17.9.

2010
FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA
ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU
TRANSFORMATORI
TRANSFORMATORI
Prof. dr. sc. Zlatko Maljkovi
TEORIJA ELEKTRINIH STROJEVA I TRANSFORMATORA
TR.1 - Matematiki model, nadomjesna shema,
fazorski dijagram, paralelni rad, hlaenje,
prenaponi
Ak. god. 2010/2011 Zagreb,
2 17.9.2010
Sadraj predavanja iz transformatora
Gubici i korisnost
Naponske jednadbe
Nadomjesna shema
Fazorski dijagram
Pad napona
Zakoni slinosti
Rasipna reaktancija
Paralelni rad
Hlaenje transformatora
Sile na namote
Prenaponi
3 17.9.2010
Jalova snaga i gubici u praznom hodu
Zbog histereze struja magnetiziranja osim jalove ima i radnu
komponentu struje
Gubici zbog vrtlonih struja u limovima obuhvaaju se
proirenom petljom histereze tzv. dinamikom petljom histereze
Ukupni gubici u praznom hodu P
0
ovise o naponu, odnosno
indukciji i frekvenciji.
4 17.9.2010
Jalova (reaktivna) snaga transformatora u
praznom hodu
Permeabilnost magnetske jezgre ovisi o radnoj toki i iznosi od
najvee nezasiene vrijednosti
Fe
=0,01 Vs/Am do minimalne

Fe

0
=4
.
10
-7
Vs/Am (zasiena vrijednost)
Struja magnetiziranja
Dio struje magnetiziranja I
Fe
moe se raunati iz karakteristika
specifine potronje jalove snage po kilogramu mase lima Q
j
(za
orijentirani lim oko 1,5 var/kg pri 1,5 T i 50 Hz).
Drugi dio struje magnetiziranja pokriva magnetski pad napona
u rasporu - I

vrijednost koju je teko egzaktno odrediti jer je

zrani raspor teko odrediv.
Svi transformatori se ispituju u praznom hodu,
tako da se struja praznog hoda mjeri, pa se i
struja magnetiziranja najtonije odreuje
mjerenjem.
5 17.9.2010
Gubici u eljezu transformatora
Gubici u eljezu zbog histereze
i zbog vrtlonih struja
Specifini p
h
i ukupni histerezni
gubici P
h
( = 2 3):
Specifini p
w
i ukupni gubici
vrtlonih struja P
w
:
Dodatni gubici u konstruktivnim
dijelovima (kotao, oklopi oko
izvoda, metalni drai i priteznici
jezgre) nastaju zbog rasipnog toka
1
2
3
Gubici u Fe
Jalova
snaga
P
(W/kg)
Q
(var/kg)
0 0,5 1 1,5
B (T)
Toplo valjani lim
75
50
25
h h
p k f B

=
h h Fe
P p m =
2 2 2
w w
p k f B d =
w w Fe
P p m =
Limovi starih transformatora
6 17.9.2010
Gubici u eljezu i jalova snaga za magnetiziranje
tipinih orijentiranih limova pri uzbudi f = 50 Hz
0 0,5 1 1,5
B (T)
2,5
2
1,5
1
0,5
P (W/kg)
90u odnosu
na smjer valjanja
(M7)
M6
M4
M5
S
m
j
e
r

v
a
l
j
a
n
j
a
0 0,5 1 1,5 1,8
B (T)
20
15
10
5
(M7)
(M7)
M5
M6
M4
M5
2
1,5
1
0,5
Q (var/kg)
Limovi novih transformatora
7 17.9.2010
Osnovni teretni gubici
Teretni gubici P
t
(gubici zbog tereta) predstavljaju gubitke u
namotima zbog protoka struje.
Osnovni teretni gubici (Joule-ovi pri istosmjernoj struji) su
gubici I
2
R za namote, gdje je R otpor namota pri istosmjernoj
struji raunat za normom definiranu radnu temperaturu
namota.
Uz poznat otpor R
1
pri temperaturi
1
moe se otpor namota R
2
za
bakrene vodie pri temperaturi
2
raunati prema formuli:
Za aluminijske vodie prethodna formula vrijedi stavljajui umjesto
faktora 235 faktor 225.
2
2 1
1
235
235
R R

+
=
+
8 17.9.2010
Dodatni teretni gubici
Dodatni teretni gubici su razlika mjerenih gubitaka
izmjeninom strujom od raunatih prema izrazu I
2
R. Zbog
izmjeninog polja u kojem se nalaze vodii teku vrtlone
struje kroz vodie, pa se dogaa nejednolika raspodjela
struje kroz presjek vodia i poveane gubitke.
Zbog nejednolike raspodjele magnetskog polja po
radijalnoj irini namota (najvee polje je u namotima uz
kanal izmeu dvaju koncentriranih namota) gubici zbog
vrtlonih struja, pa onda i zagrijavanje najvee je u tim
dijelovima namota.
U svrhu smanjenja tih dodatnih gubitaka presjek vodia
okomit na magnetsko polje mora biti to manji, pa se
namoti rade od dionih vodia relativno malog presjeka.
9 17.9.2010
Transponirani (prepleteni) vodii
Kod velikih energetskih transformatora rade se posebne vrste namota
radi smanjenja dodatnih gubitaka u namotu, npr. preloeni disk
namot s transponiranim vodiima
10 17.9.2010
Gubici i korisnost transformatora
Gubici u transformatoru se sastoje od gubitaka praznog hoda P
0
i teretnih gubitaka P
t
.
Korisnost transformatora je omjer predane i primljene djelatne
snage izraen u postocima:
Oznaava se najee s 4 znamenke, i dananji najvei
transformatori postiu korisnost iznosa = 99,80%, to znai da
su ukupni gubici samo 0,2% od prenesene snage.
[ ]
0
cos
100 %
cos
t
S P P
S

