PRENAPONI U MREŽAMA

Prof.dr.sc. Ivo Uglešić, dipl.ing.

1. Uvod

Elektromagnetska kompatibilnost obuhvaća tri osnovna

aspekta:

• otpornost ustava koja se bavi s veličinom poremećaja s

kojima se sustav može nositi;

• emisija koja se bavi s poremećajima emitiranim iz jednog

sustava u drugi;

• elektromagnetski okoliš koji se bavi s proračunima

veličine poremećaja na mjestu gdje bi sustav trebao
funkcionirati.
Koordinacija izolacije AC energetskog sustava obuhvaća
dva temeljna gledišta:

• dielektrična čvrstoća opreme (bavi se veličinom

prenapona koje oprema može izdržati bez pojave
preskoka)

• prenaponski poremećaji (bavi se izračunavanjem

amplituda prenapona na mjestu u mreži gdje će oprema
biti postavljena)
1.1. Statistička priroda EMC i IC

Proračun vjerojatnosti dielektričnog kvara ili kvara EMC

1.2. Vrste prenapona
Prenapon je svaki napon između faznog vodiča i zemlje ili
između dva fazna vodiča, čija je vršna vrijednost veća od
odgovarajuće vršne vrijednosti najvišeg napona opreme.

Klasifikacija prema IEC 60071-1:

• Trajni napon pogonske frekvencije;

• Privremeni prenapon;
• Prijelazni prenapon;
- polaganog porasta čela;
- brzog porasta čela;
- vrlo brzog porasta čela;
• Kombinirani.
Tabela 1-1. Vrste napona i ispitivanja
PRIJELAZNI
VRSTE NISKA FREKVENCIJA
NAPONA POLAGANI BRZI VRLO BRZI
TRAJNI PRIVREMENI (sklopni) (atmosferski)

Oblik
napona

Područje 100 〉 T f 〉 3ns

oblika f = 50 ili 60 Hz 10 〈 f 〈 500 Hz 5000 〉 T p 〉 20 µs 20〉 Tp 〉 0.1µs 0.3 〉 f1 〉 100 MHz
napona Tt ≥ 3600 s 3600 ≥ Tt ≥ 0.03 s 20 ms ≥ T2 300 ms ≥ T2 30 〉 f 2 〉 300 kHz
3 ms ≥ Tt

Standardni f = 50 ili 60 Hz 48 〈 f 〈 62 Hz Tt = 250 µs T1 = 1.2 µs (*)

oblik Tt (*) Tt = 60 s T2 = 2500 µs T2 = 50 µs
napona

Standardno (*) Ispitivanje Ispitivanje Ispitivanje (*)

ispitivanje kratkotrajnim sklopnim atmosferskim
podnosivosti naponom 50 Hz impulsom impulsom
1.3. Prenapon i dielektrična čvrstoća izolacije

A:papir;
B: zračni
raspor
manji od
2m;
C: veći
od 2m.

Maksimalne amplitude prenapona u VN stanicama i krivulje

podnosivog napona unutarnje izolacije (1 p.u. = Um √2/√3)
 U MAX U MAX
Faktor prenapona: Κ p = = 1.225
U U
2
3

Tri su moguća uzroka prijelaznih prenapona:

• udar groma koji stvara udarne prenapone sa brzim ili

veoma brzim čelom;

• sklapanja prekidača i rastavljača koja stvaraju prenapone

sa sporim, brzim ili veoma brzim čelom;

• kvarovi koji uglavnom stvaraju prenapone sa sporim

čelom.
2. Udar groma
2.1. Fenomen groma

Faze razvoja munje i struje groma

a) b) c)

d) e) f)
Shematski prikaz faza razvoja groma od oblaka prema zemlji
2.2. Karakteristike udara groma
• 90 % udara prema zemlji negativnog polariteta;

• 45 – 55 % udara groma sadrži samo jedan udar;

• višestruki udari rijetko sadrže više od 10 udara (<5 %);

• grmljavinski dan Td

• izokeraunički nivo

•Td raste od polova prema ekvatoru

 Gustoća udara groma u zemlju Ng:

Ng = 0.04*Td1,35 [km-2god-1]

Za područje Zagreba: Td=35 Ng = 3.4 ≅ 4 [km-2god-1]

Broj udara groma u dalekovode

Empirijska relacija predložena od radne grupe IEEE:

(
NL = Ng ∗ w + 4∗hz )∗10
1.09 −3 [km-1god-1]
 2.2.1. Energija groma

• Potencijalna razlika 107 V;

• Ukupni naboj od 20 C;

• Disipirana energija 10 x 107 Ws ili otprilike 27,8 kWh.

