Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Elektrotehniki sustavi i tehnologija

Doc.dr.sc. Ivan Leniek

Mjerni transformatori
Zavod za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja
Zavod za visoki napon i energetiku
Primarni elektromagnetski laboratorij
Laboratorij za visoki napon
Ak. god.: 2012/2013

Mjerni transformatori

Sadraj
Uvod
Idealni i realni mjerni transformator
Vektorski dijagram
Pogreka mjernih transformatora
Induktivni naponski mjerni transformator
Strujni mjerni transformator
Mllinger-Geweckeov dijagram
Strujni komparator

Elektrotehnika mjerenja

Mjerni transformatori

Uvod
Nadzor, upravljanje i zatita elektrinih postrojenja, mrea i ureaja zahtjeva
mjerenje raznih elektrinih veliina struje, napona, snage, energije, frekvencije,
faznog pomaka itd.
Veliine veih vrijednosti nije mogue mjeriti izravno, pa se tad upotrebljavaju mjerni
transformatori koji mjerene napone i struje svode na vrijednosti prikladne za
mjerenje.
Prednosti mjernih transformatora
Normirane transformirane vrijednosti (struje od 1 A ili 5 A, naponi od 100 V, 200 V,
100/3 V ili 200/3 V)
Izoliranje mjernih instrumenata od visokih napona u mjernome krugu
Prostorna udaljenost mjernih instrumenata i ureaja od mjernoga strujnog kruga, ime
se ujedno sprjeava utjecaj esto snanih magnetskih i elektrinih polja na rad
ureaja
Posebnim izvedbama mjernih transformatora zatiuju se mjerni instrumenti i ureaji
od tetnoga dinamikog i termikog uinka struja kratkog spoja u mjerenome strujnom
krugu
Galvansko odvajanje strujnih krugova

Elektrotehnika mjerenja

Mjerni transformatori

Mjerni se transformatori sastoje od jezgre izraene od magnetskog materijala, te od

primarnog i sekundarnog namota koji su meusobno odvojeni i izolirani, ovisno o visini
napona u mjernom krugu.
Primarni se namoti ukljuuju u mjereni krug, a na sekundarne se prikljuuju mjerni
instrumenti ili zatita.

strujni
transformator
naponski
transformator

Elektrotehnika mjerenja

Mjerni transformatori

Od mjernog se transformatora oekuje da sprega primarne i sekundarne veliine

(napona ili struje) bude u praktiki stalnom omjeru i bez faznog pomaka.
Idealni transformator

nema nikakvih padova napona na otporu namota

struja magnetiziranja jednaka je nuli zbog neizmjerne magnetske vodljivosti jezgre
primarni i sekundarni namot obuhvaaju cijeli magnetski tok
stalni odnos izmeu napona, odnosno struja, odreen je odnosom broja zavoja
N1 primarnog i N2 sekundarnog namota
Naponski transformator: U1 primarni napon, U2 sekundarni napon
U1 : U2 = N1 : N2
Strujni transformator:

Elektrotehnika mjerenja

I1 primarna struja, I2 sekundarna struja

I1 : I2 = N2 : N1

Mjerni transformatori

Realni transformator
Elementi nadomjesne sheme realnog transformatora
Djelatni otpori primarnog (R1) i sekundarnog namota (R2)
Primarni (L1) i sekundarni (L2) rasipni induktivitet, odnosno reaktancije X1= L1 i X2= L2
Gubici nastali uslijed magnetiziranja jezgre, nadomjetavaju se djelatnim otporom R0 i
induktivnom reaktancijom X0

Veliina X0 takoer predstavlja induktivnu reaktanciju mjerenu na prikljunicama primarnog

namota
Elektrotehnika mjerenja

Mjerni transformatori

Elementi nadomjesne sheme realnog transformatora s vrijednostima primarnog kruga

reduciranima na sekundarnu stranu

Ui

Izrazi za reducirane vrijednosti:

U1" = U1
2

R1"

Elektrotehnika mjerenja

N2
,
N1

I1" = I1

N1
,
N2

N
N
= R1 2 , R0" = R0 2 ,
N1
N1

I0" = I0

N1
N2

X 1"

