Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Studij elektrotehnike i informacijske tehnologije

Fizika 1
Predavanje 8
Inercijalni i neinercijalni sustavi.

26. - 30. travnja 2006.

Dr. sc. Nikola Godinović
(Nikola.Godinovic@fesb.hr)
Kako izmjeriti ubrzanje vlaka pomoću
 Zašto se matematičkim  Kako bacanjem kamena
njihalom može izmjeriti možemo pokazati da se
akceleracija a ne može Zemlja rotira i izmjeriti kutnu
brzina? brzine rotacije Zemlje.

Odgovor ćemo saznati na današnjem predavanju.

110, Fizika 1, Predavanje 8 2

Danas ćemo raditi
 P. Kulišić: “Mehanika i toplina”, Poglavlje 7
 Inercijalni sustavi. Galilejev princip relativnosti
 Jednoliko ubrzani sustavi. Inercijalne sile.
 Rotirajući sustav. Centrifugalna i Coriolisova sila

Osnovna ideja:
 Do sada smo opisivali gibanje iz sustava koji miruje (laboratorijski
sustav).
 Sada ćemo promatrati gibanje iz sustava koji se giba: konstantnom
brzinom, ubrzava ili rotira.
 Cilj je pronaći vezu između kinematskih veličina u sustavima
koji se gibaju jedan prema drugom.
 Neinericjalni sustav je sustav koji se giba ubrzano s obzirom na
inercijalni sustav (sustav koji miruje ili se jednoliko giba po pravcu)

110, Fizika 1, Predavanje 8 3

 Galilejev princip relativnosti

S’ se giba konstatnom brzinom o prema S sustavu duž x-osi
v
   
F r ro r
    
r m v vo v 
vo
d ro
konst .
 dt
r  
 dv d   dv    
a ( vo v) a F ma F ma
dt dt dt
 
ro vo Galilejeve transformacije
Nema načina da ustanovimo koji sustav  
a a
miruje a koji se jednoliko giba po pravcu.
Svaki od njih možemo smatrati “apsolutno” x x v0t vx vx v0
mirnim, što znači da nema apsolutno mirnog
sustava – Galilejev princip relativnosti. y y vy vy
Galilejeve transformacije ne vrijede kad su brzine usporedive s
z z vz vz
brzinom svjetlosti – u specijalnoj teoriji relativnosti veza
izmeĎu koordinata dana je preko Lorentzovih tarnsformacija
t t
110, Fizika 1, Predavanje 8 4
Veza izmeĎu kinematičkih veličina u inercijalnom(S)
i neinercijalnom sustavu(„S)

F
   
 r (t ) ro (t ) r (t )
r
 m         
r x ( t )i y ( t ) j z ( t ) k xo (t )i yo (t ) j zo (t )k x (t )i y (t ) j z (t )k
  
 di   dj   dk  
 i j k
ro vo
dt dt dt
  
dx(t )  dy(t )  dz(t )  dxo (t )  dyo (t )  dzo (t )  dx (t )  dy (t )  dz (t )  di dj dk
i j k i j k i j k x y z
dtdt 
 dt dt   dtdt

   dt
  dtdt

   dt dtdt
  

v (t ) vo ( t ) v (t ) (t ) r (t )

 
     dv (t )   dv d  
a (t ) ao ( r)
v (t ) vo (t ) v (t ) (t ) r (t ) dt dt
 dt
 
         
a ( v) r ( v) ( r)
         
a ao a r ( r) 2v

Centrifuga lna Coriolisova
akceleraci ja akceleraci ja
110, Fizika 1, Predavanje 8 5
Inercijalne sile
 U inercijalnom referetnom sustavu opažaju se samo prave sile tj. sile koje potječu od
djelovanja okoline na promatranu česticu.
 
 Prema drugom Newtnovom zakonu u S sustavu vrijedi a F m :

 F         
a ao a r ( r) 2 v
m
 U neinercijalnom referetnom sustavu ne vrijedi drugi Newtnov (nema fizikalnog smisla
 
umjesto a uvrstiti F m

 U neinercijalnom sustavu drugi Newtnov zakon poprima oblik

         
ma F ma o m( r ) m ( r ) 2m( v )
      
sila zbog sila zbog Centrifugalna Coriolisova
akceleracije ishodišta S' kutne akceleracije S' sila sila

 Promatrač u neinercijalnom sustavu S‟ uvodi uz “pravu silu” i inercijalne sile da bi objasnio

uočeno gibanje promatrane čestice. Inercijalne sile su posljedica neinercijanosti sustava S‟ tj.
negovog ubrzanog i rotacijskog gibanja spram S sustava. Inercijalne sile (fiktivne sile) se u
sustavu S očituju kao zbiljsko djelovanje.
 Drugi Newtnov zakon i u neinercijalnom sustavu zadržava svoj oblik.

