojnice.
Snaga na zavojnici
 
Za iL(t) = Im ꞏ sin    t   i uL(t) = Um ꞏ sin·t, trenutna snaga je:
 2
 
p (t )  u L (t )  i L (t )  U m  I m  sin t  sin  t    U m  I m  sin t  cos t
 2
Kako je sin 2 = 2 · sin · cos , dobije se: Um Im

p(t )     sin 2t
2 2
Stoga je na induktivnom otporu trenutna snaga:
p(t )  u L (t )  i L (t )  U  I  sin 2t
14
25.2.2023.
Snaga na kondenzatoru
Ako se npr. uzme da je na kondenzatoru uC(t) = Um ꞏ sin t i iC(t) = Im ꞏ sin   t   
 2 
  U I
p (t )  u C (t )  iC (t )  U m  I m  sin t  sin  t    U m  I m  sin t  cos t  m  m  sin 2t
 2 2 2
Snaga na kondenzatoru je:
p (t )  U C  I C sin 2t (10.31)
Prosječna aktivna snaga je nula, a izmjene

energije očituju se u snazi kojom je
opterećen izvor ili mreža, a naziva se
kapacitivnom jalovom snagom:
QC = UC · IC (var) (10.32)
IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

VREMENSKOM PODRUČJU
Ukoliko su električni napon i
električna struja određeni izrazima:
u (t )  U m  sin t
i (t )  I m  sin(t   )
onda je električna snaga
određena izrazom:
p (t )  u (t )  i (t )  U m  sin t  I m  sin(t   )
p(t )  2  U  sin t  2  I  sin(t   )

p(t )  2  U  I  sin t  sin(t   )
Za umnožak sinusa vrijedi trigonometrijska relacija:
1
sin t  sin(t   )   cos   cos(2t   )
2
15
25.2.2023.

1
te je snaga: p (t )  2  U  I   cos   cos(2t   )
2
p (t )  U  I  cos   cos(2t   ) (10.33)
Proizlazi da je i snaga periodička harmonička funkcija, ali dvostruke frekvencije (2) u

odnosu na frekvenciju napona i struje (). Funkcija snage oscilira oko osi paralelne s osi
apscisa, a koja je za iznos U · I · cos udaljena od apscise. Ako se na izraz 10.33 primjeni
trigonometrijska relacija:
cos ( -) = cos  · cos  + sin  ·sin 
sljedi:
p = U·I·cos  - U·I·[cos (2··t) · cos  + sin (2··t) · sin]
p(t) = U·I·cos  ·[1 – cos(2··t)] - U·I·sin ·sin (2··t) (10.35)

Da bi odredili srednju snagu, potrebno je integrirati izraz (10.33):
T T T
1 U I U I
P 
T 0
p (t )dt 
T 0  cos   dt 
T 0
cos(2    t   )  dt
Za drugi član gornjeg izraza može se

pokazati da je jednak nuli. Naime,
podintegralna funkcija može se rastaviti
trigonometrijskom relacijom na:
cos(2ꞏ·t – ) = cos 2··t · cos  + sin 2··t ·sin 
Uvrštavajući u integral, slijedi:
16
25.2.2023.

VREMENSKOM PODRUČJU T T
Slijedi: cos   cos 2    t  dt  sin   sin 2    t  dt  cos   sin 2    t  sin   cos 2    t 
T T
0 0
2  0 2  0
cos  sin 
  (sin 2    T  sin 0)   (cos 2    T  cos 0) 
2  2 
cos   1  sin   1 
   sin 2  2     T  sin 0     cos 2  2     T  cos 0  
2   T  2   T 
cos  sin  cos  sin 
  sin 4    sin 0    cos 4    cos 0    0  0    1  1  0
2  2  2  2 
T T
U I U I U I
 cos   T  0 
T 0
P cos   dt   cos   dt 
T 0
T
Stoga umnožak efektivnih vrijednosti napona i struje sa cos u nekom vremenu predstavlja
korisni rad kojeg može obaviti energija izmjenične struje.

Gornji izraz predstavlja radnu (djelatnu ili aktivnu) snagu (10.34). Kako se radna snaga
mijenja u ovisnosti o cos , isti se naziva faktorom snage. Jasno je da je cilj postići veći
faktor snage, jer je tada i djelatna snaga veća. Maksimalni faktor snage je 1. Tada je fazni
kut između napona i struje  = 0. Jalova ili reaktivna snaga određena je izrazom (10.35):
P  U  I  cos  W  (10.34)
Q  U  I  sin   var 
(10.35)
Umnožak efektivnih vrijednosti napona i struje predstavlja prividnu snagu (10.36):
S  U  I VA  (10.36)
Prividna snaga je važna pri dimenzioniranju električnih strojeva kod kojih presjeci
vodiča ovise o jakosti električne struje, a presjeci željeznih dijelova magnetskih
krugova o naponu. Jalova snaga karakterizira osciliranje energije između izvora i
trošila.
17
25.2.2023.

Iz izraza 10.33 mogu se izvesti slučajevi idealnih opterećenja. Ako je trošilo
idealnog djelatnog karaktera,  = 0º te slijedi:
p = U ꞏ Iꞏ [cos 0º – cos (2ꞏ·t – 0º)] = U · I· (1 – cos 2··t)

što je, u stvari, izraz 10.28. Izraz 10.29 slijedi iz izraza 10.33 ako se uvrsti da je  =
90º
p = U ꞏ Iꞏ [cos 90º-cos (2ꞏ·t – 90º)] = U · I· (0 – sin 2··t) = - U · I· sin 2··t
Izraz 10.30 dobiva se iz izraza 10.33 za  = -90º:
p = U ꞏ Iꞏ [cos(- 90º) - cos (2ꞏ·t + 90º)] = U · I· (0 – sin 2··t) = U ꞏ Iꞏ sin 2ꞏ·t
SNAGA IZMJENIČNE STRUJE

u (t )  U m  sin t i (t )  I m  sin(t   )
p(t )  u (t )  i (t )  U m  sin t  I m  sin(t   )
p (t )  2  U  I  sin t  sin(t   )
p(t )  U  I  cos   cos(2t   )
Proizlazi da je i snaga periodička i
harmonička funkcija, ali dvostruke
frekvencije (2 ) u odnosu na
frekvenciju napona i struje ().
Funkcija snage oscilira oko osi
paralelne s osi apscisa,
a koja je za iznos
UIcos udaljena
od apscise.
18
25.2.2023.
SNAGA U KOMPLEKSNOM PODRUČJU

Neka su napon i struja: u (t )  U m  sin t
i (t )  I m  sin(t   )

Mogu se zapisati u eksponencijalnom obliku izrazima: U  U  e j0
Impedancija izmjeničnog kruga je tada: I  I  e  j

U U  e j0
Z    j
 Z  e j (10.37)
I I e
Vektorski dijagram napona i struja, trokut otpora i trokut snaga su slični trokuti. U njima
su svi kutovi jednaki, dok su stranice razmjerne s određenim faktorom uvećanja ili
umanjenja.
Slijedom iste logike, prividna (ukupna) kompleksna snaga treba biti umnožak
kompleksnog napona i struje, ako se promatra analogija s vremenskim područjem, s
tim da je realni dio djelatna snaga, a imaginarni jalova (reaktivna) snaga:

U  I  U  I  e  j
Očito je da se ne dobiva sličan trokut, jer je sad fazni pomak negativan, dok je kod
impedancije bio pozitivan. Zato se kompleksna snaga dobiva množenjem
kompleksnog napona s konjugirano-kompleksnom vrijednošću struje:

S  U  e j 0  I  e  j


*
 U  e j 0  I  e j  U  I  e j  S  e j VA

(10.38)
S  S  (cos   j sin  )  S  cos   j  S  sin  (10.39)
Aktivna i jalova komponenta dobivaju se razdvajanjem realnog i imaginarnog dijela

te je aktivna snaga realni dio, a jalova imaginarni:
 
P  Re S  S  cos   U  I  cos  W  
(10.40)
Q  ImS   S  sin   U  I  sin  var (10.41)
19
25.2.2023.

S  P2  Q2  U  I  cos  2  U  I  sin  2  U  I  cos 2   sin 2  =UꞏI
U kompleksnom području, P, Q i S predstavljaju

pravokutni trokut koji se naziva trokutom snaga.
Naravno, iz trokuta snaga (Slika 10.33), koji je
pravokutni trokut, vidljivo je da P i Q predstavljaju
katete, a S hipotenuzu. Trokut snaga je određen kada
se zna fazni kut i jedna od stranica ili dvije stranice.
Eksponencijalni oblik je zapis u kojem se odmah može
iščitati hipotenuza i kut između nje i priležeće katete
(projekcije na realnu os). Algebarski oblik daje katete,
dok se kut i hipotenuza izračunavaju.
TROKUT SNAGE
• Umnožak efektivnih vrijednosti napona i struje sa cos  (faktorom snage) u nekom
vremenu predstavlja korisni rad kojeg može obaviti energija izmjenične struje.
P  U  I  cos  W 
• Gornji izraz predstavlja radnu (djelatnu ili aktivnu) snagu. Jasno je da je cilj postići
veći faktor snage, jer je tad i djelatna snaga veća. Maksimalni faktor snage je 1 i tada je 
= 0.
Umnožak efektivnih vrijednosti napona i struje
predstavlja prividnu snagu: S  U  I VA  
Jalova ili reaktivna snaga određena je izrazom:
Q  UI sin 
Jalova snaga karakterizira osciliranje energije između izvora i trošila.
Kompleksna snaga: S  U  I *
20
25.2.2023.
KOMPENZACIJA FAKTORA SNAGE

Radna snaga je korisna snaga koja ostaje u krugu - na trošilu. Kako ovisi o faktoru snage
cos nastoji se povećati faktor snage. To se naziva kompenzacijom faktora snage. Kako
su električni krugovi s električnim strojevima (generatori, motori, transformatori)
uglavnom induktivnog karaktera zbog velikog broja svitaka, faktor snage se popravlja
dodavanjem u strujni krug kondenzatora ili baterija kondenzatora.
3 slučaja:
- Djelomična kompenzacija
(potkompenziran slučaj)
- Potpuna kompenzacija
- Nadkompenziran slučaj
KOMPENZACIJA FAKTORA SNAGE

P1
cos 1 
S1
• U kompenziranom slučaju faktor snage je:
P
cos  2  2
S2
• Faktor snage poboljšan je za cos1 - cos2 =
cos. Dodana aktivna snaga je:
Pdod  P2  P1  S2  cos2  S1  cos1  Sn  cos2  Sn  sin2  S n  cos2  cos1 

• Odnosno, aktivna snaga koja se može dodati da
bi izvor i dalje bio opterećen nazivno je
cos·100 u postocima iznosa nazivne snage.
21
25.2.2023.
Maksimalna korisna snaga u izmjeničnim strujnim

krugovima
Teorem o prijenosu maksimalne snage u izmjeničnim mrežama
(o prilagođenju):
Za zadani izmjenični izvor srednja snaga isporučena trošilu bit
će maksimalna ako je impedancija trošila jednaka
konjugiranjo kompleksnoj vrijednosti unutarnje impedancije
izvora.
Kod prilagođenja je iskoristivost svega 50%, pa se koristi
samo u elektronici, telekomunikacijama i
radiokomunikacijama, a ne i u elektroenergetskim mrežama.
Za serijski spoj trošila i naponskog izvora vrijedi:
Zt = Zi*
Pmax=U2/4Rt
Maksimalna korisna snaga u izmjeničnim

strujnim krugovima
Z t  Rt  X t
Z i  Ri  X i 2
2   U2
U  U
P  I  Rt     Rt  
2  R   Rt
 2
t
 
 
2
Z (R  R )2
 X  X (R  R )2
 X  X
 t i t i  t i t i
  2 (Rt  Ri )   Xt  Xi   2  Rt  (Rt  Ri )
P Rt  2 2
U2     U  0
Rt Rt (Rt  Ri )2   Xt  Xi  
2

(Rt  Ri )2   Xt  Xi  
2 2
P   Rt   2  Rt  ( X t  X i )
U2  U2  0
X t X t
 2 2 
 ( Rt  Ri )   X t  X i   
( Rt  Ri ) 2   X t  X i 
2
 2
22
25.2.2023.
Maksimalna korisna snaga u izmjeničnim

strujnim krugovima
Iz parcijalne derivacije po X:  2  Rt  ( X t  X i )  0 Xt = -Xi
0
Iz parcijalne derivacije po R: ( Rt  Ri ) 2  2  Rt  ( Rt  Ri )
0 
 ( Rt  Ri ) 2   X t  X i  
2 2
( R  R )
t i
2
 X t  X i  
2 2
0
( Rt  Ri ) 2  2  Rt  ( Rt  Ri )  0
Rt2  2  Rt  Ri  Ri2  2  Rt  Ri  2  Rt2  0
Ri2  Rt2
Pt I 2  Rt Rt
  2   0,5
Pt  Pi I  Rt  Ri  2  Rt
PRIMJER PRIMJENE PRILAGOĐENJA
Ra -jxa Rrad.
Antena
jxrad
Ra dio
Na domjesni krug a ntene Na domjesni krug

ra dio-prija mnika
Sprežni krug,
po potrebi
23
25.2.2023.
REZONANCIJA
Rezonancija je pojava koja se javlja u slučajevima kada se frekvencija prinudnih oscilacija
(vanjskog izvora) poklapa s frekvencijom vlastitih oscilacija. Rezonancija je pojava kada se
energija maksimalno prenosi s jednog titrajnog sustava (predajnik) na drugi titrajni sustav
(prijemnik), ako su im frekvencije titranja bliske.
Resonare (lat.) - razlijegati se. Porast intenziteta titraja kada se frekvencija (učestalost)
vanjske sile, koja uzrokuje titraje, podudara s frekvencijom vlastitih titraja sustava.
Posljedice razonancije u mehaničkim sustavima su vibracije (brod, avion, automobil, vlak –
vibracije nestaju kad se brzina smanji/poveća u odnosu na tu; visoki C – pucanje čaše;
rušenje drvenog mosta stupanjem). U elektroenergetskim sustavima zbog rezonancije nastaju
neplanirani porasti napona koji oštećuju električne strojeve. U elektroničkim,
radiokomunikacijskim, telekomunikacijskim i radarskim sustavima se koristi za npr.
izdvajanje korisnog signala, selektivno pojačanje neke frekvencije itd.
Električni krug u rezonanciji djeluje kao čisto djelatno trošilo, jer se reaktivne (jalove)
komponente poništavaju, tj.
ImZ uk   0 ReZ uk   Z uk  R rezonantni otpor
Rezonancija može nastupiti i u serijskom (serijska ili naponska) i u paralelnom (paralelna ili
strujna rezonanciji) oscilacijskom krugu.
Serijska (naponska) rezonancija

Na nekoj frekvenciji apsolutni
iznosi induktivnog i
kapacitivnog otpora su jednaki,
a kako su suprotnog predznaka,
međusobno se poništavaju. Ta
se frekvencija naziva
rezonantnom frekvencijom. Na
rezonantnoj frekvenciji cijeli
krug djeluje kao čisto omski
otpor. Struja i napon su u fazi,
tj. fazni kut je jednak nuli.
Rezonanciju se može postići
promjenom frekvencije,
kapaciteta ili induktiviteta. U
rezonanciji je struja Z  R  X L  X C  R  jX L  jX C  R  j ( X L  X C )
maksimalna, jer je rezonantni
otpor minimalan!
1
fr 
2  L  C
24
25.2.2023.
Serijska (naponska) rezonancija
Dobrota i prigušenje
• Dobrotom strujnog kruga Q naziva se omjer napona na induktivnom (ili
kapacitivnom) otporu pri rezonantnoj frekvenciji i napona izvora:
U L UC 1 L
Q  
U U R C
• Dobrotom strujnog kruga definiraju se rezonantna svojstva tog kruga. Prigušenjem

strujnog kruga d naziva se recipročna vrijednost dobrote strujnog kruga. U krugu s
većim prigušenjem brže prestaju slobodne oscilacije.
1 C
d R
Q L
25
25.2.2023.
Paralelna (strujna) rezonancija

Admitancija paralelnog RLC kruga
određena je izrazom:
Y  G  BC  BL G  jBC  jBL  G  j(BC  BL )
BC    C  2    f  C
1 1
BL  
  L 2   f  L
1 I L IC
BC  B L  0 fr  Q 
2  L  C I I
Paralelna (strujna) rezonancija
26
25.2.2023.
REZONANCIJA U REALNOM PARALELNOM

STRUJNOM KRUGU
Ukupna admitancija je pri paralelnom spoju zbroj admitancija
dviju grana:
1 1 1 1
Y  Y1  Y2    
Z 1 Z 2 R1  jX L R2  jX C
Gornji izraz nužno je racionalizirati. Nakon racionalizacije dobija

se:
R1  jX L R2  jX C
Y   2
R12  X L2 R2  X C2
Zatim je potrebno odvojiti realni i imaginarni dio admitancije:

R1 R  X X 
Y   2 2 2  j   2 L 2  2 C 2 
R  X L R2  X C
1
2 2
 R1  X L R2  X C 
REZONANCIJA U REALNOM PARALELNOM

STRUJNOM KRUGU
XL X
 X X  XL XC  2 C 2
  2 L 2  2 C 2   0   0 R  X L R2  X C
2 2
 R1  X L R2  X C  R12  X L2 R22  X C2 1
X L  ( R22  X C2 )  X C  ( R12  X L2 ) X L  R22  X L  X C2  X C  R12  X C  X L2
 L R2  2  L2 L R12 r  L2
 r  L  R  2r 2  1  r
2 r  L  R22    / r  C2
2
r C r C r C r  C r  C
2
C
 r2  L  C 2  R22  L  R12  C   r2  L2  C r2  LC 2 R22  L2C   R12C  L

R12C  L
r 
LC 2 R22  L2C
27
25.2.2023.
NEPRIGUŠENE OSCILACIJE U TITRAJNIM

KRUGOVIMA
Kad se u krugu nalaze samo idealni L i C, nema disipacije energije na otporniku R, vrijedi
ista formula za računanje rezonantne frekvencije. No, tada je impedancija kruga = 0, pa
je, iz Ohmovog zakona, struja neizmjerno velika. Takav krug predstavlja kratki spoj.
Ako se takav krug zatvori bez izvora nakon punjenja kondenzatora, nastaju neprigušene
oscilacije energije iz električne u magnetsku koje traju neizmjerno dugo.
TITRAJNI PRIGUŠENI KRUG

Uslijed omskog otpora u krugu će postojati gubici te će se kondenzator nabiti na nešto
niži napon (nešto manji naboj). Ovakav proces pražnjenja (izbijanja) i nabijanja
kondenzatora se ponavlja, svaki put se mijenja polaritet i svaki put se smanjuje napon
(naboj) na koji se nabija kondenzator. S obzirom na omski otpor u opisanom titrajnom
krugu isti se naziva titrajnim krugom s gušenjem.
Za vrijeme pražnjenja kondenzator se ponaša kao generator, a zavojnica kao trošilo,
kasnije je obratno. Ovakav krug gubi energiju uslijed omskog otpora i zračenja
energije. Ako krug brzo oscilira onda je neizbježno odlaženje jednog dijela energije u
obliku elektromagnetskog zračenja pa takav krug predstavlja izvor elektromagnetskih
valova.
Aperiodičko izbijanje
28
25.2.2023.
PRIJELAZNE POJAVE U IZMJENIČNOM KRUGU

Kod uključenja RL kruga na izmjenični napon dolazi do prijelazne pojave. Pri tome se
zbraja struja stacionarnog stanja, koja je sinusoidna, s prijelaznom strujom, koja je
eksponencijalno opadajuća:
t

i (t )  i stac (t )  i prij (t )  I m  sin   t   i   I 0  e 
t
 
u L (t )  X L  I m  sin   t   i  90   U L 0  e


Kako se struje i naponi na kondenzatoru razlikuju samo u faznom kutu, analogne slike i
izrazi se dobivaju i za RC krug.
29
25.2.2023.
NESINUSOIDALNE PERIODIČKE STRUJE I NAPONI

Osim istosmjernih i izmjeničnih sinusoidalnih struja,
električnim krugom mogu protjecati i
nesinusoidalne struje. Prisutne su u prijelaznim
pojavama i u istosmjernim i u izmjeničnim
krugovima.
Nesinusoidalne veličine su posebno značajne kod
prijenosa i obrade raznih signala te u računalskoj
tehnici. Najvažnija razlika između sinusoidalnih i
nesinusoidalnih veličina je da se druge ne mogu
prikazivati vektorima i kompleksnim brojevima, nego
samo u vremenskom obliku. Samo u vremenskom
obliku vrijede i Ohmov i Kirchhoffovi zakoni.
Nesinusoidalne veličine mogu se promatrati kao zbroj
istosmjerne i izmjenične sastavnice te se govori o
sastavljenom obliku napona ili struje. Fourierova
analiza koristi se kad se neka sastavljena veličina želi
prikazati zbrojem jedne istosmjerne sastavnice i više
sinusoidalnih.
30
25.2.2023.
NESINUSOIDALNE PERIODIČKE STRUJE I

