Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-?

Stranica: 1 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

Mjerenje izmjeničnih napona

Priprema za vježbu:
Proučite definiciju srednje i efektivne vrijednosti za izmjenični signal te pojam True RMS na instrumentima.

Uvod:
Oscilogram izmjeničnog valnog oblika signala može se opisati tjemenom vrijednošću Xm i periodom T
odnosno, frekvencijom f. Promotrimo li jednu periodu izmjeničnog signala, na valnom obliku možemo
pronaći samo dva tipa karakterističnih točaka: točke prolaza kroz ništičnu vrijednost (tzv. nul-točke) i vršne
točke (tjemene vrijednosti). Tjemena vrijednost ne karakterizira signal u smislu pohranjene energije, već je
od interesa samo iznimno, npr. kod visokih napona za prosudbu opasnosti od proboja izolatora i sl. Stoga
se uvodi pojam srednje vrijednosti apsolutnih trenutnih iznosa koju nazivamo elektrolitička srednja
vrijednost (često kolokvijalno skraćeno srednja vrijednost) i pojam efektivne vrijednosti. Signal se
redovito karakterizira efektivnom vrijednošću te je ona u mjerenjima od interesa. Međutim, kako je ovisno o
vrsti i tipu uporabljenih instrumenta njihov odziv često na elektrolitičku srednju vrijednost signala, pri pojavi
izobličenja nastaje sustavna pogrješka mjerenja efektivne vrijednosti o kojoj treba voditi računa.

Objašnjenja pojmova:
Elektrolitička srednja vrijednost Xse predstavlja modul površine ispod matematičke funkcije kojom je opisan
promatrani signal, te odgovara istosmjernoj komponenti punovalno ispravljenog izmjeničnog signala. Ako je
naponski signal sinusnog valnog oblika u(t) = Um·sin(ωt), tada mu je srednja vrijednost Us jednaka ništici, a
elektrolitička srednja vrijednost iznosi:
T
1 U m 2π 2⋅U m
U se = ⋅∫ |u(t )|⋅dt= ⋅∫ |sin( φ)|⋅dϕ= (1)
T 0 ω⋅T 0 π
Praktički važni efekti izmjeničnih struja razmjerni su kvadratu struje pa mjerni instrumenti redovito mjere
efektivne vrijednosti. Efektivna vrijednost je ona vrijednost izmjeničnog signala koja stvara toplinski učinak
na djelatnom teretu jednak onome sa čistim istosmjernim signalom. Za sinusni valni oblik napona ona je:

√ √
T U 2
2π
Um
1
⋅∫ u 2 ( t )⋅dt= ⋅∫ sin 2 ( φ )⋅dϕ= (2)
m
U=
T 0 T 0 √2
Svi su instrumenti na izmjeničnom području (ACV, ACI) redovito umjereni za efektivne vrijednosti, od kojih
neki imaju odziv na tzv. stvarnu efektivnu vrijednost (s oznakom engl. True RMS), dok neki imaju odziv na
elektrolitičku srednju vrijednost. Značajna razlika u pokazivanju tih dvaju tipova instrumenata nastupa u
slučaju kad signal nije sinusnog valnog oblika, nego sadrži više harmoničke komponente, odn. izobličenje.
Pokazivanje voltmetra s odzivom na elektrolitičku srednju vrijednost jest ξ·Use, gdje konstanta ξ predstavlja
faktor oblika i odgovara omjeru efektivne i elektrolitičke srednje vrijednosti, a za sinusni valni oblik napona
iznosi:
U π
ξ 0= = =1 , 111 (3)
U se √8

Mjerenje nesinusnih napona takvim instrumentom izaziva značajnu pogrješku, koja iznosi:
U V −U ξ 0⋅U s e −ξ⋅U s e ξ0 −ξ
p= = = , (4)
U ξ⋅U s e ξ

gdje je UV izmjerena vrijednost, a U efektivna vrijednost tog napona. Instrument s odzivom na efektivnu
vrijednost može mjeriti signale koji u svom sastavu imaju više harmoničke članove. Primjerice, mjereći
napon opisan matematičkim funkcijom u(t) = Um1·sin(ω1t) + Um2·sin(ω2t + φ), on će pokazati:
 Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 2 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