N
= X 1 2 ,
N1

X 0"

N
= X 0 2
N1

Mjerni transformatori

Iz nadomjesne sheme realnog transformatora zapaa se da omjer izmeu napona U1 i

U2 nije jednak omjeru broja zavoja N1 i N2, a i naponi U1 i U2 nisu posve u fazi.
Takoer, omjer struja I1/I2 odstupa od omjera N2/N1 zbog struje kroz otpor R0 i
reaktanciju X0.
Vektorski dijagram transformatora

- magnetski tok zajedniki za primarni i

sekundarni namot
I0" - struja magnetiziranja s komponentama
I" (koja odrava tok ) i Ig (koja
pokriva gubitke u jezgri)
Ui" - napon induciran promjenom toka
Osnovni izraz:
Ui" = 4,44 f N2 Bm Sfe
Ui" Bm Sfe -

Elektrotehnika mjerenja

efektivna vrijednost induciranog

napona
tjemena vrijednost indukcije u
jezgri
efektivni presjek jezgre
8

Mjerni transformatori

Pogreka mjernih transformatora

Pogreku u naponskim transformatorima uzrokuju padovi napona I2 (R2 + jX2) i
I1" (R1" + jX1").
Pogreku u strujnim transformatorima uzrokuje struja magnetiziranja I0".
Te pogreke valja odrati u granicama koje su odreene propisima, pa u proraunu
mjernih transformatora, naroito strujnih, valja pouzdano znati njihovu struju
magnetiziranja I0 i njezine komponente I i Ig.

Otpori namota i rasipni induktiviteti mjere se uobiajenim metodama za mjerenje impedancija.

Komponente struje magnetiziranja, u toki radne indukcije u jezgri, odreuju se s pomou
parametarskih tvornikih krivulja za odreeni magnetski materijal.

Elektrotehnika mjerenja

Mjerni transformatori

Komponenta I struje magnetiziranja I0 moe se odrediti pomou krivulje magnetiziranja

jezgre koja pokazuje ovisnost tjemene vrijednosti indukcije Bm o efektivnoj vrijednosti
magnetskog polja H.
Iz poznatog napona U2 Ui", te parametara
Sfe, f i N2 izraunava se tjemena vrijednost
indukcije Bm, a zatim se iz krivulje Bm=f(H)
oitava H.

"

I =

H l Fe
N2

Ovdje je l Fe srednja duljina silnica

u jezgri (srednja duljina jezgre).

Elektrotehnika mjerenja

10

Mjerni transformatori

Iz krivulja koje predouju ovisnost snage magnetiziranja (gubitaka) po jedinici mase P o

tjemenoj vrijednosti indukcije Bm mogu se zasebno odrediti komponente I i Ig.
Jalovi gubici: P = f (Bm)
Djelatni gubici: Pw = f (Bm)

I " =

PG
P l Fe
=
Ui " 4,44 f Bm N2

Ig " =

Pw l Fe
PwG
=
Ui " 4,44 f Bm N2

Ovdje je G masa jezgre, a njezina

specifina masa po duljini ( = G / l Fe ).

Elektrotehnika mjerenja

11

Mjerni transformatori

esto se pogreke naponskog i strujnog transformatora odreuju izravno iz otpora i

reaktancija prikazanih na nadomjesnoj shemi.
Otpor R0 i reaktancija X0 odreuju se s pomou kompleksne permeabilnosti - omjera
vektora indukcije B i jakosti polja H u magnetskom materijalu.
Za paralelnu kombinaciju otpora R0 i reaktancije X0 rabimo paralelni oblik kompleksne
permeabilnosti:
1 1
1
H
=

= 0
B
p jp
U proraunu mjernih transformatora esto se rabi omjer tjemene vrijednosti indukcije Bm i
efektivne vrijednosti polja H (amperzavoja po jedinici duljine jezgre potrebnih da se ona
magnetizira):
B
= m = 2 0
H
Realni i imaginarni dio permeabilnosti iznose:

= 2 0 p

Elektrotehnika mjerenja

= 2 0 p

12

Mjerni transformatori

Reaktancija X0 razmjerna je permeabilnosti , a otpor R0 permeabilnosti :

2 f N2 SFe
U"

X 0 " R0 " = i =
I0(1)
l Fe
2

2 f N2 SFe
U"
X0 " = i =

I (1) "
l Fe
2

2 f N 2 SFe
U"
R0 " = i =

I g(1) "
l Fe
2

Gubici u jezgri R0 uzrokuju histerezu fazni

pomak izmeu jakosti polja i indukcije.
Indeks (1) pretpostavlja osnovni harmoniki
lan struje magnetiziranja, koja uslijed izoblienja
(permeabilnost je dinamiki pomjenjiva!) moe
sadravati vie harmonike lanove.
Permeabilnosti , ' i " mogu se oitati
iz prikladnih krivulja.

Elektrotehnika mjerenja

13

Mjerni transformatori

Induktivni naponski transformator

Od naponskih se transformatora zahtijeva da transformiraju mjerene napone u stalnom
omjeru i gotovo bez faznog pomaka na vrijednosti koje su prikladne za napajanje mjernih
instrumenata te zatitnih i regulacijskih ureaja.
Nazivni omjer transformacije kn naponskog transformatora definiran je omjerom njegova
nazivnog primarnog napona U1n i nazivnoga sekundarnog napona U2n:
kn =

U1n
U 2n

Naponska je pogreka definirana na ovaj nain:

pu =

knU2 U1
100 %
U1

Fazna pogreka u je fazna razlika izmeu vektora primarnog i sekundarnog napona.

Fazna pogreka je pozitivna ako je vektor sekundarnog napona ispred vektora primarnog napona.

Elektrotehnika mjerenja

14

Mjerni transformatori

Padovi napona u transformatoru, a time i njegova naponska i fazna pogreka, ovise o

teretu prikljuenom na sekundarne stezaljke.
Vrijednost tereta izraava se pomou njegove prividne vodljivosti Y i faktora snage cos :
Y=

1
R2 + X

,
2

cos =

1
1+ X 2 R2

Teret se moe izraziti i pomou prividne snage P koju on troi pri nazivnome
sekundarnom naponu U2n (uz propisani faktor snage):
Y=

P
2
U2n

Nazivni teret se dobiva iz nazivne prividne snage Pn i nazivnog sekundarnog napona:

Yn =

Elektrotehnika mjerenja

Pn
2
U2n

15

Mjerni transformatori

Odreivanje naponske i fazne pogreke naponskog transformatora

Primarna struja I1" jednaka je vektorskoj sumi
sekundarne struje I2 i struje magnetiziranja I0".
I1= I0 + I2

Iz vektorskog dijagrama naponskog transformatora

(s pretjerano uveanim padovima napona) naponska
e pogreka odgovarati:
pu

Elektrotehnika mjerenja

OR
100 %
QR
16

Mjerni transformatori

Kvantitativna razmatranja pogreaka naponskih transformatora omoguuje MllingerGeweckeov dijagram (kompleksni dijagram naponske i fazne pogreke ili pu-u dijagram).
Dijagram pokazuje realne odnose kod mjernih
veliina pa se na dijagramu pokazuju samo vrhovi
vektora napona U1" i U2.
Vrh vektora napona U2 lei u ishoditu
koordinatnog sustava.
Uz zanemarujuu pogreku, struja I" nanosi se
okomito na U2, a ne na Ui".
Padovi napona na otporima namota i raspinim
induktivitetima, koje izazivaju struje I0" i I2,
dodaju se sekundardnom naponu U2. Pritom
struja I2 moe imati fazni pomak (faktor
snage tereta) prema sekundarnom naponu.
U rezultatnoj toki P nalazi se vrh vektora
napona U1, koji je zbog redovito malog kuta
"paralelan" s vektorom U2.
Naponska pogreka oitava se na ordinati
(duina OR'), a fazna na apscisi (duina
OT).