NAPONI
Frekvencije tako dobivenih sinusnih oblika su
cjelobrojni višekratnici osnovne frekvencije te se
nazivaju harmonicima. Efektivna vrijednost
harmonički sastavljene struje je drugi korijen iz
zbroja kvadrata efektivnih vrijednosti svih
harmonika.
Oblik vremenske promjene napona ili struje
naziva se valnim oblikom, a može ga se
promatrati na osciloskopu. Važniji valni oblici su:
- pravokutni,
- trokutasti,
- pilasti,
- punovalno ispravljeni sinusni te impulsni.
Impulsi mogu biti trapezni, trokutasti,
pravokutni i sinusni. Istosmjerna komponenta se
odstranjuje kondenzatorom.
RASTAVLJANJE NESINUSOIDALNIH
PERIODIČNIH VELIČINA NA SASTAVNICE
S pomoću Fourierovih redova periodički promjenjivi naponi s periodom T i kružnom
frekvencijom  mogu se predstaviti u obliku:
u (t) = U0 + Um1 · sin(·t + 1) + Um2 · sin(2··t + 2) + ... + Umn · sin(n··t + n) (10.49)
To znači da se periodično promjenjiv nesinusni napon sastoji od istosmjernog napona U0

i niza sinusnih sastavnica. Prva iz tog niza sastavnica je frekvencije , druga sastavnica
frekvencije 2, itd. Kod većine nesinusnih napona koji se susreću u praksi amplituda
harmonika je manja što je harmonik viši pa stoga harmonici višeg reda imaju vrlo male
amplitude. Ako se u izrazu 10.49 primjene trigonometrijska pravila, onda se za n-ti
harmonik dobija:
Umn · sin(n··t + n) = Umn · [sin (n··t) · cos n + cos (n··t) · sin n] =
= Umn · sin (n··t) · cos n + Umn · cos (n··t) · sin n
31
25.2.2023.
RASTAVLJANJE NESINUSOIDALNIH
PERIODIČNIH VELIČINA NA SASTAVNICE
Izraz 10.51 pokazuje da je istosmjerna sastavnica ustvari srednja vrijednost napona
u toku jednog perioda. Amplitude harmonika računaju se po izrazima:
T
1
T 0
U0  u (t )dt
Za valne oblike napona (ili struja) koji imaju pola površine u pozitivnoj poluravnini, a
pola u negativnoj, sljedi da je istosmjerna sastavnica jednaka nuli. To je slučaj
izmjeničnog periodičkog napona. Tada su najčešće dijagrami napona simetrični s
obzirom na os apscisa, a ne postoje istosmjerna i kosinusne sastavnice reda.
PRIMJERI VAŽNIJIH NESINUSOIDALNIH OBLIKA

Jedan od najvažnijih nesinusnih valnih oblika je pulsirajući. Općenito se
pulsirajućom strujom naziva struja koja se u vremenu mijenja po veličini, a ne
mijenja smjer.
Najveću praktičnu primjenu ima pulsirajuća struja kod koje je pulsiranje sinusno.
Takva se struja može dobiti u krugu u kojem je istosmjerni elektromotorni napon u
seriji s izmjeničnim sinusnim:
e(t) = E0 + Em · sin t
Slika 10.41: Impulsne struje: a) pravokutnog oblika, b) trokutnog oblika, c) trapeznog oblika,
d) sinusnog oblika
32
25.2.2023.
PRIMJERI VAŽNIJIH NESINUSOIDALNIH OBLIKA

Tada je ukupna struja:
i(t) = I0 + Im · sin t (10.54)
Ako je poznata maksimalna i minimalna vrijednost pulsirajuće struje, za određivanje

njenih sastavnica koriste se izrazi:
I  I min
I 0  max za istosmjernu komponentu
2
I max  I min za amplitudu izmjenične
Im  komponente
2
Razni valni oblici mogu se postići funkcijskim generatorima.
Nesinusne struje
Kod periodičkih napona ili struja promjena amplitude i polariteta odnosno
smjera periodički se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima.
Vrijeme u kojem se obavi jedan ciklus promjene naziva se period, a
označavamo ga slovom T i mjerimo u sekundama.
Valni oblik prikazuje promjenu amplitude napona ili struje u ovisnosti o
vremenu.
Izmjenični sinusni, pravokutni, trokutasti i pilasti napon daje nam elektronički
sklop koji se naziva funkcijski generator. On ima mogućnost regulacije
frekvencije i amplitude napona. Također može dodavanjem istosmjerne
komponente izmjenični napon pretvarati u istosmjerni ili, pak, simetričan
valni oblik pretvarati u nesimetrični.
33
25.2.2023.
Nesinusne struje Impulsi su pojave djelovanja napona ili struje

određenog oblika unutar određenog vremenskog
intervala. Impulsi mogu biti pravokutni, pilasti,
trokutasti, trapezni illi nekog drugog oblika.
Osim osamljenih impulsa u praksi se koristi i niz
impulsa: niz pravokutnih, pilastih impulsa ili drugog
oblika.
Promatrajući valni oblik nekog signala (slika 6.3),
možemo za srednju vrijednost zaključiti sljedeće:
površina ograničena srednjom vrijednošću i dijelom
valnog oblika iznad srednje vrijednosti S1 jednaka je
površini ograničenoj srednjom vrijednošću i dijelom
valnog oblika ispod srednje vrijednosti S2.
Za izmjeničnu ili promjenjivu istosmjernu struju
možemo reći da je efektivna vrijednost ona vrijednost
stalne struje koja će na djelatnom otporu razviti istu
snagu kao izmjenična ili promjenjiva istosmjerna
struja.
Nesinusne struje
Pravokutni impulsi i pravokutni napon
a) Pravokutni impuls
Pravokutni impuls predstavlja naglu promjenu vrijednosti
napona ili struje od nule do neke vrijednosti unutar
određenog vremenskog
intervala.
Kod idealnog impulsa promjena amplitude je trenutačna
(slika 6.4).
Kod stvarnog se impulsa promjena amplitude događa u
nekom konačnom vremenu pa definiramo vrijeme porasta,
vrijeme pada
i vrijeme trajanja impulsa (slika 6.5).
• vrijeme porasta tr je vrijeme potrebno da napon naraste
od 10 % do 90 % maksimalne vrijednosti
• vrijeme pada tf je vrijeme potrebno da napon padne s 90
% na 10 % maksimalne vrijednosti
• vrijeme trajanja Ti je vrijeme između 50 % punog iznosa
na prednjem i stražnjem rubu impulsa.
34
25.2.2023.
Nesinusne struje
Ponavljanjem pravokutnog impulsa u određenim vremenskim
razmacima (prekinuti niz) nastaje niz pravokutnih impulsa ili
istosmjerni pravokutni napon. Pravokutni impulsi periodička
su istosmjerna veličina s mogućnošću promjene omjera širine
impulsa Ti i perioda T. Tijekom vremena Ti napon ima stalnu
vrijednost U, a u vremenu (T – Ti) njegova je vrijednost jednaka
nuli. Kod simetričnih pravokutnih impulsa trajanje impulsa
jednako je polovini perioda (slika 6.6a). Kod nesimetričnih
pravokutnih impulsa vrijeme trajanja impulsa može biti kraće ili
duže od polovine perioda (slika 6.6b). Pravokutni impulsi
određeni su amplitudom, periodom, odnosno frekvencijom te
omjerom širine impulsa Ti i perioda T. Za simetrične pravokutne
impulse srednja vrijednost jednaka je polovini napona U : USR =
0,5U, dok kod nesimetričnih impulsa ovisi o odnosu trajanja
impulsa i perioda. Omjer širine impulsa i perioda naziva se
faktor ispune ili djelatni omjer: Ti / T. Niz pravokutnih impulsa
čini istosmjerni pravokutni napon pa se koristi naziv unipolarni
pravokutni impulsi.
Nesinusne struje
Pravokutni izmjenični napon
Jedan od nesinusnih izmjeničnih
napona koji se vrlo često susreće u
praksi je izmjenični pravokutni
napon ili pravokutni napon.
Izmjenični pravokutni napon tijekom
jednog perioda poprima dvije
vrijednosti napona jednakog iznosa,
ali suprotnog predznaka (+U i –U).
35
25.2.2023.
Nesinusne struje
Pilasti impuls i pilasti napon
a) Pilasti impuls
Kod pilastog impulsa napon raste potpuno linearno od nule do
najveće vrijednosti i trenutačno se vraća na nulu (slika 6.8.).
Impuls je određen vremenom trajanja impulsa Ti i amplitudom U.
b) Istosmjerni pilasti napon
Ponavljanjem pilastog impulsa u neprekinutom nizu nastaje niz
pilastih impulsa ili istosmjerni pilasti napon. Kod pilastog napona
za vrijeme jednog perioda T napon raste linearno od nule do neke
najveće vrijednosti U pa se naglo vraća na nulu (slika 6.9).
Za pilaste impulse srednja vrijednost jednaka je polovini napona
USR = 0,5U, a efektivna vrijednost je Uef = 0,577U.
c) Izmjenični pilasti i trokutasti napon
Izmjenični pilasti napon za vrijeme jednog perioda raste potpuno
linearno od –U do +U i trenutačno se vraća na –U, što se periodički
ponavlja (slika 6.10). Mogu se dobiti i pilasti naponi u kojima je
negativan nagib.
36
25.2.2023.
Nesinusne struje: Superponirani istosmjerni

i izmjenični napon U praksi se u strujnim
krugovima i električnim
mrežama istovremeno
mogu pojaviti
istosmjerni i izmjenični
napon. Rezultantni
napon predstavlja zbroj
njihovih trenutačnih
vrijednosti.
Napone različitih valnih oblika možemo zbrajati
grafički ili algebarski.
Slika 6.12 prikazuje grafički zbroj istosmjernog
napona u1(t) = U0 i izmjeničnog sinusnog
napona u2(t) = Um sin ωt.
37
25.2.2023.
RJEŠAVANJE MREŽA IZMJENIČNIH STRUJA

Osim serijskog, paralelnog i mješovitog spoja, u izmjeničnim krugovima javljaju se i
spojevi u trokut i zvijezdu kao i u istosmjernim mrežama. Naravno, treba naglasiti da
je uvijek riječ o linearnim mrežama, a ne o onima koje sadrže makar jedan nelinearni
element poput nekog od elektroničkih elemenata.
Mreže mogu biti s raspodijeljenim i koncentriranim elementima. Ako je riječ o npr.
dalekovodu, koji se sastoji od realnih vodiča, otpor ovisi o duljini vodiča. Ako se
presječe na pola, otpor će biti dvostruko manji. To je primjer raspodijeljenih
parametara. Tada se navodi da je otpor npr. r =1 [/m]. To znači da je otpor vodiča
na metar duljine 1 [], na dva metra 2 [], itd. Isto tako se mogu definirati i
kapacitet i induktivitet.
To je tipičan slučaj kod prijenosnih vodova. U nekim slučajevima, kao npr. unutar
izvora, dimenzije su relativno malene pa se ti otpori, kapaciteti i induktiviteti mogu
prikazati koncentrirano, npr. kao jedna impedancija. U okviru ovog kolegija,
uglavnom se obrađuju mreže s koncentriranim parametrima i idealnim vodičima
kako bi se olakšao proračun.
PRETVORBA SERIJSKOG U PARALELNI SPOJ I

OBRNUTO
Pretvorba serijskog u paralelni spoj i obrnuto može se promatrati u RL, RC ili bilo kojem
drugom krugu. Što je složeniji krug, složeniji su i izrazi, ali je načelo jednako. Promotrit
će se dva najjednostavnija slučaja: RL i RC krug. Na Slici 12.1. lijevo prikazan je serijski
RL krug. Njegova impedancija jednaka je:
Z RL  R  j  X L
Z RL  R 2  X L2
Kako je admitancija recipročna impedanciji slijedi:

1 1 R  j  XL R  j  XL R X
YRL     2  2  j  2 L 2  G  jBL
Z RL R  j  X L R  j  X L R  XL 2
R  XL
2
R  XL
38
25.2.2023.

OBRNUTO
Dakle, ekvivalentni elementi paralelnog RL spoja su:
R R X X
G 2  2 BL  2 L 2  2L
R  X L Z RL
2
R  X L Z RL
Kod obrnute pretvorbe, za zadane elemente paralelnog spoja, sljedi:
1 1 G  jBL G  jBL G B G B
ZRL     2 2  2 2  j  2 L 2  2  j 2L
YRL G  jBL G  jBL G  BL G  BL G  BL YLR YLR
YRL  G  jB L
G BL
R XL 
YRL  G 2  BL2 YLR2 YLR2

OBRNUTO
Za serijski RC spoj se, analogno, može napraviti proračun: Z RC  R  j  X C
Z RC  R 2  X C2
1 1 R  j  XC R  j  XC R X
YRC     2  2  j  2 C 2  G  j  BC
Z RC R  j  X C R  j  X C R  XC 2
R  XC
2
R  XC
39
25.2.2023.

OBRNUTO
R XC
G 2
BC  2
YRC  G 2  BC2
Z RC Z RC
Ako su poznati parametri paralelnog spoja, kod obrnute pretvorbe vrijedi:
1 1 G  jBC G B
Z RC     2  j 2 C 2
YRC G  jBC G  jBC G  BC 2
G  BC
G BC
R 2
XC  2
YRC YRC
PRETVORBA NAPONSKOG U STRUJNI IZVOR I

OBRNUTO Idealni naponski izvor daje elektromotorni napon
efektivne vrijednosti E. Analogno tome, može se zamisliti
idealni strujni izvor koji bi davao struju efektivne jakosti I.
Međutim, u stvarnosti unutar izvora postoje gubici. Ti se
gubici mogu prikazati koncentrirano kao unutarnja
impedancija izvora, Zi. Kod realnog naponskog izvora, ta
impedancija spaja se serijski, a kod strujnog paralelno.
Slijedom mogućnosti pretvorbe serijskog spoja u paralelni
i obrnuto, moguće je izvršiti pretvorbu realnog naponskog
u realni strujni izvor i obrnuto. Očito je da je idealni
naponski izvor onaj za koji je Zi = 0, a strujni kad je Zi = .
Za zadani naponski izvor, parametri ekvivalentnog
strujnog izvora su:
U
I  Z i strujni  Z i naponski
Zi
40
25.2.2023.
PRETVORBA NAPONSKOG U STRUJNI IZVOR I

OBRNUTO
Za zadani strujni izvor, parametri ekvivalentnog
naponskog izvora su:
U  I  Zi Z i strujni  Z i naponski
STRUJNO I NAPONSKO DJELILO

Serijski spoj ima zanimljivo svojstvo: dijeli električni napon izvora na dva ili više
dijelova (ako se sastoji od dva ili više trošila). Razmotrit će se primjer s dva serijski
spojena trošila. U kakvom će se omjeru dijeliti električni napon? Da bi se to
odredilo, polazi se od Kirchhoffovih zakona. Iz drugog Kirchhoffovog zakona slijedi:
U  I  Z1  I  Z 2
U1 Z1

U Z1  Z 2
U
I  U
Z1  Z 2 U2  I  Z2   Z2
Z1  Z 2
U U2 Z2
U 1  I  Z1   Z1 
Z1  Z 2 U Z1  Z 2
Tako su dobiveni omjeri u kojima se, u ovisnosti o impedanciji, dijeli električni napon
na serijskom spoju. Za slučaj kada su impedancije jednake, električni se napon dijeli
na pola. Kaže se da je serijski spoj naponsko djelilo.
41
25.2.2023.
STRUJNO I NAPONSKO DJELILO

Paralelni spoj, pak, ne dijeli električni napon. Električni napon je jednak u svim granama
paralelnog spoja. Ukupna električna struja se dijeli u dvije grane pa se može reći da je
paralelni spoj strujno djelilo.
Z Z
Z uk  1 2
Z1  Z 2
Z1  Z 2
U I  I1  Z1  I 2  Z 2
Z1  Z 2
Z1  Z 2 Z1
I1  Z1  I  I2  I 
Z1  Z 2 Z1  Z 2
I2 Z1
Z2

I1  I  I Z1  Z 2
Z1  Z 2
Tako su dobiveni omjeri u kojima se, u ovisnosti o impedanciji, dijeli električna struja u
paralelnom spoju. Za slučaj kada su obje impedancije grana jednake, slijedi da se električna
struja dijeli na pola.
TRANSFORMACIJE ZVIJEZDA – TROKUT I OBRNUTO

U 12  I 12 Z 12  I 1 Z 1 I 2 Z 2
 
spoj u trokut spoj u zvijezdu
U 23  I 23 Z 23  I 2 Z 2  I 3 Z 3
U 31  I 31 Z 31  I 3 Z 3  I 1 Z 1
Z 12 Z 31 Z 12 Z 23 Z 23 Z 31 Z   Z12  Z 23  Z 31
Z1  Z2  Z3 
Z Z Z
Z1 Z 2 Z3Z 2 Z1 Z 3
Z12  Z1  Z 2  Z 23  Z 2  Z 3  Z 31  Z 1  Z 3 
Z3 Z1 Z2
42
25.2.2023.
TRANSFORMACIJE ZVIJEZDA – TROKUT I OBRNUTO

Na ovaj način se stanje trokuta izražava s pomoću vanjskih struja. Uvrštavajući tako
dobivene vrijednosti u gornje tri relacije, zatim uspoređujući lijevu i desnu stranu
tih izraza, dobivaju se impedancije ekvivalentne zvijezde. Osnovna jednadžba za
navedeni postupak je naponska jednadžba zatvorene konture trokuta:
I 12 Z 12  I 23 Z 23  I 31 Z 31  0
Jednadžbe prvog Kirchhoffovog zakona za čvorove 1 i 2 su: I 31  I 12  I 1
I 12  
I 12  I 2 Z 23  I 12  I 1 Z 31 Z Z Z Z
  23 I 12  23 I 2  31 I 12  31 I1 I 23  I 12  I 2
Z12 Z12 Z12 Z12 Z12
 I 23 Z 23  I 31 Z 31
 Z Z  Z Z
I 12 1  23  31    23 I 2  31 I 1
I 12 
Z Z Z Z12 Z 12
 12 12  12
Z 23 Z
 I 2  31 I1
Z12 Z12 Z I  Z 23 I 2 Z I  Z 23 I 2
I 12   31 1  31 1
 Z 23 Z 31  Z12  Z 23  Z 31 Z
1   
 Z12 Z12 
TRANSFORMACIJE ZVIJEZDA – TROKUT I

OBRNUTO
gdje je Z obilazna impedancija trokuta i jednaka je zbroju impedancija grana
trokuta. Uvrštavajući gornji izraz u naponsku jednadžbu pada napona, npr. između
točaka 1 i 2, slijedi: Z 31  I1  Z 23  I 2
U12  I12  Z12   Z12
Z
Z 31  Z12 Z Z
U12  I1   I 2  23 12  I1  Z1  I 2  Z 2
Z Z
Uspoređujući izraze uz struje s obje strane jednadžbe, slijedi:
Z 12 Z 31 Z 12 Z 23
Z1  Z2 
Z Z
Analogno se može izračunati i preostala impedancija zvijezde:
Z 23 Z 31
Z3 
Z
43
25.2.2023.
TRANSFORMACIJE ZVIJEZDA – TROKUT I

OBRNUTO
U slučaju transformacije zvijezde u trokut, rješavanjem postavljenih jednadžbi
dobivaju se impedancije ekvivalentnog trokuta:
Z1 Z 2
Z 12  Z 1  Z 2 
Z3
Z3Z 2
Z 23  Z 2  Z 3 
Z1
Z1 Z 3
Z 31  Z 1  Z 3 
Z2
SLOŽENE MREŽE
Prisjetimo se nekih naziva iz topologije mreža.
Grana mreže je serijski spoj komponenata kroz koje teče ista struja.
Čvor električne mreže je točka u kojoj se spajaju tri ili više grana.
Petlja je bilo koji dio mreže koji predstavlja zatvoreni strujni krug.
Nezavisna petlja je ona koja se od ostalih razlikuje za barem jednu granu, a nju nazivamo
nezavisnom granom.
Broj grana ng i broj čvorova nč važni su podatci temeljem kojih određujemo broj potrebnih
linearnih jednadžbi za izračunavanje nepoznatih električnih veličina.
Posebnost analize električnih mreža izmjenične sinusne struje očituje se u tome što se
električne veličine izražavaju u kompleksnom obliku. Napone i struje izražavamo kao fazore, a
pasivne komponente u granama mreže kao impedancije ili admitancije, prikazujući ih u
kompleksnom obliku. Sve matematičke operacije se iz tih razloga obavljaju u skupu
kompleksnih brojeva.
Ovisno o konfiguraciji mreže i o postavljenim zahtjevima odabrat ćemo onu metodu kojom
ćemo najbrže doći do rezultata.
44
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE
n n m
I k 0 E
j 1
j   Ik  Zk
k 1
k 1
Ohmov zakon u kompleksnom obliku. Poopćeni oblici I i II KZ
Svi postupci rješavanja linearnih mreža iz istosmjernih strujnih krugova vrijede i u

izmjeničnim. Uzimaju se kompleksne vrijednosti struja i napona, a umjesto otpora
računa se s impedancijama.
Može se primijeniti postupak izravne primjene Kirchhoffovih zakona. Od izravne
primjene Kirchhoffovih zakona povoljniji je postupak konturnih struja (struja petlji,
mesh), jer se postavlja manji broj jednadžbi. Ako složeni krug sadrži strujne izvore,
može se broj jednadžbi smanjiti za broj takvih izvora. Struja u nezavisnoj grani
konture pripada samo toj konturi i jednaka je odgovarajućoj konturnoj struji. Struja
u zajedničkoj grani je algebarski zbroj kompleksnih konturnih struja.
45
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE: Metoda struja petlji

(konturnih struja, engl. mesh currents)
Postupak izračunavanja struja u granama
izravnom uporabom Kirchhoffovih zakona
postaje složen ako mreža ima više petlji
(slika 4.4), osobito kad se izvodi u skupu
kompleksnih brojeva.
Metoda struja petlji također ima
matematičku podlogu na sustavu linearnih
jednadžbi, ali znatno pojednostavljuje
postupak jer ima smanjen broj jednadžbi.
Ovu ćemo metodu primjenjivati kod
složenijih električnih mreža.
Zamislimo da svaka nezavisna petlja ima
svoju struju koju ćemo nazvati strujom
petlje. Smjer obilaženja petlje uzimamo
kao pozitivan smjer struje petlje.
46
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE: Metoda struja petlji

Na taj način smanjili smo broj nepoznanica na broj petlji ng – nč + 1 te ćemo imati
znatno jednostavniji sustav linearnih jednadžbi u kojem su nepoznanice struje
petlji. Rješavanjem sustava jednadžbi dobit ćemo vrijednost zamišljenih struja petlji
s pomoću kojih ćemo izračunati stvarne struje u granama.
Stvarne struje u nezavisnim granama kroz koje teče samo jedna zamišljena struja
petlji jednake su toj struji petlje.
Struje u granama u kojima teče više struja petlji jednake su zbroju ili razlici tih
struja, ovisno o njihovom smjeru.
Analizirajmo mrežu na slici 4.4 primjenom metode struja petlji. U mreži smo
označili smjerove stvarnih struja I1, I2, I3, I4, I5, I6 i smjerove struja petlji IA, IB, IC.
Smjer struja petlji podudara se sa smjerom obilaženja petlje prilikom zbrajanja
napona. Nepoznanice su struje petlji. Primjenom II. Kirchhoffova zakona postavimo
sustav jednadžbi s istim brojem nepoznanica:
I AZ4 
47
25.2.2023.
48
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE: metoda potencijala čvorova

Kod postupka potencijala čvorova jedan se od čvorova odabire kao referentan te se njegov
potencijal uzima jednakim nuli. U odnosu na taj čvor računaju se potencijali ostalih
čvorova.
Poznavajući potencijale čvorova, mogu se odrediti naponi u svakoj grani, kao razlike u
odgovarajućim potencijalima, a samim tim i ostale tražene veličine. Struje grana se
određuju na nekoliko načina:
I ij   i  Yij - kada u grani nema izvora, a jedan je čvor referentan
I ij    i   j   Yij - kada u grani nema izvora, a između bilo koja dva čvora koji nisu
referentni
I ij  ( i  Ei )  Yij
- kada je jedan od čvorova referentan, a u grani je naponski izvor
I ij  ( B   A  Ei )  Yij - kada je željena struja između dva čvora
Sada su poznate sve struje, admitancije i naponi te se mogu izračunati i, eventualno tražene,
. druge veličine.