√( ) (√ )
2 2
U m1 U m2
U= + (5)
√2 2

Međutim, ukoliko na instrumentu ne postoji funkcija mjerenja AC+DC, pogrješka može nastati prilikom
mjerenja izmjeničnog signala u(t) = Um·sin(ωt) + UDC koji posjeduje i istosmjernu komponentu. Pritom, iako
je efektivna vrijednost takvog naponskog signala:

√( )
2
Um
U= +U , (6)
2
√2 DC

u njezino mjerenje neće ući njegova istosmjerna komponenta UDC. Valja napomenuti da za takve signale
definicija faktora oblika ξ ima smisla samo za izmjeničnu komponentu, dok UDC lako možemo detektirati
mjerenjem na istosmjernom području ili osciloskopom.

Frekvencijsko ograničenje instrumenta

Osim na valni oblik, prilikom mjerenja valja pripaziti i na značajku instrumenta u pogledu frekvencijskog
ograničenja. U specifikacijama instrumenata je za izmjenična mjerna područja redovito iskazana najniža
frekvencija fd i najviša frekvencija fg, odnosno, omeđen je frekvencijski pojas unutar kojeg mu naznačena
granična pogrješka sigurno neće biti premašena. Taj pojas se na sl. 1 odnosi na frekvencijski odziv za
sinusni valni oblik, prikazan crvenom krivuljom.
Izvan naznačenog frekvencijskog pojasa pogrješka pU nije poznata. Instrument se u slučaju potrebe može
podvrći ispitivanju te ga se, temeljem korekcijskih krivulja, može koristiti i izvan tog pojasa. Takvim
ispitivanjem određuje se frekvencijski odziv instrumenta odnosno, omeđuje novi frekvencijski pojas unutar
kojeg on može raditi s nekom većom, još prihvatljivom, ali poznatom pogrješkom.

Sl. 1 Pogrješke uslijed frekvencijskog ograničenja instrumenta s naznačenim graničnim frekvencijama (crveno);
pogrješke iskazane plavom bojom odnose se na instrument kojeg je odziv na elektrolitičku srednju vrijednost

Krivulje koje su na sl. 1 prikazane plavom bojom prikazuju pogrješke zbog faktora oblika za pravokutni
napon simetričnih i asimetričnih poluvalova. Takvi slučajevi bit će obrađeni u sklopu pokusa na ovoj
laboratorijskoj vježbi.
 Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 3 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

ZADATCI ZA PRIPREMU VJEŽBE

Riješite zadatke:
1. Digitalni voltmetar V1 s odzivom na elektrolitičku srednju vrijednost i voltmetar V2 s odzivom na
efektivnu vrijednost (oznake TRMS) priključeni su na izvor izobličenog izmjeničnog napona. Koliki je
faktor oblika  tog napona, ako je voltmetrom V1 izmjereno 6,52 V, a voltmetrom V2 6,16 V?
2. Napon u(t) = 25,6·sin(314t) + 4,3·√2 + 11,2·cos(314t) V mjeren je digitalnim multimetrom s odzivom na
efektivnu vrijednost, s pomoću funkcije AC + DC na izmjeničnom području. Zatim je mjerenje ponovljeno
istim multimetrom na istosmjernom području. Kolika je očekivana apsolutna razlika između rezultata
dobivenih u prvom i drugom mjerenju, zanemarivši pogrješku instrumenta?

POKUSI
Mjerenje izmjeničnog napona
 Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 4 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

Opis vježbe:
Cilj vježbe jest mjerenje efektivne vrijednosti napona izmjeničnog valnog oblika dobivenog generatorom
signala. Mjerenje se obavlja voltmetrom s odzivom na elektrolitičku srednju vrijednost (V2) i voltmetrom s
odzivom na efektivnu vrijednost (V1). Testni naponski signali iz generatora imaju sinusne i nesinusne valne
oblike s mogućnošću dodavanja istosmjerne komponente. Promjenom frekvencije sinusnog signala odredit
će se i odziv u frekvencijskoj domeni te kvantificirati njezin utjecaj na pokazivanje instrumenta.

