Univerzitet u Banjoj Luci

Elektrotehnicki fakultet
Katedra za opstu elektrotehniku
Laboratorijske vjezbe iz predmeta: Osnovi elektrotehnike 2
Sedma vjezba
Transformator
Student:
Broj indeksa:
Transformatori
Transformatori su elementi elektricnih kola koji imaju siroku primjenu u praksi, a sastoje
se od dva namotaja na jezgru koji su medusobno spregnuti. Rad transformatora se zasniva
na elektromagnetskoj indukciji do koje dolazi u sekundarnom namotaju, zbog promjene mag-
netskog uksa u feromagnetskom jezgru koje potice od struje primarnog namotaja. Na ovaj
nacin je moguce povecati ili smanjiti napon i reciprocno smanjiti ili povecati struju. Primjena
transformatora u praksi je siroka, a najznacajniju primjenu nalazimo u oblasti ekonomicnog
prenosa elektricne energije. Naime da bi se smanjili Dzulovi gubici u vodovima, pozeljno je pre-
nositi elektricnu energiju sa sto manjim strujama i sto vecim naponima, medutim nije zgodno
generisati veoma visoke napone u elektranama niti je zgodno imati veoma visoke napone na
mjestima prijema. Pomocu transformatora se lako ostvaruje neophodno povecanje i smanjenje
napona uz male utroske elektricne energije. Gubici energije u transformatorima se desavaju
uslijed otpornosti samih namotaja, vrtlozih struja i pojave histerezisa.
U analizi elektricnih kola koristimo linearne, savrsene i idealne transformatore. Rezim rada
linearnog transformatora je takav da se radna tacka magnetisanja jezgra nalazi u linear-
nom dijelu karakteristike magnetisanja. Postoje i linearni transformatori sa vazdusnim jezgrom.
Savrseni transformatori su takvi kod kojih se mogu zanemariti Dzulovi gubici uslijed ot-
pornosti namotaja i rasipanje uksa u feromagnetskom jezgru. Pored navedenih karakteristika
savrsenog transformatora idealan transformator nema ni magnetsku otpornost, odnosno re-
luktansa je jednaka nuli.
Slika 1: Skica savrsenog transformatora
Na Slici 1 je prikazana skica savrsenog transformatora. Pretpostavimo da je na krajevima
primarnog namotaja (napon u
1
(t) i struja i
1
(t)) vezan prostoperiodican generatora koji daje
struju i
1
(t) = I
m
sin (t). Ako su krajevi sekundara (napon u
2
(t) i struja i
2
(t)) otvoreni, napon
na primarnom namoraju je odreden sa:
u
1
(t) = R
p
i
1o
(t) + L
1
di
1o
(t)
dt
(1)
gdje je R otpornost primarnog namoraja sa N
1
zavojaka, L
1
sopstvena indukivnost primarnog
namotaja a i
1o
(t) struja primarnog namotaja kada su krajevi sekundara otvoreni
1
. U slucaju
savrsenog transformatora zanemarujemo otpornost namotaja R
p
, pa je napon na krajevima
primara jednak:
u
1
(t) = L
1
di
1o
(t)
dt
= N
1
d
j
(t)
dt
(2)
1
Struja i1o(t) se naziva strujom magnetisanja ili strujom praznog hoda.
1
gdje je
j
(t) uks kroz feromagnetsko jezgro. U savrsenom transformatoru nema rasipanja
uksa, pa u sekundarnom namotaju dolazi do indukovanja elektromotorne sile i napon sekundara
je prema Faradejevom zakonu jednak:
u
2
(t) = e
ind
(t) =

N
2
d
j
(t)
dt

= N
2
d
j
(t)
dt
(3)
Poredenjem jednacina (2) i (3) dobijamo odnos napona primara i sekundara:
u
1
(t)
u
2
(t)
=
N
1
N
2
(4)
Analizom struja u slucaju da u kolo sekundara vezemo prijemnik, dobija se priblizan odnos
2
i
1
(t)
i
2
(t)

N
2
N
1
(5)
Primjer 1. U realnom slucaju nije moguce izbjeci rasipanje magnetskog uksa u jezgru transfor-
matora. Pretpostavimo da imamo tanko torusno jezgro od linearnog feromagnetskog materijala
sa dva namotaja sa ukupnim brojem N
1
i N
2
zavojaka (Slika 2). Ukoliko u prvom namotaju
postoji struja i
1
(t) = I
m
sin (t) tada je na osnovu Amperovog zakona uks kroz jezgro jednak

j
(t) =
m
sin (t). Pomocu voltmetra V
1
mozemo da izmjerimo efektivnu vrijednost napona
primara U
1
. Ukoliko ne bi bilo rasipanja uksa, napon sekundara bi prema (4) bio:
u
2
(t) =

2U
1
N
2
N
1
cos (t) (6)
pa bi efektivna vrijednost napona praznog hoda sekundara bila U
2
= (N
2
/N
1
) U
1
= k
1
U
1
, dakle
napon se povecava N
2
/N
1
puta. U realnom slucaju, ovaj odnos je nesto manji i iznosi U
2
= k
2
U
1
.
Racunanjem odnosa k
2
/k
1
se moze izracunati procenat rasutog uksa:
=

r

j
100 = (1 k
2
/k
1
) 100 (7)

