Zatita nadzemnih visokonaponskih vodova od

atmosferskih prenapona
Goran Justini mag.ing.el.
HEP OPS d.o.o
Sektor za investicije i izgradnju
Odjel za izgradnju Rijeka
goran.justinic@hep.hr

Saetak U uvodnom dijelu objanjeni su osnovni pojmovi

vezani za pojavu atmosferskih prenapona, uzroci i
posljedice nastanka i naini tienja od udara munje
odnosno atmosferskih prenapona. U radu je usporeena
efikasnost zatite od udara munje za 400 kV dalekovode
tiene sa jednim i dva zatitna ueta te je prikazan jedan od
modela odreivanja ugroenosti voda. Takoer je odreena
stvarna ugroenost voda od direktnih udara munje na
potencijanoj trasi planiranog DV 2x400 kV TE PLOMIN
RP KLANA TS MELINA.

I. UVOD
Udar munje u nadzemne visokonaponske vodove pojava
je koja esto izaziva privremene poremeaje ili prekide
napajanja potroaa odnosno kupaca u modernim
elektroenergetskim sustavima (EES). Udar munje u
nadzemni vod za posljedicu uvijek ima pojavu prenapona
[1]. Prenapon je svaki napon izmeu faznog vodia i
zemlje ili izmeu dva fazna vodica, ija je vrna
vrijednost vea od odgovarajue vrne vrijednosti
najvieg napona opreme. Dakle, za bilo koju
konfiguraciju izolacije, prenapon je bilo koji napon na
stezaljkama opreme vei od vrne vrijednosti napona
industrijske frekvencije koji postoji kada je na svim
faznim prikljunicama opreme narinut najvii napon za
koji je oprema dimenzionirana [2].
Uzroci prenapona koji se pojavljuju na vodu mogu se
podijeliti u tri osnovne grupe:
udar munje koji stvara udarne prenapone sa
brzim ili veoma brzim elom (atmosferski
prenapon),
sklapanja prekidaa i rastavljaa koja stvaraju
prenapone sa sporim, brzim ili veoma brzim
elom (sklopni prenapon),
kvarovi koji uglavnom stvaraju prenapone sa
sporim elom.
Za prvu grupu moe se rei da su vanjskog porijekla, dok
su ostali unutranjeg porijekla. Prenaponi unutranjeg
porijekla redovito ne utjeu na dimenzioniranje izolacije
visokonaponskih vodova, to znai da je zatita od
atmosferskih prenapona dominantan kriterij za
dimenzioniranje izolacije na vodovima (IEC 60071) [1].

II. POJAVA I POSLJEDICE ATMOSFERSKIH

PRENAPONA NA VISOKONAPONSKIM
VODOVIMA
Prenaponi vanjskog (atmosferskog) porijekla mogu biti
posljedica direktnog udara munje u vod ili indukcije pri
udaru munje u oblinje tlo (indirektni udar). Udar munje
u nadzemni vod kategoriziran po mjestu udara moe biti:
udar munje u zatitno ue ili stup,
udar munje u vodie.
Posljedica udara munje u vod je pojava prenapona koja
moe biti uzrok preskoka pri direktnom udaru munje u
fazni vodi ili povratnog preskoka pri udaru munje u
zatitno ue ili stup. U prvom sluaju dolazi do najveeg
naprezanja izolacije zbog formiranja udarnog vala, koji u
velikoj veini sluajeva premauje dielektrinu vrstou
izolacije (podnosivog napona izolacije) izmeu faze i
stupa i meu fazama. Takav val se iri na dvije strane od
mjesta udara prema suprotnim krajevima voda. Vrna
vrijednost vala definirana je sljedeim izrazom:

I Zv
[kV]
2

(1)

Gdje je:
Zv valna impedancija voda
I udarna struja munje
Kod udara munje u stup ili zatitno ue, kao i u sluaju
direktnog udara, dolazi do pojave putnih valova, ali
znatno manjih iznosa, tako da je posljedica ovog
dogaaja
naprezanje
fazne
izolacije,
odnosno
izolatorskog lanca, a moe doi i do pojave povratnog
preskoka, zbog prijelaznog porasta potencijala stupa [1].
Nepoeljne posljedice pojave preskoka na vodu su:
nepotrebna prorada prekidaa i APU-a (da nije
bilo udara munje ne bi bilo ni prorade),
potencijalna oteenja izolatora uslijed nastanka
luka,

potencijalno oteenje drugih elemenata mree

(npr. transformatora) uslijed kratkog spoja
(naroito ako je KS blizu TS),
potencijalni ispad generatora,
potencijalna opasnost za ljude, ivotinje i
instalacije u blizini stupa na kojemu nastane
kratki spoj (naponski ljevak),
potencijalna opasnost za druge instalacije
(inducirani naponi uslijed struje kratkog spoja),
potencijalna pogrena (neselektivna) prorada
zatite,
naruena kvaliteta elektrine energije (propadi
napona, nesimetrija).