Elektrotehnika mjerenja

17

Mjerni transformatori

U praznom se hodu naponskog transformatora (neoptereen transformator s otvorenim

sekundarnim stezaljkama, I2=0) ve dobiva negativna naponska pogreka pu (vrh
vektora napona U1 nalazi se u toki C), te pozitivna fazna pogreka u.
Pogreka pu sve je negativnija to je teret Y vei.

Pregledno je na istome kompleksnome pu-u dijagramu

prikazati ovisnost pogreaka o teretu i naponu.
Pri tome se redovito unose podaci o pogrekama
pri 80 i 120 % nazivnog napona, te sa 25 i 100 %
nazivnog tereta (uz induktivni faktor snage 0,8).
To su granini naponi i tereti uz koje naponski
mjerni transformator mora zadovoljiti zahtjeve
tonosti.

U(1)=0,8 Un
U(2)=1,2 Un
Y(1)=0,25 Yn
Y(2) = Yn

u
Elektrotehnika mjerenja

18

Mjerni transformatori

Propisi o granicama pogreaka naponskih mjernih transformatora

Propisi (prema normi IEC 60044-2: Instrument transformers) predviaju pet klasa
tonosti: 0,1; 0,2; 0,5; 1,0 i 3,0.
Klasa tonosti oznaava apsolutnu vrijednost najvee doputene postotne naponske
pogreke pu.
Klasa tonosti

Pogreke
naponske / %

fazne / min

0,1

0,1

0,2

0,2

10

0,5

0,5

20

1,0

40

nisu ograniene

Normirane su sljedee vrijednosti nazivnih snaga:

10, 15, 25, 30, 50, 75, 100, 150, 200, 300, 400, 500 VA.
Teret upotrijebljen pri ispitivanju tonosti naponskih mjernih transformatora treba imati
induktivni faktor snage 0,8.
Elektrotehnika mjerenja

19

Mjerni transformatori

Mjere za smanjivanje pogreaka naponskih transformatora

Inicijalno negativna pogreka praznog hoda nastoji se raspodijeliti dijelom na pozitivnu, a
dijelom na negativnu pogreku kako bi se karakteristike pogreaka to bolje smjestile
unutar zadanih granica.
1. Korekcija promjenom broja zavoja
Korekcija se provodi smanjivanjem broja primarnih
zavoja jer njegov vei broj omoguuje finiju korekciju.
N1 osnovni broj zavoja primarnog namota
N1k korigirani broj zavoja

N1k N1
N1
100 % =
100 %
N1k
N1k

2. Korekcija s pomou induktivnog djelila

Djelilo se prikljuuje paralelno posljednjem zavoju
u sekundarnom namotu, a fina se korekcija
naponske pogreke postie izborom odgovarajueg
odvojka.

Elektrotehnika mjerenja

20

Mjerni transformatori

Naponski transformatori s otvorenom jezgrom

Za visoke napone koriste se transformatori s jezgrom koja nije zatvorena, ve je u obliku
stupa.
Otvorenom jezgrom znatno se smanjuju dimenzije
transformatora i pojednostavljuje izoliranje, jer nije
potrebno izolirati visokonaponski namot prema jarmu
jezgre.
Sekundarni namot smjeten je uzdu veeg dijela
jezgre velikog stupnja vitkosti (omjera visine i promjera).
Primarni je namot od sekundarnog izoliran cilindrima
od tankog papira s kondenzatorskim oblogama kojima
se postie jednolinija raspodjela elektrinog potencijala
u izolaciji.

