Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sabirnice su okosnica svakog rasklopnog postrojenja. One

povezuju vodove koji dovode i odvode elektrinu energiju te
transformatore koji povezuju mree razliitih naponskih razina.
Sabirniki vodii su najee neizolirani Cu ili Al vodii.
Profili koji se uobiajeno koriste:

srednji i niski napon: okrugli, plosnati i U profil,

visoki napon: cijevi i uad.

Razmak meu sabirnikim vodiima:

odreuju ga naponska naprezanja
na slici su prikazani uobiajeni razmaci
sabirnikih vodia ovisno o naponskoj
razini koji su iz sigurnosnih razloga neto
vei od onih definiranih tehnikim
propisima (VNRP, str.27, tbl.15)
za nie naponske razne povoljno je
izabrati jo i vee razmake od navedenih
kako bi se smanjila sila meu vodiima
1

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Presjek sabirnikih vodia odreuju strujna naprezanja

Izbor presjeka sabirnikih vodia provodi se prema:

maksimalna struja u normalnom pogonu, Imaxpog

struja mjerodavna za ugrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja, It
mehanikim naprezanjima u vrijeme trajanja kratkog spoja, Iu

Izbor presjeka sabirnikih vodia prema maksimalnoj struji u

normalnom pogonu, Imaxpog:

to je najvea struja koja u normalnom pogonu tee kroz

najoptereeniji dio sabirnice
prema tom najoptereenijem dijelu sabirnice dimenzioniraju se onda
cijele sabirnice
mjerodavno za izbor presjeka je dozvoljeno zagrijavanje vodia iznad
temperature okoline uz pretpostavku da e ta maksimalna pogonska
struja trajati neogranieno dugo vremena doputeno povienje
temperature je 30C spram temperature okoline
2

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Doputena trajna optereenja navedena u tablicama vrijede za neke

uvjete polaganja vodia.
Ukoliko se uvjeti polaganja sabirnikih vodia razlikuju od
pretpostavljenih u tablicama, potrebno je korigirati doputena
trajna optereenja:

za plosnate profile se pretpostavlja da je dulja stranica profila okomita

na povrinu poda, te da je razmak pojedinih vodia (kod vie vodia po
fazi) jednak irini vodia poloeni poloaj vodia dovodi do slabijeg
odvoenja topline

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

u tablicama navedena doputena trajna optereenja vrijede za

horizontalan raspored sabirnikih vodia (a), dok je za vertikalan
raspored (b) potrebno smanjiti doputena optereenja za 10-15%
(korekcioni faktor 0.85-0.9)
ako je doputeno manje ili
vee povienje temperature
od 30C, doputeno trajno
optereenje vodia odreuje
se prema izrazu:

I = I30

30

gdje je I30 tablina vrijednost

doputenog optereenja uz
povienje temperature od
30C spram temperature
okoline
4

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Bojanjem sabirnica poveava se odvoenje topline, pa su radi

toge posebno navedena doputena optereenja za obojene, a
posebno za neobojene vodie.
Vrijedi:

zbog vrstoe u postrojenima do 35 kV na izvode se sabirnice

plosnatog profila manjeg od 40x5 mm
za naponske razine 110 kV i vie minimalni presjek, odnosno
promjer odreen je zahtjevom za spreavanje korone:

110 kV:

220 kV:

najmanji
najmanji
najmanji
najmanji

presjek ueta 95 mm2

promjer cijevi 30 mm
presjek ueta 300 mm2
promjer cijevi 50 mm

Presjek vodia odabran prema maksimalnoj struji u normalnom

pogonu potrebno je dalje provjeriti s obzirom na zagrijavanje i
mehanika naprezanja u vrijeme trajanja kratkog spoja.
5

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Kontrola presjeka sabirnikih vodia s obzirom na zagrijavanje u

vrijeme trajanja kratkog spoja, It:

povienje temperature sabirnikih vodia nastaje brzo i stoga se

moe raunati da se sva energija (Jouleova toplina) troi na
povienje temperature vodia (nema odvoenja topline u okolinu)

m c = I 2t r t

m = masa vodia
c = specifina toplina vodia (Ws/kgC)
= povienje temperature vodia za vrijeme trajanja kratkog
spoja
It = struja mjerodavna za ugrijavanje
r = djelatni otpor
t = vrijeme trajanja kratkog spoja
6