=
11 17.9.2010
Ovisnost korisnosti o optereenju transformatora
Relativno optereenje :
Teretni gubici ovise samo o iznosu tereta:
Gubici praznog hoda ovise o naponu, odnosno o indukciji i
frekvenciji:
Korisnost:
n
S
S
=
2
t tn
P P =
0
f ( ) f ( , ) P U B f = =
2
0
cos
cos
n tn
n
S P P
S

12 17.9.2010
Optimalna korisnost transformatora (1)
Maksimalnu korisnost u ovisnosti o optereenju dobit e se
derivirajui izraz za korisnost i izjednaujui ga s nulom, pa se
dobiva:
Optereenje pri kojem je korisnost najvea je:
Korisnost je optimalna kada su gubici praznog hoda i teretni
gubici jednaki P
0
= P
t
.
Transformator s nazivnim teretnim gubicima jednakim gubicima
praznog hoda imao bi maksimalnu korisnost kod punog tereta.
0
2
0
tn
P
P

| |
=
|
\
0
tn
P
P
=
13 17.9.2010
No veinu vijeka trajanja transformator nee raditi punom nego
smanjenom snagom. Uobiajena je izvedba transformatora s P
tn
dva do est puta veim od P
0
, to znai da je optimalna
korisnost pri:
odnosno:
0
0
0
0, 71 2
2
tn
P
za P P
P
= = =
0
0
0
0, 41 6
6
tn
P
za P P
P
= = =
Optimalna korisnost transformatora (2)
14 17.9.2010
Postie se pri optereenju od 40% kod manjih do 70% kod
najveih transformatora.
Optimalna korisnost:
Optimalna korisnost transformatora (3)

cos
cos
cos
cos
0
0
0
0
2
0
max
n
tn
tn
tn
n
tn
n
tn n
S
P
P
P
P
P
P S
P
P
S
P P S

=

=

cos
2
1
0
max
n
tn
S
P P
=
15 17.9.2010
MATEMATIKI MODEL.
Ope naponske jednadbe transformatora
Naponske jednadbe primarnog i sekundarnog
namota
1 1 2
1 1 1 1 1 1 12
2 2 1
2 2 2 2 2 2 2 12
d d d
d d d
d d d
d d d
i i
u R i R i L L
t t t
i i
u Ri R i R i L L
t t t

= + = +
= = + = +
Naponi i struje su trenutne
vrijednosti
Otpori i induktiviteti su
konstantni
U
1
R
1
L
1
L
2
Z
R
2
U
2
I
1
I
2
M
R
1
L
1
R
2
L
2
u
1 u
2
i
1
i
2
L
12
R
16 17.9.2010
Naponske jednadbe u simbolikom prikazu
Naponske jednadbe primarnog i sekundarnog kruga transformatora za
stacionarno stanje (kad su naponi i struje sinusne veliine) u
simbolikom prikazu:
Dodavanjem dvaju suprotnih lanova (jL
12
I
1
i -jL
12
I
1
) u naponsku
jednadbu primara i (jL
12
I
2
i -jL
12
I
2
) u jednadbu sekundara dobije se:
1 12 2 2 2 2 2
2 12 1 1 1 1 1
I L j I L j I R U
I L j I L j I R U




+ =
+ =
( )
( )
1 1 1 1 12 1 12 1 2
j j U R I L L I L I I = + +

( )
( )
2 2 2 2 12 2 12 1 2
j j U R I L L I L I I = +

I
1
R
1
L
1
-L
12
L
2
-L
12
R
2
I
2
L
12
U
1
U
2
17 17.9.2010
Nadomjesne sheme
Teorijski korektna
nadomjesna shema
je T/2-shema, no za
transformatore sa
eljeznom jezgrom
dovoljno tona je i
uobiajena T-shema
I
1
R
1
L
1
(w
1
/w
2
)
2
L
2
(w
1
/w
2
)
2
R
2
(w
2
/w
1
)I
2
(w
1
/w
2
)L
12
U
1
(w
1
/w
2
)U
2
T/2 - shema
I
1
R
1
L
1
R
2
(L
12
/L
2
)
2
I
2
L
2
/L
12
U
1
U
2
L
12
/L
2
k
2
L
1
T - shema
18 17.9.2010
Pojednostavljena T - shema
U literaturi je uobiajen odabir koeficijenta
s kojim se dobivaju rasipne reaktancije primara i sekundara.
Dodavanjem otpora u poprenu granu R
0
koji predstavlja
nadomjesni otpor na kojoj se disipira snaga praznog hoda (gubici
u eljezu) dobiva se sljedea nadomjesna shema:
2
1
w
w
a =
U
2
w
1
/w
2
I
1
R
1
L
1
-L
12
w
1
/w
2
(w
1
/w
2
)
2
L
2
-L
12
w
1
/w
2
(w
1
/w
2
)
2
R
2
I
2
w
2
/w
1
X

