Školska godina 2009.

/2010

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Studij elektrotehnike i informacijske tehnologije

Fizika 1
Predavanje 2
Kinematika čestice

10. - 14. ožujak 2014.

Dr. sc. Nikola Godinovic

(Nikola.Godinovic@fesb.hr)
Danas ćemo raditi:
(P. Kulišić: “Mehanika i toplina”, Poglavlje 2)
q  Kinematika čestice
n  Položaj, put, pomak

n  Jednoliko pravocrtno gibanje

w  Brzina
n  Nejednoliko pravocrtno gibanje
w  Akceleracija
n  Gibanje s konstantnom akceleracijom
w  Slobodni pad
n  Princip superpozicije gibanja
w  kosi hitac

110, Fizika 1, Predavanje 2 2

Kinematika čestice
q  Mehanika je dio fizike koji proučava zakone gibanja, tj. promjenu položaja
tijela u prostoru tijekom vremena.
n  Kinematika opisuje gibanje ne razmatrajući uzroke gibanja.
n  Dinamika proučava uzroke gibanja tj. utjecaj sile i mase na gibanje, dinamika
za razliku od kinematike daje fizikalnu bit gibanja.
q  Ako su dimenzije tijela malene u odnosu na područje prostora u kojem se
tijelo giba i ako nema razlike u gibanju pojedinih dijelova tijela tada se to
tijelo može nadomjestiti jednom točkom → materjalnom točkom
(česticom) tj. gemoterijskom točkom bez dimenzija (protežnosti).

q  Pololožaj je čestice određen je njezinim radijvektorom (vektor položaja)

r r r r
r = x(t)i + y(t) j + z(t) k
q  Mirovanje je poseban oblik gibanja, tijelo miruje ako ima stalne,
nepromijenjene koordinate s obzirom na izabrani referentni sustav. U
svemiru nema točke koja apsolutno miruje pa tako ni apsolutno mirnog
referentnog sustava te tako nema ni apsolutnog već samo relativnog
gibanja odnosno mirovanja.

110, Fizika 1, Predavanje 2 3

Opis gibanja materijalne točke
r r r Pomak je promijena
Δt = t 2 − t1 Δr = r (t2 ) − r (t1 ) vektora položaja.

r
r (t1 )
Putanja je skup svih točaka kroz koje
r materijalna točka prolazi pri svom
r (t2 ) gibanju.
Put je dio putanje koji tijelo prijeđe u
određenom vremenu.
Put je skalarna veličina.

Radij vektor položaja

r
r Δr
v =
Srednja brzina Δt

110, Fizika 1, Predavanje 2 4

Razlika između pomaka i puta

put - skalar

pomak - vektor

110, Fizika 1, Predavanje 2 5

 Jednoliko pravocrtno gibanje
q  Jednoliko pravocrtno gibanje po pravcu je najjednostavnije
gibanje. Brzina ne mijenja ni svoj iznos ni svoj smjer.

0 t=t1=0 t=t2

A
B
x
s
q  Brzina je omjer prijeđenog puta i za to potrebnog vremena, v=
t .

v(t)(m/s) s(m)
Brzina je konstantna
U jednakim vremenskim razmacima tijelo
prijeđe jednake puteve. Što je brzina
s – prijeđeni put veća to je i nabig pravca, koji prikazuje
u vremenu t ovisnot prijeđenog puta o vremenu, veći.
t(s)

t(s)
110, Fizika 1, Predavanje 2 6
Neke tipične brzine
n  Rast ljudske kose 10-9 m/s
n  Pješak 1,4 m/s (5 km/h)
n  Najbrži maratonci 5,4 m/s (19 km/h)
n  Biciklist 6 m/s (20 km/h)
n  Automobil 45 m/s (160 km/h)
n  Zvuk u zraku 340 m/s
n  Točka na ekvatoru 465 m/s
n  Puščani metak 800 m/s
n  Mjesec oko Zemlje 1 000 m/s
n  Zemlja oko Sunca 3·104 m/s
n  Elektron u atomu 2·106 m/s
n  Brzina svjetlosti u vakuumu 3·108 m/s

110, Fizika 1, Predavanje 2 7

 Nejednoliko pravocrtno gibanje
q  Pri nejednolikom gibanju tijelo u jednakim vremenskim razmacima prevali
nejednake puteve.
Srednja brzina je nagib sekante na putanju
x2 − x1 između točaka A i B odnosno srednja
v=
brzina između intervala t2 i t3. Tijelo se u
s(t)(m) t2 − t1
načelu može gibati tako da ni u jednom
trenutku nema brzinu jednaku srednjoj
brzini.