Ova se metoda temelji na određivanju potencijala čvorova električne mreže s
pomoću kojih možemo određivati struje u granama između dvaju čvorova.
Računajući promjenu potencijala između dvaju čvorova, uz poznate vrijednosti
aktivnih i pasivnih komponenata (izvora, impedancija ili admitancija), određujemo
vrijednost struje u grani kao jedine nepoznanice.
Jednom ćemo čvoru dodijeliti nulti potencijal (referentni čvor), a preostalim nč – 1
odrediti potencijale primjenom sustava linearnih jednadžbi. Za svaki čvor osim
referentnog postavimo jednadžbe I. Kirchhoffova zakona. Sustav ima upravo toliko
jednadžbi koliko je nepoznatih potencijala čvorova.
49
25.2.2023.

Pri postavljanju jednadžbi trebamo voditi računa o sljedećem:
a) Potencijal promatranog čvora množi se sa zbrojem admitancija grana koje ulaze u
taj čvor i uvijek ima pozitivan predznak.
b) Potencijal ostalih čvorova množi se sa zbrojem admitancija grana koje ulaze u taj
čvor i uvijek ima negativan predznak.
c) Na desnoj strani jednadžbe je zbroj umnožaka napona izvora koji su priključeni na
promatrani čvor s pripadajućom admitancijom grane. Umnožak ima pozitivan
predznak ako je djelovanje izvora usmjereno prema čvoru, a negativan ako je
suprotno.
Ako je u promatranoj grani strujni izvor, tada se na desnoj strani jednadžbe zbraja
struja strujnog izvora s pozitivnim predznakom ako ulazi u čvor, a s negativnim ako
izlazi iz čvora.

Na slici 4.14 nalazi se mreža koju ćemo
analizirati primjenom metode napona
čvorova. Označimo čvorove i po volji
odredimo smjerove struja. Čvor 4 uzmimo
kao referentan (φ4 = 0 V).
Načinimo sustav od triju jednadžbi (nč – 1)
za izračunavanje nepoznatih potencijala
čvorova φ1, φ2 i φ3. Na osnovi poznatih
impedancija izračunajmo admitancije
grana:
50
25.2.2023.

Sustav jednadžbi:
Rješavanjem ovog sustava jednadžbi dobit ćemo vrijednost potencijala čvorova φ1, φ2 i φ3. S
pomoću njihovih vrijednosti i poznatih napona izvora i admitancija grana izračunavamo struje
u granama:
51
25.2.2023.
1Y6
52
25.2.2023.
.
SLOŽENE MREŽE
Samo načelo superpozicije je opće prihvaćeno fizikalno načelo pa ono vrijedi za

sve linearne mreže. Struja u nekoj grani jednaka je algebarskom zbroju parcijalnih
struja nastalih djelovanjem pojedinih elektromotornih napona ili strujnog izvora.
Pri određivanju pojedine parcijalne struje, svi se naponski izvori kratko spajaju, a
strujni odstranjuju iz mreže (otvoreni krug), osim, naravno, promatranog izvora.
53
25.2.2023.
54
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE
Poučak reciprociteta glasi: ako elektromotorni napon E spojen u grani j uzrokuje u grani k struju
I , taj generator spojen u grani k uzrokovao bi u grani j struju I.
Kompenzacija
impedancije naponskim
izvorom
SLOŽENE MREŽE
Poučak kompenzacije glasi: u proizvoljnoj električnoj mreži, jedna grana (ili njen
dio) impedancije Z , kroz koji teče struja I , može se zamijeniti idealnim naponskim
generatorom E g  I  Z , pri čemu je referentni kraj generatora isti kao "+" kraj
impedancije. Ako u grani sa strujom I djeluje, u smjeru suprotnom od referentnog
smjera struje I , naponski generator E g , on se može zamijeniti elementom
impedancije Z  E g / I .
Bit Thevéninovog poučka je da se neka složena mreža zamijeni Thevéninovim

ekvivalentom kako bi se pojednostavnio daljnji proračun. Nortonov poučak je sličan
Thevéninovom ako se uzme u obzir pretvorba naponskog u strujni izvor.
Kod Nortonovog poučka se cijela mreža, s obzirom na promatranu granu, nadomješta
realnim strujnim izvorom.
55
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE - Théveninov teorem

Bit ove metode je u tome da komponentu čiji nas napon ili struja
zanimaju odspojimo od električne mreže, a preostali dio mreže
nadomjestimo naponskim izvorom s obzirom na točke A i B na koje
je bila priključena komponenta impedancije Z. Naponski izvor
sastoji se od elektromotorne sile ET i unutarnje impedancije izvora
ZT.
Elektromotorna sila ET predstavlja napon praznog hoda između
priključnica A i B na kojima je bilo priključeno trošilo Z (Théveninov
napon), a impedancija pasivne mreže s obzirom na točke A i B
predstavlja unutarnju impedanciju izvora ZT (Théveninova
impedancija).
Pri računanju impedancije naponske izvore uzimamo kao kratki
spoj, a strujne izvore kao prekid, ostavljajući njihove unutarnje Théveninov
impedancije uključene u mrežu. Na tako definiran naponski izvor ekvivalent
spajamo trošilo impedancije Z.
SLOŽENE MREŽE - Théveninov teorem
56
25.2.2023.
57
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE - Nortonov teorem

Nortonov se teorem razlikuje od Théveninova u tome što se
dio električne mreže na koju je priključeno promatrano
trošilo Z nadomješta stvarnim strujnim izvorom jakosti
struje IN i unutarnje impedancije ZN. Struja IN (Nortonova
struja) je struja kratkog spoja koja teče između priključnica
A i B, na koje je bilo priključeno trošilo Z, dok impedancija
ZN (Nortonova impedancija) je impedancija pasivne mreže s
obzirom na priključnice A i B (jednaka je Théveninovoj
impedanciji).
Na nadomjesni Nortonov strujni izvor priključujemo trošilo
impedancije Z. Jakost struje I kroz trošilo Z računamo prema
izrazu:
58
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE - Nortonov

teorem
Na primjeru električne
mreže na slici 4.28 objasnit
ćemo primjenu Nortonova
teorema za određivanje
struje kroz trošilo
impedancije Z. Nortonov
otpor određujemo na isti
način kao Théveninov.
Odspojimo trošilo Z, a
naponske izvore kratko
spojimo (slika 4.29):

Nortonova struja predstavlja struju kratkog spoja između točaka A i B (slika 4.30).
Struja kratkog spoja predstavlja zbroj struja Iʹ i Iʺ:
59
25.2.2023.
Nortonovu struju računamo prema

izrazu:
IN =I’+ I’’
Načinimo sada Nortonov strujni izvor i
na njega priključimo trošilo Z (slika
4.31). Struju kroz trošilo I računamo
prema izrazu:
60
25.2.2023.
61
25.2.2023.
SLOŽENE MREŽE: Milmanov poučak

Millmanov poučak ili postupak dvaju čvorova vrijedi samo za krug s dva čvora, npr. A i B,
koji povezuju proizvoljan broj paralelnih grana. Tada je napon između tih čvorova:
n n
Ei
 E i  Yi Z
gdje je: E i ukupni elektromotorni napon grane I
i 1
U AB  i 1
 i
n
1 n Z i impedancija grane i (ako nema

i 1
Yi 
i 1 Z i
izvora, impedancija se i dalje uračunava u
nazivniku!).
Napon U AB je zapravo nadomjesni elektromotorni napon cijelog kruga, osim željene grane
(primjena poučka kompenzacije, cijeli je krug neki pad napona).
Isti rezultat se dobiva i ako se uzme u obzir svojstvo paralelnih grana da im je napon svugdje
jednak ili ako se na kompenzirani krug i promatranu granu primijeni drugi Kirchhoffov
zakon. Poznavajući napon između čvorova paralelnog spoja, lako se određuje struja kroz
željenu granu (ovisno o smjerovima), npr:

Ei  U AB
Ii 
Zi
ako je + pol izvora u početnom trenutku okrenut prema čvoru A, tj.

E i  U AB
Ii  
Zi
ako je + pol izvora u početnom trenutku okrenut prema čvoru B.
Ako u nekoj grani nema izvora, tada ostaje samo:

 U AB
Ii 
Zi
62
25.2.2023.

Analizirajmo sada električnu mrežu
prikazanu na slici 4.17 primjenom
Millmanova teorema. Čvor 2 odabiremo kao
referentni i dodjeljujemo mu potencijal
nula.
Označimo čvorove i po volji odredimo
smjerove struja u granama I1, I2, I3, I4.
Najprije trebamo izračunati admitancije
grana:
63
25.2.2023.
64
25.2.2023.
ČETVEROPOLI
U dosadašnjim analizama električni krugovi razmatrani su kao
aktivni, odnosno pasivni dvopoli prikazani jednim parom ulaznih ili
izlaznih stezaljki (one port -two terminals). Svojstvo dvopola je da
za bilo koji napon na njegovim stezaljkama struja koja ulazi u jednu
stezaljku mora biti jednaka struji koja izlazi iz druge stezaljke.
Složena se mreža u cilju određivanja struje i napona na trošilu
može svesti na aktivni dvopol prikazan Theveninovim
nadomjesnim naponskim izvorom. Dvopol se smatra aktivnim, jer
sadrži izvor EMS. Izlazne stezaljke (terminali) aktivnog dvopola
istovremeno su ulazne stezaljke pasivnog dvopola predstavljenog
otporom trošila.
Temeljni dijelovi svakog električnog kruga su izvor i trošilo kao
krajnje odredište za prijem energije ili informacije. Izvor i trošilo
(žarulja, motor, zvučnik, štampač,..) su dvopoli koje može
povezivati samo prekidač (sklopka) koja uključuje/isključuje struju
u krugu.
ČETVEROPOLI
Sklopovi sa četiri stezaljke, bilo da se radi o
izoliranim elementima ili dijelovima neke veće
mreže, nazivaju se četveropolima. Ako
četveropol sadrži u sebi izvor energije naziva se
aktivnim, a ako ne pasivnim. Bitna razlika između
mreža koje su do sada razmatrane i četveropola
je u tome što je kod četveropola bitan jedino
odnos ulaznih i izlaznih veličina. Takvo
razmatranje naziva se i načelom crne kutije, gdje
nije bitno što je u kutiji, nego koje rezultate daje.
65
25.2.2023.
ČETVEROPOLI
Četveropoli su sastavni dio elektroničkih i komunikacijskih sustava, prijenosnih i
distribucijskih sustava u energetici, kao i sustava automatskog upravljanja. Električni
signal ili električna energija s nekog izvora prima se na ulazne stezaljke četveropola,
obrađuje se unutar njega i usmjerava preko izlaznih stezaljki na slijedeći blok
sustava ili trošilo.
Naziv četveropol je uobičajen, jer isti sadrži 4 stezaljke. Ispravnije bi bilo definirati ih
kao mreže ili sklopove s dva para izvoda - ulaznim i izlaznim stezaljkama (engleski
nazivi: two port network, four-terminal network).
U elektrotehnici se promatraju ulazne i izlazne struje i naponi. Najčešći četveropoli
su transformatori, tranzistori, prijenosne linije, pojačala, filtri, pretvornici, mrežni
blokovi, sprežni krugovi i sl.
ČETVEROPOLI
Primjerice stereo pojačalo se može tretirati kao
četveropol koji na ulaznim stezaljkama prima audio
signal male snage. Zadatak četveropola je pojačati
snagu signala bez izobličenja i predati je sustavu
zvučnika na izlazu četveropola pri čemu treba biti
ispunjen uvjet prilagođenja, odnosno maksimalnog
prijenosa snage.
Razmatranja u teoriji četveropola provode se
isključivo u cilju određivanja odnosa između ulaznih i
izlaznih veličina (struja, napona, impedancija,
admitancija).
Iz tih odnosa mogu se odrediti temeljne
karakteristike (pojačanje struje, napona, snage,
gušenje, ulazna i izlazna impedancija,...) uređaja,
sklopova, prijenosnih linija i dr.
66
25.2.2023.
ČETVEROPOLI
U analizi se četveropol može razmatrati kao "crna kutija", jer za ispitivanje odnosa
ulazno-izlaznih veličina nije neophodno poznavanje unutarnje strukture tj. elemenata
unutar četveropola. Analiza preko ulazno/izlaznih svojstava četveropola ne nalaže
potrebu rada s unutarnjim moguće vrlo složenim krugovima. S druge strane, temeljem
unaprijed definiranih zahtijeva odnosa ulaznih i izlaznih veličina može se projektirati
unutarnja struktura četveropola (sinteza) koja će zadovoljiti te zahtjeve i koja ne mora biti
jednoznačna. Razni tipovi uređaja ili mreža prikazuju se nadomjesnim shemama u obliku
četveropola. Četveropoli mogu biti izolirani elementi (transformator, tranzistor) ili dijelovi
neke složene mreže (mrežni blokovi, pojačala, pretvarači, filtri). Aktivni četveropoli sadrže
električni izvor. Primjer takvog četveropola je tranzistorsko pojačalo.
Ulazni dio modela određuje ulazni otpor Rul, a izlazni dio kruga je ekvivalentni ovisni
naponski izvor, odnosno Theveninov ekvivalent. Unutarnji otpor tog izvora je izlazni
otpor Riz, a Theveninov naponski izvor AUul, gdje je A naponsko pojačanje.
Pasivni četveropoli sadrže pasivne R,L,C elemente i nemaju vlastitih nezavisnih izvora.
Primjer su različite vrste električnih filtara (NF, VF, pojasni propust).
Jednadžbe i parametri četveropola

Umjesto analize svih unutarnjih varijabli
složenog kruga puno je prikladnije raditi sa
naponima i strujama na ulaznim i izlaznim
terminalima.
Dakle, od interesa su veličine I1,I2,U1,U2 i njihovi međusobni odnosi definirani pripadnim

jednadžbama četveropola. Ovisno o izboru zavisne, odnosno nezavisne varijable moguće je
definirati 6 parova jednadžbi s različitim tipovima parametara četveropola.
U praksi se najčešće analiziraju sustavi s:
- impedancijskim ili Z parametrima,
- admitancijskim ili Y parametrima,
- prijenosnim (transmisijskim) ili T parametrima i
- hibridnim ili h parametrima.
67
25.2.2023.
Jednadžbe i parametri četveropola

Ponekad su u uporabi i g parametri (inverzni h parametri), te b parametri (inverzni t
parametri). Uvijek je moguća pretvorba iz jednog tipa parametara u drugi.
U daljnjoj analizi ograničit ćemo se na pasivne četveropole, uz pretpostavku kako su
početni uvjeti jednaki nuli, tj. prije spajanja četveropola na izvor kondenzatori su
bez početnih naboja, a induktiviteti bez početnih struja.
Iz razloga simetrije izlaz je prikazan kao naponski izvor U2 koji tjera struju I2 prema
četveropolu. To je konvencija (dogovor) koji nema fizikalnog značenja.
Izlaz je obično spojen na trošilo ili drugi četveropol. Biranje suprotnog smjera za
struju I2 će samo promijeniti predznak svakog koeficijenta uz tu struju u pripadnim
jednadžbama četveropola.
JEDNADŽBE ČETVEROPOLA I VRSTE PARAMETARA:

PRIJENOSNI “T” ILI “ABCD” PARAMETRI
I1 I2 U literaturi se T parametri ponekad nazivaju ABCD
A11 A12 parametri, a često se označavaju s Aij, aij ili tij.
U1 U2 U daljnjim izlaganjima analizirat ćemo karakteristike
četveropola analiziranih preko prijenosnih
A21 A22 parametara uz Aij notaciju parametara.
Smjer struje I2 bit će prema trošilu, što je prikladnije
kada se na izlaz spaja pasivno trošilo ili kaskada
četveropola.
Prijenosne parametre od početka su najviše primjenjivali inženjeri u
elektroenergetici i to za analizu prijenosnih vodova. Matrični prikaz T parametara:
U 1   A11 A12  U 2  U 2 
       A   
 I 1   A21 A22   I 2   I2 
68
25.2.2023.

Jednadžbe ABCD četveropola: U 1  A11  U 2  A12  I 2
I 1  A21  U 2  A22  I 2
A11  A22  A12  A21  1 Za aktivne četveropole ne vrijedi!

Parametri pasivnih četveropola nazivaju se još i konstantama četveropola.
Parametar je bez dimenzija i predstavlja inverzno strujno pojačanje kratkog spoja.
Pokusi praznog hoda i kratkog spoja omogućuju određivanje parametara
(proračunom ili mjerenjem) neovisno o složenosti pasivne mreže unutar
četveropola. Za poznate parametre može se konstruirati ekvivalentni četveropol.
Isto tako pokusi praznog hoda i kratkog spoja omogućuju određivanje napona i
struje na ulaznim stezaljkama za bilo koji zadani režim rada na izlazu četveropola tj.
bilo koje trošilo Zt.

0
Pokus PH U 1  A11  U 2  A12  I 2
U
U 1  A11U 20  A11  1
U 20
I
I 1  A21U 20  A21  1
U 20
Pokus KS
U1
U 1  A12  I 2 k  A12 
I 2k
I1
I 1  A22  I 2 k  A22 
I 2k
69
25.2.2023.
70
25.2.2023.

Z (impedancijski)
Pokazuju ovisnost ulaznih i izlaznih napona o odgovarajućim strujama. Jednadžbe

četveropola u skalarnom obliku dobiju se postavljanjem jednadžbi ulazne i izlazne petlje:
U 1   Z11 Z12   I 1 
   
U 2  Z 21 Z 22   I 2 
U1 U1 U2 U2
Z 11  Z 12  Z 21  Z 22 
I1 I2 I1 I2

Z (impedancijski)
Z - parametri četveropola su Z11, Z12, Z21, Z22 a određuju se iz pokusa otvorenog
kruga na ulaznoj, odnosno izlaznoj strani:
Kako se parametri Zij dobiju uz otvoren ulazni ili izlazni port tj. uz I1=0 ili I2= 0 zovu
se impedancijski parametri otvorenog kruga, a jedinice su im omi.
71
25.2.2023.
Y (admitancijski) parametri četveropola

Pokazuju ovisnost ulaznih i izlaznih struja o
odgovarajućim naponima. Jednadžbe
četveropola u matričnoj formi:
 I 1  Y11 Y12  U 1 
   
 I 2  Y21 Y22  U 2 
i u skalarnom obliku:
Y - parametri četveropola određuju se iz pokusa kratkog spoja na ulaznoj, odnosno izlaznoj

strani: I1
Y11  I1 I2 I2
U1 Y12  Y21  Y22 
U 2 0 U2 U1  0
U1 U 2 0
U2 U1  0
Parametri Yij dobiju se iz pokusa kratkog spoja tj. uz U1=0 ili U2= 0pa se zovu admitancijski
parametri kratkog spoja, a dimenzije su im u simensima.
HIBRIDNI PARAMETRI h - parametri ili hibridni

parametri
Model koji se najviše rabi u analizi tranzistora i
,
tranzistorskih pojačala je model s hibridnim ili
h-parametrima. Jednadžbe čiji su koeficijenti
hibridni parametri su:
U 1   h11 h12   I 1 
   
 I 2  h21 h22  U 2 
U1 U1 I2 I2
h11  h12  h21  h22 
I1 U 2 0
U2 I1  0 I1 U2
U 2 0 I1  0
72
25.2.2023.
73
25.2.2023.
Simetrični četveropol
Ako se stanje (svojstva) četveropola ne mijenja kada se zamijene ulaz i izlaz,
četveropol je simetričan. Narinemo li napon s bilo koje strane četveropola, na
suprotnoj strani ostaju iste vrijednosti napona i struja.
Jednadžbe četveropola a) su:
Ako se kao zavisne varijable izraze , imajući u vidu uvjetnu jednadžbu

četveropola, dobije se:
Nakon zamjene ulaza i izlaza - četveropol [b)], je :
Kako bi četveropol bio simetričan mora biti zadovoljeno:
pa su jednadžbe četveropola s zamijenjenim ulazom/izlazom:
74
25.2.2023.
Usporedbom s jednadžbama četveropola [a)] izlazi kako je uvjet simetrije
četveropola:
Dovoljno je poznavanje samo dvaju parametara da bi simetrični četveropol bio u

potpunosti određen:
Nadomjesne sheme četveropola

Četveropol sastavljen od linearnih pasivnih elemenata može se, obzirom na vanjska
svojstva, odrediti sa samo tri parametra.
Četvrti se dobije iz uvjetne jednadžbe.
Slijedi kako se svaki četveropol, ma kako mu složena bila unutarnja struktura, može
nadomjestiti krugom koji sadrži samo tri komponente. Pod komponentom se
podrazumijeva impedancija/admitancija koja može predstavljati više od jednog
fizičkog elementa.
Moguća su dvije vrste nadomjesnih sklopova: T i Π ekvivalent.
To je dogovorni naziv za spojeve četveropola koje smo inače nazivali spojem u
zvijezdu, odnosno u trokut. Stoga se relacije za pretvorbu zvijezda ⇔ trokut mogu
koristiti za pretvaranje jednog tipa četveropola u drugi.
75
25.2.2023.
Nesimetrični i simetrični Π i T četveropoli

Nesimetrični Π četveropol:
76
25.2.2023.