III. NAINI TIENJA VISOKONAPONSKIH

VODOVA OD ATMOSFERSKIH PRENAPONA
Problematici tienja voda od udara munje treba pristupiti
studiozno ve kod samog poetka projektiranja, odnosno
definiranja trase. Vanjski parametri poput nepovoljnog
izokeraunike razine tj. broja grmljavinskih dana/god T d,
gustoe udara munje i specifinog otpora tla znatno
utjeu na pojavu prenapona na vodu [3]. Adekvatnom
konstrukcijom glave i vrha stupa, nainom uzemljenja i
koordinacijom izolacije moe se utjecati na uestalost
pojave preskoka na vodu.

smanjiti radijus privlaenja, odnosno maksimalna struja

munje koja moe izravno pogoditi fazne vodie. To
poiva na pretpostavci da svaki stepenasti predvodnik
koji se nae na udaljenosti rp ili veoj od zatitnog ueta
biti e privuen i udariti e u njega ili u oblinje tlo, a
odnos radijusa privlaenja i struje munje definiran je
relacijom (2). Elektrogeometrijski modeli (EGM) udara
munje su analitiki modeli koji definiraju matematiki
izraz za posljednji probojni razmak odnosno za radijus
privlaenja. Posljednji probojni razmak (rp) je udaljenost
na kojoj nastaje proboj izmeu kanala groma i bilo koje
najblie toke na nekom objektu, a definiran je izrazom:

rp = a I b

(2)

To je vrlo vana relacija jer direktno povezuje struju

munje i posljednji probojni razmak. Prema klasinim
modelima taj je razmak isti za zemlju i za objekt. U ovom
radu koristi se EGM sa razliitim relacijama za zemlju i
za objekt. Bitna je samo pretpostavka da kad se
predvodnik priblii nekom objektu na udaljenost
probojnog razmaka, da e tada doi do pogotka u taj
objekt. Razliiti autori su predlagali razliite vrijednosti
koeficijenata u gornjoj formuli, a u slijedeoj tablici su
dane neke od tih vrijednosti [5].
TABLICA 1. Koeficijenti a i b (2)

Kao to je ve navedeno, toka udara munje u

visokonaponski vod moe biti stup, zatitno ue ili vodi.
U okviru problematike zatite od atmosferskih prenapona,
visokonaponski vod moe se tititi:
zatitnim uetom,
koordinacijom izolacije i adekvatnim
uzemljenjem stupova,
ugradnjom linijskih odvodnika prenapona.
Osnovni nain tienja od direktnog udara munje u fazne
vodie je primjena zatitnog ueta. Opa praksa je
koristiti meusobnu kombinaciju barem dve ili sve tri
navedene metode. Efikasnost tienja zatitnim uetom
ovisi o meusobnom poloaju ueta i tienog objekta
odnosno faznih vodia. Propisima je definirano i
uobiajena je praksa da zatitno ue mora biti u takvom
poloaju u odnosu na fazne vodie da kut zatite ne bude
vei od 30 [1] [4].

MODEL
Whitehead et Brown
Whitehead
IEEE1993
Love

a
6
6,4
8
10

Za odreivanje rp primijeniti e se Love-ov model [6] to

znai da vrijedi:

rp = 10 I 0,65 [m]

(3)

Posljednji probojni razmak prema zemlji (rg) definiran je

prema izrazu [6]:

rg = (3,6 + 1,7 ln(43 - h)) I 0,65 [m] za h<40m (4)

Gdje je:
h prosjena visina vodia (m)

IV. OGRANIENJE STRUJE MUNJE KOJA

MOE IZRAVNO POGODITI FAZNE VODIE
Konstrukcijskim rjeenjima glave i vrha stupa nastoji se
odrediti takav poloaj zatitnih vodia da se ostvari
odgovarajua razina zatite. Meusobni prostorni poloaj
zatitnog-ih ueta i vodia odreuje kut tienja voda,
radijus privlaenja (rp) te struju munje koja moe izravno
pogoditi fazne vodie. Odgovarajua zatita je postignuta
kada se struja munje koja moe izravno pogoditi fazne
vodie ogranii ispod eljene vrijednosti. Meusobnim
prostornim poloajem zatitnog/ih ueta i vodia moe se

b
0,8
0,75
0,65
0,65

Slika 1. Zatitna zona dalekovoda

Prema klasinim EGM i u skladu s prikazom na slici 1,

radijus privlaenja priblino je odreen sljedeom
relacijom [2]:

rp

H h
[m]
2 (1 sins )

obzirom na posljednji probojni razmak (radijus

privlaenja), kritinu struju munje i kut tienja za
razliite tipove glave stupa 2x400 kV vodova.