+
e(t)
i
1
(t)
R
V
1
L
1
L
2
i
2
(t)
V
2

V
R
Slika 2: Elektricna sema sa realnim transformatorom u praznom hodu i mjernim instrumentima
Primjer 2. Ukoliko generator e(t) podesimo tako da daje napon sinusoidalnog talasnog oblika
i struja primara ce imati isti talasni oblik i
1
(t) = I
m
sin (t). U opstem slucaju, prema Slici 2
trenutna vrijednost napona sekundara je jednaka:
u
2
(t) = L
2
di
2
(t)
dt
+ L
12
di
1
(t)
dt
(8)
2
Vise detalja se moze naci u: Osnovi elektrotehnike II, Dr Branko Popovic, trece izdanje, Gradevinska knjiga,
Beograd, 1983.
2
gdje je L
2
sopstvena induktivnost drugog namotaja, a L
12
meduinduktivnost dva namotaja. Uko-
liko je V
2
idealan voltmetar, struja kroz sekundar je jednaka nuli, pa je trenutna vrijednost napona
sekundara jednaka:
u
2
(t) = L
12
I
m
cos (t) (9)
a efektivna vrijednost napona sekundara:
U
2
= L
12
I
1
=
L
12
V
R
R
(10)
gdje je I
1
efektivna vrijednost struje primarnog namotaja, a V
R
efektivna vrijednost napona na
otporniku u kolu primara. Iz jednacine (10) se moze izracunati meduinduktivnost kao:
L
12
=
RU
2
V
R
(11)
Primjer 3. Ukoliko generator e(t) podesimo tako da daje napon testerastog talasnog oblika i
ako je voltmetar V
2
idealan, napon sekundara je srazmjeran prvom izvodu struje primara:
u
2
(t) = L
12
di
1
(t)
dt
(12)
stoga ce u vremenskim intervalima kada struja i
1
(t) linearno raste i opada, napon u
2
(t) biti
konstantan, sa pozitivnim i negativnim predznakom respektivno (Slika 3)
3
.
Slika 3: Testerasti talasni oblik struje primara transformatora i odgovarajuci napon sekundara
3
Ovakav talasni oblik napona sekundara se postize samo kada se parametri kola (frekvencija, otpornost,
meduinduktivnost) podese tako da se mogu zanemariti parazitne otpornosti i kapacitivnosti, koje bi uzrokovale
drugi talasni oblik napona. Vise detalja o analizi prelaznih rezima bice receno u Teoriji elektricnih kola.
3
Priprema za vjezbu
Zadatak 1. Objasniti konvenciju o tackama na simbolu transformatora.
Zadatak 2. Na koji nacin se smanjuje uticaj vrtlozih struja u transformatorima?
Zadatak 3.

Sta su to meka, a sta tvrda feromagnetska jezgra i sta zakljucujemo o gubicima u
transformatoru na osnovu histerezisne petlje feromagnetskog jezgra?
Odgovori
4
Rad u laboratoriji
Zadaci za rad u laboratoriji:
1. Spojiti elektricnu semu sa Slike 4.

+
e(t)
R
L
1
L
2

Slika 4: Elektricno kolo sa transformatorom u praznom hodu
Namotaji imaju N
1
= 100 i N
2
= 900 zavojaka, a otpornik je otpornosti 470 . Tala-
sni oblik naponskog generatora preko T konektora dovesti na ulaz kola i na prvi kanal
osciloskopa. Napon sa sekundara transformatora dovesti na drugi kanal osciloskopa.
2. Generator signala podesiti tako da daje testerasti talasni oblik napona, frekvencije 2 kHz i
amplitude 0,5 V. Snimiti dobijene talasne oblike napona generatora i sekundara (Skicirati
ili iskoristiti USB konektor na osciloskopu).
3. Podesiti sinusoidalni oblik napona generatora i frekvenciju 2 kHz. Prikljuciti voltmetre V
1
i V
2
u kolo, kao sto je prikazano na Slici 5.

+
e(t)
R
V
1
L
1
L
2 V
2

Slika 5: Mjerenje napona primara i sekundara
4. Pomocu potenciometra na generatoru signala podesiti da pokazivanje voltmetra V
1
bude
redom 10 mV, 20 mV, 30 mV, 40 mV i 50 mV. Za svaki od napona primara izmjeriti
efektivnu vrijednost indukovanog napona na sekundarnom namotaju i rezultate upisati u
Tabelu 1. Na osnovu jednacine (7) i poznatih broja zavojaka N
1
i N
2
izracunati procenat
rasipanja magnetskog uksa u jezgru, za svako od prethodnih mjerenja.
Tabela 1: Efektivna vrijednost indukovane elektromotorne sile u odnosu na napon primarnog kola i
procent rasutog uksa
Napon V
1
[mV] 10 20 30 40 50
Napon V
2
[mV]
[%]
5. Voltmetar povezan na primar transformatora premjestiti na otpornik otpornosti R u kolu
primara, kao sto je prikazano na Slici 6.
6. Podesiti sinusoidalni talasni oblik napona generatora, frekvencije 2 kHz. Pomocu potenci-
ometra na generatoru podesiti pokazivanje voltmetra na otporniku redom 50 mV, 100 mV,
5

+
e(t)
R
L
1
L
2 V
2

V
R
Slika 6: Mjerenje meduinduktivnosti dva namotaja
150 mV, 200 mV i 250 mV. Izmjeriti napon na sekundarnom namotaju transformatora i
rezultate upisati u Tabelu 2. Takode, pomocu jednacine (11) izracunati meduinduktivnost
za svako od mjerenja.
Tabela 2: Meduinduktivnost dva namotaja na feromagnetskom jezgru
Napon na otporniku [mV] 50 100 150 200 250
Napon sekundara [mV]
Meduinduktivnost [mH]
7. Da li se radna tacka nalazi u linearnom dijelu karakteristike magnetisanja torusnog jezgra?
8. Ponoviti prethodni eksperiment tako sto se podesi napon na otporniku 500 mV i 1 V.
Izracunati meduinduktivnost u tim slucajevima. Zbog cega se dobijaju znacajno razlicite
vrijednosti u odnosu na slucajeve date u Tabeli 2?
6
Rezultati i izvodenja
7