Očigledno je kako se može provesti i obratni postupak.
Temeljem prethodnih izraza mogu se iz zadanih parametara A11, A12, A21, A22
odrediti elementi nadomjesnog Π četveropola.
Pri projektiranju četveropola polazi se od zahtijeva koje isti mora zadovoljavati
(parametri), pa se u nadomjesnoj Π ili T shemi odrede pripadni elementi
(impedancije).
Simetrični Π četveropol
77
25.2.2023.
Nesimetrični T četveropol
Pokus kratkog spoja i praznog hoda:
NADOMJESNE SHEME ČETVEROPOLA
U1 Z 2  Z 3 U 1 Z1  Z 3 I1 1
A11   A11   A21  
U 20 Z2 U 20 Z3 U 20 Z 3
I1 Z  Z 2  Z3
A21   1 U 1 Z1  Z 2  Z 1  Z 3  Z 2  Z 3
U 20 Z1  Z 2 A12  
I 2k Z3
I1 Z 1  Z 3 U1
A22   A12   Z3 I1 Z 2  Z 3
I 2k Z1 I 2k A22  
I 2k Z3
78
25.2.2023.
Zadatak: Za zadane impedancije Z3, Z2, Z1 pokusom PH i KS odredite pripadne parametre

T četveropola.
-------------------------------------------------------------------
Prijenosni parametri T četveropola mogu se alternativno izvesti i pretvorbom jednadžbi
sa Z parametrima u odgovarajuće jednadžbe s A parametrima. Jednadžbe konturnih
struja ulaznog i izlaznog kruga su:
Jednadžbe (3) i (4) su jednadžbe s prijenosnim parametrima. Usporedbom s

osnovnim jednadžbama četveropola dobiju se izravno vrijednosti svih A
parametara:
79
25.2.2023.
Simetrični T četveropol
Parametri simetričnoga T četveropola:
Primjeri proračuna parametara nekih posebnih

oblika četveropola
80
25.2.2023.

oblika četveropola

oblika četveropola
81
25.2.2023.
Ulazna, izlazna i karakteristična impedancija

četveropola
• Ulazna i izlazna
impedancija/admitancija
su bitne vrijednosti
četveropola, posebno u
određivanju prijenosa
snage i proračunima
različitih vrsta pojačanja.
• Nadomjesne sheme za
određivanje ulazne i
izlazne impedancije:

četveropola
82
25.2.2023.

četveropola
Slijedi:
Izlazna impedancija je:
Karakteristična impedancija
Ulazna impedancija simetričnog četveropola je:
Impedancija trošila Zt može poprimati vrijednosti od 0 do ∞. Razmatrat ćemo

poseban slučaj određivanja impedancije mreže za koji vrijedi da je impedancija
trošila (izlazna impedancija) upravo jednaka ulaznoj impedanciji Zul. Impedancija
trošila je tada prilagođena na sustav. Impedancija Z0 za koju vrijedi:
zove se karakteristična impedancija (valna impedancija, iterativna impedancija).

Uvrštavanjem u izraz za ulaznu impedanciju:
83
25.2.2023.
Odnosno:
dobije se karakteristična impedancija izražena preko parametara četveropola:
Dakle, uvijek je moguće odrediti neku impedanciju Z0, kojom se zaključuje

četveropol, a da pritom ulazna impedancija bude također Z0.
Karakteristična impedancija može se odrediti i mjerenjem ulazne impedancije u
uvjetima otvorenog kruga, odnosno kratkog spoja.
84
25.2.2023.
Umnožak dobivenih vrijednosti daje:
pa je karakteristična impedancija:
Karakteristična impedancija važna je za analizu vodova (zračnih, koaksijalnih) koji se

mogu prikazati kaskadom simetričnih četveropola.
Konstante imaju dimenzije impedancije odnosno admitancije, pa je
općenito:
Za idealni četveropol (vod) bez gubitaka je:
…što je čisto realna vrijednost, neovisna o frekvenciji. Prethodna relacija vrijedi i za
proračun voda pri vrlo visokim frekvencijama kada je jL >> R, jC >> G.
Za dovoljno niske niske vrijednosti frekvencija koje su blizu istosmjernog signala je:
što je također realna vrijednost tj. djelatni otpor.

Prijenosni vodovi su sustavi s distribuiranim elementima koji prenose energiju od
izvora do trošila.
Prvi čimbenik koji određuje kvalitetu prijenosa je konstanta atenuacije (gušenja).
Konstanta gušenja definira izravne gubitke energije u vodu. Obično se određuje u
decibelima po jedinici duljine. Za koaksijalni vod ovisi o vodljivosti metala dvaju
vodiča, dielektričnim gubicima u izolatoru i radnoj frekvenciji.
85
25.2.2023.
Drugi čimbenik je stupanj prilagođenosti voda i trošila Što je veća razlika između
karakteristične impedancije voda i impedancije trošila veći je nivo reflektirane
energije na spoju voda i trošila. Reflektirana energija reducira iznos signala koji se
prinosi trošilu i smanjuje iskoristivost sustava. Koeficijent refleksije je kompleksna
veličina:
Modulom koeficijenta refleksije određen je odnos amplitude reflektiranog prema

amplitudi izravnog naponskog/strujnog vala. Očigledno je u slučaju
koeficijent refleksije tj. nema refleksije.
Kaskadni spoj četveropola

Četveropoli se mogu međusobno spajati serijski, paralelno i u kaskadi. Prijenosni
parametri su pogodni za analizu kaskadnih spojeva četveropola. Kaskada se realizira
tako da se na izlaz jednog spoji ulaz drugog četveropola, itd.
Odredimo nadomjesni četveropol dvaju kaskadno spojenih četveropola:
86
25.2.2023.

Napomena: Do istog se rezultata brže dolazi preko matričnog prikaza:
pa je:
Dakle matrica parametara kaskadnog četveropola jednaka je umnošku matrica

parametara pojedinih četveropola u kaskadi.
Ako su oba četveropola simetrična vrijedi:
87
25.2.2023.

Ako su k tome i oba četveropola u kaskadi jednaka, onda je još i:
Konstante četveropola sastavljenog od kaskade dvaju jednakih

simetričnih četveropola su:
Primjeri uporabe četveropola kao kruga za

spregu (coupling network)
Zadatak1: Izvor U unutarnjeg otpora Ru, kutne frekvencije ω, potrebno je prilagoditi
na trošilo djelatnog otpora Rt (gdje je Rt > Ru) pomoću sprežnog LC kruga prema
slici. Potrebno je odrediti vrijednosti kapaciteta kondenzatora C i induktiviteta svitka
L koji će zadovoljiti postavljeni uvjet.
88
25.2.2023.
Time je projektiran pasivni krug za spregu (pasivni nesimetrični četveropol) koji

zadovoljava uvjet prilagođenja zadanog izvora na zadano trošilo. Primjerice za
f=1 kHz, Rt =200 , Ru = 100  dobije se: L=31,85 mH, C = 159 nF.
Zadatak2: Snagu izvora unutarnjeg otpora Ru, kutne frekvencije ω, potrebno je

atenuirati za 20 dB pomoću pasivnog Π četveropola uz nepromijenjeno opterećenje
izvora.
Ponekad je potrebno između izvora i trošila projektirati četveropol sa zadatkom
apsorbiranja određene unaprijed definirane snage, koja bi se inače disipirala na
trošilu. Istovremeno opterećenje izvora mora biti isto kao i prije umetanja
četveropola. Takav tip kruga za spregu zove se atenuator i obično se realizira u
obliku simetričnog Π ili T četveropola. Kako bi bio zadovoljen uvjet
nepromijenjenog opterećenja izvora ulazna impedancija u četveropol na čijem je
izlazu trošilo, mora biti jednaka impedanciji trošila. To znači da karakteristična
impedancija četveropola mora biti jednaka impedanciji trošila.
Kako je poznato karakteristična impedancija

četveropola, može se odrediti na nekoliko
načina. Pokazat ćemo primjer simetričnog 
četveropola:
89
25.2.2023.
a) Određivanje karakteristične impedancije kao ulazne impedancije mreže. Iz:
nakon sređivanja dobije se:
b) Određivanje karakteristične impedancije pomoću parametara četveropola
c) Određivanje karakteristične impedancije pokusom otvorenog kruga i kratkog

spoja
90
25.2.2023.
Komentar: decibel
Definicija decibela U praksi se često vrijednost pojačanja ili gušenja izražava u
decibelima (dB), jer je za ovisnost pojačanja o frekvenciji prikladnije koristiti
logaritamsku skalu. Decibel nije jedinica u istom smislu kao primjerice kilogram.
Pravi smisao decibela je u usporedbi neke vrijednosti s referentnom. Neka su Pul i Piz
ulazna i izlazna snaga (snaga trošila). Omjer snaga izražen kao decibel snage je:
Komentar: decibel
Pozitivna vrijednost dB znači pojačanje, a negativna gušenje. Primjerice vrijednost
od 60dB znači kako je izlazni napon pojačan za 1000 puta u odnosu na ulazni
napon:
Analogno za -60dB izlazni napon je atenuiran za 1000 puta.
2.zad, nast. U zadatku je gušenje -20dB pa je:
91
25.2.2023.
Omjer napona je:
92
25.2.2023.
93
25.2.2023.
JEDNOFAZNI I TROFAZNI
SUSTAV
• Najjednostavniji je jednofazni sustav.
• Spajanjem dva jednofazna sustava, može se
dobiti dvofazni sustav, s tri trofazni, itd.
• Današnji generatori izmjenične struje su isključivo
trofazni izmjenični generatori.
Električne mreže izmjenične sinusne struje u RH su

sastavni dio elektroenergetskog sustava zajedno s
proizvodnjom i potrošačima.
Dijele se na:
• prijenosne (400 kV, 220 kV i 110 kV)
• razdjelne (35(30) kV, 20 kV i 10 kV) i
• niskonaponske 0,4 kV.
Napomena
Nikola Tesla (1856. – 1943.) hrvatski je fizičar. Tesla se rodio
u Hrvatskoj, u mjestu Smiljanu kod Gospića. Pohađao je
gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku je studirao
u Grazu i Pragu. Radio je u Budimpešti i Parizu. Otkrio je
okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za
izmjeničnu struju. 1884. odlazi u SAD i tri godine kasnije
osniva vlastiti laboratorij u kojem dolazi do svojih
najvažnijih otkrića: višefaznog sustava izmjeničnih struja,
jednofaznog i višefaznog elektromotora, višefaznog
transformatora sa željeznom jezgrom, transformatora
izmjenične struje visokih frekvencija te brojnih drugih.
Radio je na ostvarenju bežičnog prijenosa poruka i
razvođenju energije bežičnim metodama. U New Yorku je
prikazao mogućnost daljinskog upravljanja brodom
elektromagnetskim valovima. Patentirao je brojne svoje
izume.
94
25.2.2023.
PREDNOSTI TROFAZNOG SUSTAVA NAD

JEDNOFAZNIM
• omogućavanje ekonomičnijeg prijenosa električne energije, s manjim gubicima i
uštedom materijala za vodove;
• Trofazni sustav omogućuje generiranje okretnog magnetskog polja, na kojem se

temelji rad većine rotacijskih strojeva (24 MW sinkroni propulzijski motor)
• Napon izmjenične struje se može lako transformirati na veći. Visoki napon se koristi
za prijenos većih snaga i pogon velikih električnih motora
• trenutna snaga simetričnog trofaznog trošila je konstantna bez obzira na vrstu

spoja;
• trofazni uređaji su robusni i ekonomični.
• selektivnost zaštite
TROFAZNI SUSTAV
Potreba za izmjeničnim strujama proistječe iz distribucije električne energije, jer s
udaljenošću rastu i gubici na prijenosnim vodovima elektroenergetskog sustava.
Vodič pruža otpor struji koja protječe kroz njega. Da bi se ti gubici smanjili koristi
se vremenski promjenljivo magnetsko polje koje omogućava transformaciju
električnog napona.
Transformacijom na visoki električni napon, od npr. 400 [kV], smanjuju se gubici u
vodovima, jer se razmjerno smanjuje jakost električne struje.
Najjednostavniji je sustav s jednom fazom.
Spajanjem dva jednofazna sustava, može se dobiti dvofazni sustav, s tri trofazni, itd.
Ako se svi povratni vodiči svih faza spoje, nastaje višefazni sustav, za što je na
ideju prvi došao Nikola Tesla.
95
25.2.2023.
TROFAZNI SUSTAV
Ako se
kratko
spoji
Tri jednofazna sustava – nastanak trofaznog
Spoj izvora u zvijezdu
Zvijezda-zvijezda spoj s nul-vodičem
Zvijezda-zvijezda spoj bez nul-vodiča Spoj izvora u trokut
TROFAZNI SUSTAVI
Stari propis: 380/220 V

Novi propis: 400/230 V
96
25.2.2023.
TROFAZNI SUSTAVI
TROFAZNI SUSTAVI
Uz jednake struje u sve

tri faze, ukupna struja
jednaka je nuli!
97
25.2.2023.
TROFAZNI SUSTAVI
Glavne prednosti trofaznog sustava nad jednofaznim su:
• omogućavanje ekonomičnijeg prijenosa električne energije, s manjim gubicima i

uštedom materijala za vodove;
• generira se rotacijsko magnetsko polje, na kojem se temelji rad većine rotacijskih
strojeva;
• trenutna snaga simetričnog trofaznog trošila je konstantna bez obzira na vrstu
spoja;
• trofazni uređaji su robusni i ekonomični.
Spoj izvora ili trošila u zvijezdu
U L  3 U F IL  IF
Dobije se spajanjem krajeva svakog statorskog namotaja generatora međusobno u

zajedničku točku – nul točka
98
25.2.2023.
Trofazni izvori
Karakteristika ovakvog izvora je da je zbroj trenutačnih vrijednosti
napona u svakom trenutku jednak nuli, što također vrijedi i za zbroj njihovih
fazora. Matematički se može pokazati da je zbroj triju sinusnih napona
međusobno pomaknutih za 120° električnih uvijek jednak nuli:
e1 + e2 + e3 = Em [sin ωt + sin (ωt – 120°) + sin (ωt + 120°)]
= Em (sin ωt + sin ωt cos 120° – cos ωt sin 120°
+ sin ωt cos 120° + cos ωt sin 120°)
= Em (sin ωt + 2sin ωt cos 120°)
= Em [sin ωt + 2sin ωt (– 0,5)]
= Em (sin ωt – sin ωt) = 0.
Trenutačne vrijednosti inducirane elektromotorne sile ili napona trofaznog generatora označili smo sa e1,
e2, e3, a njihove fazore sa E1, E2, E3. Pri razmatranju strujno-naponskih prilika u trofaznom sustavu
unutarnje ustrojstvo izvora nije od primarne važnosti, već nas prije svega zanimaju naponi na
priključnicama generatora. Stoga ćemo u daljnjim razmatranjima trenutačne vrijednosti faznih napona
trofaznog generatora označavati sa uF1, uF2, uF3, a fazore sa UF1, UF2, UF3.
Ovisno o načinu na koji su faze generatora međusobno spojene, možemo govoriti o trofaznom generatoru
spojenom u zvijezdu ili trokut. U električnim shemama susrećemo različite simboličke prikaze trofaznog
generatora koji ne moraju pokazivati prostorni razmještaj namota.
Spoj izvora ili trošila u trokut
UL  UF IL  3  IF
Dobije se spajanjem krajeva prvog namota generatora na početak drugoga, zatim kraja
drugoga na početak trećega i kraja trećega na početak prvoga .
99
25.2.2023.
Trošilo u zvijezda spoju

Trošila se također mogu spajati u zvijezdu ili u trokut. Trofazno trošilo spojeno u
zvijezdu i priključeno na simetrični trofazni generator u zvijezda spoju:
Trošilo u zvijezda spoju

Međusobni spoj može biti izveden trožičnim ili četverožičnim vodom (sa ili bez nul
voda). Veličine na slici su:
E1, E2, E3- EMS generatora
U1, U2, U3 - fazni naponi na trošilu
Z1, Z2, Z3 - impedancije u fazama trošila
0, 0' - zvjezdišta generatora, odnosno trošila
N, Z0 - nulti vod i impedancija nul voda
L1, L2, L3, - linijski vodovi
IL1, IL2, IL3 - linijske struje
IN (I0) - struja u nul vodu
100
25.2.2023.
SIMETRIČNO TROŠILO
U praksi se simetrična trošila rjeđe susreću i u pravilu su trofazna. Međutim, mnogi
kućanski aparati (fen, mikrovalna pećnica, pegla, mikser, televizor, kompjutor,
video, linija itd.) priključuju se na jednu fazu te nastaje nesimetrično opterećenje
mreže. Može se reći da je simetrično trošilo ono koje u svakoj grani ima jednako
opterećenje:
Z1  Z 2  Z 3  Z
IL
Puk  3  P  3  U f  I f  cos   3  U L   cos   3  U L  I L  cos 
3
SIMETRIČNO TROŠILO
U praksi se simetrična trošila rjeđe susreću i u pravilu su trofazna. Međutim, mnogi
kućanski aparati (fen, mikrovalna pećnica, pegla, mikser, televizor, kompjutor,
video, linija itd.) priključuju se na jednu fazu te nastaje nesimetrično opterećenje
mreže. Može se reći da je simetrično trošilo ono koje u svakoj grani ima jednako
opterećenje:
Z1  Z 2  Z 3  Z
IL
Puk  3  P  3 U f  I f  cos   3 U L   cos   3  U L  I L  cos 
3
101
25.2.2023.
Nesimetrično trošilo
Impedancije u pojedinim fazama trošila su u općem slučaju različite, pa je takvo
trofazno trošilo nesimetrično trošilo, odnosno na simetrični trofazni generator je
priključeno nesimetrično opterećenje. Da bi trošilo bilo nesimetrično dovoljno je da
se bilo koja impedancija razlikuje po veličini i/ili fazi od ostalih.
Analizirat ćemo nekoliko slučajeva. Nesimetrično trošilo spojeno na sustav:
a) bez nul voda
Između zvjezdišta generatora i trošila javlja se napon nesimetrije .
Kako se shema sastoji od tri paralelne grane, napon nesimetrije može se odrediti
uporabom Milmanova teorema:
Naponi na fazama trošila su:
102
25.2.2023.
Struje kroz faze trošila:
Vrijedi:
Fazorski dijagram:
b) s nul vodom i
Budući da su zvjezdišta (nul točke) generatora 0 i trošila 0' međusobno spojene

vodom zanemariva otpora, nalaze se na jednakom potencijalu, pa je:
Zato u svakoj fazi trošila djeluje odgovarajući napon faze generatora, tj. sustav
napona na trošilu je simetrični trofazni sustav napona generatora:
Sva fazna trošila rade na naponu za kojeg su predviđena (nazivni, nominalni). To je

ujedno najvažniji razlog postojanja nul voda.
103
25.2.2023.
Kroz faze trošila teku fazne struje. Iako su efektivne vrijednosti faznih napona jednake,
iznosi tih struja su različiti zbog nesimetrije trošila:
Različiti su i fazni kutovi između
napona i struja. Također i fazni
pomaci između struja ne zadržavaju
međusobni odnos od 120 kao što je
to slučaj s faznim naponima. Struja u
nul vodu je jednaka fazorskom zbroju
faznih struja:
Fazorski dijagram:
104
25.2.2023.
c) s nul vodom i
Između zvjezdišta generatora i trošila postoji napon nesimetrije .
Po iznosu nije velik, jer se stvara na maloj impedanciji nul voda. Prema Milmanu:
Naponi na fazama trošila su:
Struje kroz faze trošila:
Struja nul voda:
105
25.2.2023.
Fazorski dijagram:
Ukupna djelatna snaga

nesimetričnog trošila jednaka je
zbroju djelatnih snaga u svakoj
fazi trošila:
Isto vrijedi i za jalovu (Q),

odnosno prividnu (S) snagu:
Simetrično trošilo, analiza

Razmatrajmo sada poseban slučaj kada su impedancije u svim fazama jednake po
iznosu i po fazi:
Takvo trofazno trošilo je simetrično trošilo. Budući da su sve faze ravnomjerno

opterećene, nema nesimetrije u sustavu. Nul točke generatora 0 i trošila 0' nalaze
se na jednakom potencijalu, pa je: . To se vidi i iz:
Na trošilu je simetrični trofazni sustav napona generatora:
106
25.2.2023.

