Akademik Dragoljub Mirjanić

mr Blanka Škipina
Fond časova:2+2
Fond časova:2+2+1
 POLAGANJE ISPITA?
• Urađene laboratorijske vježbe
• Položen kolokvij iz zadataka
• Položen test iz zadataka
• Usmeni ispit
Ulazni kolokvijum 5 bodova
Izlazni kolokvijum 5 bodova
I Test 20 bodova
II Test 20 bodova
Ukupono u toku semestra 50 bodova
Integralni dio ispita–pismeni i usmeni 50 bodova
 Termini testova

• Test br. 1 TEORIJA + ZADACI

27.11. u 09 h (utorak)
• Test br. 2 TEORIJA + ZADACI
22.01. u 9 h (utorak)
• Smjer: TI i GRI
• Test 1 26.11. u 11 h (ponedjeljak)
• Test 2 21.01. u 11 h (ponedjeljak)
I Test
• Kinematika
• Dinamika

II Test
• Oscilacije i talasi
• Statika i dinamika fluida
• Termodinamika
 Osnovna literatura
• PREDAVANJE:
D.Mirjanić, J.Šetrajčić:
BIOFIZIČKE OSNOVE TEHNIKE I MEDICINE
I.Janić, D.Mirjanić, J.Šetrajčić:
OPŠTA FIZIKA I BIOFIZIKA, Banja Luka
D. Raković:
OSNOVI BIOFIZIKE, Beograd
• RAČUNSKE VJEŽBE:
S.Pelemiš, B.Škipina, F.Ler
ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKE, Banja Luka, 2015.
G.Dimić, M.Mitrinović:
ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKE viši kurs D
B.Pavlović, T.Mihajlidi, R.Šašić
ZADACI IZ FIZIKE
• LAB. VJEŽBE:
J.Šetrajčić, S.Vučenović, D.Mirjanić, B.Škipina:
FIZIKA eksperimentalne vježbe (praktikum)
 SI - međunarodni sistem mjernih jedinica

Osnovna fizička veličina Osnovna SI jedinica

Naziv veličine Znak Naziv jedinice Znak

dužina l, x, r, itd. metar m

masa m kilogram kg
vrijeme, trajanje t sekunda s A  A A
električna struja I, i amper A
termodinamička Brojčana
T kelvin K vrijednost
temperatura

količina tvari n mol mol

svjetlosna jačina Iv kandela cd Mjerna

jedinica
SI PREFIKSI

Faktor Naziv Znak Faktor Naziv Znak

101 deka da 10-1 deci d

102 hekto h 10-2 centi c
103 kilo k 10-3 mili m
106 mega M 10-6 mikro μ
109 giga G 10-9 nano n
1012 tera T 10-12 piko p
1015 peta P 10-15 femto f
1018 eksa E 10-18 ato a
1021 zeta Z 10-21 zepto z
1024 jota Y 10-24 jokto y
 Fizičke veličine

• skalarne
• vektorske

Sabiranje vektora, oduzimanje vektora

Projekcija vektora
Skalarni proizvod vektora
Vektorski proizvod vektora
 Vektor položaja materijalne tačke

   
r  x  i  y  j  z  k;
   
r (t )  x (t )  i  y (t )  j  z(t )  k
 
Pomeraj tela r u konačnom vremenskom intervalu Δt jednako
je razlici vektora položaja krajnjeg i početnog položaja tela.

1
s
  
 r  r (t 2 )  r (t1 )
 r
r(t)
2

r (t  t )
 Brzina materijalne tačke

• Srednja brzina u odnosu na put u nekom

vremenskom intervalu:
s
vsr 
t
• Srednja brzina u odnosu na pomjeraj

  
 r1  r r
vsr  
t1  t t
 Brzina materijalne tačke

• Trenutna brzina u nekom trenutku se određuje

kada vremenski interval teži nuli:

 
  r dr
v  lim t 0 vsr  lim t 0 
t dt
 Vrste kretanja

• Prema obliku putanje kretanja MT:

•Pravolinijska
•krivolinijska

• Prema brzini i ubrzanju MT

•Ravnomjerna
•Jednako ubrzana
•Nejednako ubrzana
 Ravnomjerno kretanje

• Intenzitet brzine je konstantan

• Pravac i smjer brzine može biti promjenljiv
• Pređeni put u vremenskom intervalu (0, t) je lin. funkcija
t
s   vdt  vt  C
0

s  s0  vt
 Ubrzanje materijalne tačke

• Pri proizvoljnom kretanju MT vektor brzine može biti

promjenljiv
  
• Vektor promjene brzine: v  v1  v

• Vektor srednjeg ubrzanja u tački A jednak je količniku vektora

promjene brzine i vremenskog intervala
  
 v1  v v
asr  
t1  t t
 Ubrzanje materijalne tačke

• Granična vrijednost vektora srednjeg ubrzanja daje vektor

trenutnog ubrzanja:

