2 1 Mjerne Trake

3.
ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE
3. ELEKTROOTPORNE
MJERNE TRAKE
3.1 Osnove i razvoj

Od trenutka nastanka pa do danas primjena elektrootpornih mjernih traka se znaajno
proirila i usavrila da su praktino potisnuti u drugi plan svi ostali sistemi mjerenja statikih i
dinamikih deformacija i naprezanja na mainskim konstrukcijama. Danas se ovaj tip
tenzometra koristi u vie od 90% sluajeva eksperimentalne analize. Pored navedene osnovne
namjene znaajnu primjenu su nale u izradi razliitih senzora i transdjusera (davaa) ime su
omoguile da se razliite mehanike veliine (sila, pritisak, obrtni moment, pomjeranje,
vibracije i sl.). mjere elektrinim putem. U principu, oblast eksperimentalnih ispitivanja
napona moemo podijeliti na: analizu mehanikih napona, analizu unutranjih (zaostalih)
napona i odreivanje termikih napona.
William Thomson (1824-1905, kasnije Lord Kelvin od 1892. godine) otkriva i u svom
radu iz 1856. godine obznanjuje rezultate eksperimenata kojima je dokazao da se elektrini
otpor ice od bakra i gvoa mijenja kada se ica izduuje. Premda je na taj nain princip
mjerne trake otkriven, prolo je vie od osamdeset godina prije svoje tehnike primjene.
Naime promjena otpora ice pri njenom zatezanju je veoma mala. Za svoja mjerenja Thomson
je upotrebio visoko osjetljivi galvanometar koji je nepodesan za iroku primjenu, upotrebu u
industriji i za dinamike procese. Tek su pojavom elektronskih pojaala stvoreni preduvjeti za
nastanak mjernih traka.
Prva primjena mjernih traka (otpornikih tenzometrijskih mjernih traka) datira iz 1938.
godine. Naime u SAD dva naunika istovremeno i neovisno rade na ideji upotrebe Thomson
efekta za mjerenja. Jedan od njih je Edward E. Simmons (California Institute of Technology)
koji u cilju ispitivanja na zatezanje eline epruvete na podlogu od niti svile upleo tanku icu.
Tako dobijeni osjetljivi element je zatim zalijepio na elini cilindar ime je formirao
elektrini ureaj za mjerenje promjena sile na uzorku prilikom testiranja na maini za
ispitivanje materijala.
Drugi naunik Arthur Claude Ruge (Faculty of Seismology, Massachusetts Institute of
Technology) je mjerio naprezanje koje nastaje usljed simuliranog zemljotresa na modelu
rezervoara za vodu. Oprema za mjerenje dilatacija, koja je bila dostupna u to vrijeme, nije bila
primjenljiva na tankozidni model. U svom posljednjem pokuaju, Ruge je uzeo veoma tanku
otporniku icu, formirao od nje oblik meandra (kriva s vie krivina u obliku slova S) i
167
3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE
fiksirao je za nosei sloj papira. Krajeve ice zadebljao je terminalima za konektore (slika
7.1).
Slika 7. 1 Ruge-ova mjerna traka