Fazne će struje imati jednake efektivne vrijednosti i u odnosu na pripadne fazne
napone bit će pomjerene za isti kut ϕ određen karakterom impedancije:
Fazni pomaci između struja zadržavaju međusobni odnos od 120 kao što je to
slučaj s faznim naponima. Zbroj struja jednak je nuli:
Nul vod u razmatranom slučaju nije potreban, jer slučaju postojanja nul voda sve
navedene veličine zadržale iste vrijednosti. Dakle, kod simetričnog trošila, kao što je
primjerice trofazni motor, nema ni potrebe za spajanjem nul voda, jer struja ne teče
kroz nul vod.
Međutim, na mrežu je uvijek

uključeno više različitih trošila,
pa je globalno gledano sustav
uvijek nesimetričan.
Djelatne snage u fazama
simetričnog trošila su jednake:
pa je ukupna djelatna snaga

zbroj triju faznih snaga:
107
25.2.2023.
Jalova i prividna snaga dane su sa:
108
25.2.2023.
F3
109
25.2.2023.
110
25.2.2023.
111
25.2.2023.
Poremećeni trofazni zvijezda spojevi

U trofaznom sustavu mogu se dogoditi slučajni poremećaji ili kvarovi koji uzrokuju promjenu
prijema snage na trošilu P u odnosu na izvornu (početnu) snagu Po. Pokazat ćemo to na
nekoliko primjera nereguliranih uvjeta rada simetričnog trofaznog trošila s djelatnim
otporima R (cos  =0). Ukupna djelatna snaga u normalnim uvjetima, tj. izvorna (početna)
snaga je:
Primjeri poremećenih spojeva:

Ispad (prekid) jednoga vanjskog vodiča ili
jedne faze trošila:
Tada se snaga predaje u dvije faze, koje su
ostale u nepromijenjenim uvjetima napona i
struja:

Ispad jednoga vanjskog vodiča ili jedne faze i nul vodiča:
Zbog prekida jedne faze na ostale dvije faze rasporedi se po polovica linijskog napona, pa
trošilo radi na 86% nominalnog napona. Dakle, impedancije u preostale dvije faze su u
serijskom spoju i priključene su na linijski napon, pa je:
112
25.2.2023.

Ispad dvaju vanjskih vodiča ili dvije faze
Snaga se predaje jedinoj preostaloj fazi,
koja je ostala u nepromijenjenim
uvjetima napona i struja:

Ispad dvaju vanjskih vodiča ili dvije faze i nul vodiča:
Struja ne teče kroz faze trošila i ne predaje se snaga: P=0
113
25.2.2023.

Kratki spoj u jednoj fazi u sustavu bez nul vodiča:
Preostale dvije faze su priključene na linijski napon, tj. trošilo radi na 173% svog
nominalnog napona.
114
25.2.2023.
115
25.2.2023.
Trošilo u trokut spoju

Trofazno trošilo spojeno u trokut i priključeno na simetrični trofazni generator u
zvijezda spoju:
U takvom sustavu
svaka faza trošila
spojena je na
odgovarajući
linijski napon
generatora
(U12,U23,U31)
koji je istovremeno
i fazni napon
trošila u trokut
spoju (UL=Uf).
116
25.2.2023.
Trošilo u trokut spoju - nesimetrično
Trošilo u trokut spoju - simetrično
117
25.2.2023.
Trošilo u trokut spoju - simetrično
+180 st = +40 A
118
25.2.2023.
+40
PROVJERIT
Poremećeni trofazni trokut spojevi

Ako nastupe slučajni poremećaji u sustavu trošila ili u linijskim vodovima,
promijenit će se snaga na trošilu P, u odnosu na izvornu (početnu) snagu P0.
Razmatrat ćemo primjere neregularnih

uvjeta rada simetričnoga trofaznog trošila s
djelatnim otporima R (cosϕ=0) . Ukupna
djelatna snaga u normalnim uvjetima je:
Napomena: Fazni naponi trošila jednaki su

linijskim naponima generatora.
119
25.2.2023.
Primjeri poremećenih spojeva:

• Ispad (prekid) jedne faze trošila:
Snaga se predaje u dvije faze,

koje su ostale u nepromijenjenim
uvjetima napona i struja:

• Ispad jednoga vanjskog (linijskog) vodiča:
Stanje jedne faze se ne mijenja, a u preostale

dvije faze otpori su u serijskom spoju. Na
otpore u serijskom spoju otpada po pola
linijskog napona generatora, odnosno faznog
napona trošila, pa je:
120
25.2.2023.

• Ispad dvije faze:
Snaga se predaje jedinoj
preostaloj fazi, koja je ostala u
nepromijenjenim uvjetima
napona i struja:

• Ispad jednoga vanjskog
(linijskog) vodiča i nasuprotne
faze:
Otpori u dvije preostale faze
spojeni su serijski i na njima je
fazni napon, pa je snaga:
121
25.2.2023.

• Ispad jednoga vanjskog
(linijskog) vodiča i susjedne
faze:
U ovakvim uvjetima iz sustava
ispada i druga faza vezana na
čvor prekinutog linijskog vodiča,
pa se snaga predaje jedinoj
preostaloj fazi, koja je ostala u
nepromijenjenim uvjetima
napona i struja:

• Kratki spoj u jednom faznom vodu
Otpori u ostale dvije faze spojeni su

paralelno, pa je:
122
25.2.2023.
50
123
25.2.2023.
124
25.2.2023.
(10380 var)2 12 kVA
S  3U L I L  3  400  10 3  12kVA
125
25.2.2023.
𝑃 𝑈 𝐼 cos𝜑
= 230,94 ⋅ 5,77 ⋅ cos 90∘ 0
𝑄 𝑈 𝐼 sin𝜑
30,94 ⋅ 11,55 ⋅ sin0∘ 0
126
25.2.2023.
Analiza odnosa veličina trofaznoga sustava i

ekonomski aspekti trofaznog prijenosa snage
Zvijezda i trokut spojevi imaju široku primjenu u praksi i u "zdravom" energetskom sustavu su
u približnoj ravnoteži.
U domaćinstvima su pretežno zastupljena jednofazna trošila, ali se opskrba isto izvodi sa
četverožičnim trofaznim vodovima. Trošila su približno jednako raspoređena po svakom
linijskom vodu, tako da globalno predstavljaju više manje simetrično trošilo spojeno u
zvijezdu.
Rezultirajuća struja u neutralnom vodiču je stoga približno jednaka nuli, iako su za svako
pojedino trošilo linijska struja i struja u nul vodu naravno jednake.
Potrošnja energije u industriji temelji se na trošilima velikih snaga, kao što su primjerice
izmjenični motori. Takova trošila projektirana su kao trofazna, zbog svojstava trofazne struje
u pogledu konstantne trenutačne snage i rotirajućeg magnetskog polja, o čemu će kasnije
biti riječi.
Osim toga značajan broj jednofaznih trošila velike snage nepovoljno bi se odrazio na
uravnoteženost energetskog sustava.
Spojevi generatora i trošila

Budući da generator i/ili trošilo mogu biti spojeni u zvijezdu i/ili trokut moguća su
četiri različita spoja generatora na trošilo:
• zvijezda-zvijezda (sa i bez nul voda) - sva trošila su na faznom naponu za sustav
simetričnih trošila bez nul voda. Za sustav nesimetričnih trošila potreban je nul vod
da se na fazama zadrže simetrični fazni naponi. U protivnom bi svaki par trošila bio
spojen na linijski napon, koji bi se rasporedio u ovisnosti o njihovim impedancijama.
Stoga je nul vodič neophodan i na njega se ne smije priključiti nikakav osigurač.
• zvijezda-trokut - na svaku fazu trošila priključen je linijski napon, neovisno o
impedanciji trošila
• trokut-trokut - fazni napon priključen je na impedancije trošila, neovisno o
njihovom iznosu
• trokut-zvijezda - napon na fazama trošila
127
25.2.2023.
Poredba spoja u zvijezdu i trokut s motrišta

struja i snaga
Sažeti prikaz odnosa linijskih i faznih napona i struja spoja u zvijezdu i u trokut:
spoja
128
25.2.2023.

struja i snaga
Dakle, tri jednake impedancije Z
spojene u trokut uzimaju trostruko veću
struju nego kad su te iste impedancije
spojene u zvijezdu. Također se može
zaključiti kako je spoj u zvijezdu od tri
jednake impedancije Z, ekvivalentan
spoju u trokut triju jednakih
impedancija 3Z, što je u skladu s
poznatim zvijezda-trokut pretvorbama.
U svrhu poredbe djelatnih snaga
razmatrat ćemo primjer dvaju
simetričnih trošila jednakih otpora R
spojenih u zvijezdu, odnosno u trokut i
priključenih na jednake linijske napone.

struja i snaga
Djelatne su im snage:
129
25.2.2023.
Paralelni spojevi trofaznih trošila

U trofaznim se sustavima mogu primijeniti i poznate relacije za određivanje nadomjesnih paralelnih
spojeva različitih pasivnih trošila, spojenih na iste linijske vodove. Isto vrijedi i za paralelno spajanje
izvora uz uvjet jednakosti frekvencija, linijskih napona i faza. Primjeri paralelnih spojeva:
Za spoj u trokut (a) i spoj u zvijezdu s zajedničkim zvjezdištem (b), određuje se nadomjesna
impedancija za svaku fazu kao paralelni spoj pripadnih dvaju otpora u istoj fazi, neovisno o tomu jesu li
trošila simetrična ili nesimetrična. Ako zvjezdišta nisu spojena (c), a trošila su simetrična vrijedi isto što i
za b). U protivnom se pretvorbom svake zvijezde u trokut dobije sustav kao na slici (a).

Ako je jedan trokut, a drugi zvijezda spoj, impedancije po fazama dobiju
se pretvorbom u jedan nadomjesni trokut ili jednu zvijezdu. Za raniji
primjer na kojem su analizirani odnosi snaga dobiju se 2 kombinacije:
130
25.2.2023.
Ekonomičnost trofaznog prijenosa električne energije: U uvodu je spomenuta

ekonomičnost prijenosa energije preko trofaznog sustava koja se očitava u manjim
gubicima i uštedi materijala za vodove. Kako bi obrazložili tu tvrdnju, usporedit ćemo
sustave trofaznog trožičnog prijenosnog voda simetričnih linijskih napona i struja U i I
i jednofaznog dvožičnog prijenosnog voda napona U- i I-. Radi uočavanja karakteristika
prijenosa pretpostavimo kako je potrebno prenjeti jednaku snagu (VA) u oba sustava.
Tada je:
To bi značilo da u trofaznom sustavu količina potrebnog materijala (bakra), uz

pretpostavljene uvjete jednakih toplinskih gubitaka i prenesenih snaga, iznosi 75% količine
materijala korištenog u jednofaznom sustavu.
131
25.2.2023.

U četverožičnom trofaznom sustavu ta bi se ušteda reducirala, jer je potrebno provesti
neutralni vod. Međutim, ona ipak postoji, jer nul vodom teku samo male struje
nesimetrije, pa isti može biti tanji (manji volumen po jedinici duljine) od linijskih vodova.
Snaga i mjerenje u trofaznom sustavu

U prethodnom poglavlju dane su temeljne relacije za proračun snage u simetričnom
i nesimetričnom sustavu za spoj trošila u zvijezdu i trokut, kao i proračun snaga za
tipične vrste poremećaja u sustavu. U narednim razmatranjima analizirat će se
posebno trenutačna snaga u simetričnom sustavu, kao bitna karakteristika trofaznih
sustava, kao i metode mjerenja snage u simetričnim i nesimetričnim trofaznim
sustavima.
Određivanje trenutačne snage simetričnoga trofaznog trošila: Članovi s

dvostrukom frekvencijom u izrazu za trenutačnu snagu iščezavaju, tj. trenutačna
vrijednost djelatne snage simetričnog trošila nema titrajni karakter, već je
konstantna.
132
25.2.2023.
133
25.2.2023.
Mjerenje snage
Vatmetar je instrument koji udružuje funkcije ampermetra i voltmetra. Kalibriran je
za izravno očitavanje srednje izmjenične snage. Sadrži dva svitka: strujni i naponski.
Svitci su smješteni tako da je otklon instrumenta proporcionalan sa UIcosϕ. Pri
tomu je: U - efektivna vrijednost napona na stezaljkama naponskog svitka koji se
vezuje paralelno mjerenom trošilu, I - efektivna vrijednost struje kroz strujni svitak
koji se spaja u seriju s trošilom, ϕ - kut između fazora napona i struje. Polaritet
naponskog (pozitivna stezaljka) i strujnog (ulazna stezaljka) svitka označava se sa •
ili ∗.
Simetrično trošilo
Spoj u zvijezdu: Za mjerenje snage dovoljan je jedan vatmetar. Strujne stezaljke
spajaju se serijski s jednim linijskim (faznim) vodičem, a naponske stezaljke između
istog voda i nul voda (a). Ako je sustav bez nul voda, druga naponska stezaljka spaja
se sa zvjezdištem trošila (b). Pokazivanje vatmetra je:
Mjerenje snage
134
25.2.2023.
Mjerenje snage
Ako nema nul voda ili je nul točka trošila nepristupačna, može se mjerenje napona i snage
izvesti i formiranjem tzv. umjetne (prividne) nule pomoću simetričnog zvijezda spoja triju
jednakih otpornika R (Slika a). Druga naponska stezaljka vatmetra spaja se na umjetnu nulu.
Ukupna snaga jednaka je Puk= 3Pw .
Mjerenje snage
Može se mjerenje vršiti i prema Slici b),
spajanjem stezaljki vatmetra na linijski
napon. Tada je:
pa je ukupna snaga puta manja od

očitanja vatmetra, tj. .
Spoj u trokut: Također je dovoljan jedan
vatmetar. Strujne stezaljke spajaju se
serijski s jednim faznim vodičem, a
naponske stezaljke na krajeve istog
faznog voda.
135
25.2.2023.
Mjerenje snage
Jalova snaga
također se može
odrediti
uporabom jednog
vatmetra čije su
strujne stezaljke
spojene na jedan
linijski vod, a
naponske između
dva preostala
voda. Time se
stvara dodatni
fazni pomak
napona od 90.
Mjerenje snage
Uporabom triju jednofaznih vatmetara za mjerenje djelatnih snaga svake pojedine faze,
može se dobiti ukupna djelatna snaga trofaznog sustava kao zbroj očitanja triju
vatmetara. Spoj je prikladan za određivanje ukupne i pojedinačnih faznih snaga kada su
izvor i trošilo u zvijezda spoju. Tada se strujni svitak spoji serijski s fazom trošila, a
naponski paralelno na fazu trošila. U praksi ponekad nije moguće primijeniti gore
navedeni način spajanja vatmetra. Razlog može biti nedostupnost nul točke trošila ili su
faze u trokut spoju. Ako je zvjezdište trošila nepristupačno, strujne stezaljke se mogu
ispravno spojiti, a naponske ne mogu. S druge strane kod trošila spojenih u trokut, kao
što su trofazni rotacijski strojevi, pristupačne su samo tri vanjske stezaljke trošila.
Naponske stezaljke se mogu spojiti ispravno, ali ne i strujne.
Budući da je uvijek omogućen pristup linijskim vodovima može se, s tri vatmetra spojena
prema slici, odrediti ukupna snaga trošila spojenog u zvijezdu ili trokut, kao zbroj očitanih
vrijednosti.
136
25.2.2023.
Mjerenje snage
Mjerenje snage
Ako je trošilo simetrično
vatmetri pokazuju jednake
vrijednosti. Mjerenje se može
izvesti i bez spajanja zajedničkih
stezaljki vatmetara na nul vod,
a i u sustavu bez nul voda, jer
sami vatmetri formiraju
umjetnu nulu (vatmetri trebaju
biti jednaki). Dakle, položaj
zajedničke točke m je
proizvoljan. Može se postaviti
bilo gdje bez utjecaja na
konačni rezultat - uvijek je zbroj m
očitanja jednak ukupnoj snazi.
137
25.2.2023.
Mjerenje snage
Ako točku m postavimo na linijski vodič (3), vatmetar postavljen na trećoj liniji, W3 će
pokazivati nulu (nema razlike potencijala između naponskih stezaljki), što znači da je
suvišan, odnosno nepotreban. Ukupnu snagu daje zbroj pokazivanja preostalih dvaju
vatmetara, pa se mjerenje može obaviti sa samo dva vatmetra. Strujni svitci spoje se
u bilo koja dva linijska voda. Točka zajedničkog potencijala postavi se na preostalom
linijskom vodu. Time je realiziran tzv. Aronov spoj odnosno metoda dvaju vatmetara.
Metoda se primjenjuje za mjerenje ukupne snage kada imamo pristup samo na tri
linijska voda. Vrijedi za simetrična i nesimetrična trošila u zvijezda ili trokut spoju, a
valjana je i u slučaju nesimetričnog izvora.
Određivanje faze i reaktivne snage u simetričnom sustavu pomoću Aronovog spoja

Iz fazorskog dijagrama faznih i linijskih napona i struja simetričnog sustava je:
138
25.2.2023.
Simetrične komponente nesimetričnog

trofaznog sustava
Elektroenergetski sustav temelji se na trofaznim mrežama i sadržava niz elemenata
kao što su generatori, transformatori, prijenosni vodovi i na kraju trošila radi kojih
se sustav i projektira.
Trošila se ne priključuju izravno na generatore, već na mrežu. U takvoj situaciji,
ovisno o pogonskom stanju, mogu u sustavu nastupiti različiti poremećaji.
U slučaju normalnog pogona sustav je simetričan i može se analizirati na samo
jednoj od faza, jer je stanje u ostalim fazama identično.
Međutim ako iz bilo kojeg razloga u fazama sustava poteku struje koje se razlikuju
po iznosu i/ili fazi sustav postaje nesimetričan.
Uzrok nesimetrije može biti posljedica nejednakih impedancija u fazama,
nejednakih EMS ili nekog kvara. Pored već navedenih načina rješavanja
nesimetričnog sustava, na raspolaganju je i analitička metoda poznata kao metoda
simetričnih komponenti.
139
25.2.2023.

trofaznog sustava

trofaznog sustava
Dakle, ako su poznate njegove simetrične komponente, nesimetrični se sustav može

odrediti iz:
140
25.2.2023.

trofaznog sustava
Jednadžbe (**) omogućuju i obratni postupak - određivanje simetričnih

komponenti za dati nesimetrični sustav. Grafički prikaz zadanog sustava simetričnih
komponenti i pripadnog nesimetričnog sustava:
IZRAVNI ili
141
25.2.2023.

trofaznog sustava

trofaznog sustava
Konačno, ako drugu jednadžbu u (**) pomnožimo sa a2, a treću sa a, slijedi:
142
25.2.2023.

trofaznog sustava
143
25.2.2023.

trofaznog sustava
144
25.2.2023.

trofaznog sustava
Razmatrali smo stanje nesimetrije napona koje se može odnositi bilo na fazne bilo
na linijske vrijednosti. Razlaganje u simetrične komponente vrijedi i za nesimetrične
struje. Naime, ako su naponi simetrični, kao posljedica nesimetrije trošila stvara se
nesimetrija struja. Obzirom na snagu u sustavu vrijedi:
• Direktni sustav ima snagu konstantnog iznosa, što je već pokazano.
• Inverzni sustav daje pulzirajuću snagu sa srednjom vrijednošću nula.
• Nulti sustav ima ne samo srednju, nego i trenutačnu snagu jednaku nuli.
Posljednje dvije tvrdnje mogu se dokazati na isti način kao i prva. Mogu se navesti
još neki posebni zaključci vezani za nultu komponentu, a već su dijelom poznati iz
prethodne analize trofaznih sustava:

trofaznog sustava
- Kako je nulta komponenta srednja vrijednost zbroja fazora originalnog
nesimetričnog sustava, bilo koja grupa fazora čiji je zbroj nula neće imati
nultu komponentu. Tako primjerice u skupu linijskih napona ili struja
trožičnoga sustava nema nulte komponente. Zbog toga se kod trošila
spojenog u trokut nulti sustav struja ne može zatvoriti u dovodnim
vodovima, ali nulte struje mogu teći unutar trokuta kao kružne struje.
- Ako je trošilo spojenu u zvijezdu bez nul vodiča, postoji nulta komponenta
faznog napona (pomak zvjezdišta radi nesimetrije trošila), ali ne mogu teći
nulte struje.
- Ako postoji nul vodič kroz njega teku nulte struje kao zbroj linijskih struja.
Pod određenim uvjetima može postojati i nulta komponenta faznih napona.
145
25.2.2023.

trofaznog sustava
Metoda simetričnih komponenata općenito se rabi za ispitivanje utjecaja nesimetričnih
impedancija, ali joj je primjena najprikladnija u ekstremnim slučajevima kada se nesimetrija
javlja zbog kratkog spoja ili prekida.
Najsnažnija neuravnoteženje u sustavu ne nastaje pri promjenama opterećenja, nego upravo
pri navedenim tipovima kvarova. Zato je metoda naročito pogodna za analizu prijenosnih
mreža, kao i rotacijskih strojeva u uvjetima kvara, kao što su primjerice jednopolni, dvopolni
i tropolni kratki spoj, dozemni spoj, kratki spoj s dozemnim spojem, prekid i dr.
Između pojedinih komponenti (d,i,0) nema međusobnog djelovanja (struje jedne
komponente izazivaju na odgovarajućoj impedanciji padove napona samo te komponente).
To znači da se za svaku komponentu može realizirati odvojeni nadomjesni krug, a onda se
krugovi kombiniraju prema vrsti kvara i ograničenjima slučaja koji se analizira.
Rad elektroenergetskog sustava karakteriziraju vrlo velike snage. Pojava navedenih
abnormalnih uvjeta može stoga biti destruktivna i izazvati velike štete, pa je njihova analiza
vrlo važna.

trofaznog sustava
Ovakvi su slučajevi u praksi dosta složeni, jer elektroenergetski sustav sadrži veći
broj generatora i transformatora u različitim izvedbama i spojevima - uzemljeni ili
ne, s nul vodom ili bez njega, spoj u zvijezdu ili u trokut, utjecaj grupe spoja trafa.
Međutim, primjenom postupaka numeričke analize na računalu, metoda
simetričnih komponenti dobiva svoj puni smisao. Njome se mogu odrediti struje
kratkog spoja u postojećim mrežama.
Isto tako metoda je važna i za planiranje mreže kako bi se odredili podaci važni za
dimenzioniranje elemenata EES-a.
146
25.2.2023.
Kompenzacija jalove snage u 3f sustavu

Jalova snaga u strujnim krugovima izmjenične struje jednostavno je neizbježna. Trošilo koje troši samo djelatnu
snagu ne postoji. Jalova snaga ne daje nikakvu korist, već samo dodatno opterećuje izvor. Dakle, ekonomično je
poduzimati mjere smanjenja jalove snage u sustavu provodeći tzv. kompenzaciju jalove snage.
Najveći broj trošila u elektroenergetskom sustavu je induktivan te se stoga kompenzacija jalove snage najčešće
izvodi spajanjem kapacitivnih trošila na mrežu. Na taj se način jalova snaga s neke vrijednosti Q1 smanjuje na
vrijednost Q2 za određenu vrijednost ΔQ (slika 5.35):

Kompenzacija kondenzatorima provodi se
spajanjem kondenzatora ili kondenzatorskih
baterija spojenih u zvijezdu ili trokut na mrežu
(slika lijevo). Kako bismo izračunali kapacitet
kompenzacijskih kondenzatora po fazi, moramo
znati jesu li oni spojeni u zvijezdu ili trokut.
a) Kompenzacijski kondenzatori spojeni u
zvijezdu
Jalova snaga koju treba kompenzirati ΔQ treba
biti poništena jalovom snagom trofaznog trošila
kapacitivnog karaktera:
147
25.2.2023.

b) Kompenzacijski kondenzatori spojeni u trokut
U ovom je slučaju napon na pojedinačnim kondenzatorima jednak linijskom naponu
te za kompenziranu jalovu snagu ΔQ vrijedi:
148
25.2.2023.
149
25.2.2023.
ROTACIJSKO (OKTRETNO) MAGNETSKO POLJE

Relativno jednostavno dobivanje rotacijskoga magnetskog polja predstavlja jednu
od najvećih prednosti koje pružaju višefazni, a posebno trofazni sustavi. Koristi se za
konstruiranje indukcionog ili asinkronog motora, kao i drugih električnih motora i
generatora. Na principu rotacijskoga polja temelji se i rad nekih instrumenata kao
što su mjerači faze, brzinomjeri (tahometri) i dr. Iako se općenito može govoriti o n-
faznom polju, od posebnog je interesa trofazno rotacijsko polje.
Trofazno rotacijsko magnetsko polje
Javlja se u generatoru - izvoru električne energije, a potrebno je za vrtnju

asinkronog električnog stroja. Danas je preko 90% svih motora temeljeno na
rotacijskom magnetskom polju. Razmotrimo najprije rezultirajuće magnetsko polje
za slučaj kada je trofazni zavoj tako vezan na zajedničku jezgru da se stvara
zajednička magnetska os svih zavoja.
OKRETNO MAGNETSKO POLJE
Trofazna struja protječući kroz namote trofaznog motora stvara magnetski tok koji rotira jednolikom brzinom.
150
25.2.2023.