Mjerna oprema i shema spoja:

Oznak Uređaj Opis
a
V1 Keysight 34461A Digitalni voltmetar, mjerno područje 10 V
V2 UNI-T UT60A Digitalni voltmetar s 3½ znamenke, mjerno područje 4 V
G, DO Keysight EDUX1002G Izvor izmjeničnog napona (ugrađen u osciloskop) i osciloskop

Sl. 2 Shema spoja za mjerenje izmjeničnog napona

Sl. 3 Način spajanja instrumenata prema priloženoj shemi

Radna uputa:
1. Uočite opisane elemente na vježbi i spojite mjerni sklop prema sl 2. Za povezivanje generatora signala
(osciloskopa) G s voltmetrom V1 koristite suosni kabel zaključen s jedne strane BNC konektorom, a s
 Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 5 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

druge tzv. "banana" utikačima (crveni i crni). Za spajanje voltmetra V2 paralelno voltmetru V1 koristite
obične kabele s "banana" utikačima.

2. Uključite instrumente. Postavke voltmetara V1 i V2 neka su:

V1 → Mjerno područje: ACV; Range: 10 V
V2 → Mjerno područje: ACV; Range: 4 V

Napomena 1: Uočite da je u ovim pokusima voltmetar V1 referentni instrument, a voltmetar V2

instrument na kojem će biti uočljiva pogrješka uslijed utjecaja valnog oblika i frekvencije testnog
signala.

POKUS A: Utjecaj valnog oblika napona na mjerenje efektivne vrijednosti

3. Uključite osciloskop DO i aktivirajte izlaz generatora signala s pomoću tipke WAVE GEN (tipka će
zasvijetliti plavom bojom). U izborniku odaberite Settings → Default Wave Gen, a zatim se tipkom
Back vratite u osnovni izbornik te postavite sinusni valni oblik, frekvenciju signala 50 Hz i amplitudu
signala 5 V (na osciloskopu prikazano kao 10 V pp, engl. peak to peak). S pomoću tipke WAVE GEN
ponovo aktivirajte izlaz generatora (tipka će zasvijetliti plavo).
4. Pritiskom na gumb kanala 1 (svjetli zeleno) namjestite postavku veze (Coupling) na “DC“. Odaberite
opciju Probe (mjerna sonda) te odaberite omjer 1:1. S pomoću regulacijskih gumba Horizontal i
Vertical namjestite raster vremenske osi na 5 ms/div, odnosno raster naponske osi na 2 V/div (div je
skraćenica od division, a znači podjeljak ili dio skale).
5. Uzevši u obzir postavljene vrijednosti na generatoru signala, računski odredite efektivnu vrijednost
napona Urač te očitajte i zabilježite referentni napon UV1 i napon UV2.
6. Na izborniku generatora namjestite simetrični pravokutni napon amplitude 3,5 V (na osciloskopu 7 V pp) i
frekvencije 50 Hz. Skicirajte namješteni valni oblik napona, računski mu odredite efektivnu vrijednost
Urač te očitajte i zabilježite referentni napon UV1 i napon UV2.
7. Izračunajte relativne pogrješke pV2 voltmetra V2 za testirane valne oblike te ih upišite u tablicu 1.
8. Funkcijom Offset dodajte pravokutnom naponu iz točke 6. istosmjernu komponentu iznosa 3,5 V.
Skicirajte namješteni valni oblik napona, računski odredite i zabilježite efektivnu vrijednost Urač te
referentni napon UV1 i napon UV2. Izmjerite istosmjernu komonentu napona koristeći funkciju DCV na
volmetru V1 (Range: 10 V) odnosno, pritiskom na plavi gumb na voltmetru V2. Zabilježite pripadna
pokazivanja UV1 i UV2 te s pomoću njih izračunajte efektivnu vrijednost U promatranog signala.
9. Na izborniku generatora namjestite napon sinusnog valnog oblika s amplitudom 5 V (na osciloskopu
10 Vpp) i frekvencijom 50 Hz te mu funkcijom Offset dodajte istosmjernu komponentu iznosa 3 V.
Ponovite postupak iz točke 8, mjereći i istosmjernu komponentu napona koristeći funkciju DCV na
volmetrima V1 i V2. Zabilježite pripadna pokazivanja UV1 i UV2 te s pomoću njih izračunajte efektivnu
vrijednost U promatranog signala.