Da bi provjerio karakteristike svog prototipa mjerne trake, istu je zalijepio za konzolu i
uporedio je dobijena mjerenja s tradicionalnim ureajima za mjerenje dilatacije. Dobio je
linearnu zavisnost promjene otpora ice za kompletan mjerni opseg i kod zatezanja i kod
pritiska. Takoer je dobio dobru stabilnost nule, odnosno stabilnost poetne vrijednosti
otpora, prilikom lijepljenja trake za konzolu. Tako je nastala elektrootporna mjerna traka s
noseim slojem, iji se princip i danas koristi. Ona nosi oznaku SR-4 po prvim slovima
prezimena pronalazaa mjernih traka.
Nakon to je otkupila licencu firma Baldwin-Southwark Co. (SAD) je 1941. godine
pokrenula industrijsku proizvodnju ianih mjernih traka. U narednom periodu nastoji se
pojednostaviti dizajn, poboljati mjerne karakteristike i racionalizirati proizvodnja mjernih
traka.
Razvojem tehnike tampanih kola u elektronici stvorene su mogunosti da se uprosti
proizvodnja mjernih traka. Tako Paul Eisler-ova tehnika tampanih kola, od 1952. godine,
dovodi do razvoja folijskih mjernih traka. Iste godine Saunders i Roe u Engleskoj proizvode
prvu mjernu traku. Umjesto da se po dosta sloenom postupku mjerno vlakno (mreica)
formira od tanke ice, ono se tampa. Naime na podlogu od plastike nanosi se vrlo tanka folija
odreenog metala, iste vrste kao kod ianih mjernih traka. Postupkom hemijskog nagrizanja
formira se oblik mjerne mreice. Ova nova tehnologija izrade znaajno je proirila
mogunosti za novim dizajn rjeenjima mjernih traka kako bi se pojednostavilo mjerenje
napona, deformacije, sile, pritiska, obrtnog momenta kao i ostalih mehanikih veliina. Oba
tipa mjernih traka iane i folijske spadaju u tzv. metalne mjerne trake zbog mjerne mreice
izraene od metalnih legura.
Sljedei kvalitetni skok na ovom polju je uinjen pronalaskom poluprovodnikih mjernih
traka koji svoj rad zasnivaju na piezirezistivnom efektu poluprovodnika otkrivenom od strane
C.S. Smith-a 1954. godine. Naime otkrivena je osobina nekih istih metala da prilikom
deformacije mijenjaju svoj elektrini otpor u velikoj mjeri. Tanki i kratki tapii od takvih
meatla lijepe se na trake od papira ili plastike. Na poetku je kao poluprovodnik koriten
germanijum da bi on poslije bio zamijenjen silicijem.
168
Poluprovodnike mjerne trake se vrlo rijetko koriste u eksperimentalnoj analizi napona i

deformacija zbog svojih nedostataka o kojima e biti vie rijei kasnije.
Posljednjih desetak godina dolazi do razvoja optikih mjernih traka
3.2
Princip funkcionisanja mjernih traka
Naziv eksperimentalna naponska analiza je netaan, jer zapravo se mjeri deformacija, a

zatim se napon odreuje upotrebom relacija napon-deformacija. Napon je kao termin veoma
apstraktan i u eksperimentalnoj analizi konstrukcija praktino ne postoji metod njegovog
direktnog mjerenja. U stvari, napon se odreuje samo preko izmjerenih deformacija ili neke
druge posredne deformacione veliine.
Podvrgnemo li radni materijal mehanikom naprezanju tada, zbog njegovih elastinih
osobina, dolazi do promjene duine u pravcu djelovanja sile. Odreivanjem promjene duine
moe se dobiti predstava o lokalnim naprezanjima, pod uslovom da se ne prekorai granica
elastinosti radnog materijala i da su poznata njegova elastina svojstva (modul elastinosti).
Najee se mjeri povrinska deformacija izmeu dvije take ili u pravcu duine l0 koja
predstavlja poetnu duinu mjeraa (slika 7.2).
l0
l0
l1
F,
3
1
l1
Slika 7. 2 Princip mjerenja deformacije i Hukov dijagram