1
X
2
R

2
X

2
I

2
U

R
0
I
0
I
0r
I

1
U
19 17.9.2010
Naponske jednadbe u simbolikom prikazu
Naponske jednadbe primarnog i sekundarnog kruga
transformatora za stacionarno stanje (kad su naponi i
struje sinusne veliine) u simbolikom prikazu:
gdje su impedancije:
U
1
R
1
L
1
L
2
Z
R
2
U
2
I
1
I
2
M
L
12
I
1
I
2
U
2
U
1
2 12 1 1 1
I Z I Z U

=
2 2 1 12 2
I Z I Z U

+ =
1 1 1
j Z R L = +

2 2 2
j Z R L = +

12 12
j Z L =

R
1
L
1
R
2
L
2
Z
20 17.9.2010
Impedancija u praznom hodu i kratkom spoju
Prazni hod
Kratki spoj
Za kratki spoj vrijedi:
Otpor i reaktancija
u kratkom spoju
1 1
j
PH
Z R L = +

1
2
12
2
I
Z
Z
I

=
1
2
2
12
1 1
I
Z
Z
Z U

=
( )
2
2
12
1 12
11 1 1
1 22 2 2
j
j
j
KS
L
U Z
Z Z R L
I Z R L

= = = +
+



( )
2
2
2 2
2
2
12 2
2
1
L R
L R
R R
KS

+
+ =
( )
3 2
12 2
1
2 2 2
2 2
KS
L L
X L
R L

=
+
2
2
2 2
2
L R <<
2
2
12
2 1
|
|

\
|
+
L
L
R R R
KS
2
12
1 2
2
KS
L
X L L
L

(
| |
(
|
(
\

1 PH
R R =
1 PH
X L =
21 17.9.2010
Ulanenje i rasipanje
Ulanenje primara i sekundara nije potpuno, nego je definirano
koeficijentom k
1
< 1 za primar odnosno k
2
< 1 za sekundar,
odnosno vrijedi:
Ukupni koeficijent ulanenja:
Koeficijent rasipanja:
Induktivitet transformatora u kratkom spoju:
Koeficijent rasipanja predstavlja omjer:
1
2
1
1
12
w
w
k
L
L
=
2
1
2
2
12
w
w
k
L
L
=
1
2 1
12
2 1
< = =
L L
L
k k k
2
1 k =
PH
KS
PH
KS
X
X
L
L
= =
1
L L
KS

22 17.9.2010
Dodavanjem dvaju suprotnih lanova (jL
12
I
1
i -jL
12
I
1
) u naponsku
jednadbu primara i (jL
12
I
2
i -jL
12
I
2
) u jednadbu sekundara dobije se:
Na temelju ovih jednadbi
crta se nadomjesna
T-shema transformatora
Fizikalno je ispravno da su: L
1
-L
12
>0 i L
2
-L
12
>0. Zato treba uvesti koeficijent
a koji treba biti u granicama:
Opa T - nadomjesna shema
( )
( )
1 1 1 1 12 1 12 1 2
j j U R I L L I L I I = + +

( )
( )
2 2 2 2 12 2 12 1 2
j j U R I L L I L I I = +

2
1
1 12
1
2
12
2
1
2
1
w
w
k L
L
a
L
L
w
w
k = < < =
I
1
R
1
L
1
-L
12
L
2
-L
12
R
2
I
2
L
12
U
1
U
2
( )
( )
1 1 1 1 12 1 12 1 2
j j U R I L L I L I I = + +

( )
( )
2 2 2 2 12 2 12 1 2
j j U R I L L I L I I = +

23 17.9.2010
Oblici nadomjesne sheme
Meuinduktivitet valja pomnoiti s koeficijentom a, a
sekundarne otpore i samoinduktivitete s a
2
. U takvoj
shemi primarni naponi i struje ostaju nepromijenjeni,
dok se sekundarni naponi mnoe s a, a sekundarne
struje dijele s a.
I
1
R
1
L
1
-aL
12
a
2
L
2
-aL
12
a
2
R
2
I
2
/a
aL
12
U
1
aU
2
24 17.9.2010
T- shema s dva rasipna induktiviteta i
T/2 shema s jednim rasipnim induktivitetom
Odabirom:
dobiju se jednaki iznosi
serijskih induktiviteta
(reaktancija) u
primaru i sekundaru.
Odabirom:
dobije se T/2 shema.
Pri tome je sekundarni napon u praznom hodu L
12
/ L
2
puta manji zbog
neulananog ukupnog toka sekundara u odnosu na primar.
2
12
L
L
a =
2
1
L
L
a =
T - shema
T/2 - shema
I
1
R
1
(1-k)L
1
(1-k)L
1
R
2
(L
1
/L
2
) I
2
(L
2
/L
1
)
kL
1
U
1
I
1
R
1
L
1
R
2
(L
12
/L
2
)
2
I
2
L
2
/L
12
U
1
U
2
L
12
/L
2
k
2
L
1
U
2
L
1
/L
2
25 17.9.2010
Fazorski dijagram za:
T/2 - shemu T - shemu