Trenutna brzina (prava brzina) u danom

trenutku je jednaka nagibu tangente na
putanju u tom trenutku.
Δx dx
v = lim v = lim = = x&
Δt→0 Δt→0 Δt dt

t1 t2 t3
t(s)

110, Fizika 1, Predavanje 2 8

Grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu
q  Nagib tangente u danoj točki
krivulje koja predstavlja
ovisnost puta o vremenu je
prava ili trenutna brzina

dx
v=
dt
q  Zakrivljena krivulja ovisnosti
puta o vremenu jasno ukazuje
da se nagib tangente mijenja
od trenutka do trenutka tj. da
se brzina mijena:
n  što jasno ukazuje na
prisutnost akceleracije

110, Fizika 1, Predavanje 2 9

Trenutna brzina
Mjerač brzine pokazuje
trenutnu brzinu automobila.
Primjetite da mjerač ne
daje informaciju o smjeru
brzine.

110, Fizika 1, Predavanje 2 10

Grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu
q  Put je jednak površini ispod
krivulje ovisnosti brzine o
vremenu

q  Granična suma kad vremenski

interval teži nuli svodi se na
integral

tf
s= Δtlim
→0
∑ vxnΔtn = ∫ ti
v x (t) dt
n
n

110, Fizika 1, Predavanje 2 11

Akceleracija (ubrzanje)
q  Akceleracija ili ubrzanje je
naglost mijenjanja brzine u
vremenu, njen iznos govori za
koliki se iznos mijenja vektor
brzine u jedinici vremena u
danom trenutku (metar u
sekundi po sekundi).
r r r
r v2 − v1 Δv
a= = Srednja akceleracija
t2 − t1 Δt
r Δv x r Δv y r Δv z r
a= i+ j+ k
Δt Δt Δt
v r r r r
Δv dv r& d dx r dy r dz r m
r r
a = lim a = lim = =v= ( i + j + k)= [a! ] =
Δt→0 Δt→0 Δt dt dt dt dt dt s2
r r r
d 2 x r d 2 y r d 2 z r &&v &&r &&r
2
i + 2 j + 2 k = x + y + z trenutna akceleracija
dt dt dt
110, Fizika 1, Predavanje 2 12
Grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu
q  Nagib tangente u točki krivulje
koja prikazuje ovisnost brzine
o vremenu je akceleracija Nagib

v x (t) = v xi + ax ⋅ t

q  Ovisnost brzine o vremenu

prikazana na gornjoj slici ima u
Nagib
svakoj točci isti nagib pa je
akceleracija (donja slika)
konstantna

110, Fizika 1, Predavanje 2 13

Brzina i akcelearcija
q  Vektor brzina konstantna, crvene strelice iste po iznosu i
smjeru

q  Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, vektor brzine

stalno raste a zadržava svoj smjer - crvene strelice, a
akceleracija konstantna – plave strelice iste duljine i
smjera

110, Fizika 1, Predavanje 2 14

Grafički prikaz puta, brzine i akcleracija

110, Fizika 1, Predavanje 2 15

Gibanje s konstantnom akceleracijom
!
a = konst . gibanje konstantnom akceleraci jom
t t
t 1
v(t) = vo ± ∫ a dt = vo ± at x(t) = xo + ∫ v(t) dt = xo + ∫ (vo ± at) dt = xo + vot ± at 2
0 0 0 2

jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, a>0 jednoliko usporeno gibanje po pravcu, a<0

x,v,a x,v,a
x(t)
x(t)
x0 v(t) v0
x0 v(t)
v0 a
0
t1 t
t
110, Fizika 1, Predavanje 2 16
 Jednoliko ubrzano gibanje
Jednoliko ubrzano
Akceleracija
14
2,5 12
2 10 2
v=v0+at, v0=4m/s, a=2m/s

v(m/s)
1,5 8
v(m/s)

6
1
4
0,5
2
0 0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4
t(s)
t(s)

Jednoliko ubrzano gibanje

Brzina i akceleracija 35
paralelni vektori 30
2
25
20
s=vot+1/2 at
s(m)