Ako se tri namotaja prostorno razmaknu, svaki će od namotaja stvarati svoje
magnetsko polje, što znači da u svakoj točki prostora postoji rezultantno
magnetsko polje dobiveno vektorskim zbrajanjem polja pojedinih namotaja.
Os rezultantnog polja pomiče se duž namotaja tako da se uvijek nalazi iznad onog
faznog namotaja u kojem je struja maksimalna. Kako su namotaji postavljeni u
cilindričnu površinu rezultantno se polje okreče, pa se naziva okretnim ili
rotacijskim magnetskim poljem. Dakle, s pomoću trofazne struje dobiva se u
namotajima koji miruju magnetski tok koji rotira. Promjena smjera okretnog polja
postiže se promjenom redosljeda faza trofaznog sustava. Okretno magnetsko
polje je temelj rada električnih strojeva.
Fazna struja i1 teče kroz prvi

zavoj (ulazi u točku -1, a izlazi
iz točke +1) i obrazuje
magnetsku uzbudu prve faze
čiji je smjer određen pravilom
desnog vijka (os faze 1).
Preostale dvije struje
raspoređene su po
unutarnjem opsegu statora
tako da rezultirajuće
magnetske osi tvore kut od
120 (međusobno i u odnosu
na os faze 1). Zadani
simetrični trofazni sustav
struja:
151
25.2.2023.
Sustav stvara vlastite

magnetomotorne sile
Θ koje su
proporcionalne struji
koja ih je proizvela.
Prema relaciji (*)
stvoreni magnetski
tokovi Φ, odnosno
magnetske indukcije
(gustoće magnetskog
toka) B, bit će također
proporcionalni
uzbudnim strujama:
Razmotrit ćemo određivanje iznosa ukupnih magnetskih

indukcija u trenutku t=0 i u trenucima kada pojedine struje
imaju maksimalne vrijednosti (ta, tb, tc). Grafički prikaz tih
slučajeva na kojemu se može pratiti iznos i faza ukupne
indukcije je:
152
25.2.2023.
153
25.2.2023.
Očito je kako se apsolutna vrijednost ukupne indukcije ne mijenja, ali se njen

položaj u xy ravnini mijenja. Odredit ćemo opći analitički izraz za rezultantnu
indukciju, temeljem komponenti magnetske indukcije u xy ravnini:
154
25.2.2023.
Ukupna y komponenta je:

Kut α = ωt – 90 je kut rotacije ukupne indukcije.
Zaključak: Tri izmjenična magnetska polja prostorno zakrenuta za 120 i
međusobno vremenski pomjerena za trećinu perioda stvaraju zajedničko rotacijsko
magnetsko polje konstantne indukcije 1,5Bm koje ravnomjerno rotira konstantnom
kutnom brzinom ω.
Analizirano magnetsko polje rotira u smjeru kazaljke na satu. Za okretanje u
protivnom smjeru dovoljno je međusobno zakrenuti dvije faze. Tako se postiže
promjena smjera okretanja asinkronog motora. U tu se svrhu u električni krug
statora postavlja posebni prekidač za zamjenu krajeva dviju faza.
155
25.2.2023.
Povijesni razvoj elektrifikacije broda

• Teretni brod „Columbia“ 1880. godine. 115 žarulja.
• Teretni brod „Oregon“ porinut 1883. godine. 500 žarulja
• Danas su brodovi nezamislivi bez električnog pogona pomoćnih strojeva strojarnice, palubnih
strojeva, gospodarskih uređaja i uređaja radionice, grijanja ili klimatizacije, navigacijskih
elektroničkih i komunikacijskih uređaja, signalizacije i rasvjete. Razvoj elektrifikacije broda
može se podijeliti u više faza.
• U prvoj se na brodu koriste samo istosmjerni izvori (dinamo – generator istosmjerne struje), a
prvi je ugrađen 1880.
• Od 1896. na brodove se uvode i pričuvne akumulatorske baterije.
• U drugoj fazi, na brodovima se sve više koriste generatori izmjenične struje. Propulzija je s
parnog stroja prešla na dizelski motor, a za pomoćne strojeve se sve više koristi električni
pogon. Između dva svjetska rata (do 1940.) na brodovima glavni izvor električne energije
postaje alternator (izmjenični sinkroni generator).
Povijesni razvoj elektrifikacije broda

• Trofazni sinkroni generator od 1955. postaje izvor za razna brodska trošila. Od
1965. izvedbe velikih trofaznih sinkronih samouzbudnih kompaundnih generatora,
s vrlo brzom regulacijom napona, postaju glavni izvori električne struje svim
elektromotornim pogonima na brodu, dok istosmjerni izvor postaje pomoćni izvor
na velikim brodovima, dok je ostao osnovni na malim brodovima.
• Razvoj elektrifikacije broda pratila je i regulativa o sigurnosti u obliku standarda,
propisa i zakona: ukupna brodska električna instalacija mora biti izvedena tako da
u najtežim uvjetima plovidbe radi pouzdano i nije opasna za posadu i putnike.
• Koliko je brz razvoj elektrotehnike i elektronike vidi se iz činjenice da je proteklo
samo 125 godina od prvog broda s električnim žaruljama, preko uvođenja
brodskog električara, do toga da se brodski električar sve rjeđe javlja u posadama
suvremenih brodova. Teži se što manjem broju članova posade i što većoj
automatizaciji, što je moguće samo jakom elektroničkom i električnom podrškom
na brodovima.
156
25.2.2023.
ELEKTRIČNI KRUG BRODA

Izvori energije na brodu mogu biti: generatori, akumulatorske baterije, solarne
ćelije, električni pretvarači i priključak na kopno.
Razvod i razdiobu električne energije na brodu omogućuju kabeli. Sustav razdiobe,
ovisno u izvoru, može biti:
• za istosmjernu struju (jednovodni s upotrebom brodskog trupa kao povratnog
vodiča do 50 [V], dvovodni izolirani, trovodni),
• za jednofaznu izmjeničnu struju (jednovodni ili dvovodni),
• za trofaznu izmjeničnu struju (trovodni izoliran u sve tri faze, trovodni uzemljen
zvjezdištem s tri izolirane faze, trovodni s tri izolirane faze i nul vodom i trovodni
s tri izolirane faze i uzemljenim nul-vodom priključenim na zvjezdiše izvora).
U ovisnosti o osjetljivosti tereta, neki spojevi se ne mogu koristiti na nekim vrstama
brodova.
157
25.2.2023.

Glavna sklopna (razvodna) ploča je mjesto električnog sustava gdje se dovodi energija iz
generatora i odvodi prema trošilima izravno ili preko ostali sklopnih uređaja (pomoćne
sklopne ploče, uputnici, razdjelnici, pultovi i upravljački ormari). Sklopni uređaji sastoje
se od sklopki, pokretača, programatora, osigurača, okidača, releja, mjernih i
signalizacijskih uređaja. Postoje i elektroenergetski sustavi s više naponskih razina pa
imaju i više glavnih sklopnih ploča. Da bi se smanjile njene dimenzije koriste se i ostale
sklopne ploče – za napajanje u nuždi, grupnih uputnika, pojedinačnih uputnika,
razdjelnici snage, rasvjete i pultovi te sklopna ploča za napajanje u nuždi. Sklopna
ploča za nuždu sa sklopnim uređajima za generator u nuždi mora se nalaziti u razini
glavne palube, obično na palubi čamca za spašavanje.
Trošila na brodu mogu se podijeliti na:
• elektromotorni pogon,
• toplinska,
• rasvjetna,
• navigacijska i komunikacijska, itd.
158
25.2.2023.
GLAVNA RASKLOPNA PLOČA

Podijeljena je na polja generatora, važnih trošila i manje važnih trošila.
Polja generatora sadrže: voltmetar, vatmetar, ampermetar, frekvencmetar,
sinkronizacijske lampice, preklopku unutar regulatora pogonskog stroja,
preklopke za instrumente, kontrolne lampice za glavnu sklopku i ručicu glavne
sklopke. Na njega se dovodi energija glavnih generatora i priključak na kopno.
Polja važnih trošila (trošila uređaja strojarnice i tereta, osvjetljenje, pozicijska
svjetla, uređaji kormila, uređaji za zatvaranje pregrada, dojava požara, pumpe za
podmazivanje i rashlađivanje, radio uređaji, pumpe za pretakanje nafte, crpke
morske vode,...) sadrže: ampermetar, voltmetar, vatmetar, cos  - metar i
frekvencmetar. Imaju i ručice sklopki, prekidače i preklopke za pojedine uređaje i
trošila.
Polja manje važnih trošila (crpka hidrofora, kompresori, štednjaci, ventilacija,
sidrena vitla,...) sadrže: imaju, uz gore spomenuto, i preklopke za pojedina trošila.
GLAVNA RASKLOPNA PLOČA

Polje 1 Polje 2 Polje 3 Polje 4 Polje 5 Polje 6 Polje 7
A W f  A W f  V W A f V W A f V W A f A W f  A W f 
sinkr cos  sinkr cos  sinkr cos 

V 
60) [Hz]
440/220 (110) [V ]
transformator
Pričuvni
220 [V]
440/
Nebitna tro šila Neophodna trošila Trošila za grijanje Tro šila za rasvjetu
440 [V] 440 [V] G G G 220 [V] i navigaciju 110 [V]
Brodski Brodski Lučki Kopneni

generator generator generator priključak
159
25.2.2023.
ELEKTRIČNI STROJEVI
Palubni pomoćni strojevi - pumpe,
kompresori, kormilarski uređaj,
Trofazni sinkroni generator ELEKTRIČNI sidreno vitlo itd = asinkroni
= glavni izvor na brodu STROJEVI izmjenični, te istosmjerni motori
MOTORI GENERATORI
IZMJENIČNI ISTOSMJERNI
JEDNOFAZNI VIŠEFAZNI SERIJSKI PARALELNI KOMPAUNDNI
SINKRONI ASINKRONI KOLEKTORSKI
160
25.2.2023.
ELEKTRIČNI STROJEVI
ULAZNA IZLAZNA
ELEKTRIČNI STROJ
ENERGIJA ENERGIJA
EL. GENERATORI mehanička električna
EL. MOTORI električna mehanička
PRETVORNICI I
električna električna
TRANSFORMATORI
Glavni dijelovi rotacijskih strojeva

Svaki rotacijski stroj sastoji se od dvaju osnovnih
dijelova – statora i rotora.
Stator je mirujući dio stroja koji čine:
• kućište
• željezna jezgra – statorski paket
• namot.
Kućište stroja najčešće je izrađeno od lijevanog željeza
ili silumina. Ono štiti aktivni dio stroja i ima držače
kojima se stroj pričvrsti za podlogu.
Jezgra stroja izrađuje se od paketa željeznih limova s
utorima u koje se smješta namot. U tijelu statora mogu
se nalaziti kanali za hlađenje. Na unutarnjem dijelu
statora uočavamo zube i utore kao na slici 7.2.
161
25.2.2023.

Namot statora izrađuje se od izolirane bakrene žice ili trake i
smješta se u utore. Prema broju faza namot može biti
jednofazni ili višefazni, najčešće trofazni. Uobičajeno je da se
jedan namot sastoji od većeg broja svitaka. Jedan ili više
međusobno povezanih zavoja čine svitak.
Rotor je pokretni dio električnih rotacijskih strojeva.
Razlikujemo dvije vrste rotora:
• rotor s istaknutim polovima
• cilindrični rotor.
Najčešće se izrađuje od dinamo-limova oblika kružnih prstena,
koji mogu biti iz jednog ili više dijelova.
Rotor s istaknutim polovima sastoji se od jarma kroz koji
prolazi osovina, na kojemu su učvršćeni polovi. Polovi su
sastavljeni od polne jezgre i polnog stopala, što možemo
vidjeti na slici 7.3). Rotorski namot je koncentričan, namotan
oko polne jezgre.

Cilindrični rotor je valjkastog oblika kroz čiju os
prolazi osovina. Na tijelu rotora su uzdužni kanali –
utori za smještaj namota, kako je prikazano na slici
7.4).
Prema ulozi namoti električnih rotacijskih strojeva
mogu biti uzbudni i armaturni. U načelu se uzbudni
namoti nalaze na rotoru, a armaturni na statoru, no
to nije pravilo. Prvenstvena uloga uzbudnog namota
je održavanje magnetskog polja u stroju. Armaturni
namot priključuje se na mrežu ili se na njega
priključuju trošila. U njemu se obavlja pretvorba
mehaničke energije u električnu i obrnuto.
Zbog gubitaka u željezu i bakru električni rotacijski
strojevi moraju imati i odgovarajući sustav hlađenja.
Podrijetlo tih gubitaka je isto kao i kod
transformatora.
162
25.2.2023.
• Rotor generatora može biti: turborotor i

hidrorotor.
• Turborotor je brzohodni rotor s cilindričnim,
tj. valjkastim tijelom na kojemu se nalaze
utori. U njima je smješten uzbudni namot.
Generatori s ovakvim rotorom imaju brzinu
vrtnje 3000 min–1 (50 Hz).
• Hidrorotor je rotor s istaknutim polovima ili
sporohodni rotor. Uzbudni namot kod ovog
rotora namotan je oko polova. Generatori s
ovakvim rotorom rade se za brzine vrtnje
manje od 3000 min–1 (500 min–1, 750 min–
1, 1000 min–1).
• Sukladno tipu rotora generatori su dobili
naziv hidrogeneratori i turbogeneratori.
• Statorski namot koji još nazivamo armaturnim
namotom, najčešće je trofazni, ali može biti i
jednofazni ili dvofazni. U utore statora
smještaju se jednoslojni ili dvoslojni namoti.
Namoti mogu biti izvedeni u obliku svitaka i
štapova ili mogu biti posebnog oblika.
163
25.2.2023.
Posebnost asinkronog motora je u konstrukciji njegovog rotora. S obzirom na

konstrukciju rotorskog namota postoje dvije osnovne vrste asinkronih motora:
a) kolutni
b) kavezni.
164
25.2.2023.
https://www.youtube.com/watch?v=mq2zjmS8UMI
Istosmjerni strojevi Working Principle of DC Generator
Za razliku od sinkronih i asinkronih strojeva, kod istosmjernih je strojeva uzbudni namot smješten na statoru, a
armaturni na rotoru.
Načelna izvedba rotora i statora prikazana je na slici 7.20. Jaram s polovima predstavlja stator stroja. Polovi na
statoru sastoje se od polne jezgre i polnog stopala. Oko polne jezgre namotani su koncentrični zavoji uzbudnog
namota. Na osovini rotora nalazi se rotorski paket sastavljen od dinamo-limova. Na rotoru su utori u kojima se
nalazi armaturni namot sastavljen od svitaka čiji su krajevi spojeni na lamele kolektora.
Kolektor ili komutator je mehanički ispravljač
koji se sastoji od vodljivih lamela raspoređenih
kružno oko osovine rotora. Lamele kolektora su
međusobno izolirane. Dok se osovina rotora
okreće, po lamelama klizi jedan par ugljenih
četkica preko kojih se stroj spaja na mrežu.
Kolektor ili komutator ima dvostruku ulogu. Osim
uloge ispravljača, on ‘skuplja’ napon ili struju iz
stroja, vodi ih na stezaljke i obratno.
SINKRONI I ASIKRONI STROJEVI S OBZIROM

NA OKRETNO MAGNETSKO POLJE
Promjena smjera okretnog polja postiže se promjenom redoslijeda faza trofaznog
sustava. Rad električnih strojeva temelji se na okretnom magnetskom polju.
Dva su načina na koji se okretno magnetsko polje može upotrijebiti za pokretanje rotora.
Prvi je da se rotor izvede kao magnet (permanentni rjeđe ili elektromagnet češće).
Kod većih motora na rotor se dovodi istosmjerna struja preko kliznih koluta i namoti
rotora postaju elektromagnet.
Da bi okretno polje stalno vuklo magnet za sobom, tj. da bi se rotor okretao zajedno s
rotacijskim poljem, treba mu dati onu brzinu koju ima polje.
Drugim riječima, njegovu vrtnju treba sinkronizirati (iz grčkog, istovremen) s vrtnjom
magnetskog toka. Odatle naziv sinkroni motor (općenitije stroj – motor ili generator).
Ti motori ne polaze sami iz stanja mirovanja što predstavlja glavnu manu.
165
25.2.2023.
SINKRONI I ASIKRONI STROJEVI S OBZIROM NA

Prednost im je u tome što im se brzina vrtnje ne mijenja s opterećenjem, jer je čvrsto
vezana za brzinu vrtnje okretnog polja.
Drugi način je da se rotor izradi s namotom u obliku kaveza, npr. bakrenih štapova
vodiča koji se umeću u utore željeznog rotora.
Okretno magnetsko polje inducira u namotu kaveza struju. Kako magnetski tok
djeluje silom na vodič kojim protječe struja, rotor se okreće, slijedeći pri tome vrtnju
toka. Kako se rotor može pokrenuti iz položaja mirovanja, vrteći se sve brže i brže,
no nikad ne može postići broj okretaja toka. U tom slučaju magnetske silnice ne bi
sjekle vodiče rotora i u njima ne bi bilo inducirane struje, pa ni sile koja bi rotor
pokretala.
Broj okretaja rotora u takvih motora nije sinkron s magnetskim tokom i odatle im
naziv asinkroni motori (strojevi).
NEKI POJMOVI O ELEKTRIČNIM

STROJEVIMA
Prazan hod – nema korisnog djelovanja, trošila nisu priključena, stroj je spreman za preuzimanje
opterećenja, prijelazno stanje između motorskog i generatorskog rada. Korisnost je 0.
Pri djelomično opterećenju stroj nije potpuno iskorišten, a preopterećenje izaziva nedopušteno
veliko grijanje. Nazivno opterećenje je ono za koje je stroj izgrađen.
Kratki spoj je stanje u kojem zbog prevelikog opterećenja prestaje korisna pretvorba energije.
Razvija se velika toplina, pa se stroj treba zaštititi od KS.
Motor-generator se sastoji od jednog motora i jednog ili više generatora. Motor je u takvoj
kombinaciji izmjenični, a generatori istosmjerni. Za pogone promjenjive brzine koriste se tzv.
kaskade, u kojima su dva rotacijska stroja spojena i mehanički i električki.
Električna osovina je kombinacija dva stroja u kojoj su primarno spojeni na istu mrežu, a
sekundarni namoti električki povezani, a s ciljem postizanja podudarnosti vrtnje. Strojevi mogu
bit i specijalnih namjena, npr. tahogeneratori, selsini i amplidini.
166
25.2.2023.
TROFAZNI SINKRONI GENERATOR

Trofazni sinkroni generator na statoru ima trofazni namot s p pari magnetskih polova
raspoređenih simetrično u utorima na obodu rotora. Okretno magnetsko polje siječe
vodiče namota i inducira napon e. Rotor se okreće, jer ga pokreće pogonski stroj.
Magneti rotora su, u biti, elektromagneti i kod sinkronog generatora se uzbuđuju
istosmjernom strujom. Pošto se rotor okreće za stator će nastalo polje izgledati kao
promjenjivo te će se inducirati izmjenična sinusoidalna veličina. Struja na rotor dolazi
preko koluta i četkica s izvora istosmjerne struje. Izvor može biti akumulator (rijetko zbog
održavanja), generator istosmjerne struje (tzv. dinamo) ili se ispravlja struja s izlaznih
stezaljki statora. Opterećenje alternatora se mijenja, pa se, zbog održavanja stalnog
napona, mijenja struja uzbude. Tromost u tom procesu izaziva oscilacije napona.
Sinkrona brzina
vrtnje:
f
nS  60 
p
Asinkroni izmjenični motor