Nakon djelovanja sile F mjera se izduio za duinu l1 . Deformaciju u pravcu
djelovanja sile odreujemo kao:
l1 l0 l1
l0
l0
(3.0)
Na osnovu ovako odreene deformacije n , poznavajui modul elastinosti materijala E ,

moemo odrediti normalni napon n izazvan silom F :
n n E
(3.0)
169
Naravno, maksimalna vrijednost deformacije moe se kretati do granice elastinosti

iznimno do granice teenja materijala kod specijalnih mjernih traka (slika 7.2, take 1 i 2).
Mjerenje deformacija elektrootpornim mjeraima (mjernim trakama) se zasniva na
osobini tankih metalnih provodnika da mijenjaju svoj elektrini otpor proporcionalno svom
skraenju ili izduenju. Mala promjena dimenzije mjerne trake rezultira ekvivalentnom
promjenom otpora. Znai, da bi se mjernom trakom moglo izvriti mjerenje deformacije, ona
se mora dovesti u bliski kontakt sa konstrukcijom koja se ispituje, kako bi se deformacije, u
punom obimu prenijele na samu mjernu traku. Povezivanje mjerne trake sa konstrukcijom
najee se izvodi lijepljenjem na povrinu konstrukcije ili integracijom u njenu strukturu
(kod kompozita, proizvoda od drveta, betonskih konstrukcija i sl.). S druge strane mjerna
traka se putem kablova povezuje sa prateom mjernom opremom koja vri njeno napajanje i
registruje promjenu elektrinog otpora mjernog vlakna trake izazvanu deformacijama.
Na osnovu vrijednosti promjene elektrinog otpora moe se odrediti promjena duine
radnog materijala na kojem je zalijepljena traka, ako su poznata elektrina svojstva mjerne
trake (otpor). Budui da se radi o malim promjenama duine materijala od nekoliko mikrona,
materijal ice (mjernog vlakna) mora imati visok, i po mogunosti konstantan, specifini
otpor. Takoer, materijal mjernog vlakna mora posjedovati malu vrijednost temperaturnog
koeficijenta otpora i malu vrijednost mehanikog koeficijenta istezanja.
Pricip rada mjerne trake zasniva se na zavisnosti elektrinog otpora provodnika mjerne
trake od njegove duine i poprenog presjeka:
L
R= (3.3)
ab
gdje su:
- specifini elektrini otpor materijala provodnika,
L duina provodnika,
a i b dimenzije pravougaonog poprenog presjeka provodnika.
Ako se provodnik optereti aksijalnom silom dolazi do promjene duine i poprenog

presjeka provodnika to u konanici rezultira sa promjenom elektrinog otpora. Prema tome,
logaritmiranjem i diferenciranjem izraza (3.3) dobija se:
dR d dL da db
= + (3.4)
R
L
a
b
Za uzdunu (normalnu) deformaciju vrijedi:
170
dL
(3.5)
L
Istovremeno je poprena deformacija:
dL da db
p = n= =
=
(3.6)
L
a
b
gdje je:
- Poissonov koeficijent.
Zamjenom izraza 3.6 u 3.4 dobija se:
n =
dR d
dL
= + ( 1+2 ) (3.7)
R
L
Predpostvaljajui da je promjena u duini i specifinom otporu provodnika mala (to je sluaj
sa metalnim mjernim trakama), lanovi vieg reda se mogu zanemariti pa je promjena
otpora provodnika:
R
L
+ ( 1+ 2 )
(3.8)
R
L
L
dobija se relativna promjena elektrinog otpora
L
provodnika s njegovim relativnim izduenjem u obliku:
Dijeljenjem prethodnog izraza sa
R
R
Kt=
=
+ (1+2 ) (3.9)
L L
L
L
Izraz 3.8 predstavlja deformacionu osjetljivost mjerne trake odnosno tzv. faktor trake. Ujedno,
faktor trake je osnovna karakteristika mjerne trake koja zavisi od materijala njenog
provodnika (mjernog vlakna).
Na osnovu jednaine 3.8 moemo zakljuiti da deformaciona osjetljivost mjerne trake je
rezultat uticaja dva faktora: relativne promjene specifinog elektrinog otpora provodnika
prema relativnom izduenju tj.