1
I
1
I
2
I

I
1
jX
1
I
2
jX
2
I
1
R
1
I
2
R
2
U
2
U
1 E

1
I
1
I
2
I

I
1
jX

I
1
R
1
I
2
R
2
U
2
U
1
E
u

u
k
I
1
= I
2
I

0
u
r
Trokut kratkog
spoja

i
26 17.9.2010
Pad napona u transformatoru

2
i

2
u

u
k
u
1
Kappov
dijagram
= S/S
n
u
%
= [u
r%
cos + u
%
sin + 0,005 (u
%
cos u
r%
sin)
2
]
u
r
= P
tn
/S
n
= R
k
S
n
/U
n
2
u
2

u
r
u
r%
= 100 u
r
u
%
= 100 u
u

= L

S
n
/U
n
2
u

= (u
k
2
- u
r
2
)
u
%
= 100 u

u
k
= Z
k
S
n
/U
n
2
u
k%
= 100 u
k
u = u
1
- u
2

27 17.9.2010
Razlike u parametrima malih i velikih
transformatora
Mali transformator Veliki transformator
R
1
R
2
= 1 % R
1
R
2
= 0,1 %
X

= L

= 5 % X

= L

= 12 %
u

u
k
u
r
Mali tr.
Veliki tr.
u

u
k
u
r
U
2
U
1
I
1
R
1
L

R
2
I
2
L
2
Z
I

-E
2
28 17.9.2010
Pad napona nazivno optereenog transformatora
za razliite faktore snage za:
a) male, b) velike (mrene) transformatore
b)
a)
6
4
2
0
-2
-4
-6
0,6 0,4 0,2
0 0,8 0,6
0,4
0,2
0
u%
u
r
=2%
u

=6%
cos
kap.
ind.
u
r
=0,2% u

=12%
cos
cos
12
-12
u%
cos
kap.
ind.
29 17.9.2010
Pad napona transformatora u ovisnosti o
optereenju i karakteru optereenja
Napon
sekundara
raste s
porastom
kapacitivnog
optereenja,
dok pada s
porastom
induktivnog
optereenja (u
odnosu na
prazni hod)
cos
0,2
0,8
0,8
0
0,9
0,9
1
u%
5
-5
0
ind.
kap.
S
S
n
0,5
1
30 17.9.2010
Zakoni slinosti
Slino graeni transformatori:
graeni od istih materijala,
ista specifina optereenja B(T), J(A/mm
2
),
geometrijski slino graeni.
Ako je X omjer linearnih izmjera
Povrina
Masa
Obujam
2
' X A A =
3
' X m m =
3
' X V V =
31 17.9.2010
Snaga i korisnost slinih transformatora
Poveanjem linearnih dimenzija snaga se poveava
bre od gubitaka
Korisnost:
j n
S U I wI B A wJ A = = =
3
' X
g g
P P =
4
' X S S =
/ / 4 3
/
/ 4
cos X cos X
cos X cos
n g n g
n n
S P S P
S S

= =

/
1
1 1
X cos X
g
n
P
S

= =

Gubici se mijenjaju kao i masa:

Snaga:
Korisnost veeg transformatora je vea
32 17.9.2010
Glavni i rasipni tok i napon kratkog spoja
Glavni tok (kao poprena povrina jezgre):
Rasipni tok:
Induktivna komponenta napona
kratkog spoja (kao rasipni induktivitet):
Djelatna komponenta napona
kratkog spoja (kao djelatni otpor):
2
' X =
2
n 0 n

A A
s r
L I w D
J w J
w w l

= = =
2 3
' X X X L I

= =
% %
' X u u

=
%
%
'
X
r
r
u
u =
Napon kratkog spoja u
k%
vei je kod veih transformatora
33 17.9.2010
Sile na namote i dodatni gubici
Sile na namote najvee su u kratkom spoju, kad je struja
definirana uglavnom rasipnim induktivitetom;
Akumulirana energija u rasipnom polju:
Sila na namote (derivacija
energije po smjeru):
Dodatni gubici kao posljedica rasipnog toka rastu bre od
teretnih gubitaka procjenjuju se s 5.potencijom od X.
2
3
k
2
K
KS
L I
A L

= =
3
' X
KS KS
A A

=
2
' X
KS KS
F F =
Poveanjem linearnih dimenzija dodatni gubici rastu
bre od osnovnih gubitaka
34 17.9.2010
Nadomjesne sheme za prijelazne pojave u
transformatoru i vanost parametara (prema CIGRE)
2 1
R
1
(f) L
1
W
1
W
2
L
2
R
2
(f)
L
m
()
1 2
R
Fe
R
1
(f) L
1
W
1
W
2
L
2
R
2
(f)
L
m
(