15 2
10 vo=4 m/s, a=2m/s ,
5
0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4
t(s)

110, Fizika 1, Predavanje 2 17

 Jednoliko usporeno gibanje
Akceleracija Jednoliko usporeno gibanje

5
0
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4
-0,5 0

v(m/s)
-5
a(m/s2)

-1
2
-1,5 -10 v=vo-at, ,vo=4 m/s, a=2 m/s
-2 -15

-2,5 0 1 2 3 4 5 6 7
t(s) t(s)

Jednoliko usporeno gibanj e

15
10
5
s(m)

0 2
-5 s=so+vot-1/2(at ), so=5
-10 2
-15 m,vo=4 m/s,a=2 m/s
-20
0 1 2 3 4 5 6 7
t(s)
110, Fizika 1, Predavanje 2 18
Tipična ubrzanja (akceleracije)
q  Ultracentrifuga 3×106 m/s2
q  Udarena baseball loptica 3×104 m/s2
q  Gravitacijsko ubrzanje na Zemlji 9,81 m/s2
q  Naglo kočenje u autu 8 m/s2
q  Gravitacijsko ubrzanje na Mjesecu 1,62 m/s2

q  Space Shuttle Columbia ubrzava se

prema gore, u početnoj fazi svog
putovanja u orbitu. Tijekom tog
vremena astronauti u “shuttleu”
osjećaju akceleraciju od oko 20 m/
s2.

110, Fizika 1, Predavanje 2 19

 Slobodni pad
q  Slobodni pad je gibanje s konstantnim
ubrzanjem iznosa g=9,81 m/s2.

v = gt brzina koju tijelo ima

nakon što slobodno pada t vremena

1 2
h= gt put (visina) koju tijelo
2
prijedje za t vremena pri slobodnom padu

v = 2gh brzina koju tijelo

ima kad pada s visine h

110, Fizika 1, Predavanje 2 20

Primjer 1 – Prosječna brzina
q  Atletičar na treningu pretrči 50,0 metara u 8,00 sekundi, okrene se i šetnjom vrati
na početnu poziciju u 40,0 sekundi. Ako smjer trčanja uzmemo za pozitivan smjer,
odredite:
a) prosječnu brzinu trčanja,
b) prosječnu brzinu hodanja,
c) prosječnu brzinu za cijeli put,
d) prosječnu brzinu za cijeli pomak.

q  Rezultati: a) 6,26 m/s, b) –1,25 m/s, c) 2,08 m/s, d) 0 m/s.

q  Domaći rad: Ako je prosječna brzina hodanja jednaka –1,50 m/s, koliko dugo je
trebalo atletičaru da se vrati na početnu poziciju. (Rezultat: 33,3 s)

110, Fizika 1, Predavanje 2 21

Primjer 2 – “Punom brzinom naprijed”
q  Brod se pomlako kreće unutar luke (tako da ne napravi velike valove)
konstantnom brzinom od 1,50 m/s. Međutim, čim izađe iz luke na otvoreno
more, iskoristi svoje snažne motore i postigne ubrzanje od 2,40 m/s2.
a) Koliku je brzinu postigao brod nakon 5,00 s vožnje s ovim ubrzanjem?
b) Koliki je put prešao za to vrijeme?

q  Rezultat: a) 13,5 m/s, b) 37,5 m.

q  Domaći rad: Za koliko vremen brod dosegne brzinu od 10,0 m/s.
(Rezultat: 3,54 s)
110, Fizika 1, Predavanje 2 22
 Primjer 3 – Duljina uzletne staze
q  Avion u zračnoj luci ubrzava iz položaja mirovanja polazeći s jednog kraja uzletne staze,
i mora dostići uzletnu brzinu prije nego dođe do drugog kraja uzletne staze.
a) Avion a ima akceleraciju a i uzletnu brzinu vub. Kolika je minimalna duljina uzletne
staze, ΔxA, za ovaj avion? Odgovor napišite pomoću simbola.
b) Avion B ima istu akceleraciju kao i avion A, ali mu za uzlet treba dvostruko veća
brzina. Nađite ΔxB i usporedite s ΔxA.
c) Nađite minimalnu duljinu uzletne staze za avion A, ako je a=11,0 m/s2 i vub=90,0 m/s.

q  Rezultati: a) ΔxA = vub2/2a, b) ΔxB = 4 ΔxA,,c) ΔxA=368 m.