 
  v dv
a  lim asr  lim 
t  0 t  0 t dt

 2
 dv  d r 
a v  2 r
dt dt
 Ubrzanje materijalne tačke

• Kod pravolinijskog kretanja

vektor brzine i ubrzanja imaju isti pravac (smijer je

različit ako se radi o usporenom kretanju)

pređeni put i pomjeraj imaju istu brojčanu vrijednost

a  dv / dt
v  ds / dt
 Pravolinijsko jednako ubrzano kretanje

• Zakon promjene brzine u vremenskom intervalu (0, t) je

linearna funcija:

t
v   adt  at  C
0

v  v0  at
 Pravolinijsko jednako ubrzano kretanje

• Pređeni put je kvadratna funcija vremena:

s   vdt   v0  at dt

t t

0 0

at 2
s  v0t  C
2

at 2
s  s0  v0t 
2
 Pravolinijsko jednako ubrzano kretanje

• Slobodan pad:

at 2 gt 2
s  s0  v0t  h
2 2

v  v0  at v  gt

v  2 gh
 Ubrzanje kod krivolinijskog kretanja

•Može se rastaviti na dvije međusobno normalne komponente

tangencijalno ubrzanje u pravcu tangente na putanju

(odnosno u pravcu brzine)

normalno ubrzanje u pravcu normale na putanju

(odnosno u pravcu poluprečnika krivine)
 Ravnomjerno kružno kretanje

• MT se kreće po kružnoj putanji

• Brzina je konstantnog intenziteta a promjenljivog pravca

•Kretanje MT po kružnoj liniji poluprečnika R

 Ravnomjerno kružno kretanje
•Pređeni put jednak je dužini luka ΔS=RΔθ

•Iz jednakokrakog trougla → v  v
 S
•Eliminacijom ugla → v  v
R

•Normalno ubrzanje: v2
an 
R
 Ravnomjerno kružno kretanje

v2
•Normalno ubrzanje: an 
R

•Tangencijalno ubrzanje je jednako nuli jer nema promjene

intenziteta brzine:
v dv
at  lim  0
t dt
 Kosi hitac

• Kretanje pod dejstvom zemljine teže

 Jednoliko duž x-ose

 Hitac naviše duž y-ose

• Karakteristike:

Početna brzina
 Domet hitca
Maksimalna visina
Vrijeme leta
 Kosi hitac

•Komponente početne brzine

v0 x  v0 cos 
v0 y  v0 sin 

•Trenutne brzine
v x  v0 x  v0 cos  v y  v0 sin   gt

•Pređeni put
x  v x t  v0t cos  gt 2
y  v0t sin  
2
 Kinematika rotacionog kretanja krutog tijela

•Sve materijalne tačke imaju istu ugaonu brzinu


 

t
 vektor,
 intenzitet brojno jednak promjeni ugla u jedinici vremena
 pravac – osa rotacije
 smijer pravilo desnog zavrtnja,
 jedinica rad/s
 Kinematika rotacionog kretanja krutog tijela

•Period rotacije T [s] – vrijeme za koje tijelo napravi obrt

1
•Frekvencija  [Hz] – broj obrtaja u jednoj sekundi 
T

Za period rotacije T tijelo izvrši pun obrtaj pa je ugaona brzina:

  2
    2
t T
 Kinematika rotacionog kretanja krutog tijela

• Pređeni put MT po kružnoj liniji za period ∆t jednak je

dužini luka, pa je periferijska brzina:
S R 
v  R  R
t t t

• Periferijska brzina se može predstaviti i kao vektorski proizvod:

  
v R
 Kinematika rotacionog kretanja krutog tijela

• Kod neravnomjernog rotacionog kretanja:

Intenzitet periferijske brzine se mijenja;
mijenja se i ugaona brzina i određuje se kao prvi izvod
ugaonog pomjeraja po vremenu
 d
  lim 
t dt

• Periferijsko ubrzanje nije jednako za sve MT i ima dvije

komponente: v2
o normalnu (radijalnu) an 
R

dv d d
o tangencijalnu at   R   R
dt dt dt
 Kinematika rotacionog kretanja krutog tijela

• Kod neravnomjernog rotacionog kretanja sve MT imaju

isto ugaono ubrzanje:
o smijer zavisi od priraštaja ugaone brzine
o intenzitet je definisan promjenom ugaone brzine sa
vremenom:
d

dt
• Tangencijalna komponenta ubrzanja može se izračunati i kao:

at  R
d
 R   
dt at    R