i promjene dimenzija provodnika tj. ( 1+2 ) . U
L
L
sutini prvi fenomen je vezan za promjene koje nastaju u kristalnoj strukturi materijala
provodnika uslijed njegovog istezanja izazvanog spoljanjim optereenjem. Rije je o tzv.
piezoelektrootpornom efektu. Kako je vrijednost Poissonovog koeficijenta za veinu metalnih
legura koje se koriste za izradu mjernog vlakna oko 0,3 uticaj promjene dimenzija provodnika
( 1+2 ) na vrijednost faktora trake bie znaajan. Zapravo imajui u vidu da se vrijednost
faktora trake kree za veinu metalnih legura oko 2 dobija se da je ( 1+2 ) 1,6 to znai
da je kod njih uticaj piezootpornog efekta mali. S druge strane, kod materijala za
poluprovodnike mjerne trake (silicijum, germanijum i sl.) je od osnovnog uticaja
piezootporni efekat tako da se faktor ovih traka moe kretati i do 200 (poglavlje ...)
Uvoenjem relacije 3.5 u izraz 3.9 dobija se:
171
R R
R
R
Kt=
=
(3.10)
L
n
L
Na osnovu relacije 3.10 dobija se jednaina mjerne trake koja direktno povezuje uzdunu
deformaciju mjerne trake sa promjenom njenog elektrinog otpora u obliku:
n =
1 R
(3.11)
Kt R
Relacija 3.11 ima veliki praktini znaaj u mjerenjima deformacija n gdje instrument
(mjerno pojaalo) registruje promjenu R , a faktor mjerne trake K t i njen elektrini
otpor R definie proizvoa. Ona jasno prikazuje da je ostvarena deformacija konstrukcije
proporcionalna promjeni otpora osjetljivog (provodnikog) dijela mjerne trake. To znai da bi
se dobili pouzdani rezultati mjerenja deformacija potrebno je da faktor trake bude konstantan
na cijelom opsegu mjerenja tj. za sve mogue vrijednosti deformacija na ispitivanoj
konstrukciji.
Na slian nain prethodno opisanom mogu se uspostaviti relacije za mjerne trake od
monokristalnih poluprovodnika. Savremeni mjerni sistemi su povezani sa raunarom koji
posjeduju softvere za unos vrijednosti faktora trake i ostalih parametara tako da se mogu
direktno dobiti vrijednosti ostvarenih deformacija ili napona na konstrukciji.
3.3
Vrste mjernih traka
U principu elektrootporne mjerne trake se mogu podijeliti na trake sa: icom, folijom i
poluprovodnikom. Danas najiru primjenu imaju folijske mjerne trake.
Mjerne trake sa icom imaju mreicu nastalu cik-cak namotavanjem ice u oblik meandra
kako bi se postigla to vea promjena elektrinog otpora na to manjoj mjernoj duini bazi
mjerenja. Mreica je osnovni element svake mjerne trake i njen nain izrade direktno utie na
karakteristike i kvalitet trake.
ica kod ovih traka ima prenik izmeu 20 25 m. Mreica se najee postavlja
izmeu tankog noseeg i pokrivnog dijela trake izraenog od plastike (ranije papira) koji se
zatim meusobno lijepe tvorei jednu cjelinu. Nosei dio trake ima izuzetno delikatnu ulogu
da deformacije sa konstrukcije koja se ispituje, na to je mogue vjerniji nain, prenese do
osjetljivog dijela mjerne trake tj. mjernog vlakna.
172
Folijsku (tampanu) mjernu traku sainjava mjerno vlakno nainjeno od tanke metalne
folije i smjeteno izmeu nosaa i pokrivnog sloja trake (slika 7.3). Specijalnim postupkom
foto-grebanja (photo etching), koji predstavlja visoko precizni i strogo kontrolisani hemijski
proces korozije, se na metalnoj foliji tampa mjerno vlakno zajedno sa premazom otpornim na
kiseline. Zatim se metalna povrina izlae dejstvu kiseline koja nagriza i odstranjuje
premazom nezatienu povrinu.
Materijal mjernog vlakna najee je uraen od konstantan folije debljine 2 do 10 m, a
materijal nosaa i pokrivnog sloja je poliamid debljine izmeu 25 i 55 m. Uobiajena
debljina mjerne trake je oko 75 m. Folijska mjerna traka se izrauje s kontaktim icama ili
bez njih kada se kablovi dovode do kontaktnih izvoda na traci. Kontaktne ice i mjesta slue
za povezivanje mjernih traka u Vistonov mjerni most.
Pokrivni sloj
~ 75 m
Nosa
Mjerno vlakno
Kontakti
Aktivna duina
Slika 7.3 Dizajn folijske mjerne trake