(5)

Gdje je:
H visina zatitnog ueta
h visina vodia
s kut izmeu pravca koji spaja vodi i ue i osi stupa
Kod tienja voda sa dva zatitna ueta kut zatite ne
smije biti vei od 30, a cijela zatitna zona definirana je
kako je prikazano slikom 2. Povrina ispod krunog
isjeka i bonih pravaca je zatiena zona. tienje voda
sa dva zatitna ueta uglavnom se koristi kod vodova vrlo
visokih napona. Kao to je ve navedeno, smanjenjem
radijusa privlaenja tj. posljednjeg probojnog razmaka rp,
smanjuje se struja munje prema (3) [1].

Slika 3. glava i
vrh stupa s jednim
zatitnim
uetom
(TIP I)

Slika 4. glava i vrh

stupa s dva zatitna
ueta (TIP II)

Slika 5. glava i vrh

stupa s paralelnim
vodiima i dva zatitna
ueta (TIP III)

Na slici 6 prikazan je 2x400 kV nosni stup (TIP I) sa

jednim zatitnim uetom i radijusi privlaenja (rp) za
razliiti poloaj zatitnog ueta odnosno razliite
vertikalne udaljenosti ueta od gornje konzole. Stup je
tipa bava, standardnih dimenzija za 400 kV naponsku
razinu, visine od 39,5 m do 49,55 m, duljina konzola od
5,6 m (gornja), 9,9 m (srednja) i 6,7 m (donja).

Slika 2. Zatitna zona dalekovoda sa dva zatitna ueta

Na temelju stohastike prirode atmosferskih prenapona,

prema IEEE preporuci [6], izraz za kumulativnu
vjerojatnost pojave struje munje vee od zadane
vrijednosti i glasi :

P(I

i)
1

i
31

2.6

(6)

Vrijednost P(I>i) u ovisnosti o vrijednosti struje groma

prema [2], prikazana je na grafu 1.

Graf 1. Kumulativna vjerojatnost pojave struje munje vee od i

U daljnjem dijelu rada biti e obraena ovisnost

meusobnog poloaja zatitnog/ih ueta i vodia s

Slika 6. Krunice radijusa rp u ovisnosti o vertikalnom pomaku

zatitnog ueta

Na grafu 2 prikazana je ovisnost struje munje (Ik) o

vertikalnom pomaku (povienju) zatitnog ueta
koritenjem (3), (4) i (5).

Graf 2. Ovisnost udarne struje munje o vertikalnom pomaku

(povienju) zatitnog ueta

Na slici 7 prikazan je nosivi stup (TIP II) istih dimenzija

kao i stup na slici 6 sa razlikom u vrhu stupa. Ovaj stup
tien je sa dva zatitna ueta, koja su (prema slici)
postavljena na konzole duljina 4 m. Konzole zatitnih
ueta poviene su u odnosu na gornju konzolu za 2,7 m, a
svi razmaci i udaljenosti zadovoljavaju postojee zahtjeve
i propise. Statika ovog tipa stupa nije ispitana i nije
predmet ovog rada. Na slici 7 su prikazane i krunice
radijusa privlaenja posljednji probojni razmak za
razliitu horizontalnu udaljenost (odmak) ueta od osi
stupa. Zatitna zona omeena je gornjim (manjim) i
bonim (veim) krunicama odreenog radijusa u
ovisnosti o horizontalnom pomaku zatitnog ueta.

Slika 7. Krunice radijusa rp u ovisnosti o horizontalnom pomaku

zatitnog ueta

Na grafu 3 prikazana je ovisnost radijusa privlaenja (rp) i

udarne struje munje (Ik) o horizontalnom pomaku
zatitnog ueta od osi stupa, odnosno poveanju duljine
konzola na koje se postavljaju zatitna ueta. Iz grafa se
moe iitati da vrijednosti kritine struje munje puno
bre opadaju te da se mogu postii puno nie vrijednosti
kritine struje munje nego kod vertikalnog pomaka.

Slika 8. rp u ovisnosti o vertikalnom pomaku zatitnog ueta

Ovisnost kritine struje munje (Ik) i broja preskoka zbog

direktnog udara munje u vodi NSFU (detaljnije u
poglavlju V) o horizontalnom pomaku zatitnih ueta od
osi stupa kod ovog tipa stupa prikazana je grafom 4.

Graf 4. Ovisnost kritine struje munje (Ik) i broja preskoka zbog

direktnog udara munje u vodi NSFU o horizontalnom pomaku zatitnih
ueta od osi stupa stupa 2x400 kV s paralelnim vodiima

Rezultati prikazani na grafovima dobiveni su programom

napisanim u programskom paketu Matlab, koji se moe
koristiti kod izrauna za bilo koji tip glave stupa.