110, Fizika 1, Predavanje 8 6

Jednoliko ubrzani sustav - inercijalna sila
 Promatramo jedno te isto gibanje iz sustava S koji miruje ili se jednoliko giba po
pravcu (inercijalni sustav) i sustava S‟ koji se jednoliko ubrzava prema sustavu S
akceleracijom ai .
Za promatrača iz S‟ sustava kulica miruje.
Za promatrača iz S sustava kuglica se giba.
Vide li promatrači isti kut pod kojim se kulica
otklanja?
S‟ Može li promatrač iz S‟ sustava zaključiti da se
 sustav u kojem se on nalazi ubrzava?
ai

Da bi promatrač S‟ objasnio svoje uočavanje

mora uvesti jednu novu silu, tu silu zovemo
S
inercijalnom silom, a njen iznos za slučaj kad

se S‟ sustav ubrzava akceleracijom ai prema
inercijalnom sustavu je:

Fi mai

110, Fizika 1, Predavanje 8 7

Inercijalna sila u sustavu koji se linearni ubrzava
 Promatrač iz inercijalnog
sustava (a) uočava:

Fx T sin ma
Fy T cos mg 0

 Promatrač iz neinercijalnog
sustava (b) uočava
Fx T sin Fi 0
x
a g tg
Fy T cos mg 0
y

Fi ma

110, Fizika 1, Predavanje 8 8

Primjer 1
 Manekenka odluči krenuti na strogu dijetu i kupi vagu radi kontrole težine. U
trgovini provjeri vagu koja pokazuje da joj je težina 600 N (g=10 m/s2).
Vraćajući se kući, još jednom izmjeru svoju težinu u liftu koji se ubrzava prema
gore i sva u panici ustanovi da joj je težina sada 720 N. Kako ćete utješiti
manekenku i objasniti joj zašto nema potrebe za panikom?

 Rješenje: Lift je neinercijalni sustav, ubrzava se, i to akceleracijom 2m/s2.

110, Fizika 1, Predavanje 8 9

Primjer 2 – Domaći rad
 Kolikom silom čovjek mase 70 kg djeluje na pod lifta kada se lift a)
diže konstantnom brzinom, b) diže akceleracijom 1 m/s2 i c) spušta
akceleracijom 1m/s2.

 Rezultat: a) FN = 687 N, a) FN = 757 N, a) FN = 617 N

110, Fizika 1, Predavanje 8 10
Rotirajući sustav - centrifugalna sila

 sustav rotira konstantnom kutnom brzinom
S‟ , jer je vezan za disk
koji rotira.


F F Fcf

S S’

Promatarč iz S vidi da je opruga Za promatrača iz S‟ sustava tijelo miruje

nategnuta i da se tijelo rotira po mada je opruga nategnuta!
djelovanjem jer mu sila opruge osi-
 
rava potrebnu centripetalnu silu. Fop Fcf 0

  2      
Fop Fcp m r Fcf Fop m 2r m( r)

110, Fizika 1, Predavanje 8 11

Primjer 3
 Tijelo mase 4 kg nalazi se na horizontalnoj ploči koja može rotirati, a vezano je
za nit duljine 0,3 m koja može izdržati težinu mase 10 kg prije nego što pukne.
Koeficijent statičkog trenja iznosi 0,6. Kolika je kutna brzina ploče u trenutku
kada nit pukne?

Ftr Ftr

 Rezultat: =10,1 s-1

110, Fizika 1, Predavanje 8 12
Coriolisova sila u sustavu koji rotira
 Pogledajmo kako se giba čestica po platformi koja rotira

Da bi objasnio gibanje
koje uočava, promatrač
u sustavu S‟ uvodi 
v
inercijalu silu,
tzv. Coriolisovu silu

Gustave-Gaspard Coriolis 1835
  
Fcor 2mv Putanja lopte

Ilistarcija: http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es1904/es1904page01.cfm?chapter_no=19

110, Fizika 1, Predavanje 8 13

Primjer 4
 Čovjek na rotirajućoj platformi izbaci loptu brzinom vo iz središta vrtnje platforme
prema obodu. Polumjer platforme je R, a kutna brzina . Koliko lopta promaši
točku prema kojoj je bila izbačena? Koliki promašaj nalazi promatrač koji se
nalazi na platformi, a koliki promatrač koji stoji sa strane.