U principu trake sa icom su jeftinije od tampanih traka, ali imaju veu poprenu
osjetljivost to je nepoeljno. Zapravo folijske mjerne trake imaju proirenja na svakom
mjestu gdje mjerno vlakno mijenja smjer to ih ini znatno neosjetljivim na poprene
deformacije. Mjerno vlakno ovih traka ima znatno veu kontaktnu povrinu u odnosu na
ianu mreicu, jer posjeduje znatno veu irinu u odnosu na debljinu. To osigurava dobar
kontakt, vjerno prenoenje deformacija i fleksibilnost, a problemi vezani za puzanje i
histereze (poglavlje ....) su znaajno manji.
tampane trake u principu imaju 5 do 20% veu osjetljivost nego trake iste duine,
napravljene o ice. Uslovi za odvoenje Jouleove toplote su dobri, te se moe dozvoliti i vea
gustina struje, to poveava osjetljivost. Zahvaljujui vrlo tankoj podlozi, mjerno vlakno
folijske trake je blie materijalu nego iane, to je takoer vano za vjerno prenoenje
deformacija. Pored toga, mjesto spoja mjernog vlakna sa kontaknim izvodima manje je
proireno i manje kritino pri dinamikim optereenjima. Danas postoji znatno iri asortiman
veliina i oblika folijskih (sl. .... ) nego ianih mjernih traka.
173
Slika 7.4 Oblici folijskih mjernih traka