• Male količine se troše na ionizaciju molekula

• Najveći dio se troši na naglo širenje zračnog kanala

• Energija oslobođena tijekom pražnjenja odgovara

potrošenoj za stvaranje naboja.
 2.2.2. Parametri struje groma

Oscilogram tipičnih struja groma

Kumulativna vjerojatnost distribucije struje groma
negativnog polariteta prema jednoj raspodjeli
 2.2.3 Strmine struje groma

0.3

S 30

0.9
1.0
Sm
I

Izgled čela struje groma i strmine vala

 S = a⋅Ib

Tablica 2-2. Iznosi faktora a i b kod prvog i uzastopnog udara groma

Strmina Faktor a Faktor b
Prvi udar S30 3.2 0.25
Sm 3.9 0.55
Uzastopni S30 6.9 0.42
udar Sm 3.8 0.93
 Udar groma u nadzemni vod

Refleksije i lomovi putnih valova

Nailazak putnog vala na diskontinuitet

Višestruke refleksije

a) Konfiguracija kabel - nadzemni vod - kabel

b) Mrežni dijagram po Bewley-u
c) Oscilogrami napona u točkama A i B
2.3. Model udara groma: zaštita od direktnog udara
2.3.1. Udarni razmak: Klasični elektrogeometrijski model (1)

S (I) = αIβ (1)

Tablica 2-1. Parametri α i β za neke klasične modele

Model α β
Whitehead 6 0,8
i Brown
Whitehead 6,4 0,75
IEEE 1993 8 0,65
Love 10 0,65
Dimenzije crkve u m Određivanje posljednjeg probojnog razmaka
“radius kugle groma”
2.3.2. Princip radijusa privlačenja: Erikssonov model

Ra (I, h) = α (h) Iβ

Formule za radijus:

- za stupove Rat;

- za horizontalno položene vodiče Rac.

Rac (I,h) = 0,67 h0,6 I0,74 = 0,8 Rat (I,h)

Odnos između udarne udaljenosti S(I) i radijusa privlačenja
R(I) nekog objekta za slučaj iste udarne udaljenosti objekta i
zemlje
CIGRE referentna raspodjela i odgovarajuća raspodjela
struja udara u zemlju za modele Love, Eriksson i Rizk
2.4. Sustavi za određivanje mjesta udara groma
Registriraju jednu od slijedećih pojava:

• predvodnici dugog trajanja koji su odgovorni za

elektrostatsko polje proizvedeno sveukupnim rasporedom
naboja;

• povratni udari koji generiraju jake diskretne

elektromagnetske prijelazne pojave u opsegu 3–30 kHz;

• slaba izbijanja koja zrače visoke i vrlo visoke frekvencije

(3 – 300 MHz).
Selektivnost brojača CIGRE, LLP i LPASTS ovisno o opsegu
upotrebe: omjer gustoće udara u zemlju i one izmjerene u
ovisnosti od opsega radijusa mjerenja
Keraunički broj Td i gustoća udara u zemlju izmjereni u
Francuskoj pomoću sustava za magnetsku detekciju u
zadnjih 8 godina
3. Atmosferski prenaponi

1) Slučaj bliskog udara s

preskokom

2) Slučaj bliskog udara u

fazni vodič bez preskoka

3) Slučaj udaljenog
mjesta udara

Vrste udara u postrojenje

Udar groma u stup, putujući val na zaštitnom vodiču i stupu,
inducirani napon na faznom vodiču
Za vrijeme propagacije udarnog prenapona vodom, korona
smanjuje njegov srednji nagib (strminu) i amplitudu
3.1. Indirektni udari i inducirani naponi

Proračun induciranih napona zahtijeva:

• Model struje povratnog udara koji opisuje prostornu i

vremensku raspodjelu struje udara duž kanala groma za
vrijeme povratnog udara; uzimajući put groma kao
vertikalnu antenu, mogu se izračunati električna i
magnetska polja potrebna za izračunavanje induciranih
prenapona;

• Model ulančenja koji opisuje međudjelovanje ovih

elektromagnetskih polja na vodu.
Geometrija za proračun elektromagnetskih polja povratnog
udara za idealnu zemlju
Primjer faznog prenapona (u voltima) na otvorenom potrošačkom
kraju zbog 20 kA udara 200m lijevo u istoj ravnini s vodom