1 primarni prikljuak; 2 konzervator; 3 izolator;

4 stupna jezgra sa sekundarnim namotom;
5 visokonaponska izolacija s kondenzatorskim
oblogama; 6 primarni namot; 7 postolje sa
sekundarnim prikljucima
Elektrotehnika mjerenja

21

Mjerni transformatori

Struja magnetiziranja transformatora s otvorenom jezgrom vea je nego kod onih sa

zatvorenom jezgrom jer se magnetski tok zatvara preko okolnog zraka.
Gotovo cjelokupni magnetski pad napona stvara
se na okolnom zraku, zbog ega se efektivna
permeabilnost sustava jezgra-zrak jako smanjuje.
Smanjenje permeabilnosti poveava struju magnetiziranja
koja veinom daje amperzavoje za stvaranje magnetskog
toka u zraku (Xoj)
Pritom su djelatni gubici koje magnetski tok stvara
u okolnom prostoru redovito neznatni.
U praznom hodu nastaje praktiki samo znaajna
fazna pogreka, koja se moe otkloniti prikladnim
kompenzacijskim spojevima.
Korekcija fazne pogreke pomou kapacitivne struje
kondenzatorskih obloga (metaliziranih uloaka
izolacije visokonaponskog namota)
Kapacitivna struja Ic s pomou transformatora Tk stvara
na otporu Rk pad napona fazno pomaknut prema
primarnome za 90, te njime korigira vektor pogreke.

Elektrotehnika mjerenja

22

Mjerni transformatori

Induktivni naponski mjerni transformator tip VPU (Konar)

Elektrotehnika mjerenja

23

Mjerni transformatori

Strujni transformator
Strujni transformatori mjerenu struju transformiraju u jednome praktiki stalnom omjeru i
gotovo bez faznog pomaka na vrijednost koja je prikladna za napajanje mjernih
instrumenata te zatitinih i regulacijskih ureaja.
Nazivni omjer transformacije Kn strujnog transformatora definiran je omjerom njegove
nazivne primarne struje I1n i nazivne sekundarne struje I2n:
Kn =

I1n
I2n

Za protjecanje sekundarne struje potreban je stanovit napon induciran u sekundarnom namotu,

koji slui da bi se pokrili padovi napona u tom namotu i u prikljuenom teretu.
Za induciranje tog napona potreban je odreeni dio amperzavoja primarnog namota, koji nije
kompenziran sekundarnim amperzavojima.
Taj dio amperzavoja (struja magnetiziranja) izravan je uzrok strujnoj i faznoj pogreci, pa se u
strujnim transformatorima veinom upotrebljavaju jezgre od magnetskih materijala visoke
permeabilnosti i odabiru se nie magnetske indukcije.
Zbog istog razloga ne smije otpor prikljuenog tereta premaiti odreenu, redovito nisku
vrijednost.

Elektrotehnika mjerenja

24

Mjerni transformatori

Teret strujnog transformatora izraava se na dva naina:

Pomou prividnog otpora Z prikljuenoga sekundarnog kruga i njegova faktora
snage cos :
X
1
Z = R 2 + X 2 , cos =
=
,
tg

R
1+ X 2 R2
Pomou prividne snage prikljuenoga strujnog kruga pri nazivnoj sekundarnoj struji i
faktoru snage cos :
2

P = I2n Z
Teret je jednak nuli (Z=0) kad su strujnom transformatoru kratko spojene
sekundarne stezaljke.
Strujna pogreka pi definirana je na ovaj nain:
pi =

KnI2 I1
100 %
I1

Fazna pogreka i je fazna razlika izmeu vektora primarne i sekundarne struje.

Fazna pogreka je pozitivna ako je vektor sekundarne struje ispred vektora primarne struje.

Elektrotehnika mjerenja

25

Mjerni transformatori

Odreivanje strujne i fazne pogreke strujnog transformatora

Struja magnetiziranja I0" uzrok je strujnoj i faznoj pogreci strujnog transformatora.

Iz vektorskog dijagrama strujnog

transformatora (s pretjerano uveanom strujom
magnetiziranja) strujna e pogreka biti:

pi =

Elektrotehnika mjerenja

OR
100 %
QR

26

Mjerni transformatori

Na temelju vektorskog dijagrama pogreka pi moe se izraziti kao

pi
dok za faznu pogreku i vrijedi:

I0 "
cos( 0 s ) 100 %
I1"

I0 "
sin( 0 s ) min
I1 "
Strujna i fazna pogreka mogu se izraziti s pomou permeabilnosti , uvodei veliine
C i Zs :
CZ
pi = S cos( 0 s ) 100 %

i 3440

i = 3440

CZS

sin( 0 s ) min

Ovdje je C konstanta za odreeni strujni transformator,

C=

l Fe
2
4,44 f N2 SFe

a Zs ukupna impedancija sekundarnog kruga:

ZS =
Elektrotehnika mjerenja

(R + R ) + ( X + X )
2

27

Mjerni transformatori

Kvantitativna razmatranja pogreaka strujnog transformatora omoguuje MllingerGeweckeov dijagram (kompleksni dijagram naponske i fazne pogreke ili pi-i dijagram).
Na dijagramu se pokazuju samo vrhovi
vektora struja I1" i I2.
Vrh vektora struje I2 lei u ishoditu
koordinatnog sustava.
Inducirani napon Ui" vektorski je zbroj napona
na teretu U2=ZI2 i napona na impedanciji
sekundarnog namota.
Komponenta struja magnetiziranja I" okomita
je na inducirani napon Ui", a komponenta Ig" u fazi je
s njim.
Primarna struja I1" vektorski je zbroj struje
magnetiziranja I0" = I" + Ig" i struje I2.
Strujna se pogreka dovoljno tono dobiva
iz odsjeka OR' na ordinatnoj, a fazna pogreka
iz odsjeka OT na apscisnoj osi.

Elektrotehnika mjerenja

28

Mjerni transformatori

Indukcija u jezgri uz konstantnu sekundarnu struju I2 razmjerna je ukupnoj impedanciji Zs

u sekundarnom krugu.
Poveanje impedancije tereta Z poveava strujnu i faznu pogreku.

Indukcija u magnetskoj jezgri pri stalnom teretu Z razmjerna je sekundarnoj struji

strujnog transformatora.
S promjenom indukcije mijenja se i kompleksna permeabilnost jezgre, a s njome i strujna i fazna
pogreka transformatora jer su one obrnuto razmjerne permeabilnosti .

Elektrotehnika mjerenja

29

Mjerni transformatori

Pri otvorenome sekundarnom namotu, ukupna primarna struja slui za magnetiziranje

jezgre.
Stoga nastaje znatan porast indukcije u jezgri, a time i poveanje gubitaka u jezgru te
povienje napona na stezaljkama strujnog transformatora.
Porast napona moe ugroziti izolaciju te dovesti u opasnost onoga tko transformatorom
rukuje!
Zasienje jezgre prevelikom strujom
magnetiziranja izobliuje magnetski tok
u jezgri koji poprima pravokutni oblik.
Inducirani napon vremenska je derivacija toka,
uslijed ega njegova tjemena vrijednost brzo
raste na strminama promjene magnetskog toka.

Elektrotehnika mjerenja

30

Mjerni transformatori

Propisi o granicama pogreaka strujnih mjernih transformatora

Strujni transformatori za mjerenje razvrstani su prema normi IEC u est klasa tonosti:
0,1; 0,2; 0,5; 1; 3 i 5.
Oznaka klase tonosti jednaka je apsolutnoj vrijednosti granice strujne pogreke u postocima pri
nazivnom teretu i nazivnoj struji, odnosno 120 % nazivne primarne struje.

Elektrotehnika mjerenja

31

Mjerni transformatori

Strujna i fazna pogreka transformatora klase tonosti 0,1; 0,2; 0,5 i 1 ne smije prijei
vrijednosti krivulj kada su optereeni teretima izmeu 25 % i 100 % nazivnog tereta, a
transformatora klase 3 i 5 kada su optereeni teretima izmeu 50 % i 100 % nazivnog
tereta (uz faktor snage tereta 0,8).
Nazivni teret obino se izraava u voltamperima:
2

Pn = I2n Zn
I2n je nazivna sekundarna struja, a Zn nazivna impedancija tereta.