)
1 2
R
Fe
C
1
/2 C
1
/2 C
2
/2 C
2
/2
C'
12
/2
C'
12
/2
R
1
(f) L
1
W
1
W
2
L
2
R
2
(f)
1 2
C
1
/2 C
1
/2 C
2
/2 C
2
/2
C'
12
/2
C'
12
/2
C
k1
C
k2
2
C
12
C
2
*
C
1
* Z
s
1
Transformator Skupina I
0,1 Hz 3 kHz
Skupina II
50/60 Hz 20 kHz
Skupina III
10 kHz 3 MHz
Skupina IV
100 kHz
50 MHz
Nadomjesna
shema
Impedancija
kratkog spoja
vrlo vana vrlo vana vana zanemariva
Zasienje vrlo vano
vrlo vano za
magnetiziranje
transformatora
zanemarivo zanemarivo
Frekvencijski
ovisni gubici
vrlo vani vani zanemarivi zanemarivi
Gubici
histereze i
praznog hoda
vani za rezonanciju
vani samo za
magnetiziranje
transformatora
zanemarivi zanemarivi
Parazitski
kapaciteti
zanemarivi vani vrlo vani vrlo vani
35 17.9.2010
Rasipno polje
Rasipno polje u transformatoru
rezultat je djelovanja oba
protjecanja primarnog i
sekundarnog.
Rasipno protjecanje (magnetski pad
napona) i rasipni tok najvei su u
rasporu izmeu namota, a u zoni
namota linearno opadaju.
B

V
m
x a
1
a
2

V
m
rasipno protjecanje
B

rasipna indukcija
36 17.9.2010
V
m
rasipno protjecanje,
B

rasipna indukcija
+
_
B

V
m
x
a
1
a
2
2
1
B V
m
Rasipni tok primarnog i sekundarnog namota (1)
37 17.9.2010
B

V
m
PRIMARNI ZRAK SEKUNDARNI
NAMOT (ULJE) NAMOT
x
Rasipni tok primarnog i sekundarnog namota (2)
38 17.9.2010
Magnetska energija akumulirana u prostoru
rasipnog toka
gdje su akumulirane energije:
A
1
- u prostoru primara
A

- u prostoru izmeu namota

A
2
- u prostoru sekundara
Raspodjela indukcije u podruju
primara irine a
1
i sekundara a
2
Obujam prostora primara i sekundara:
1
2
D
2u

D
1u
D
2v
a
1
a
2

l
2 1
A A A A + + =
1
1
x
B
B x
a

=
( )
1 1
2
x u
dV l D x dx

= +
2
1 2
1
x
B x
B
a a

| |
=
|
|
\
( )
2 2
2
x u
dV l D x dx

= +
39 17.9.2010
Magnetska energija u prostoru primarnog namota A
1
i
izmeu namota A

i u prostoru sekundarnog namota A

2
( )
2
2
2
2 2
0 2 0
1 2
2
a
u
B l
x
A D x dx
a

| |
= +
|
\

( )
( )
( )
( )
1
2
1 1 1
0
2
1 1
0 1 0
2
2
2 2
0 0
2
1 1
0
1 1
2 2
1
2
2
1
2 2
2
2
x x
a
u
u u
u
A B H dVx B dV
B
A x l D x dx
a
B l
A B D l D
B l
A D a

= =
| |
= +
|
\
= =
= +

40 17.9.2010
Ukupna magnetska energija rasipnog polja
Nakon sreivanja ukupna je magnetska energija rasipnog polja:
gdje je srednji promjer:
Ako su irine primarnog i sekundarnog
namota priblino jednake a
1
a
2
tada vrijedi:
(

|
|

\
|
+ + + +
|
|

\
|
=
s s s s
s
D
a
D
a
D
a
D
a
D
l B
A
3
1
3 2
1
3 2
2 2 1 1
0
2

+ + =
1 1
2a D D
u s
|

\
|
+
+
=

3 2
2 1
0
2
a a
D
l B
A
s
D
S
D
1u
D
2v
a
1
a
2

l
41 17.9.2010
Rasipni induktivitet - iz akumulirane energije:
Veza indukcije i struje iz zakona protjecanja:
l

- nadomjesna duljina rasipnih silnica

l - visina stupa jezgre
K
R
koeficijent Rogowskog
D
S
D
1u
D
2v
a
1
a
2

l
2
0
2A
L
i
wi
B
l

=
= |

\
|
+
+
=

3
2 1
0
2
a a
l
D
w L
s
R
K
l
l =

1
1 2
1 1 1
R
R R R
R
K e
a a
l

| |
=
|
|
\
+ +
=
42 17.9.2010
Transformator s bikoncentrinimnamotima
|

\
|
+
+ +
+
|

\
|
+
+ =
3
) 1 (
) 1 (
3
) (
3 2
2
2
2
0
2 2
2 1
1
1
1
0
2
a a
l
D
w
a a
l
D
w L
s
s

l
a a
l
l

1 2 1
1
1
+ +

=
l
a a
l
l

2 3 2
2
) 1 (
1
+ +

=
Rasipni induktivitet:
gdje su nadomjesne visine:
43 17.9.2010
Rasipni induktivitet, ako ima n svitaka namota:
Srednja duljina rasipnih silnica:
Koeficijent Rogowskog:
Ploastim namotima postiu se manji iznosi rasipne reaktancije
Transformator s ploastimnamotima
|

\
|
+
+
=

6 2
2 1
0
2
a a
b
D
n
w
L
s
|
|

\
|

|
|

\
|
=

) 1 ( 1
2
1
1 1
1 2 1
0
R R R
e e e K
b
R

R
K
b
b =

LV
HV
LV
HV
LV D
s
b
o
a
1
a
2
a
1
2
44 17.9.2010
Rasipna reaktancija
Rasipna reaktancija u :
Rasipna reaktancija u postocima je identinog iznosa s
reaktivnom (jalovom) komponentom napona kratkog spoja
transformatora u postocima:

L X =
% % %
2
100 (%)
n
x
n
S
x u u L
U

= = =
45 17.9.2010
Paralelni rad transformatora
Uvjeti paralelnog rada:
Isti satni broj
Jednaki nazivni naponi transformacije U
1n
/U
2n
Priblino jednaki naponi kratkog spoja, razlika do 10%
Omjer nazivnih snaga ne vei od 2
T
1
T
2
Z
k1

k1
Z
k2

k2
I
1
I
2
46 17.9.2010
Paralelno spojeni transformatori
Doputeno optereenje n paralelno
spojenih transformatora S
d
:
Optereenje pojedinog
transformatora S
i
:
gdje su:
u
ki
- napon kratkog spoja i-tog transformatora
u
kmin
- napon kratkog spoja transformatora s minimalnim u
k

=
=
n
i
ki
ni
k d
u
S
u S
1
min
min k
ki
ni
i
u
u
S
S =
Z
kn

kn
Z
k1

k1
I
2
I
n
Z
k2

k2
I
1
47 17.9.2010
Paralelno spojeni transformatori
Optereenje pojedinog transformatora u sluaju kada se
ukupno optereenje paralelno spojenih transformatora S
razlikuje od doputenog optereenja S
d
iznosi:
1
ni
i
n
ni
ki
i
ki
S
S S
S
u
u
=
=

48 17.9.2010
Naini hlaenja transformatora
Oznaka naina hlaenja transformatora sastoji se od 4 slova:
1. Rashladno sredstvo namota
2. Nain hlaenja namota
3. Rashladno sredstvo vanjskog hlaenja
4. Nain hlaenja za vanjsko hlaenje
Rashladno sredstvo: Nain hlaenja:
O mineralno ulje, N prirodno,
L sintetsko ulje, F prisilno,
G plin, D dirigirano.
W voda,
A zrak,
S kruti materijali
49 17.9.2010
Primjeri oznake hlaenja transformatora:
ONAN hlaenje prirodnim strujanjem ulja oko namota, i
zraka kao sekundarnog rashladnog sredstva
(uljni transformatori do 20 MVA).
ONAN/ONAF do 80% snage ONAN, dalje se automatski
ukljuuju ventilatori.
ODWF - hlaenje namota dirigiranim strujanjem ulja u
kotlu, te sekundarnim rashladnim krugom u kojem prisilno
struji voda (najvei transformatori).
AN suhi transformatori bez zatitnog kuita.
ANAN suhi transformatori sa zatitnim kuitem i
prirodnim strujanjem zraka unutar i izvan kuita.
AF suhi transformatori za vee snage.
50 17.9.2010
Doputeno zagrijavanje transformatora
prema IEC normi
51 17.9.2010
Zagrijavanje u transformatoru po vertikali
52 17.9.2010
Prisilno hlaenje
transformatora
1 pumpa
2 hladnjak
3 ventilator
1 jezgra
2 pumpa
3 VN namot
4 SN namot
5 NN namot
strelice oznaavaju
smjer strujanja ulja
53 17.9.2010
Vodeni hladnjaci
Na vee transformatore
ponekad se ugrauju
hladnjaci koji rashlauju ulje
odvodom topline vodom
umjesto zrakom.
Manjih su dimenzija ali
zahtijevaju rashladnu vodu.
54 17.9.2010
Zagrijavanje u kratkom spoju
Zagrijavanje transformatora tijekom kratkog spoja u pravilu nije
problematino zbog kratkog trajanja, no ipak ga treba provjeriti.
Srednja temperatura namota
1
(C) nakon protoka struje
kratkog spoja izraene gustoom struje J (A/mm
2
) u trajanju t(s)
iznosi (IEC 60076-5):
gdje je poetna temperatura namota
0
(C)
Doputena maksimalna temperatura namota je 250C za bakar i
200C za aluminij, a formule vrijede za trajanje K.S. do 10 s
(adijabatski uvjeti).
0
1 0
2
2 ( 235)
106000
1
Cu
J t

+
= +

0
1 0
2
2 ( 225)
45700
1
Al
J t

+
= +

55 17.9.2010
Sile na namote u transformatoru u kratkom spoju
Sile raunamo iz magnetske energije
rasipnog polja
Radijalna sila F
r
Aksijalna sila F
a
F
F
r r
F
F
r r
F F
a1 a1
F F
a2 a2
F F
a2 a2
F F
a1 a1
r
s
l
D
w
i
A