V. ODREIVANJE STVARNE UGROENOSTI

VISOKONAPONSKOG VODA
Iz izokeraunike karte za odreeno podruje (broj
grmljavinskih dana/god Td) moe se izraunati gustoa
udara munje NG prema (7). Podatak o gustoi udara moe
se dobiti statistikom analizom podataka dobivenih iz
sustava poput SLMa (eng. Lightning Location System
LLS) sustava za praenje udara munja. Ovim sustavom
moe se preciznije odrediti gustoa udara nego klasinim
metodama. Prema [7] i normi HRN EN 62305 gustoa
udara NG definirana je sljedeim izrazom:
NG = 0.04 Td1.35 [km-2 god-1]

Graf 3. - Ovisnost kritine struje munje (Ik) o horizontalnom pomaku

zatitnog ueta od osi stupa

Usporedbom grafova 2 i 3 moe se uoiti da je tienje

efikasnije za stup s dva zatitna ueta, jer se kritina
struja munje moe ograniiti na niu vrijednost. Na slici 8
prikazan je 400 kV nosni stup (TIP III) s paralelnim
vodiima (konzole 5,6m, 6m i 6,4m) i dva zatitna ueta
(konzole 4m) te njegova zatitna zona.

(7)

Gdje je:
Td broj grmljavinskih dana [god-1]
Podatak o gustoi udara munja dobiven analizom
podataka LLS-a znatno je vei od vrijednosti koja bi se
dobila gornjim izrazom, jer sustav LLS registrira sve
udare munje (prve i viestruke). Takoer je prosjena
amplituda udarne struje munje manja od oekivane prema
(6) zbog istog razloga.

Empirijska relacija predloena od radne skupine IEEE [6]

koja definira prosjeni godinji broj udara munje u vod
NL, to je osnovni parametar za odreivanje potencijalne
ugroenosti voda od atmosferskih prenapona prikazana je
sljedeim izrazom:

N L = NG (B + 4 h1.09 ) 10-3 [km-1 god-1] (8)

Gdje je:
NG gustoa udara munje
B horizontalni razmak zatitnih uadi [m]
h prosjena visina zatitnog ueta [m]
Preskok moe nastati zbog direktnog udara munje u vodi
pod naponom. Da bi se odredio broj udara NSF potrebno
je poznavati minimalnu struju preskoka I min pr [8].

I min pr

2 Ua
[kA]
=
Zv

(9)

Gdje je:
Ua podnosivi udarni napon izolacije
Zv valna impedancija voda
Zv je valna impedancija voda definirana sljedeim
izrazom [12]:
Zv

60 * ln(4 * h/d) ln(4 * h/D)

[]

Radijus u trenutku udara munje pri pojavi impulsne

korone funkcija je visine vodia i omjera nazivnog
napona i gradijenta priguenja korone kao to je opisano
u [12].
A. Broj preskoka zbog direktnog udara
Broj preskoka NSF na nekom vodu zbog direktnog udara
munje u vodi, definiran je sljedeim izrazom [6]:

N SF

2 NG l

Imin

-1
Dc(I) f(I)dI [god ]

Pri pojavi krivudavog predvodnika munje u podruju

oznaenog krunog isjeka na slici 9 postoji mogunost
direktnog udara u vodi. Veliina Dc predstavlja irinu
pojasa direktnog udara munje. Dc ovisi o koeficijentu
iji umnoak sa rp definira liniju (visinu od tla) pri kojoj
postoji vrlo velika vjerojatnost pogotka munje u tlo [3].
Koeficijent predstavlja omjer izraza (3) i (4) i ovisan je
o visini vodia iznad zemlje. Zatitne vodie treba
postaviti tako da irina Dc bude to manja [8]. Idealan
poloaj zatitnog ueta nastupa kada se zadovolji uvjet:
Imax < Imin

(10)

Gdje je:
d reducirani radijus vodia
D radijus pri pojavi korone

Imax

Slika 9. Zatitna zona, radijus privlaenja zatitnog ueta te podruje

direktne ugroenosti vodia

Gornja nejednadba moe se tumaiti na nain da se

idealan poloaj ueta postie kada maksimalna struja
munje bude manja od minimalne struje koja izaziva
preskok prema izrazu (9). Idealan poloaj zatitnog ueta
ne znai da je vjerojatnost pojave preskoka anulirana,
nego samo da je vrlo niska. Ako je zadovoljen uvjet (12),
preskok se ipak moe pojaviti kod sluaja viestrukih
udara gdje ponovni udari imaju veu amplitudu od prvog.
Prema IEEE preporuci [6], izraz za kumulativnu
vjerojatnost pojave struje ponovnih udara vee od prvog
udara glasi:

P(I
(11)

Gdje je:
NG gustoa udara munje [km-2 god-1]
f(I) funkcija gustoe vjerojatnosti struja munja
l duljina voda [km]
Imax maksimalna struja munje
Imin minimalna struja munje kod koje dolazi do
preskoka
Dc izloenost vodia od direktnog udara
munje irina pojasa [m/1000 = km]
Na slici 9 prikazana je zatitna zona, radijus privlaenja
zatitnog ueta te podruje direktne ugroenosti vodia
[3].