B d

R

vo
A

Rezultat: d= R2/v0
110, Fizika 1, Predavanje 8 14
Foucaultovo njihalo
 Foucaultovo njihalo (1851) je teška
metalna kugla obješene na dugačku
nerastezljivu nit (žicu).
 Prvi eskperiment napravljen na zemlji
koji je pokazao da se Zemlja okreće ( ne
astronomski eksperiment)
 Zbog Coriolisove sile, odnosno rotacije
Zemlje, ravnina njihala se zakreće, na
Sjevernoj polutki u smjeru kazaljke na
satu a na južnoj u smjeru suprotno od
kazaljke na satu.

J. B. L Foucault

110, Fizika 1, Predavanje 8 15

Efekti inercijalnih sila na Zemlji
  
• Corriolisova sila odgovorna za pojavu cikolne i anticiklone Fcor 2mv




Ciklona Anticiklona

110, Fizika 1, Predavanje 8 16

Sažetak (1) - Inercijalni i neinercijalni sustavi
 Inercijalni sustavi. Galilejev princip relativnosti
 Vektore položaja, brzine i akceleracije materijalne točke ovise o izboru referentnog sustava, pa se
mijenjaju s prelaskom iz jednog sustava u drugi.
 Inercijalni sustav: koordinatni sustav u kojem vrijede Newtonovi zakoni.
 Ako je sustav S inercijalan, tada je inercijalan svaki drugi sustav S’ koji u odnosu prema njemu miruje
ili se giba jednoliko po pravcu.

 Promatrajmo dva inercijalna sustava S i S’ koji se jedan prema drugom gibaju konstantnom brzinom v0
. Tada vrijede Galilejeve transformacije (tj. veza izmeĎu veličina u sustavu S i S‟):
 
a a
x x v0t v x v x v0
y y vy vy
z z vz vz
t t
   
 Drugi Newtonov zakon u oba inercijalna sustav ima isti oblik: F m a ma F
 Najvažniji zaključak: Osnovni zakoni fizike jednaki su u svim inercijalnim sustavima, tj. u
sustavima koji se gibaju stalnom brzinom (neubrzano) jedni prema drugima.
 Galilejev princip relativnosti (vrijedi u klasičnoj mehanici): nema apsolutno mirnog sustava, jer ni na koji
način ne možemo ustanoviti koji sustav miruje, a koji se jednoliko giba.

110, Fizika 1, Predavanje 8 17

Sažetak (2) - Inercijalni i neinercijalni sustavi
 Jednoliko ubrzani sustavi. Inercijalne sile
 Promatrajmo dva inercijalna sustava S i S’ koji se jedan prema drugom gibaju

konstantnom akceleracijom a0 . Tada vrijede transformacije:
x' x vt at 2 2 vx vx v0 a0t ax ax a0
 U S’ drugi Newtonov zakon ima formalno isti oblik ako uvedemo inercijalnu (fiktivnu)
silu Fi koja nastaje zbog neinercijalnosti sustava:
    
ma F Fi Fi ma0
 Razmotriti primjer dizala koje se: a) diže kontantnom brzinom prema, b) diže
konstantnom akcelacijom i c) spušta konsntantom akceleracijom!
 Rotirajući sustav. Centrifugalna i Coriolisova sila.
 Inercijalna sila koja djeluje na tijelo u rotirajućem sustavu zove se centrifugalna sila. Po
iznosu je jednaka centripetalnoj sili, ali je suprotnog smjera:
  2 
Fcf Fcp m r
 Kada se tijelo giba, s obzirom na rotirajući sustav, nekom brzinom v , tada na nj uz
centrifugalnu silu, djeluje i Coriolisova sila, dana izrazom:   
FC 2mv
 Ukupna inercijalna sila u rotirajućem sustavu je vektorski zbroj centrifugalne i
Coriolisove sile:   
Fi Fcf FC

110, Fizika 1, Predavanje 8 18

Pitanja za provjeru znanja
1. Što su inercijalni sustavi? Što kaže Galilejev princip
relativnosti? (obavezno)
2. Što su inercijalne sile? Koliki je iznos i kakav je smjer
inercijalnih sila koje se pojavljuju u jednoliko ubrzanom
sustavu i rotirajućem sustavu u kojem a) tijelo miruje i b) tijelo
se giba određenom brzinom s obzirom na rotirajući sustav?
(obavezno)
3. Napišite i objasnite Galilejeve transformacije.
4. Objasnite što su inercijalne sile. Izvedite izraze za inercijalnu silu u
jednoliko ubrzanom sustavu i za centrifugalnu silu. Diskutirajte slučaj
dizala koje se giba vertikalno prema gore i prema dolje: a) konstatnom
brzinom i b) akceleracijom.
5. Što je Foucaultovo njihalo.
6. (*) Izvedite izraz za inercijalne sile u rotirajućem sustavu u kojem se
tijelo giba odreĎenom brzinom s obzirom na rotirajući sustav.
(Coriolisova sila)?

110, Fizika 1, Predavanje 8 19