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice
l
S
m = Sl
r=

= I 2t t

S2 c

S It t

minimalno potreban presjek sabirnikih vodia za povienje

temperature u vrijeme trajanja kratkog spoja
je specifini otpor sabirnikih vodia njegova vrijednost se
realno mijenja s temperaturom
= 0 [1 + ( 0 )]

stoga se za uzima srednja vrijednost specifinog otpora u

trenutku nastanka kratkog spoja (1) i u trenutku prekida struje
kratkog spoja (2)
+ 2
= 1
2
7

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

za bakrene je sabirnice najvea doputena temeperatura koju

mogu postii vodii 2Cu=200C, a za aluminijske vodie
2Al=180C
ako je temperatura vodia u normalnom pogonskom stanju 30C
vea od temperature okoline ok=35C, onda je izraz za
minimalno potreban presjek sabirnikih vodia s obzirom na
zagrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja:
SCu 7.5 I t t (mm2 )
SAl 12.0 I t t (mm2 )

pri emu je vrijednost od It potrebno uvrstiti u kA, a trajanje

kratkog spoja, t, u sekundama.

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Kontrola presjeka sabirnikih vodia s obzirom na mehanika

naprezanja u sluaju kratkog spoja:

Sile meu paralelnim vodiima:

sabirnice su goli vodii na

meusobnom razmaku a
(meufazno), a nose ih
potporni izolatori gdje je l
meusobni razmak dvaju
potpornih izolatora
u sluaju kratkog spoja, struje
koje teku vodiima su velikih
vrijednosti zbog ega se
javljaju velike sile na vodie
pojedinih faza koje ih nastoje
mehaniki deformirati

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sile meu paralelnim vodiima:

ako se promatrani vodi duljine l

nalazi u polju beskonano dugog
vodia koji se nalazi isto na
udaljenosti a, ukupna sila koja
djeluje na njega iznosi:

promatramo dva vodia duljine l,

na meusobnoj udaljenosti a
vodii su protjecani strujama I1 i
I2
oba su vodia okruglog presjeka
ukupna sila na jedan vodia
uslijed toga to se nalazi u
magnetskom polju drugog vodia:

F = 2 I1 I 2 10

l2 + a 2 a
(N)
a

l
F = 2 I1 I 2 107 (N)
a
10

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sile meu paralelnim vodiima:

za praktine vrijednosti od a/l [0.1,0.3] omjer F/F blizu je jedinice
u daljnjim analizama koristiti e se izraz za F - time smo na
sigurnoj strani jer je F<F za svaki omjer a/l

F
a
a
= 1+
F
l
l

11

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sile meu paralelnim vodiima:

izrazi za F i F vrijede za okrugle presjeke vodia
u VNRP, str 216-218 izveden je izraz za silu na vodi plosnatog profila
(bxh) duljine l koji je protjecan strujom I1 i nalazi se u polju
beskonano dugog plosnatog vodia protjecanog strujom I2 na
udaljnosti a
omjer izmeu F plosnatog i okruglog profila zadan je korekcionim
faktorom k
u praktinoj primjeni za plosnate profile
potrebno je raunati s korekcionim
faktorom k1 samo ako je:
a<<, h>> (rijetko na VN, mogue na NN)
vie vodia (plosnatog profila) po fazi
jer je onda ispunjeno a<<

12

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Vrsta kratkog spoja i sile meu vodiima:

za vrijeme trajanja kratkog spoja zbog vremenske promjenjivosti vrijednosti
struje kvara, mijenja se i trenutna vrijednost sile meu vodiima zanima
nas njezina maksimalna vrijednost
u H.Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str.225-234, provedena
je analiza maksimalne trenutna vrijednost sile meu vodiima koji su:
okruglog presjeka i relativno malog promjera u odnosu na njihovu meusobnu udaljenost
(d<<a)
velike duljina spram njihove meusobne udaljenosti (l>>a)

i to za razliite vrste kratkog spoja na sabirnicama

uz navedene pretpostavke mogue je koristiti izraz za silu po jedinici duljine
sabirnikog vodia za vodie beskonane duljine:
i i
dF
N
= 2 1 2 107
a
dl
m
osim toga analiza je provedena za prvu polovinu periode od trenutka
nastanka kratkog spoja kada se i javljaju najvee struje zbog ega je
mogue pretpostaviti da je Td= Td=, i Xdg=const.=Xdg
13

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Vrsta kratkog spoja i sile meu vodiima:

Rezultat analize je da se maksimalna sila pojavljuje u sluaju tropolnog
kratkog spoja na srednji sabirniki vodi, bez obzira to je moda struja
za neku drugu vrstu kratkog spoja vea po vrijednosti za promatranu
sabirnicu
I 2k 3
N
f3s = 2
107
a
m
gdje je:
Ik3

efektivne vrijednost izmjenine

komponente struje tropolnog
kratkog spoja na sabirnici
veliina ovisna o vremenskoj
konstanti istosmjerne komponente
struje kratkog spoja (pretpostavka
je da se izmjenina komponenta u
vremenu promatranja ne priguuje)
= 4 3 za kratke spojeve blizu generatora
= 3 za kratke spojeve daleko od generatora (NN mrea)
14

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Naprezanje sabirnikih vodia:

sabirnicu moemo shvatiti kao uklijetenu
gredu duljine l (razmak meu potpornim
izolatorima) s jednolikim kontinuiranim
optereenjem f3s po jedinici duljine
moment savijanja:
f3s l2 1 x x 2
M( x ) =
+
Nm
6 l l2
2

maksimalan moment savijanja javlja se u

ukljetenjima sabirnikih vodia (x=0;x=l):
f3s l2
M max =
Nm
12

naprezanje:
=

M max N

W m2
15

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Naprezanje sabirnikih vodia:

W je moment otpora:

U-profili

okrugli i plosnati profili

16

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Naprezanje sabirnikih vodia:

prethodno navedeno naprezanje sabirnica bilo
bi postignuto kada bi sila koja djeluje na
sabirnicu bila konstantna i jednaka
maksimalnoj vrijednosti f3s
kako se realno vrijednost sile u vremenu
mijenja, dolazi do titranja sabirnica stoga
naprezanje sabirnica iznosi:
= s

M N

W m2

s je frekventni faktor on je vremenski

promjenjiva veliina ovisna o vlastitoj
frekvenciji samih sabrinica, c1:
c1<<c s se mijenja s frekvencijom c1 (ne moe
pratiti ritam promjene sile) stoga je s <1
c1=2c s stalno raste u vremenu
c1>>c s se mijenja s frekvencijom c (prati ritam
promjene sile) stoga je s maksimalno 1
17

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Naprezanje sabirnikih vodia:

uz pretpostavku da naprezanje sabirnica ne prelazi granicu elastinosti
frekventni faktor s moemo odrediti iz dijagrama gdje je prikazana
ovisnost frekventnog faktora sabirnice o omjeru c1/c
za vrijednosti s>1
krivulja nema
praktinog znaenja
jer se sabirnica ne
ponaa kao elastini
nosa
za praktine proraune to
znai da je dovoljno prvo
provjeriti da li odabrana
sabirnica zadovoljava s
obzirom na mehanika
naprezanja uz s=1, pa
ako ne zadovoljava onda
je potrebno tono odrediti
c1 te s prema zadanom
dijagramu
18

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Naprezanje sabirnikih vodia:

za sabirnice je doputeno naprezanje do konvencionalne granice teenja
0.2 kada trajna deformacija ne prelazi 0.2%
sabirnica je optereena na savijanje, pri emu se maksimalno vlano
naprezanje javlja na izboenom rubu presjeka sabirnice, a najvee tlano
naprezanje na udubljenom rubu presjeka sabirnice
kako raste moment savijanja najprije e na rubovima presjeka sabirnice
naprezanje postii vrijednost 0.2 (b)
s daljnjim rastom momenta savijanja naprezanje na rubovima nee dalje
rasti (materijal je postao plastian), ali e naprezanje i u drugim
dijelovima presjeka postii vrijednost 0.2 (c,d)
moment savijanja kod kojeg je
naprezanje cijelog presjeka
jednako 0.2 (d) je 1.5 puta vei
od momenta savijanja uz koji je
naprezanje jednako 0.2 samo na
rubovima presjeka (b)
19

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Naprezanje sabirnikih vodia:

kada naprezanje dosegne vrijednost 0.2 dolazi do poputanja materijala na
mjestu ukljetenja gdje je moment savijanja najvei, zbog ega je realno
moment savijanja u ukljetenju neto manji:
f3s l2
M max =
16

sabirnice smatramo ispravno

dimenzioniranim ukoliko je ispunjeno:
= s

M
16
1.5 0.2 = 20.2
W
12

0.2

0.2 je najvea granica teenja za koju

vrijedi da se sabirnica ponaa kao
elastini nosa ukoliko naprezanje ne
prelazi vrijednost 0.8 0.2 prekoraenjem te granice sabirnica se
ve poinje plastino deformirati pa joj
se smanjuje amplituda progiba pri
titranju, a mijenja se i vlastita
frekvencija sabirnica c1
20