(12)

I min )
1

I min
12

2.7

(13)

Gdje je:
P(I>Imin) vjerojatnost pojave struje munje vee od Imin
Vjerojatnost da prilikom ponovnih udara doe do pojave
preskoka definirana je sumom:

Ps

Pn * (1 (1 P(I

I min )) n 1 )

Gdje je:
Pn vjerojatnost pojave n ponovnih udara

(14)

Parametar Pn izraunat je prema metodi definiranoj u

[14]. Broj preskoka zbog ponovnih udara u vodi
definiran je izrazom:

N SFpon

2 N G l Ps

Imin
0

-1
Dc(I) f(I)dI [god ] (15)

Ukupan broj preskoka zbog direktnih udara munje u

vodi je zbroj:

NSFU = NSF + NSFpon

(16)

Graf 5 prikazuje zavisnost irine pojasa direktnog udara

munje Dc, kuta tienja i kritine struje munje pri
horizontalnom pomaku poloaja zatitnog ueta od osi
stupa. Moe se primijetiti da smanjivanjem kuta tienja
smanjuje se i irina pojasa Dc.

Da bi se izraunala vjerojatnost pojave preskoka kod

udara munje u stup ili zatitno ue potrebno je odrediti
maksimalni napon koji se moe pojaviti na faznoj
izolaciji. Na maksimalni napon utjeu valne
karakteristike uzemljivaa, impedancija stupa i ueta,
oblik vala struje munje, tjemena vrijednost struje munje
itd [1].
Udar munje u stup ili zatitno ue uzrok je naprezanja
fazne izolacije. Ukupan broj povratnih preskoka NBF na
vodu u jednoj godini moe se odrediti sljedeom
relacijom:
(Iamp)max (di/dt) max

N BF

NL l

P() dI ampd(di/dt)
(Iamp)min (di/dt) min

(17)

Gdje je:
NL broj udara munje u vod [km-1 god-1]
l duljina voda [km]
P() funkcija razdiobe vjerojatnosti sluajne varijable
sluajna varijabla [kV]
Sluajna varijabla definirana je kao funkcija amplitude i
strmine vala sljedeim izrazom:

(Iamp , di/dt)

Graf 5. Smanjivanje irine pojasa direktnog udara munje Dc, kuta

tienja i kritine struje munje pri horizontalnom pomaku poloaja
zatitnog ueta od osi stupa (TIP III)

Vrijednost Dc na grafu 5 predstavlja ekstrem funkcije

Dc(I) prikazane na grafu 6.

R I amp/2 0.85 Ua

L di/dt

(18)

Gdje je:
Ipeak amplituda struje munje
R otpor uzemljenja stupa
L ukupna impedancija stupa i uzemljenja stupa
Iz izraza za NSFU i NBF vidljivo je da odabrani nivo
izolacije i uzemljenje stupa najvie utjeu na ukupni broj
preskoka koji se moe definirati kao zbroj preskoka zbog
direktnog udara i povratnog preskoka NT:
NT=NSFU+NBF [god-1]

(19)

Ukoliko bi na vodu bili instalirani odvodnici prenapona,

u proraun treba ukljuiti i utjecaj odvodnika prenapona.
Tada bi izraz za ukupan broj preskoka na vodu zbog
udara munje u jednoj godini glasio:
NT=AT+NSFU+NBF [god-1]
Graf 6. Funkcija gustoe log normalne razdiobe struje munje i
ovisnost Dc o struji munje za stupove TIP I i TIP II

B. Broj preskoka zbog udara u stup ili zatitno ue

U trenutku udara munje u stup ili zatitno ue dolazi do
pojave putnih valova koji se ire zatitnim uetom u oba
smjera i stupom, a zbog podizanja potencijala stupa i
reflektiranog naponskog vala moe doi do povratnog
preskoka. Mogunost pojave povratnog preskoka
smanjuje se optimalnim dimenzioniranjem uzemljenja
stupa. Ako do preskoka ipak doe, mogunost pojave
oteenja opreme smanjuje se primjenom tehnike APU.

(20)

Faktor kvara odvodnika prenapona AT u ovom radu nee

biti razmatran [8] [11] [12] i [13].

VI. STATISTIKA ANALIZA UDARA MUNJA

NA POTENCIJALNOJ TRASI BUDUEG 2x400
KV VODA
Potencijalna trasa budueg DV 2x400 kV TE PLOMIN
RP KLANA TS MELINA locirana je na teritoriju
Istarske i Primorsko goranske upanije. Jednim svojim
dijelom prolazi kroz podruje najvie izokeraunike
razine u republici Hrvatskoj, odnosno kroz podruje s
vrlo visokim brojem grmljavinskih dana u godini (Td >

50). Izokeraunika karta Hrvatske prikazana je slikom 10

[14], gdje se vrlo jasno vidi nepovoljnost atmosferskih
prilika u podruju zalea Dubrovnika i Splita te u
unutranjosti Istre kuda i prolazi predviena trasa voda.

amplitudama struja munja Iavg dobiveni su podaci o stanju

na predmetnoj trasi koje prikazuju gafovi 7 i 8.