Poluprovodnike mjerne trake (Semi-conductor strain gauge) su ule u primjenu poslije
ianih i folijskih traka. Svoj rad zasnivaju na promjeni elektrinog otpora pri deformaciji
koja je, za razliku od ianih i folijskih mjernih traka, najveim dijelom uzrokovana
promjenom u mobilnosti elektrona (oko 98%), dok se manje od 2% odnosi na promjenu
geometrije poluprovodnika). Zahvaljujui izrazitom piezootpornom efektu (poglavlje 3.2)
faktor ovih mjernih traka je sedamdeset do sto puta vei od ianih i folijskih traka.
Poluprovodnike mjerne trake sadre upresovani poluprovodnik od kristala silicijuma ili
germanijuma koji je spojen za nosa osjetljivog dijela. Za izradu poluprovodnikih mjernih
traka najee se koristi monokristalni silicijum koji pokazuje pored izrazitog piezoefekta i
dobra mehanika svojstva, ukljuujui potrebnu vrstou, odsustvo mehanike histereze te
puzanja. Takoer silicijumu se mogu mijenjati elektrine osobine u irokim granicama
uvoenjem u kristalnu reetku neistoa tj. tragova odreenih hemijskih elemenata. Ovaj
postupak difuzije elemenata u isti silicijum se naziva doping. Dopingom se moe uticati na
veliinu elektrinog otpora i piezoefekat kao i na njihovu zavisnost od temperature.
Dopingovanjem sa fosforom ili arsenom silicijumska mjerna traka dobija negativan faktor
trake (elektrini otpor opada pri zatezanju) ime se dobijaju n-tipovi poluprovodnika. Na
slian nain dopingovanjem sa borom dobija se pozitivan faktor trake (elektrini otpor raste
pri zatezanju) pa se dobijaju p-tipovi poluprovodnika.
Kako je specifini otpor silicijuma oko 1000 puta vei od otpora legura metala koji se
koriste za izradu tampanih ili ianih mjernih traka, nije neophodno praviti namotaje.
174
Poluprovodnike mjerne trake, zbog visokog faktora trake (koeficijenta osjetljivosti) i visoke
elektrine otpornosti, se obino koriste za mjerenja vrlo malih deformacija (reda 0,001 m/m)
ili kada se eli dobiti jak elektrini signal kako bi se izbjegla upotreba elektronskih mjernih
pojaala. To je mogue, jer je napon reda nekoliko volti, umjesto nekoliko milivolti to je
sluaj prilikom upotrebe ianih ili folijskim mjernim trakama. Takoer, ove trake su sastavni
dio odreenih minijaturnih mjernih instrumenata (senzora). Poluprovodnike mjerne trake se
uspjeno koriste kako za dinamika tako i za kratkotrajna statika mjerenja.
Meutim, poluprovodnike trake imaju veliki nedostatak, a to je znaajna osjetljivost
elektrinog otpora i faktora trake na promjenu temperature. Osim toga, poluprovodnike
mjerne trake su znatno skuplje od klasinih mjernih traka, ograniene su na manje
deformacije (oko 3000 ili m/m) i problematine za postavljanje na zakrivljenim
povrinama. Uslijed relativno velike promjene elektrinog otpora sa deformacijom, njihov
odnos vie nije linearan (kao to je sluaj kod klasinih traka). Time faktor poluprovodnikih
mjernih traka nije konstantan nego zavisi od deformacije i elektrinog otpora. Ipak
zahvaljujui dopingu i elektronici navedeni uticaji temperature se mogu u znaajnoj mjeri
ublaiti.
3.4
Materijali i konfiguracije folijskih mjernih traka
Kvalitet upotrebljenog materijala za mreicu, podlogu i lijepak od osnovnog su uticaja na

karakteristike mjernih traka. Idealan materijal za izradu mreice (vlakna) mjernih traka bi
trebao da ima sljedee osobine: veliki faktor trake i specifini elektrini otpor, malu
osjetljivost na promjenu temperature, visoku granicu razvlaenja i otpornost na zamor, malu
mehaniku histerezu, dobru obradivost i lemljivost, malu termo-elektromotornu silu u
kontaktu sa materijalom prikljunica (konektora) i sl. Poto je sve nabrojane zahtjeve teko
istovremeno ostvariti potrebno je napraviti kompromis izmeu istih.
U tablici ..... su date karakteristike uobiajenih materijala za mreicu traka.
Naziv
Sastav
Konstantan
55% Cu, 45%

Ni
60% Cu, 40%
Ni
74% Ni, 20%
Cr, 3% Al,
3% Fe
80% Ni, 20%
Cr
36%
Ni,
55,5% Fe, 8%
Cr, 0,5% Mo
areni
konstantan
Karma
Nikrom
Izoelastik
Faktor
(osjetljivosti
)
trake,
Kt
2,1
Specifina
elektrina
otpornost
, m
Temperaturni
koeficijent el.
otpora 10-6,
K-1
Koeficijent
termike
dilatacije 106
, K-1
10
2,1
0,49
10
2,0
1,35
10
2,1
0,98
300
400
3,6
1,12
175
470
0,49
Napomena: Navedene karakteristike materijala znaajno variraju sa malom promjenom u sastavu kao i sa
postupcima hladne ili termike obrade.
175
U literaturi se mogu nai razliite vrijednosti za karakteristike navedenih materijala, posebno