Normirane vrijednosti nazivnih snaga strujnih mjernih transformatora

Nazivna snaga
/VA

2,5

10

15

30

Nazivna
impedancija pri
nazivnoj struji
5 A /

0,1

0,2

0,4

0,6

1,2

Nazivna
impedancija pri
nazivnoj struji
1 A /

2,5

10

15

30

Elektrotehnika mjerenja

32

Mjerni transformatori

Mjere za smanjivanje pogreaka strujnih transformatora

Uz jednakost primarnih i sekundarnih amperzavoja
(I1nN1=I2nN2) dobit emo redovito negativnu strujnu
pogreku, jer je zbog struje magnetiziranja sekundarna
struja I2 manja od reducirane primarne struje I1".
1. Korekcija promjenom broja zavoja
Korekcija se provodi smanjivanjem broja sekundarnih
zavoja, koji obino ima vie zavoja od primarnoga.
N2 osnovni broj zavoja sekundarnog namota
N2k korigirani broj zavoja

N 2 k N2
N2
100 % =
100 %
N2 k
N2 k

2. Korekcija s pomou otpornog djelila

Djelilo se prikljuuje paralelno jednom ili vie
zavoja u sekundarnom namotu, a fina se
korekcija strujne pogreke postie kontinuiranim
ugaanjem kliznika djelila.

Elektrotehnika mjerenja

N 2 =

NdRb
Ra + Rb

33

Mjerni transformatori

Strujni mjerni transformator tip AGU (Konar)

Elektrotehnika mjerenja

34

Mjerni transformatori

Vladanje strujnog transformatora pri poveanoj primarnoj struji

Pri kratkim spojevima u mrei porast e primarna struja strujnog transformatora na
vrijednost mnogostruko veu od nazivne.
Kod strujnih transformatora za mjerenje, sekundarnu struju je tada potrebno ograniiti
kako se prikljueni mjerni instrumenti ne bi otetili.
Tu se upotrebljavaju transformatori s relativno visokom
magnetskom indukcijom u jezgri, pa ve na manjim
strujnim preoptereenjima nastaje zasienje u eljezu.
Kad je jezgra jednom zasiena, daljnji porast primarne
struje izaziva mnogo manje poveanje sekundarne
struje nautrb poveanja struje magnetiziranja.
Pritom naglo raste sloena pogreka I, koja je
efektivna vrijednost razlike izmeu trenutanih
vrijednosti primarne i sekundarne struje pomnoene
nazivnim omjerom transformacije.
Nazivna granina primarna struja I1g je vrijednost
primarne struje kod koje, uz nazivni teret, sloena
pogreka iznosi 10 % i vie.
Faktor sigurnosti FS = I1g / I1n
Normirane vrijednosti faktora sigurnosti su 5 i 10.

Elektrotehnika mjerenja

1 - nadstrujna karakteristika transformatora

bez pogreke; 2 - idealna nadstrujna
karakteristika strujnog transfomatora za
mjerenje; 3 - realna nadstrujna karakteristika
strujnog transfomatora za mjerenje
35

Mjerni transformatori

Kombinirani strujno-naponski mjerni transformator (tip VAU Konar)

Sastoji se od strujnog i naponskog mjernog
transformatora u zajednikom kuitu
Strujni transformator smjeten je na vrhu izolirajueg
stupa unutar kojeg se nalazi naponski transformator
s otvorenom jezgrom

Elektrotehnika mjerenja

36

Mjerni transformatori

Strujni komparator
Pogreka strujnog transformatora moe se svesti na neznatnu mjeru ako se glavni uzrok
njegove pogreke (struja magnetiziranja) smanji na nulu.
To naelo ostvareno je u radu strujnog komparatora za precizno usporeivanje struja.

Strujni komparator, osim primarnog i sekundarnog namota, ima jo kompenzacijski i indikacijski

namot od Nk i Ni zavoja.
Veliina i fazni pomak kompenzacijske struje Ik ugaa se sve dok osjetljivi nulindikator N,
prikljuen na indikacijski namot, ostane bez otklona (Ui=0).
Tada nema magnetskog toka u jezgri komparatora, pa ni struje magnetiziranja, te vrlo tono
vrijedi:
N1 I1 = N2 I2 + Nk Ik.
Strujni komparatori namijenjeni su
umjeravanju etalonskih strujnih mjernih
transformatora.

Elektrotehnika mjerenja

37