Graf 7. Gustoa udara munje NG dobivena LLS-om i preporukom

IEEE prema izrazu (6)

Graf 8. Amplitude struje munje Iavg na trasi 2x400 kV voda

Slika 10. Izokeraunika karta Hrvatske (2009 god.)

Iznos specifinog otpora tla

na mnogim podrujima
republike Hrvatske poprima relativno velike vrijednosti.
Nisu rijetki sluajevi da ta veliina poprimi iznos i od
nekoliko tisua m. Zbog toga je ispravno projektiranje i
izvedba uzemljivaa elektroenergetskih i svih drugih
objekata te sustava zatite od munje od izuzetnog znaaja
[3].
Kombinacija
navedenih
uvjeta

nepovoljna
izokeraunika razina, velik otpor uzemljenja (ovisan o )
negativan je preduvjet za dugotrajan i pouzdan rad EESa, jer poveava vjerojatnost pojave prenapona na
energetskim objektima, naroito visokonaponskim
vodovima, to je matematiki opisano u (11), (16)
odnosno (17) [7].
Slika 11 prikazuje gustou udara munje NG na podruju
kroz koje prolazi trasa predmetnog voda (slika dobivena
LLS sustavom).

Prosjene vrijednosti gustoe udara munje NG i amplituda

struje munje Iavg predmetne trase iznose:
NGLLS = 15,82 [km-2god-1]
NG(Td) = 5,66 [km-2god-1]
IavgLLS = 11,71 kA

Navedeni podaci o munjama na trasi budueg voda

omoguuju analizu ugroenosti budueg voda s aspekta
pojava atmosferskih prenapona, koji su direktna
posljedica udara munje u vod. Na predmetnoj trasi
napravljena je usporedba efikasnosti zatite od
atmosferskih prenapona u ovisnosti od koritenog tipa
stupa sa jednim ili dva zatitna ueta. Stupovi obraeni u
radu, navedeni kao TIP I (slika 3) i TIP II (slika 4) istih
geometrijskih karakteristika glave, a razliitih vrhova te
TIP III (slika 5), stup sa paralelnim vodiima, koriteni su
u usporedbi efikasnosti zatite od atmosferskih
prenapona.
Prema relaciji (8) i koristei ulazni parametar (21)
mogue je izraunati prosjeni godinji broj udara munje
u vod NL za stupove TIP I i TIP II i TIP III.
400 kV DV stup TIP I (jedno zatitno ue)
NL = 3,53 [km-1god-1]
NLuk = 355 udara ukupno u vod [god-1]
400 kV DV stup TIP II (dva zatitna ueta)
NL = 3,18 [km-1god-1]
NLuk = 320 udara ukupno u vod [god-1]

Slika 11. Gustoa udara munja NG podruja kroz koje prolazi

potencijalna trasa 2x400 kV voda

Analizom podataka prikupljenih iz sustava za lociranje

udara munja (LLS) o gustoi udara munja NG i

(21)
(22)
(23)

400 kV DV stup TIP III (dva zatitna ueta)

NL = 3,27 [km-1god-1]
NLuk = 330 udara ukupno u vod [god-1]

Zbog priblino istih visina stupova, razlika ukupnog broja

udara munja u vod je svega oko 10%.
Na grafu 9 prikazan je broj oekivanih udara u vod za
sluaj koritenja stupa TIP I, TIP II i TIP III.

maarskoj. Jedinini broj udara na hrvatskoj strani iznosi

7 udara/100km, a na maarskoj 3,03 udara/100km. Zbog
priblino jednake izokeraunike razine na cijeloj trasi
voda, moe se pretpostaviti da je razlika efikasnosti
zatite posljedica razlika u tipu stupa.
Na grafu 10 prikazana je krivulja kumulativne
vjerojatnosti P(I>i) pretpostavljena raspodjela struja
munja, kritina struja munje Ik za tip stupa s jednim (TIP
I) i sa dva zatitna ueta (TIP II i TIP III) te Ipreskok granina struja za koju e doi do preskoka kod direktnog
udara munje u vodi. Na grafu se jasno moe vidjeti da je
maksimalna udarna struja munje Ik znatno manja kod
tipova stupa sa dva zatitna ueta nego kod jednog.