0
2
2
2
=

l
D
w
i A
F
s
r
r 0
2
2
2
=

l
F
l
D
w
i
l
A
F
r
r r
s
a
= =

=
2
0
2
2
2
56 17.9.2010
Deformacije namota nastale zbog kratkog spoja
transformatora u pogonu
Deformacije unutranjeg namota
Tipini primjer
deformacije
unutranjeg
namota:
57 17.9.2010
Tipska snaga
Tipska snaga transformatora je nazivna snaga dvonamotnog
transformatora bez regulacije. Ako imamo mogunost
regulacije napona za +a
%
i b
%
treba jednom namotu dodati a
%
zavoja, i presjek vodia poveati za b
%
da bi pri tom niem
naponu struja bila vea za b
%
. Tipska snaga takvog
transformatora da nema regulacije je priblino:
Ako postoji trei namot nazivne snage S
3
tipska snaga je:
% %
1
200
T N
a b
S S
+
| |
= +
|
\
% % 3
1
200 2
T N
N
a b S
S S
S
| |
+
= + +
|
\
58 17.9.2010
AUTOTRANSFORMATOR
Transformator u tednom spoju
Autotransformator je transformator u kojem su barem dva
namota kruto spojena u zajedniki namot.
Vienaponska strana namota sastoji
se od serijskog i zajednikog
(paralelnog) namota.
Nienaponska strana se sastoji
samo od zajednikog namota.
U autotransformatoru samo se dio
snage transformira induktivnim putem,
dok se preostali dio prenosi direktno s
primara na sekundar preko galvanske
veze namota.
U
1a
U
2a
I
1a
I
2a
I
2a
-I
1a
59 17.9.2010
Prednosti i nedostaci autotransformatora
Prednosti autotransformatora prema dvonamotnom
transformatoru za iste napone i snagu u osnovi se sastoji u
manjim dimenzijama, niim gubicima, veoj korisnosti, lakem
transportu i nioj cijeni.
Negativne strane autotransformatora proizlaze iz galvanske
veze primarnog i sekundarnog kruga i time direktnog prijenosa
prenapona s jednog sustava na drugi.
Spoj trofaznog namota autotransformatora mora biti u zvijezda
spoju da bi se mogao jedan izvod zajednikog namota uzemljiti.
Izolacijski sustav autotransformatora je kompleksniji zbog
gotovo redovito izvedenih dodatnih regulacijskih zavoja.
60 17.9.2010
Shema autotransformatora
w
1 w
2 Z
2
U
2
U
1
I
1 I
2
1U
1N
2U
2N
w
1 w
2 Z
2
U
2
I
1 I
1
+I
2
1U 2U
N
I
2
U
1a
U
2a
I
1a
I
2a
I
2a
-I
1a
k
a
= U
1a
/ U
2a
= (w
1
+w
2
) / w
2
61 17.9.2010
Snaga autotransformatora
a 1a 1a 1 2 1
2
a 1 1
1
1a
a T
1a 2a
2a
T a
1a
2a T
a 1a
( )
1
:
1
:
1
S U I U U I
U
S U I
U
U
S S
U U
Tipska snaga
U
S S
U
Faktor redukcije
U S
q
S U
= = +
| |
= +
|
\
=

| |
=
|
\
| |
= =
|
\
U
1a
U
2a
U
1
U
2
I
1a
= I
1
I
2a
= I
1
+I
2
ST
S
na
1
0,5
0 0,5 1
U2a
U1a
62 17.9.2010
Napon kratkog spoja autotransformatora
Napon kratkog spoja s VN strane u postotnom iznosu je manji
jer je primarni napon vei (umjesto U
1
bazni je napon
U
1a
= U
1
+U
2
):
Zbog manjih struja kratkog spoja u mrei esto je zahtjev
kupaca da u
ka
bude veeg iznosa (ak i do 40%), pa se
autotransformator mora raditi s posebnom konstrukcijom
namota koje karakteriziraju poveani dodatni gubici.
1a
k T
1a 2a 1a 2a k
ka% k%
2 2
a 1a
2
1a
n
a
1a 2a
T
ka% k%
a
100 100
U
Z S
U U U U Z
u u
U U
U
U
S
U U
S
u u
S