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sastavljene sabirnice (vie vodia po jednoj fazi):

kada se normalnom pogonu javljaju velike struje korisno je izvesti sabirnicu
od vie profila po jednoj fazi

svaki je fazni vodi (G) sastavljen od t

(t=3 na slici) paralelnih vodia (T)
l je razmak izmeu potpornih izolatora
ako se meusobni poloaj dijelova
sabirnice (u jednoj fazi) fiksira umetcima
(M) onda je lt razmak izmeu umetka do
potpornog izolatora ili razmak izmeu
umetaka (ili prikljunih odvoda)
koriste se plosnati ili U-profili
21

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sastavljene sabirnice (vie vodia po jednoj fazi):

kod sastavljenih sabirnica razlikujemo naprezanje koje nastaje
meusobnim djelovanjem struja u svim fazama , te naprezanje 1 koje
nastaje meusobnim djelovanjem struja u vodiima jedne faze
naprezanje uslijed meusobnog djelovanja svih faza se odreuje (kako je
prethodno opisano) prema izrazu:
f3s l2
=
12 W
moment otpora sastavljenih sabirnica, W:
u sluaju optereenja po a) moment
otpora paketa jednak je zbroju
momenata otpora pojedinanih
paralelnih vodia
u sluaju optereenja po b) moment
otpora paketa jednak je zbroju
momenata otpora pojedinanih
paralelnih vodia ukoliko se u jednom
rasponu l nalazi samo jedan uloak
(M) ili odvod po fazi
22

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sastavljene sabirnice (vie vodia po jednoj fazi):

moment otpora sastavljenih sabirnica, W:
u sluaju optereenja po b) ukoliko se u jednom rasponu l nalazi dva ili vie
uloaka (M) ili odvoda po fazi moment otpora odgovara 60% vrijednosti (dva
vodia po fazi) odnosno 50% vrijednosti (tri ili vie vodia po fazi) prema
izrazu sa slike:

23

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sastavljene sabirnice (vie vodia po jednoj fazi):

naprezanje uslijed sila meu vodiima jedne faze, 1:
sila kao posljedica djelovanja struja u vodiima jedne faze:
2
N
I u t k1i
107
fp = 2
t i =1 a1i
m

gdje je: Iu udarna struja tropolnog kratkog spoja

t broj vodia po fazi
k1i korekcioni faktor, k1i=f(b/h, 1i), sa sl.4.35 VNRP, str.245
a1i b
1i =
h+b
t

24

Glavni elementi postrojenja

Sabirnice

Sastavljene sabirnice (vie vodia po jednoj fazi):

u proraunu struja fp uzima se u obzir udarna struja pri tropolnom
kratkom spoju naime, bez obzira to je u nekim sluajevima
vrijednost struje kvara pri K1 vea od vrijednosti pri K3, kako se
ukupno naprezanje sastoji ne samo od doprinosa vodia jedne faze ve i
od meufaznog djelovanja (kojeg pri K1 nema) ukupno gledano
mehaniko naprezanja najvee je pri K3
naprezanje uslijed sila meu vodiima jedne faze, 1:
1 =

f p l2t
12 W1

gdje je: W1 moment otpora jednog vodia sastavljene sabirnice.

sastavljene sabirnice smatramo ispravno dimenzioniranim ukoliko je
ispunjeno:
2
f3s l2 f p l t
+ 1 =
+
20.2
12 W 12 W1
lt je definiran na foliji 27
25

Glavni elementi postrojenja

Potporni izolatori

element postrojenja koji nosi sabirnice i ostale neizolirane vodiu u

rasklopnom postrojenju
izolira goli vodi od uzemljenih dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju
na sabirnice
izbor potpornih izolatora:
nazivni napon sabirnica
veliina sile koja se prenosi na njih pri kratkom spoju
ako je pri kratkom spoju f3s sila koja
djeluje na sabirnike vodie po
jedinici njihove duljine, sila koja se
prenosi na potporne izolatore iznosi:

Fp = f3s l
za silu se moe smatrati da joj je
hvatite na polovini visine sabirnice
pri izboru potpornih izolatora
mjerodavna je sila Fp koja djeluje na
najvie optereeni izolator
26

Glavni elementi postrojenja

Potporni izolatori

S obzirom na izvedbu i mehaniku vrstou razlikujemo dva tipa potpornih

izolatora:
porculanski
umjetno smolni (npr. alraldit)