Graf 9. Broj oekivanih udara u vod za sluaj koritenja stupa TIP I,

TIP II i TIP III

Na temelju dobivene vrijednosti za DC iz

elektrogeometrijskog modela i izraza (6), (9), (11), (15) i
(16) moe se izraunati broj preskoka na nekom vodu
zbog direktnog udara munje u vodi NSFU. Za izraun
koritena je vrijednost NG dobivena sustavom LLS, Zv je
izraunat iz (9) i iznosi 348,7 , a za Ua (podnosivi
udarni napon) je pretpostavljena vrijednost od 1550 kV.
Prema grafu iz [12] D = 1,1 m te prema relaciji (9) Zv
iznosi:

Zv

348,7

Konano NSFU iznosi:

400 kV DV stup TIP I (jedno zatitno ue)
NSF = 20,35 preskoka / god
NSFpon = 0,369 preskoka / god
NSFU = 20,726 preskoka / god
400 kV DV stup TIP II (dva zatitna ueta)

Graf 10. Kumulativna vjerojatnost pojave struje munje manje od Ik

kritine struje munje (vod nije zatien za I<Ik)

Karakteristine vrijednosti na grafu 10. su sljedee:

400 kV DV stup TIP I (jedno zatitno ue)
Ik = 58,85 kA
P(I>Ik) 16 %
400 kV DV stup TIP II (dva zatitna ueta)

NSF = 2,01 preskoka / god

NSFpon = 0,196 preskoka / god
NSFU = 2,207 preskoka / god

Ik = 23,34 kA
P(I>Ik) 67 %

400 kV DV stup TIP III (dva zatitna ueta)

400 kV DV stup TIP III (dva zatitna ueta)

NSF = 1,5946 preskoka / god

NSFpon = 0,0746 preskoka / god
NSFU = 1,669 preskoka / god

Ik = 25,56 kA
P(I>Ik) 62 %

Potvrdu ovih rezultata dala je analiza zapisa kvarova

numerikih distantnih releja na meunarodnom vodu DV
2x400 kV erjavinec Hevitz tijekom 2009 godine. Vod
je specifian po tome to su u gradnji koritena 2 tipa
stupa, na hrvatskoj strani su stupovi s jednim zatitnim
uetom, a na maarskoj strani sa dva zatitna ueta. Svi
analizirani kvarovi su bili 1pKS (jednopolni KS),
uspjeno otklonjeni APU-om. Moe se pretpostaviti da
im je uzrok bio direktan udar munje u vodi (zbog nivoa
izolacije od 1550kV na 400kV vodovima rijetko dolazi
do povratnog preskoka). Prema podacima lokacije kvara,
7 udara je bilo na hrvatskoj strani, a samo 2 na

Vjerojatnost P(I>Ik) iskazana u postocima, predstavlja

vjerojatnost pojave struje munje koja je vea od Ik. to je
vrijednost P(I>Ik) vea to je vod efikasnije tien i
vrijednost kritine struje munje je manja.
Pojava povratnog preskoka na predmetnom vodu nije
razmatrana zbog kompleksnosti samog prorauna i zbog
pretpostavke da otpor uzemljenja (za isti tip uzemljivaa)
i nivo izolacije ne ovise o odabiru tipa stupa. Izraun
broja povratnih preskoka definiran je izrazima (11) i (15).
Moe se pretpostaviti da bi manje povratnih preskoka
bilo kod tipova stupa sa dva ueta, jer bi se prenaponski
val prostirao po oba ueta umjesto samo po jednom.

Prenaponski val koji se giba stupom i reflektirani

(povratni) val od tla za tip stupa s dva zatitna ueta bio
bi manji, a time i vjerojatnost pojave povratnog preskoka.

VII. TEHNO - EKONOMSKA ANALIZA

Sa aspekta tehno - ekonomske analize treba spomenuti da
je stup pod oznakom TIP I, stup tipiziranih dimenzija koji
se koristi u praksi, TIP II je predloeni tip stupa vrlo
slinih karakteristika sa razlikom koritenja dva zatitna
ueta, dok je TIP III stup s paralelnim vodiima i takoer
je vrlo slian stupovima koji se koriste u praksi, s
razlikom duljina konzola za ovjeenje zatitnog ueta.
Ispitivanje statikih karakteristika stupova TIP II i TIP III
nije predmet ovog rada.
Logino je da bi, pri koritenju dva zatitna ueta
(umjesto jednog) na 400 kV vodovima, dolo do
poveanja trokova, no to poveanje ukupne cijene
investicije ne bi bilo znaajno. Ovisno o uvjetima na
samoj trasi, cijena ukupne investicije 2x400 kV voda
porasla bi za 0,8 do 1 %, uz pretpostavku da bi se umjesto
predvienog jednog ueta tipa ASLH D(S)bb 48 SMF
(AA/ACS 121/56 13,2), ugradila dva ueta, jedno tipa
ASLH D(S)bb 48 SMF (AA/ACS 92/43 11,3), a drugo
tipa AlMg1E (aluminijske legure) odgovarajueg
presjeka (50-90 mm2). U cijeni porasta investicije
razmatrani su i montani radovi, izrada svih
svjetlovodnih spojnica i spojno ovjesna oprema. U cijenu
porasta investicije nije ukljuena (niti razmatrana)
promjena cijene same konstrukcije stupa.