= = =
| |
|

\
=
63 17.9.2010
Primjena autotransformatora
Zbog utede se esto primjenjuju autotransformatori za velike snage pri
povezivanju VN mrea (400, 220 i 110 kV). Najee se izrauju
tronamotni transformatori s VN i SN namotima spojenim u zvijezdu
u tednom spoju, a NN namot je
galvanski odvojen i spojen je u
trokut. Taj se tercijar obino ne
koristi za napajanje svoje mree;
tada ga nazivamo stabilizacijski
namot kojim se ostvaruje da u
magnetskom toku i induciranom
naponu nema treeg harmonika.
esto se autotransformatorima
dograuje regulacijska sklopka
zbog mogunosti podeavanja
prijenosnog omjera pod teretom.
64 17.9.2010
Regulacija napona autotransformatora
(napon VN strane vrst)
65 17.9.2010
Regulacija napona autotransformatora
(napon VN strane promjenljiv)
66 17.9.2010
Tercijar
Tercijar je kratkospojeni namot
malog otpora, jednoliko razdijeljen
na sva 3 stupa tako da su svi svici
spojeni u seriju spoj trokut.
Namotan je oko stupa i spreava
zatvaranje 3.harmonika toka u prostoru izmeu stupova i kotla.
Nulta reaktancija jednaka je direktnoj reaktanciji i zato kaemo da
tercijar rui nultu reaktanciju od iznosa bliskog reaktanciji praznog
hoda na iznos blizak reaktanciji kratkog spoja.
U sluaju nesimetrinog optereenja po fazama kada nema nul voda
javljaju se istofazni tokovi u jezgri. Naponi inducirani tim tokovima
mijenjaju fazne napone. No u tercijaru e potei struja inducirana od
istofaznih tokova u jezgri koja e svojim djelovanjem ponititi
djelovanje istofaznih struja tereta.
67 17.9.2010
Uloga tercijara
Tercijar u transformatoru u spoju Yy ima funkciju smanjenja
nulte reaktancije transformatora, simetriranja optereenja po
fazama, smanjenja nultih komponenti struje ukljuenja i sl.
Moe se koristiti i za prikljuak troila, odnosno u elektrani ili
transformatorskoj stanici gdje su potrebna 3 razliita napona.
Ako se ne koristi za napajanje troila naziva se i stabilizacijski
namot.
Primjer tronamotnog transformatora s tercijarom: YNyn0d5
68 17.9.2010
Cik-cak spoj transformatora
Svaki se fazni namot sastoji od dva dijela u kojima se induciraju
fazno pomaknuti naponi. Te se polufaze nalaze na razliitim
stupovima.
15,5% vie zavoja nego u spoju zvijezda.
Omogueno nesimetrino optereenje (ak 100% optereenja
samo jedne faze).
Upotreba za manje transformatore (do 160 kVA)
Primjer: Yzn5
69 17.9.2010
Cik-cak (slomljena, razlomljena zvijezda)
Praktiki se ne koristi za primarni namot.
Zbog spoja svake faze od polunamota, struje 3.harmonika djeluju
tako da se trei harmonik protjecanja ponitava, to znai da nema
3.harmonika magnetskog toka. Taj se tok moe zatvoriti samo
izmeu cik-cak namota (jako veliki magnetski otpor) pa treba puno
amperzavoja, tj. struja magnetiziranja (primara) mora biti jako velika.
70 17.9.2010
Transformator za uzemljenje
Iznimka za spoj cik-cak u primaru je transformator za
uzemljenje.
Ako treba mreu (npr. 20 kV) uzemljiti, a spoj je na toj strani
trokut ubacuje se transformator za uzemljenje u Z-spoju (to je
praktiki prigunica).
U sekundaru takvog transformatora za uzemljenje moe se
dodati namot u spoju y za napajanje NN mree (0,4 kV) tako da
je npr. grupa spoja ZNyn5.
71 17.9.2010
Prenaponi kojima je izloen transformator
Atmosferski atmosfersko izbijanje prilikom udara groma u
dalekovod ili bliskih munja.
Sklopni isklop ili uklop prekidaa mijenja konfiguraciju mree i
nastupa prijelazno stanje s drugaijim akumuliranim energijama
u elektrinom, magnetskom i mehanikom dijelu sustava kao
npr. poeci kratkih spojeva.
Da bi bili sigurni da e transformator normalno raditi u svim
radnim uvjetima ispitujemo ga:
izmjeninim ispitnim naponima nazivne frekvencije AC (kV) razine od 10
do 630 kV
udarnim ispitnim naponima posebnog valnog oblika - LI (kV) razine od 40
do 1425 kV
72 17.9.2010
1300
1425
570
630
420
850
950
360
395
245
450
550
185
230
123
40
60
75
125
170
10
20
28
50
70
3,6
7,2
12
24
36
Podnosivi udarni
napon (kV)
Podnosivi napon
industr. frekv. (kV)
Najvii napon opreme
U
m
(kV)
73 17.9.2010
Sklopni prenaponi primjer oznake ispitivanja namota
na otpornost prema sklopnim prenaponima: AC230
U
1
0,9
0,3
0
T
2
T
T
d
t
Strmina:
T
1
20 < 250 s = 1,67
T
90% trajanje:
T
d
200 s
Trajanje do prve nule:
T
2
500 s
Amplituda prenapona u odnosu na nazivni napon moe biti i do 3
puta vea, ali tehnika rjeenja limitiraju je na 2 i manje. Sklopni
prenaponi simuliraju se valovima oblika 100-500 s / nekoliko ms.
74 17.9.2010
Ispitivanje udarnimvalom primjer oznake: LI550
(Lightning impulse test Full wave lighting impulse)
T
1
= 1,2 30% s
T
2
= 50 20% s
T
1
= 1,67 T
T = 0,5 T
U
1
0,9
0,5
0,3
0
T
T
T
1
T
2
t
Provjerava se sposobnost izolacije da e
izdrati atmosferske prenapone koji se
mogu pojaviti.
75 17.9.2010
Natpisna ploica
Za transformatore vee snage od 10 MVA preporua se primjena
vrijednosti R10 reda za nazivne snage, tj. 100, 125, 160, 200,
250, 315, 400, 500, 630, 800, 1000 itd. (IEC 60076-1).
Primjer oznaavanja regulacijskih transformatora:
Transformator s regulacijom na 110 kV namotu s ukupno 21 odvojkom
simetrino postavljenim:
(110 10 x 1,5 %) / 35 kV
ili uz nesimetrine odvojke:
(110
-8x1,5%
+12x1,5%
) / 35 kV
76 17.9.2010
Nazivni podaci specijalnog tronamotnog
transformatora
Nazivna snaga
S
n
(kVA)
U
ISP_udarni
U
ISP_fn
Najvii napon
opreme U
m
(kV)
u
k
Ukljuenje rashladnih ventilatora hladnjaka kad je snaga vea od 31,5 MVA
77 17.9.2010
Supravodljivi transformatori
Namoti su u supravodljivom
stanju (I
2
R zanemarivi)
Rashladni medij
helij (LTS)
duik (HTS =-160 do -130C).