• Na brodovima je većina trošila asinkroni trofazni motor, jer su najjednostavniji i
pogonski najsigurniji. Zovu se i indukcijskim, jer se energija iz statora prenosi
elektormagnetskog indukcijom.
Postoji nekoliko izvedbi asinkronog motora. Jedan od njih je s kaveznim
(kratkospojnim) rotorom, a drugi s kolutnim (faznim) rotorom. Stator je sličan statoru
sinkronog generatora.
Motorima s kolutnim rotorom fazni namot i rotora i statora imaju jednak broj polova.
Krajevi namota spojeni su u zvijezdu, dok su počeci izvedeni na tri koluta koji su na
osovini.
Po kolutima klize četkice koje vode struju na trofazni otpornik. Njegova uloga je
postupno povećanje struje rotora, a time i statora. Nakon završenog upućivanja
otporniku otpor pada na nulu.
• Kada se stator asinkronog motora priključi na napon mreže, namotima poteče struja
koja stvara okretno magnetsko polje. Ono uzrokuje indukciju napona na rotoru.
https://www.youtube.com/watch?v=XplD4hAvXVY
DC Motor vs AC Motor - Difference between DC Motor and AC Motor
167
25.2.2023.
Asinkroni izmjenični motor

• Kada bi motor bio zakočen, događala bi se transformacija te bi motor funkcionirao
kao transformator, pa se često ovi motori nazivaju i indukcijskim motorima. Svi su
štapovi međusobno spojeni, pa inducirani napon uzrokuje protok struje. Po pravilu
lijeve ruke, Biot-Savartova mehanička sila pokušava zakrenuti rotor u smjeru
vrtnje okretnog magnetskog polja. I okretno polje želi zakrenuti rotor. Da bi
okretno polje induciralo napone u vodičima rotora, mora biti neka relativna brzina
između okretnog polja i rotora. U sinkronom stroju su ove brzine jednake, ali u
asinkronom bi pri sinkronoj brzini motor bio nesposoban za pretvorbu energije.
Svojstvo asinkronog stroja da mu brzina mora biti različita od sinkrone dalo je ima
ovoj vrsti strojeva.
• Zaostajanje rotora za okretanjem magnetskog polja statora zove se klizanje:
nS  n
s
nS
ASINKRONI MOTOR
M
Mm Momentna karakteristika trofaznog
asinkronog motora pokazuje ovisnost
momenta o n i s. U mirovanju je s=1,
Mn n=0 te je pokretni moment potreban za
MP pokretanje rotora. U pogonskoj točki
n=0 n=ns n motor prelazi iz područja zaleta i doseže
maksimum na 70-90% sinkrone brzine.
Kod većih brzina moment se naglo
M
Mm Motor Kočnica smanjuje, a kad rotor postigne zadanu
brzinu nastupa stacionarno stanje rada
motora. Pri svakom pokretanju statorski
MP namot povuče iz mreže struju KS, što
uzrokuje pad napona mreže. Cilj
s=1 s postupaka pokretanja motora je smanjiti
struju pokretanja.
168
25.2.2023.
NAČELO RADA ISTOSMJERNOG STROJA

• Mehanički je izvor
• Istosmjerni stroj je, u biti, izmjenični s četkicama koje ispravljaju
struju i istosmjernu.
ISTOSMJERNI STROJEVI
Istosmjerni stroj se izvodi s uzbudom na statoru i armaturom na rotoru. Uzbuda je
smještena na istaknutim polovima i u zračnom rasporu ispod polova stvara polje
indukcije B. U tom polju se vrti armatura, pa se u njezinim vodičima induciraju naponi.
Svaki vodič prolazi naizmjenice ispred N- i S- pola te se smjer napona induciranog u
vodiču mijenja. STATOR
Unatoč tome, na četkicama koje kližu
po kolektoru (kao po vodičima
Namot glavnog pola armature), pojavljuje se uvijek napon
Izvedba lamela
Jezgra glavnog pola
istog smjera. Kolektor koji se vrti s
rotora
četkicama koje miruju zapravo je
mehanički ispravljač struje. Kolektor
STATOR
R radi obostrano pa i mehanički pretvara

TO
Pomoćni polovi
STATOR R
O istosmjernu u izmjeničnu struju. Kada se
na četkice priključi trošilo, struja poteče
Glavni polovi
Namot
Jezgra pomoćnog i napaja trošilo. To je generatorski način
R
pomoćnog pola rada. Uzbudnim dijelom stroja naziva se
TO Neutralna zona pola onaj dio koji nosi uzbudni namot ili
O
R permanentne magnete, bez obzira da li
miruje ili se vrti. Armaturni dio nosi
namot u kojem se inducira napon. I
STATOR armatura može biti i na rotoru i na
POSTOLJE statoru.
169
25.2.2023.
ISTOSMJERNI STROJ
Istosmjerni motor ima istu strukturu kao i generator.
Ako se umjesto trošila na četkice stroja priključi vanjski izvor istosmjernog napona i
ako je napon tog izvora malo veći od napona induciranog u stroju, poteći će iz
vanjskog izvora u istosmjerni stroj struja obrnutog smjera od njegova inducirana
napona. Promjenom smjera struje promijenio se smjer sila na vodiče, smjer momenta
i smjer protoka energije: istosmjerni stroj sada troši energiju mreže te radi kao motor.
VRSTE UZBUDE:
Nezavisna i vlastita.
Vlastita (samouzbuda):
- serijska,
- paralelna,
- složena (kompaundna).
170
25.2.2023.
Pogon jednog propelera s dva propulzijska motora napajana iz dva

generatora u križnom spoju
Diesel Diesel
motor motor
Generator Generator
Motor Motor
Turboelektrični pogon s jednim propelerom

Turbogenerator
G
Brodska električna mreža
Otpor za
kočenje
Mjenjač
Motor propelera smjera vožnje Turbogenerator
171
25.2.2023.
Zaštite čeličnog trupa broda je anoda od cinka. Zaštitu metala od galvanske korozije moguće
je postići i vanjskim narinutim naponom suprotnog polariteta i jednakog ili većeg iznosa od
ukupne elektromotorne sile galvanske ćelije.
Transformatori
Transformatori su električni uređaji
koji prenose električnu energiju između
dviju zavojnica kroz koje prolazi isti
magnetski tok.
Prijenos energije s jedne zavojnice na
drugu odvija se zahvaljujući fizikalnom
načelu elektromagnetske indukcije.
Transformatori rade isključivo na
izmjeničnom naponu jer je preduvjet za
elektromagnetsku indukciju promjenjivi
magnetski tok. Transformatore u praksi
koristimo kada želimo izmjenični napon
jedne razine transformirati
u izmjenični napon druge razine, pri
stalnoj frekvenciji.
172
25.2.2023.
TRANSFORMATORI
Transformatori mogu biti energetski, regulacijski, mjerni, laboratorijski,
autotransformatori i specijalni.
Energetski transformator statička je elektromagnetska naprava koji povišava ili
snižava izmjenični napon prema načelu elektromagnetske indukcije. Ne mijenja
frekvenciju.
Energija je u idealnom slučaju očuvana, a snaga je nepromijenjena.
Primjena transformatora je velika na kopnu i na brodovima.
Transformator se sastoji od dvije zavojnice koje su električki izolirane, a povezane su
magnetnim tokom. Transformatori mogu biti bez i sa željeznom jezgrom. Za
transformatore bez željezne jezgre kaže se da su zračni transformatori i takvi se obično
koriste u elektronici, a sa željeznom jezgrom u energetici. Zavojnice se nazivaju
primarna i sekundarna. Na primarnu se narine napon koji se želi transformirati.
Vrijede transformatorske jednadžbe:
U1 N1 I1 N 2
 W1  W2  P1  P2  U1 I1  U 2 I 2  
U2 N2 I 2 N1
1. transf. jednadžba 2. transf. jednadžba
UVJETI PARALELNOG RADA

TRANSFORMATORA
Da bi transformatori mogli raditi
paralelno, moraju ispunjavati
uvjete da:
• su im jednaki prijenosni omjeri,
• su građeni za približno iste nazivne
napone,
• imaju isti satni broj i spojnu grupu,
• su im naponi kratkog spoja
približno isti i
• omjeri nazivnih snaga nisu veći od
trostruko (3:1).
173
25.2.2023.
174
25.2.2023.
175
25.2.2023.
176
25.2.2023.
177
25.2.2023.
Autotransformatori
Ovi se transformatori još nazivaju transformatori u

štednom spoju.
Njihova je posebnost što imaju samo jedan namot.
Izrađuju se u jednofaznoj i trofaznoj izvedbi. Ako
autotransformator snižava napon, tada mu kao primarni
namot služi cijeli namot, a sekundar mu je dio namota
(slika 1.25a). Povišenje napona se postiže tako da je
primar dio ukupnog namota, a sekundar predstavlja cijeli
namot (slika 1.25b). Ovaj transformator opravdava svoj
naziv jer stvarno predstavlja određenu uštedu u
materijalu.
Mjerni transformatori
U visokonaponskim postrojenjima postoji problem
mjerenja napona i struje, jer klasični mjerni instrumenti
nemaju tako široko mjerno područje, a nekim se
postrojenjima ne može pristupiti iz sigurnosnih razloga.
Taj problem se rješava s pomoću naponskih i strujnih
mjernih transformatora. Primjer mjernih transformatora
možemo vidjeti na slici 1.28. Mjerni transformatori
snižavaju vrijednosti napona i struje na razinu mjernog
opsega klasičnih mjernih instrumenata.
Točnost mjernih transformatora određena je klasom
točnosti. Klasa točnosti je apsolutna vrijednost strujne ili
naponske pogreške izražena u postotcima pri propisanom
opterećenju i primarnoj struji ili naponu, ovisno o tome
radi li se o strujnom ili naponskom mjernom
transformatoru. Pojedina klasa točnosti propisuje i
dopuštenu faznu
pogrešku izraženu u minutama.
178
25.2.2023.
Transformator za zavarivanje
Ova vrsta transformatora izrađuje se za primarni napon od 230 ili 400 V, a za
sekundarni od 70 do 80 V. Tijekom zavarivanja se na sekundaru stvara električni
luk sa strujom od 50 do 700 A. Sekundarni napon pritom pada na tridesetak
volti.
Transformator za indukcijske peći

Primar ovog transformatora nalazi se u blizini jezgre, a sekundar udaljen od
primara predstavlja kružni kanal u kojem se nalazi metal za taljenje. Kružni
kanal s metalom zapravo predstavlja jedan kratkospojni zavoj (slika 1.32).
Indukcijske peći koje rade na ovom načelu koriste se, primjerice, za taljenje
metala.
NAPRAVE ZA UKLAPANJE STRUJNIH KRUGOVA

Sklopni uređaji su, prema namjeni:
- prekidači, - sklopke,
- sklopnici, - rastavljači,
- osigurači, - pokretači,
- regulatori, - releji i dr.
Mogu biti kontaktni (s mehaničkom aktivacijom) i bezkontaktni (induktivni, kapacitivni i sl.)
te lučni i bezlučni.
Sklopke služe za uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje. Sklopnici i

kontaktori su elektromagnetske sklopke za daljinsko upravljanje trošila.
Prekidač je sklopni uređaj koji može uklapati i prekidati i nominalne i struje kratkog spoja do
svoje nazivne (uklopne i prekidne) vrijednosti. Tipkalo je uređaj koji služi za ručno
kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta ako su manje od 10 [A].
Razvodni uređaji služe za razvođenje ili grananje električnih vodiča.
179
25.2.2023.

Sklopka ima više Elektromagnetski prekidač
Mehani čki prekidač mogućih položaja (kad struja poteče kroz zavojnicu
(pritiskom na prekidač od prekidača, ali u javlja se magnetsko polje koje
mehanički se zatvara samo jednom se privuče kontakt u odgovarajući
strujni krug) može nalaziti položaj)

Konektori služe za spajanje pojedinih dijelova strujnih krugova.
Namjena releja u strujnom krugu je
upravljanje većih ranih napajanja s malim
upravljačkim signalom, odvajanje
upravljačkog dijela zbog zaštite, daljinsko
prekidanje, razdvajanje izmjeničnog i
istosmjernog dijela kruga i dr.
Tipovi releja su:
-elektromagnetski (elektromehanički),
-poluvodički,
-magnetski bezkontaktni prekidački.
Osim ovih standardnih, postoje i
vremenski releji, koji uz gornje namjene
imaju još i vremensku funkciju (npr.
kašnjenje).
180
25.2.2023.
Sklopni aparati niskog napona: Elektromagnetski releji

Elektromagnetski releji su komponente Glavni dijelovi elektromagnetskog releja:
strujnog kruga sa svojstvom 1 – kontaktna pera
2 – kontakti
upravljive sklopke. 3 – kotva
4 – magnetska jezgra
Osnovni dijelovi svakog 5 – zavojnica
elektromagnetskog releja su:
• zavojnica
• magnetska jezgra
• kotva
• opruga ili kontaktna pera
• kontakti.
Elektromagnetski releji
Sustav kontakata je pored magnetskog kruga druga važna
karakteristika releja. Glavni dijelovi sustava kontakata prikazani su
na slici:
• kontaktno pero
• kontakti
• graničnik.
Vodljivi dijelovi kontaktnog sustava su u pravilu izrađeni od bronce s
dodatcima berilija ili fosfora, ili pak mogu biti od bimetalne trake.
Kontakti su izrađeni od materijala velike električne vodljivosti,
otporni na eroziju. Materijal za kontakte najčešće je legura srebra, a
rjeđe legura zlata ili platine. Kontaktne površine obično imaju oblik
zakovice ili šiljka.
Dijelovi sustava kontakata:
S obzirom na položaj kontakata u nepobuđenom i pobuđenom 1 – kontakti
stanju, kontakti releja mogu biti: 2 – graničnik
• mirni 3 – kontaktno pero
• radni
• preklopni.
181
25.2.2023.
Polarizirani releji su istosmjerni elektromagnetski releji.

Posebnosti polariziranog releja su:
Polarizirani releji
• istosmjerni pobudni signal zadanog polariteta
• velika osjetljivost.
Na kotvu polariziranog releja trajno djeluje magnetsko polje. To
‘polarizirajuće’ magnetsko polje je polje trajnog magneta. Magnetsko
polje pobudnog signala iz zavojnice je slabo, znatno slabije nego kod
klasičnih releja. Magnetski krug polariziranih releja je složeniji od
magnetskog kruga standardnih elektromagnetskih releja. Pojedini
tipovi polariziranih releja mogu pobuditi kotvu na promjenu stanja
signalom od svega nekoliko mikrovata.
Magnetski krug polariziranog releja prikazan je na slici. Magnetski tok
stalnog magneta ΦM koji prolazi kroz kotvu grana se u dva dijela, Φ1 i
Φ2. Zbog toga se kotva nepobuđenog releja postavlja ili u krajnji lijevi
ili u krajnji desni položaj. Središnji položaj je nestabilan zbog različitosti
magnetskog otpora lijevo i desno od kotve.
Kada poteče struja kroz namote 1 i 2, stvori se jedinstveni magnetski
tok Φ u zračnom rasporu gdje se nalazi kotva. Rezultantna sila na kotvu
ovisi o:
• vrijednosti pobudne struje
• magnetnom polju stalnog magneta
• početnom položaju kotve • polaritetu pobudne struje • hodu kotve.
Reed-releji
Reed-releji (engl. reed) spadaju u posebnu vrstu releja koji se odlikuju vrlo jednostavnom
konstrukcijom. Radi se o kontaktnim perima zataljenim u staklenu cjevčicu s inertnom atmosferom,
kao što je to prikazano na slici. Kontaktna pera izrađena su od magnetskog materijala. Jedno je
učvršćeno, a drugo se može pokretati pod djelovanjem magnetskog polja. Koeficijent linearnog
rastezanja kontaktnih pera je približno isti kao kod stakla, a izrađena su najčešće od legure željeza i
nikla. Magnetsko polje ostvaruje se s pomoću zavojnice koja je namotana oko cjevčice. Uslijed
prolaska struje kroz zavojnicu, kontaktna pera se nalaze u magnetskom polju. Budući da su izrađena
od feromagnetskog materijala, namagnetiziraju se tako da jedno predstavlja N, a drugo S magnetski
pol, što dovodi do zatvaranja kontakata reed-releja.
Shematski prikaz reed-releja
1 – kontakti
2 – namot
3 – staklena cjevčica
182
25.2.2023.
Sklopnici
Sklopnik je mehanički sklopni aparat s elektromagnetskim, rjeđe pneumatskim pokretanjem
pomoćnih kontakata. Sklopnik može uklapati, voditi i prekidati struju u normalnim pogonskim
uvjetima i u određenim uvjetima preopterećenja. Nema ručnog pogona.
Prema namjeni su sklopnici svrstani u više kategorija:
Izmjenični (AC):
• AC-1, za neinduktivna ili malo induktivna trošila, otporničke peći
• AC-2, za pokretanje i reverziranje kolutnih motora
• AC-3, za pokretanje i isklapanje kaveznih motora
• AC-4, za pokretanje, reverziranje i impulsni pogon kaveznih motora.
Istosmjerni (DC):
• DC-1, za neinduktivna ili malo induktivna trošila, otporničke peći
• DC-2, za pokretanje i isklapanje porednih motora
• DC-3, za pokretanje, reverziranje i impulsni pogon porednih motora
• DC-4, za pokretanje i isklapanje serijskih motora
• DC-5, za pokretanje, reverziranje i impulsni pogon serijskih motora.
Sklopnici
Svaki sklopnik sastoji se od:
• pogonskog mehanizma za daljinsko pokretanje
• kontaktnog sustava
• mehanizma za prijenos gibanja s pogonskog mehanizma na kontaktni sustav.
Dovođenjem pobude na svitak elektromagneta, magnetskom se silom djeluje
na mehanički sustav na kojem se nalaze pokretni kontakti. Kontaktni sustav
ima glavne i pomoćne kontakte, a sklopnici za veće struje imaju i komore za
gašenje luka koji se javlja u slučaju prekidanja velikih struja. Preko glavnih
kontakata napajaju se trošila, dok pomoćni kontakti služe za upravljačke,
signalne ili neke druge svrhe. Glavni kontakti ostaju uklopljeni samo za vrijeme
trajanja pobude na pogonskom mehanizmu.
Osnovni podatci sklopnika su:
• nazivni napon
• nazivna struja
• nazivna termička struja.
Nazivna termička struja je najveća struja koju sklopnik može podnijeti tijekom
osam sati rada.
183
25.2.2023.
Nadstrujni zaštitni uređaji

U skupinu nadstrujnih zaštitnih uređaja koji se najčešće primjenjuju u niskonaponskim mrežama i instalacijama,
spadaju osigurači i instalacijski prekidači. Njihova je zadaća isklopiti štićeni dio strujnog kruga u slučaju kada
struja u određenom vremenskom periodu prelazi dopuštenu granicu.
Osigurači su zaštitne komponente u strujnim krugovima koji zaštitnu ulogu obavljaju prekidanjem strujnog kruga
u slučaju prekostruje.
Prekid strujnog kruga događa se tako da prekostruja prouzroči u određenom vremenu taljenje rastalne niti
osigurača. Rastalni niskonaponski osigurači dijele se u dva funkcijska razreda: g i a.
Razred g su osigurači za opću upotrebu, kod kojih uložak provodi struje od najmanje do nazivne i može isklopiti
struje od najmanje struje aktiviranja do struje koju nazivamo rasklopna struja.
Razred a su osigurači za pojedina područja upotrebe. Rastalni uložak trajno provodi struje od najmanje do
nazivne i može isklopiti struje veće od određenog višekratnika nazivne struje do rasklopne struje.
Prema vrsti štićenih uređaja strujnog kruga osigurače dijelimo na pogonske razrede:
• G, za opću upotrebu
• M, zaštita elektromotora, sklopnih aparata
• R, zaštita poluvodičkih komponenata
• B, zaštita postrojenja u rudarstvu.
Tip osigurača sadrži dvoslovnu oznaku funkcijskog i pogonskog razreda, npr. gG, aM, gR i slično. S obzirom na
vrijeme pregaranja osigurači mogu biti brzi i tromi.
Nadstrujni zaštitni uređaji

Brzi osigurači prekidaju struju za manje od jedne sekunde pri vrijednostima rasklopne struje 3 – 5 puta
većima od nazivne.
Tromi osigurači prekidaju struju za vrijeme ≤ 5 s uz rasklopnu struju približno 5 puta veću od nazivne.
Prema izvedbi osigurači se dijele na dva tipa:
• D osigurači koji su zaštićeni od izravnog dodira i zamjena patrone dopuštena je priučenim osobama
• NH osigurači koji nisu zaštićeni od izravnog dodira i zamjena patrona dopuštena je samo stručnim
osobama.
Postoje dvije vrste D osigurača: diazed i neozed. Neozed osigurači su manjih izmjera, manje se griju i imaju
manje gubitke.
Instalacijski prekidači u niskonaponskim mrežama reagiraju na trajna preopterećenja i na struje kratkog
spoja. Mehanizam za odvajanje kontakata može se aktivirati na dva načina. U slučaju preopterećenja
pogonska struja djeluje na bimetal koji oslobađa mehanizam za odvajanje kontakata. U slučaju struje
kratkog spoja koja je znatno veća od struje preopterećenja, mehanizam se aktivira s pomoću
elektromagneta.
Nakon isklapanja možemo opet ručno postaviti instalacijski prekidač u aktivno stanje. Pojednostavljena
skica instalacijskog prekidača prikazana je na slici na sljedećem slide-u.
184
25.2.2023.
Postoje četiri tipa instalacijskih prekidača

ovisno o struji aktiviranja:
• A-tip za struje 2 – 3 puta veće od nazivne uz
vrijeme isklapanja do 0,4 s
• B-tip za struje 3 – 5 puta veće od nazivne
• C-tip za struje 5 – 10 puta veće od nazivne
• D-tip za struje 10 – 20 puta veće od nazivne.
A-tip se koristi za vodove i mjerne
transformatore gdje je nužno isklapanje unutar
0,4 s. B-tip se koristi za zaštitu vodova i kabela,
C-tip za motore i rasvjetne sustave, a D-tip za
zaštitu transformatora, magnetskih ventila i na
mjestima gdje se pojavljuju veći strujni udari. U
praksi se najčešće koristi D-tip instalacijskih
prekidača.
Shematski prikaz instalacijskog

prekidača:
1 – kontakti
2 – opruga
3 – elektromagnet
4 – bimetal
Zaštitni uređaji diferencijalne struje