VIII. ZAKLJUAK
Vano je istaknuti da pravilno projektiranje i izvoenje
sustava zatite od munje kako na vodovima tako i na
ostalim objektima direktno utjee na ivotni vijek
tienog objekta. Kvalitetno projektirana zatita od
atmosferskih prenapona na visokonaponskim vodovima
smanjuje broj poremeaja u mrei, produljuje radni vijek
sklopne opreme, poveava pouzdanost EES-a i smanjuje
rizik od gubitka opskrbe.
Pri projektiranju zatite od atmosferskih prenapona na
visokonaponskim vodovima posebno je vano obratiti
pozornost na ulazne parametre poput gustoe udara
munje na koordinatama trase, karakteristika dimenzija
stupova, specifinog otpora tla. S aspekta ove
problematike, spomenuti ulazni parametri trebali bi biti
osnova za izbor nivoa izolacije i tipa uzemljenja voda.
Nivo izolacije i odabrani tip uzemljenja (definira otpor
uzemljenja) su znaajni faktori po pitanju zatite od
atmosferskih prenapona i direktno utjeu na pojavu
poremeaja na vodu.
Odreivanje broja i poloaja odnosno rasporeda zatitnih
ueta odreeno je karakteristikama (podnosiva udarna
struja) opreme koja se titi. U radu je razmatrana
ugroenost od atmosferskih prenapona 2x400 kV voda s

jednim zatitnim uetom i aspekti ugradnje dva zatitna

ueta na isti. Dobiveni su rezultati na temelju kojih se
moe donijeti zakljuak da je tienje voda s dva zatitna
ueta znatno efikasnije od tienja s jednim (Poglavlje
VI). Ovaj zakljuak potvruje i svjetska praksa koritenja
dva zatitna ueta kod prijenosnih vodova visokih i vrlo
visokih napona.

IX. LITERATURA
[1] G. Miroevi, F. Vidakovi: Projektiranje, gradnja i odravanje
dalekovoda, KIGEN, Zagreb, 2008.
[2] I. Uglei: Tehnika visokog napona, pog 14., skripta, Fakultet
elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2007.
[3] D. Mikovi, D. Jakovi, D. Gambaletta: Smanjenje utjecaja
atmosferskih prenapona na srednjenaponskim nadzemnim vodovima
ugradnjom linijskih odvodnika prenapona, lanak SO1 22, HO
CIRED, 2008.
[4] M. Haddad: Advances in High Voltage Engineering IEE Power
and Energy, The Institution of Engineering and Technology, London,
2007.
[5] F. Kiessling, P. Nefzger, J.F. Nolasco, U. Kaintzyk: Overhead
power lines: planning, design, construction, Springer, Berlin, 2003.
[6] Skupina autora: IEEE Guide for Improving the Lightning
Performance of Transmission Lines, IEEE Std 1243-1997, 1997.
[7] P. Alto: EPRI Transmission line reference book: 345 kV and
above, Electric Power Reasrch Institute, 2nd edition 1987.
[8] L. Ekonomou, D.P. Iracleous, I.F. Gonos, I.A. Stathopulos: An
optimal design method for improving the lightning performance of
overhead high voltage transmission lines lanak, Elselvier, Electric
Power Systems Research, 2005.
[9] R.B. Anderson, A.J. Eriksson: Lightning and thunderstorm
parameters, International conference on lightning and power systems,
IEE 1984.
[10] E. M. Thomson: The Dependence of Lightning Return Stroke
Characteristics on Latitude, Journal of geophysical research / C, 1980.
[11] C.A. Christodoulou, L. Ekonomou, G.P. Fotis, I.F. Gonos, I.A.
Stathopulos: Assessment of surge arrester failure rate and application
studies in Hellenic high voltage transmission lines, Elselvier, Electric
Power Systems Research, 2009.
[12] C.A.Christodoulou, L.Ekonomou, G.P.Fotis, N.Harkiolakis,
I.A.Stathopulos: Optimization of Hellenic overhead high-voltage
transmission lines lightning protection, Elselvier, Energy, 2008.
[13] P. Karampelasa, L. Ekonomou, S. Panetsos, G.E. Chatzarakis:
LPAT: An interactive simulation tool for assessing the lightning
performance of Hellenic high voltage transmission lines, Elselvier,
Applied Soft Computing, 2010.
[14] I.Uglei, V.Milardi: Predavanja iz predmeta Prenaponi u
mreama, postdiplomski doktorski studij, Fakultet elektrotehnike i
raunarstva, 2010/2011.
[15] R.B.Anderson, A.J.Eriksson, I.S.Grant i ostali: A simplified
method for estimating lightning performance of transmission lines,
IEEE Vol.PAS-104, 1985.