Porculanski potporni izolatori:

imaju kapu i podnoje od lijevanog eljeza
nemaju istu vrstou po cijeloj visini, stoga do pucanja
moe doi (kritina mjesta glede vrstoe) neposredno
ispod kape (krak sile h+b1) ili neposredno iznad
podnoja (krak sile h+b2)
doputeni moment savijanja M1za presjek neposredno
ispod kape manji je (radi manje povrine presjeka) nego
doputeni moment savijanja M2 za presjek neposredno
iznad podnoja
no to se sasvim openito ne odnosi i na sile, tako da je
M1
potrebno odrediti obje sile:
F =
p1

h + b1
M2
Fp 2 =
h + b2

27

Glavni elementi postrojenja

Potporni izolatori

prema doputenom mehanikom naprezanju potpornih izolatora, koje je

definirano silom Fpo, razlikujem slijedee tri grupe izolatora:
grupa A: Fpo=3679 N
grupa B: Fpo=7358 N
grupa C: Fpo=12273 N
izabrani potporni izolator zadovoljava glede mehanikih naprezanja
ukoliko je ispunjeno:
max{Fp1, Fp2}Fpo

Umjetno smolni potporni izolatori:

nemaju metalnu kapu niti podnoje
konstrukcija im je takva da su jednake vrstoe i u
gornjem i u donjem dijelu izolatora
za rebraste izolatore grupe su definirane silom Fpo
koja djeluje na visini ho iznad gornjeg ruba izolatora
(npr. grupa A: Fpo=3679 N, ho=30 mm)

28

Glavni elementi postrojenja

Potporni izolatori

ako je b razmak izmeu gornjeg ruba i najoptereenijeg presjeka pri dnu

izolatora, doputena sila na polovici visine sabirnice iznosi:

h +b
Fp = Fpo o
h+b
gdje je: h udaljenost hvatita sile Fp do gornjeg ruba izolatora.
za malu visinu h (h<h0) sila Fp moe biti vea od Fp0
u nekim sluajevima, radi velikih sila, nije mogue koristiti niti potporne
izolatore grupe C, pa se tada postavljaju po dva potporna izolatora u svaku
potpornu toku

Visei izolatori:

u postrojenjima u kojima su
sabirnice izvedene od ueta, kao
nosai sabirnica upotrebljavaju se
visei izolatori
izvedba:
a) kapasti
b) masivni
c) tapni
29

Glavni elementi postrojenja

Visei izolatori

broj lanaka za
pojedine nazivne
napone
za rasteretne i
nosive lance u
rasklopnim
postrojenjima
preporua se
koritenje
dvostrukih lanaca
zbog vee
vjerojatnosti
pojave luka nego
na vodovima, te
zbog znatnih
oteenja koje
moe izazvati pad
sabirnica

30

Glavni elementi postrojenja

Provodni izolatori

Provodni izolatori izoliraju gole vodia od zida ili metalnih dijelova

Upotrebljavaju se pri prolazu vodia iz prostorije u prostoriju, iz jednog
dijela oklopljenog rasklopnog postrojenja u drugi, ili iz rasklopnog
postrojenja u slobodan prostor
Dva tipa:

obje polovine unutar prostorija (a)

barem jednom polovinom na otvorenom (b)

Razlikujemo:

provodne izolatore za okrugle vodie

31

Glavni elementi postrojenja

Provodni izolatori

provodne izolatore za plosnate vodie

obje polovine unutar prostorije (a)
barem jedna polovina na slobodnom (b)

Izbor provodnih izolatora:

nazivni napon
maksimalna trajna struja u
normalnom pogonu
mehaniko naprezanje za vrijeme
trajanja kratkog spoja
zagrijavanje za vrijeme trajanja
kratkog spoja

Izvedba:

za nazivne struje: 200, 400, 600, 1000, 1500 i 2000 A

Kontrola provodnih izolatora s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja

kratkog spoja provodi se na jednak nain kao i za sabirnice
Za vee struje koriste se provodni izolatori s vodiima plosnatog presjeka
32

Glavni elementi postrojenja

Provodni izolatori

Radi velikog kraka sile na provodni izolator proizvode se samo izolatori grupa
B (Fp0=7358 N) i grupa C (Fp0=12273 N). Odreivanje doputene sile (Fp) na
provodni izolator provodi se na jednak nain kao i u sluaju potpornih
izolatora.

33