q  Domaći rad: Nađite najmanju akceleraciju potrebnu za dostizanje uzletne brzine od 45 m/
s, na stazi dugoj 92 m. (Rezultat: 11,0 m/s2)
110, Fizika 1, Predavanje 2 23
Princip superpozicije
q  Ako tijelo slijedi istovremeno dva ili više gibanja, tada je
krajnja točka koju tijelo tim gibanjem dosegne neovisna
o tome vrši li se gibanje istovremeno ili u sasvim
proizovljnom redu.

q  Gibanja duž tri međusobno okomite osi su neovisna,

gibanje duž osi x ne ovisi o gibanju duž ostale dvije osi,
y i z, i obratno.

110, Fizika 1, Predavanje 2 24

Kosi hitac (1)
q  Interaktivni primjer kosog hica (golf):
http://www.explorescience.com/activities/Activity_page.cfm?ActivityID=19

q  Utjecaj zraka na kosi hitac (balistička putanja):

Putanja 1 (zrak) Putanja 2 (vakuum)

Domet 98,5 m 177 m

Maksimalna visina 53,0 m 78,6 m
Vrijeme leta 6,6 s 7,9 s
110, Fizika 1, Predavanje 2 25
Kosi hitac (2)
Najčešće zanamo početnu y vo cosθ
! -g
brzinu v0 .
vo
r r r v0sinθ

v0 = v0 x i + v0 y j =
r r θ
= vo cosθ i + vo sin θ j
x

r r
Znamo da je akceleracija konstantna a = −g j
r r r
a = 0i − g j

110, Fizika 1, Predavanje 2 26

Kosi hitac – grafički prikaz, putanja

putanja kosog hitca

⎛ g ⎞ 2
y = ( tan θi ) x − ⎜ 2 2 ⎟ x
⎝ 2vi cos θi ⎠

110, Fizika 1, Predavanje 2 27

Zadatak za vježbu
q  Spasilački avion leti brzinom 198 km/h (=55,0 m/s) na konstantnoj visini od
500 m prema mjestu na kojem se nalazi žrtva brodoloma. Pilot treba
otpustiti kapsulu za spašavanje, tako da padne što bliže brodolomcu.
a)  Pod kojim kutem s obzirom na horizontalu pilot vidi brodolomca u trenutku

otpuštanja kapsule?
b)  Kolika je brzina kojom kapsula udari u vodu (iznos i smjer)?

Bitna ideja – princip superpozicije : gibanja

kapsule duž x i y osi neovisna, pa ih se može
razmatrati odvojeno, iako je putnja kapsule
zakrivljena.

! ! !
q  Rezultat : a) φ=48o, b) v = (55,0 m/s)i + (99,0 m/s) j , v = 113 m/s

110, Fizika 1, Predavanje 2 28

Sažetak (1)
q  Mehanika: dio fizike koji proučava zakon gibanja tijela
q  Mehanika = Kinematika + Dinamika
q  Kinematika: proučava gibanje bez obzira na uzroke gibanja i na svojstva tijela koja
se gibaju
q  Dinamika: proučava uzroke gibanja i utjecaj sile i mase na gibanje
q  Mirovanje je poseban oblik gibanja
1.  Materijalna točka
n  Materijalna točka: tijelo zanemarivih dimenzija, prikazano jednom točkom
n  Položaj materijalne točke ovosi o referentnom sustavu
n  Referentni sustav je stvar izbora (najčešće izabiremo laboratorijski sustav)
r r r
n  Radij vektorom određujemo položaj čestice ( rr = xi + yj + zk )
n  Putanja: skup svih točaka kroz koje prolazi materijalna točka koja se giba
n  Put (skalar): prijeđena udaljenost po putanji od neke početne točke
r r r
n  Pomak (vektor): promjena vektora položaja ( Δr = rB − rA )