Strujna zaštitna sklopka je najpoznatiji uređaj koji spada u ovu skupinu sklopnih aparata.
Strujna zaštitna sklopka služi kao zaštita od neizravnog dodira čiji se rad temelji na načelu
diferencijalnog prekidača. Zaštita od neizravnog dodira je zaštita od dodira dijelova koji su
pod napon došli zbog kvara. Tijekom rada štićenog dijela mreže prati se zbroj struja koje
dolaze i odlaze od trošila. Kada su struje u sve tri faze jednake, vektorski zbroj struja jednak je
nuli. U tom slučaju jednak je nuli i zbroj magnetskih tokova, pa se zbog toga u sekundarnom
namotu tog transformatora ne inducira nikakav napon. Sekundarni napon u slučaju pojave
nesimetrije daje poticaj okidnom mehanizmu koji preko uklopne bravice djeluje na kontaktne
strujne zaštitne sklopke. Sklopka, osim zbog nesimetrije, proradi i zbog prekida bilo kojeg
faznog ili neutralnog vodiča.
Provjera djelovanja strujne zaštitne sklopke provodi se izazivanjem nesimetrije struja
pritiskom na ispitnu tipku T. Strujna zaštitna sklopka najčešće se koristi za isklapanje u slučaju
kvara na izolaciji u niskonaponskim mrežama tipa TN, TT i IT. Izrađuju se za napon 230/400
V~. U većini slučajeva nazivna struja sklopke je 25, 40 ili 63 A, a nazivne diferencijalne struje
su 30, 300 ili 500 mA.
U praksi prilikom primjene strujne zaštitne sklopke trebaju biti ispunjeni određeni uvjeti:
• instalacije moraju biti izvedene u skladu s tehničkim propisima
• neutralni vodič iza strujne zaštitne sklopke ne smije nigdje biti u dodiru sa zemljom ili zaštitnim vodičem
• svi vodiči koji se koriste za rad štićenog trošila, uključujući i neutralni, moraju voditi kroz sklopku
• ne smije se jednom sklopkom štititi prevelik broj trošila
• kada je zaštita ostvarena s više zaštitnih sklopki, neutralni vodiči iza njih ne smiju biti međusobno spojeni.
185
25.2.2023.
Sklopke su sklopni aparati koji služe za trajno vođenje i

uklapanje struje u normalnim pogonskim uvjetima, Sklopke
kratkotrajno mogu podnositi i uklapati struje kvara (struje
kratkoga spoja), ali ih ne mogu prekidati. Grade se
prvenstveno niskonaponske sklopke, koje se s obzirom na
pomične kontakte dijele na polužne, valjkaste, grebenaste i
paketne. U praksi u niskonaponskim instalacijama najčešće se
susrećemo s instalacijskim sklopkama u kućnim instalacijama i
grebenastim sklopkama u industrijskim postrojenjima.
Instalacijske sklopke su sklopni aparati za uklapanja u
instalacijskim krugovima u domaćinstvu. Koriste se za
uklapanje struja do nazivnih vrijednosti. Izrađuju se za nazivne
napone do 500 V i nazivne struje 2 – 25 A (slika).
Prema izvedbi instalacijske sklopke dijelimo na:
• jednopolne
• dvopolne
• grupne
• izmjenične
• križne.
Sklopke
Jednopolne sklopke spajaju se na fazni vodič kako trošilo u isklopljenom stanju ne bi ostalo pod
naponom. Dvopolne istovremeno uklapaju fazni i nul-vodič.
Grupne omogućavaju istovremeno i pojedinačno uklapanje dviju grupa trošila. Izmjenična sklopka
omogućava uklapanje jednog trošila s dvaju mjesta. Ako želimo trošilo uklapati s triju ili više mjesta,
koristimo kombinaciju križne i izmjenične sklopke. Izmjenične sklopke spajaju se bliže izvoru i trošilu,
a između njih je križna sklopka.
Grebenaste sklopke imaju višestruku primjenu za uklapanje u glavnim i pomoćnim strujnim
krugovima:
• kao motorske sklopke mogu pogonski sigurno uklapati, upravljati i pokretati trofazne i jednofazne
motore
• mogu se izvesti kao preklopka zvijezda-trokut, preklopka za reverziranje,
preklopka za motore s više brzina itd.
• u pomoćnim strujnim krugovima sastavljaju se prema željenom programu uklapanja – sklopke za
upravljačke, signalne i mjerne krugove
• sklopke, preklopke i stepenaste sklopke (npr. za transformatore i aparate za zavarivanje)
• grupne sklopke (npr. za uklapanje otpornika, grijača i rasvjete)
• zakretna tipkala s automatskim povratom.
186
25.2.2023.
Zaštita električnih trošila i instalacija

Električni udar predstavlja patofiziološki učinak koji nastaje uslijed prolaska električne struje kroz ljudsko ili
životinjsko tijelo.
Uređaj razreda 0: Uređaj čija se zaštita zasniva na osnovnoj izolaciji, što znači da ne postoji nikakva veza pristupačnih
vodljivih dijelova sa zaštitnim vodičem u fiksnom ožičenju instalacije, pri čemu se pouzdanost u slučaju osnovne
izolacije oslanja na okolinu. Ova vrsta uređaja se u Hrvatskoj ne koristi.
Uređaj razreda I: Uređaj čija se zaštita od električnog udara ne oslanja samo na osnovnu izolaciju, već uključuje
dodatnu zaštitnu mjeru na takav način da se moraju osigurati sredstva za spajanje pristupačnih vodljivih dijelova na
zaštitni vodič (uzemljenje) u fiksnom ožičenju instalacije kako pristupačni vodljivi dijelovi ne bi postali opasni na dodir,
čak i u slučaju otkaza osnovne izolacije.
Uređaj razreda II: Uređaj čija se zaštita od električnog udara ne oslanja samo na osnovnu izolaciju već uključuje
dodatne zaštitne mjere. U tu se svrhu koristi dvostruka ili pojačana izolacija gdje se ne traži zaštitno uzemljenje.
Vodljivi dijelovi izloženi dodiru i površine dijelova od izolacijskog materijala moraju se odijeliti od opasnih aktivnih
dijelova dvostrukom (pojačanom) izolacijom ili napravom sa zaštitnom impedancijom koja osigurava jednaku zaštitu.
Uređaj razreda III: Uređaj čija se zaštita od električnog udara postiže napajanjem zaštitnim malim naponom i u kojem
se ne mogu pojaviti naponi veći od zaštitnog malog napona koji iznosi 50 V izmjenično ili 120 V istosmjerno.
Karakteristike pojedinih razreda uređaja i njihove oznake prikazane su u tablici 7.2. Razredi zaštite određeni su prema
publikaciji IEC 417,a oznake razreda u skladu sa IEC 60417-2.
Zaštita od izravnog dodira

Izravni dodir je dodir dijelova opreme i instalacija koji su u normalnom pogonu pod naponom.
Zaštita od izravnog dodira ostvaruje se na više načina:
a) Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem
Izolacija treba spriječiti svaki dodir s dijelovima električne instalacije pod naponom. Izolacija dijelova pod naponom može
se ukloniti samo njezinim uništenjem. Primjer zaštite izoliranjem vidimo na slici 7.36.
b) Zaštita pregradama ili kućištima
Pregrade i kućišta moraju biti dobro učvršćeni i trajni, otporni na vanjske utjecaje. Uklanjanje pregrada i kućišta moguće je
samo s pomoću odgovarajućeg ključa i alata. Pri uklanjanju mora biti isklopljeno napajanje koje se može uklopiti tek nakon
vraćanja kućišta i pregrada u prvobitno stanje. Umetanje druge pregrade moguće je samo ako osigurava jednaku zaštitu.
Primjer zaštite pregradama vidimo na slici 7.37.
c) Zaštita preprekama
Prepreke sprečavaju slučajan dodir dijelova pod naponom slučajnim fizičkim pristupom ili slučajan dodir pri redovnoj
eksploataciji. Ne mogu spriječiti namjerno zaobilaženje.
d) Zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke
Sprečava se izravan slučajan dodir dijelova pod naponom golim rukama. Prostor dohvata ruke prikazan je na slici 7.38.
e) Dopunska zaštita uređajima diferencijalne struje – ZUDS
Ova mjera služi samo kao dopunska mjera prethodno navedenim mjerama i ne može se primjenjivati umjesto njih. Zaštitni
uređaj treba reagirati na diferencijalnu struju do najviše 30 mA. U tu svrhu se koristi strujna zaštitna sklopka.
187
25.2.2023.
Zaštita od neizravnog dodira

Neizravni dodir je dodir vodljivih dijelova koji su došli pod napon uslijed kvara.
Zaštita se provodi na sljedeće načine:
• automatskim isklapanjem napajanja
• upotrebom uređaja razreda II ili odgovarajućom izolacijom
• postavljanjem u nevodljive prostorije
• lokalnim izjednačenjem potencijala bez spajanja sa zemljom
• električnim odvajanjem.
Zaštita automatskim isklapanjem napajanja
Zaštitni uređaji moraju isklopiti dodirni napon u vremenu kako je navedeno u tablici 7.3. Struja kvara mora biti dovoljno jaka
da izazove aktiviranje zaštite koja prekida napajanje. Struja kvara zatvara se zaštitnim vodičem, stoga je važno osigurati
neprekinutost zaštitnog vodiča PE ili PEN.
Automatsko isključenje napona u TN-sustavu
Jedna točka sustava je izravno uzemljena i na nju su spojeni svi izloženi vodljivi dijelovi. Za impedanciju petlje kvara treba
vrijediti u TN-sustavu: ZS IA ≤ U0,
gdje je: ZS impedancija petlje kvara, Ω
IA proradna struja zaštitnog uređaja, A
U0 nazivni napon između faze i nule, V.
U TN-sustavima primjenjuju se dvije vrste zaštite: nadstrujna zaštita i zaštita uređajem diferencijalne struje. Kao zaštitni
uređaji nadstrujne zaštite koriste se osigurači i prekidači, a kao zaštitni uređaj diferencijalne zaštite strujna zaštitna sklopka.
Ako se primjenjuje strujna zaštitna sklopka, funkcije neutralnog i zaštitnog vodiča moraju biti razdvojene.
Automatsko isključenje napona u IT-sustavima

Posebnost IT-sustava je u tome da nijedna točka sustava napajanja nije izravno uzemljena. Izloženi vodljivi
dijelovi trošila moraju biti uzemljeni. Pri tome mora biti zadovoljena relacija: RA ID ≤ UL,
gdje je:
RA otpor uzemljivača, Ω
ID struja kvara pri prvom spoju faznog vodiča i uzemljenog dijela, A
UL dopušteni dodirni napon, V.
Struja prvog kvara nije velika jer se radi o kapacitivnoj struji odvoda. Zaštita mora reagirati unutar
dopuštenog vremena kako u slučaju pojave drugog kvara ne bi potekla velika struja prvog kvara.
Zaštitni uređaji koji se koriste u IT-sustavima su:
• kontrolnik izolacije
• nadstrujni zaštitni uređaji
• uređaji diferencijalne struje.
Uređaj za nadzor izolacije (kontrolnik izolacije) jest uređaj koji u slučaju prve pogreške daje zvučni ili
svjetlosni signal i isklapa napajanje.
188
25.2.2023.
Zaštita upotrebom uređaja razreda II ili

odgovarajućom izolacijom
Ova mjera sprečava pojave opasnog napona dodira na izloženim
dijelovima
električnih uređaja kod greške na osnovnoj izolaciji.
Zaštita se osigurava s pomoću električne opreme razreda II koja ima
dvostruku ili pojačanu izolaciju ili se radi o tvornički izrađenoj opremi s
potpunom izolacijom.
Oprema koja ima samo osnovnu izolaciju dopunski se izolira. Ako
postoje neizolirani dijelovi, oni se u tijeku postavljanja instalacije
pojačano izoliraju tako da se osigura sigurnost kao kod uređaja razreda
II.
Zaštita postavljanjem u nevodljive prostore

Namjena ove zaštitne mjere sprečavanje je istovremenog dodira dijelova različitog potencijala u
slučaju kvara osnovne izolacije dijelova pod naponom.
U takvim je prostorima dopušteno korištenje uređaja razreda 0 uz sljedeće uvjete:
• izloženi vodljivi dijelovi opreme moraju biti tako raspoređeni da u normalnim uvjetima osoblje ne
dođe u istovremeni dodir s dva vodljiva dijela ili s vodljivim dijelom opreme i bilo kojim stranim
vodljivim dijelom; razmaci moraju biti najmanje 2,5 m ili iznimno
do 1,25 m izvan prostora dohvata ruke
• u vodljivim prostorijama ne smiju se predviđati zaštitni vodiči
• električna izolacija zidova i poda na svakom mjestu mora biti najmanje 50 kΩ za nazivni napon
instalacije manji od 500 V ili 100 kΩ za nazivni napon veći od 500 V
• raspored spojeva mora biti trajan
• poduzeti mjere da strani vodljivi dijelovi ne prenose potencijal
izvan promatranog prostora.
Zaštita lokalnim izjednačavanjem potencijala bez spajanja sa zemljom
Lokalno izjednačavanje potencijala bez spajanja sa zemljom ima zadatak spriječiti pojavu opasnih
dodirnih napona.
Sve mase uređaja i strani vodljivi dijelovi moraju se spojiti vodičem za izjednačavanje potencijala.
Tako izvedeno izjednačavanje potencijala ne smije biti spojeno sa zemljom izravno ni posredstvom
izloženih ili stranih vodljivih dijelova. Ako to nije moguće, mora se primijeniti zaštita automatskim
isklapanjem napajanja.
189
25.2.2023.
Mjere osiguranja moraju garantirati da ljudi koji ulaze u prostore s lokalnim izjednačenjem potencijala nisu izloženi opasnoj
razlici potencijala.
Zaštita električnim odvajanjem
Električno odvajanje jednog strujnog kruga instalacije provodi se radi sprečavanja električnog udara uslijed dodira s
izloženim vodljivim dijelovima, koji mogu doći pod napon zbog kvara osnovne izolacije strujnog kruga. Strujni krug koji se na
ovaj način štiti mora se napajati iz izvora
koji osiguravaju galvansko odvajanje:
• transformator za odvajanje
• motor-generator s namotajima odgovarajuće izolacije.
Nazivni napon električki odvojenog strujnog kruga ne smije biti veći od 500 V.
Dijelovi pod naponom odvojenog strujnog kruga ne smiju imati zajedničku točku s drugim strujnim krugovima niti neku
točku spojenu sa zemljom.
Odvojeni strujni krugovi polažu se posebno. Shematski prikaz zaštite odvajanjem vidimo na slici.
Ako odvojeni strujni krug napaja samo jedan uređaj, izloženi vodljivi dijelovi uređaja odvojenog strujnog kruga ne smiju biti
spojeni sa zaštitnim vodičem niti masama drugih strujnih krugova. Izloženi vodljivi dijelovi više uređaja moraju biti spojeni
izoliranim neuzemljenim vodičima za izjednačavanje potencijala koji nisu spojeni sa zemljom. U slučaju kada nastanu dva
kvara na vodičima s različitim polaritetom, zaštitni uređaj mora u vremenu do 0,2 s isključiti napajanje.
7.5.4. Zaštita od izravnog i neizravnog dodira
Istovremena zaštita od izravnog i neizravnog dodira postiže se • sigurnosno malim naponom SELV
• uzemljenim sigurnosno malim naponom PELV.
Shematski prikaz SELV i PELV načela zaštite vidimo na slici 7.46.
Nazivni napon ne može prekoračiti gornju granicu od 50 V izmjenično ili 120 V istosmjerno.
Kao izvori napajanja koriste se:

• sigurnosni transformatori za odvajanje
• motor-generator odgovarajuće izolacije
• elektrokemijski izvori
• električni agregati
• elektronički uređaji kod kojih sigurnosne mjere ne dopuštaju veće napone od prethodno
navedenih.
Dijelovi pod naponom izvedeni u sustavu SELV (Safety Extra-Low-Voltage) ili PELV (Protective extra
low-voltage) moraju biti električki odvojeni od strujnih krugova viših napona. Vodiči sustava SELV i
PELV moraju biti fizički odvojeni od svih vodiča drugih strujnih krugova.
Utičnice i utikači strujnih krugova sustava SELV i PELV ne smiju biti kompatibilni s istom opremom iz
drugih sustava napona.
Priključnice ne smiju imati kontakt za zaštitni vodič.
Za strujne krugove SELV sustava vrijedi:
• dijelovi pod naponom ne smiju biti spojeni sa zemljom ili dijelovima pod naponom ili zaštitnim
vodičima koji čine dio drugih strujnih krugova
• izloženi vodljivi dijelovi ne smiju se spajati sa zemljom ili zaštitnim vodičima ili masama drugih
sustava
• ne smiju se spajati sa stranim vodljivim dijelovima.
190
25.2.2023.
Za uzemljene strujne krugove PELV vrijedi sljedeće:

• zaštita od izravnog dodira mora se osigurati pregradama ili kućištima odgovarajuće mehaničke
zaštite ili izolacijom koja izdrži ispitni napon od 500 V efektivne vrijednosti izmjeničnog napona u
vremenu od jedne minute
• zaštita od izravnog dodira nije neophodna ako je oprema u zoni utjecaja izjednačenja
potencijala i ako nazivni napon ne prelazi 25 V efektivnog izmjeničnog ili 60 V istosmjernog
napona.
Ako je u sustavu upotrijebljen napon napajanja manji od 50 V izmjenično ili 120 V istosmjerno, a
nisu ispunjeni propisani uvjeti za SELV i PELV sustav, tada se takav sustav napajanja zove mali
radni napon, FELV. Shematski prikaz je na slici 7.47.
Da bi bila ostvarena istodobna zaštita od izravnog i neizravnog dodira, mora biti ispunjeno
sljedeće:
• zaštita treba biti izvedena kako je propisano za niski napon
• utičnice i priključnice ne smiju biti kompatibilne s istom opremom drugih sustava napajanja.
Napomena
SELV – Safety extra low voltage
PELV – Protective extra low voltage
FELV – Functional extra low voltage
191

Oe2 230603 195759

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oe2 230603 195759

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

25.2.2023.

Kako je izmjenična struja funkcija vremena, za

Srednja vrijednost izmjenične struje

i (1)  i (2)  ...  i (n) 1 n

Elektrolitska srednja vrijednost

Usporedba efektivne vrijednosti, faktora oblika

Fazor rotira konstantnom brzinom ω u

Dužina vektora jednaka je maksimalnoj

POJEDINAČNA OPTEREĆENJA IZVORA IZMJENIČNE

• čisto djelatno opterećenje izmjeničnog strujnog kruga;

• čisto induktivno opterećenje izmjeničnog strujnog kruga;

• čisto kapacitivno opterećenje izmjeničnog strujnog kruga.

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeničnom strujnom

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeničnom strujnom

Utjecaj skin učinka smanjuje se

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeničnom strujnom

Djelatni (aktivni) otpor u izmjeničnom strujnom

Napon i struja su u fazi.

Induktivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

Induktivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

Napon prethodi struji.

Kapacitivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

Struja fizički ne prolazi kroz dielektrik kondenzatora, nego se elektronski omotači i

S obzirom da je riječ o izmjeničnoj struji, kondenzator se periodički puni i prazni.

Izmjenična struja je struja punjenja i pražnjenja kondenzatora, a zatvara se preko

Kapacitivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu

Neki serijski spojevi

Neki serijski spojevi

Krug se ponaša kao

Neki serijski spojevi

VIŠE RAZLIČITIH OTPORA SPOJENIH SERIJSKI

PARALELNI RLC SPOJ

IZMJENIČNE STRUJE U KOMPLEKSNOM PODRUČJU

I  1 A  I ef  1  A  i (t )  I max sin t  2 sin t

U  220e j120 V   U ef  220 V 

u (t )  U max sin t  220 2 sin t  120  

U analizi izmjeničnih mreža podrazumijeva se da je izvor s jednom frekvencijom.

Snaga na djelatnom trošilu

Kako je sin 2 = 2 · sin · cos , dobije se: Um Im

p(t )  u L (t )  i L (t )  U  I  sin 2t

Snaga na kondenzatoru je:

p (t )  U C  I C sin 2t (10.31)

Prosječna aktivna snaga je nula, a izmjene

IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

p(t )  2  U  sin t  2  I  sin(t   )

IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

Proizlazi da je i snaga periodička harmonička funkcija, ali dvostruke frekvencije (2) u

IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

Za drugi član gornjeg izraza može se

cos(2ꞏ·t – ) = cos 2··t · cos  + sin 2··t ·sin 

Uvrštavajući u integral, slijedi:

IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

IZVOD OPĆEG IZRAZA ZA SNAGU U

p = U ꞏ Iꞏ [cos 0º – cos (2ꞏ·t – 0º)] = U · I· (1 – cos 2··t)

p = U ꞏ Iꞏ [cos 90º-cos (2ꞏ·t – 90º)] = U · I· (0 – sin 2··t) = - U · I· sin 2··t

Izraz 10.30 dobiva se iz izraza 10.33 za  = -90º:

p = U ꞏ Iꞏ [cos(- 90º) - cos (2ꞏ·t + 90º)] = U · I· (0 – sin 2··t) = U ꞏ Iꞏ sin 2ꞏ·t

SNAGA IZMJENIČNE STRUJE

SNAGA U KOMPLEKSNOM PODRUČJU

SNAGA U KOMPLEKSNOM PODRUČJU

S  S  (cos   j sin  )  S  cos   j  S  sin  (10.39)

Aktivna i jalova komponenta dobivaju se razdvajanjem realnog i imaginarnog dijela