točka Tablica
signal 1. Mjerenje efektivne
Uračvrijednosti
/V različitih
UV1/V valnih oblika
UV2/V pV2 /%
 Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 6 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

5. Upp = 10 V, f = 50 Hz sin.

6. Upp = 7 V, f = 50 Hz prav.

područje ACV
Upp = 7 V, f = 50 Hz prav.
8. područje DCV
+ UDC = 3,5 V
U /V

područje ACV
Upp = 10 V, f = 50 Hz sin.
9. područje DCV
+ UDC = 3 V
U /V

Napomena 2: Instrumente ostavite uključene, a mjerni krug ne raspajajte!

POKUS B: Mjerenje frekvencijskog ograničenja instrumenta

10. U izborniku osciloskopa odaberite Settings → Default Wave Gen, a zatim se tipkom Back vratite u
osnovni izbornik te postavite sinusni valni oblik, frekvenciju signala 50 Hz i amplitudu signala 5 V (na
osciloskopu prikazano kao 10 Vpp). Izmjerite i zabilježite napone UV1 i UV2 te izračunajte relativnu
pogrješku pV2 voltmetra V2 u toj mjernoj točki. Tipkom WAVE GEN ponovo aktivirajte izlaz generatora
(tipka će zasvijetliti plavo).
11. Izračunajte i zapišite napone UV2 koji bi, u odnosu prema referentnom naponu UV1 pri frekvenciji 50 Hz,
odgovarali pogrješkama navedenim u tablici 2.
12. Pritiskom tipke Frequency aktivirajte regulaciju frekvencije testnog signala, te je gumbom Entry
postupno povećajte sve dok se očitanje na voltmetru V2 poklopi s naponom proračunatim za njegovu
pogrješku ‒0,5 % u tablici 2.
Napomena 3: za finu regulaciju frekvencije koristite opciju Frequency Fine.
Zabilježite frekvenciju u pripadnoj mjernoj točki te, povećavajući frekvenciju, nastavite postupak i za
ostale vrijednosti izračunate i upisane u tablici 2.
Tablica 2. Mjerenje frekvencijskog odziva voltmetra
f /Hz UV1 /V UV2 /V pV2 /%
50
‒0,5
‒1,0
‒1,5
‒2,0

13. Skicirajte frekvencijsku ovisnost pogrješke voltmetra V2 na dijagramu pV2 = f(f).

14. Isključite izlazni napon generatora tipkom WAVE GEN, isključite osciloskop DO, voltmetar V1 i
voltmetar V2. Rastavite mjerni spoj.

Zadatci:
1. Koji je uzrok odstupanja u pokazivanju voltmetara V1 i V2 u točki 5, pokusa A?
 Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 7 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona

2. Kakav zaključak možete izvesti u pogledu odziva instrumenata u mjerenju pod točkom 6, temeljem
pokazivanja voltmetara V1 i V2 i efektivne vrijednosti Urač dobivene matematičkim putem? Kolika je
elektrolitička srednja vrijednost Use tog napona?
3. Uočavate li u točkama 8 i 9 pogrješku u pokazivanju instrumenata na području ACV s obzirom na
postojanje istosmjerne komponente u promatranom signalu? Može li se instrumente iskoristiti za
mjerenje stvarne efektivne vrijednosti i na koji način?
4. Može li se odrediti faktor oblika ξ za signal kojeg je valni oblik nesinusan?
5. Zadovoljava li voltmetar V2 u pokusu B iskazane specifikacije u pogledu frekvencijskog opsega pri
mjerenju izmjeničnog napona sinusnog valnog oblika?
6. Koja je najveća dopuštena frekvencija sinusnog napona ako, uslijed frekvencijskog ograničenja
instrumenta V2, toleriramo njegovu pogrješku do 2 %?
Mjerenja u elektrotehnici - laboratorijske vježbe 2022. Grupa: L-? Stranica: 8 od 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG

Vježba 5: Mjerenje izmjeničnih napona