110, Fizika 1, Predavanje 2 29

Sažetak (2)
q  Jednoliko pravocrtno gibanje. Brzina.
n  Brzina: omjer prijeđenog puta i za to potrebnog vremena, v =s t
n  U ovom primjeru brzina je konstantna
n  Položaj materijalne točke mijenja se po zakonu (x0 je početni položaj): x = xo + vt
n  Grafički prikaz(s-t dijagram):
- put je linearna funkcija vremena
- koeficijent smjera pravca ovisi o brzini
q  Nejednoliko pravocrtno gibanje. Akceleracija.
n  Smjer brzine konstantan, ali se iznos mijenja (put=pomak)
n  Srednja brzina: omjer prijeđenog puta i za to potrebnog vremenskog intervala, v = Δx Δt
Δx dx
n  Trenutna brzina: vremenska derivacija puta, v = lim v = lim = = x(
Δt →0 Δt →0 Δt dt t 2

n  Prevaljeni put: vremenski integral brzine, površina ispod krivulje v(t), s = Δlim
t →0
∑i vi Δti = ∫ v(t )dt
t 1

n  Srednja akceleracija: omjer promjene brzine i za to potrebnog vremenskog intervala, a = Δv Δt

n  Trenutna akceleracije: vremenska derivacija trenutne brzine, druga vremenska derivacija
položaja Δv dv d ⎛ dx ⎞ d 2 x
a = lim a = lim = = v( = ⎜ ⎟ = 2 = (x(
Δt →0 Δt →0 Δt dt dt ⎝ dt ⎠ dt

110, Fizika 1, Predavanje 2 30

Sažetak (3)
q  Gibanje s konstantom akceleracijom a
n  Brzina: vremenski integral akceleracije (v0 je početna brzina),
t
v = v0 + ∫ a dt = v0 + at
0

n  Položaj: vremenski integral brzine:

t
1
x = x0 + ∫ v dt = x0 + v0t + at 2
0 2

n  Brzina tijela nakon što prevali put x se gibajući se konstantnom

akceleracijom ako mu je početni položaj x0 a početna brzina v0
v 2 = v02 + 2a(x − x0 )
n  Ubrzano gibanje: akceleracija i brzina u istom smjeru
n  Usporeno gibanje: akceleracija i brzina u suprotnom smjeru

n  Slobodni pad: gibanje s konstantnom akceleracijom g=9,81 m/s

110, Fizika 1, Predavanje 2 31

Sažetak - kosi hitac (4)
q Gibanje kosog hitca čine dva neovisna pravocrtna gibanja duž osi x i y osi
n  gibanje duž x-osi je jednoliko

n  gibanje duž y-osi je jednoliko usporeno-duž uzlaznog dijela putanje a jednoliko
usporeno duž silaznog dijela putanje.
q Gibanje duž x-osi: v x (t ) = v0 cos θ → x(t ) = v0 cos θ ⋅ t

q Gibanje duž y-osi: v (t ) = v sin θ − gt → t = v0 sin θ − vrijeme uspinjanja

y 0 u
g
1 2
v0 sin θ 1 ⎛ v0 sin θ ⎞
2
v0 sin 2 θ
y (t ) = v0 sin θ ⋅ t − gt 2 y (tu ) = v0 sin θ ⋅ − g ⎜⎜ ⎟ = = H − max. visina
2 g 2 ⎝ g ⎟⎠ 2g

q Nakon što tijelo dostigne maksimalnu visinu H slobodno pada:

2
v0 sin 2 θ 1 2 v sin θ 2v0 sin θ
H= = gt → t p = o t = tu + t p = − vrijeme trajanja kosog hitca
2g 2 g g

2v0 sin θ v02 ⋅ sin 2θ

d = vo cos θ ⋅ = - domet kosog hitca
g g

110, Fizika 1, Predavanje 2 32

Pitanja za provjeru znanja
1.  Objasnite pojmove: put, pomak, prosječna brzina, prosječna
akceleracija, trenutna brzina i trenutna akceleracija. (obavezno)
2.  Objasnite princip superpozicije gibanja i primjenite ga na kosi
hitac
3.  Nacrtajte ovisnost pomaka, brzine i akceleracije za
a) jednoliko pravocrtno gibanje,
b) nejednoliko pravocrtno gibanje s konstantnom akceleracijom.
4.  Izvedite izraze za put i brzinu pri jednoliko ubrzanom gibanju po pravcu.
Kako su orijentirani vektori brzine i akceleracije pri ubrzanom, a kako pri
usporenom gibanju?
5.  Objasnite slobodni pad i nacrtajte ovisnost pomaka, brzine i akceleracije
o vremenu.
6.  Razmotrite posebne slučajeve kosog hitca: hitac u vis, horziontalni hitac i
hitac na dolje.

110, Fizika 1, Predavanje 2 33