za temperaturni koeficijent elektrinog otpora. Minimalna promjena u sastavu ili u postupku
mehanike i termike obrade uzrokuju da se materijalu mijenjaju osobine navedene
tabelom ... Tako se kod konstantana moe po volji mijenjati temperaturni koeficijent
elektrinog otpora ak u granicama 5010-6
K-1 (ime je omoguena izrada
samokompenzacionih traka) dok su u tablici data njegova najea vrijednost.
Konstantan (legura Cu 55% i Ni 45%) i areni konstantan (legura Cu 60% i Ni 40%) su
najee koritene legure za izradu mjernog vlakna traka osnovne namjene.
Njihove prednosti su:
deformaciona osjetljivost je visoka i relativno neosjetljiva na intenzitet deformacije u
irokom opsegu deformacija (do 8%),
mjerenje elastinih kao i plastinih deformacija kod mnogih materijala,
imaju veliku specifinu elektrinu otpornost tako da je mogue izraditi male mjerne
trake sa relativno velikom otpornou,
temperaturne promjene nemaju znaajan uticaj kada se koriste na uobiajenim
strukturnim materijalima, zahvaljujui izuzetnoj termalnoj stabilnosti (ima neznatno
temperaturno produenje u podruju temperatura od -100 C do +200 C).
mogunost kontrole malih promjena u otporu uslijed gubitaka u kolu ili uslijed
zagrijavanja to omoguava izradu temperaturno samokompenziranih mjernih traka,
koeficijent termikog irenja legure mjerne trake moe se usaglasiti sa veinom
razliitih konstrukcionih materijala.
Izoelastik (36%Ni, 55,5%Fe, 8%Cr i 0,5% Mo) i karma (74%Ni, 20%Cr, 3% Al i 3%Fe)
legure se koriste kod mjernih traka specijalne namjene. Izoelastik legura se koristi kod
dinamikih mjerenja i mjerenja zaostalih napona zahvaljujui visokoj osjetljivosti i visokoj
vrstoi na zamor, a koristi se i za izradu davaa specijalne namjene kada je potrebno ostvariti
jai izlazni signal.
Karma legura se koristi za izradu temperaturno samokompenzujuih mjernih traka za
postizanje kompenzacije u irokom temperaturnom opsegu. Takoer, karma se preferira kod
tanih statikih mjerenja na dui vremenski period zahvaljujui izvrsnoj stabilnosti.
Nikrom (80% Ni i 20% Cr) legura se koristi kod veoma specifinih aplikacija gdje se javljaju
visoke temperature (do 400C).
Izbor materijala za podlogu na koju se mreica postavlja, kao i izbor ljepila nije od manje
vanosti nego to je to bilo sa materijalom za mreice. Prvi uslov koji podloga i ljepilo moraju
da zadovolje vezan je za vjerno prenoenje izduenja na mreicu. Ljepilo je od posebne
vanosti kod negativnog izduenja (skraenja) kada treba da sprijei izvijanje ice mreice, a
da omogui elastinu deformaciju ice koja odgovara istom optereenju na pritisak. Osobine
koje treba da posjeduje podloga i ljepilo su: minimalna debljina, dovoljna mehanika
vrstoa, visoka dielektrina konstanta, dovoljno visoka otpornost na zamor i puzanje,
minimalna podlonost temperaturskom uticaju, mala higroskopnost i dr.
Linearne mjerne trake s jednim vlaknom (mreicom) se koriste za mjerenje deformacije
samo u jednom pravcu.
176
U sluaju ravanskog naponskog stanja kada su poznati pravci glavnih napona koriste se
pravougaone rozete s dva mjerna vlakna. Svako mjerno vlakno je predvieno za odreivanje
jednog glavnog napona i to du njegove aktivne duine. Meutim, na slici .... a) radi se o
mjernoj rozeti sa duplim mjernim vlaknima koja zapravo mjere isti glavni napon, tako da se
dobija dvostruko jaa osjetljivost (jai izlazni signal) nego sa jednim vlaknom. U poglavlju
(......) je dokazano da su glavni naponi meusobno okomiti te su stoga mjerna vlakna na ovim
rozetama postavljena pod uglom od 90. Rozete s dva mjerna vlakna se mogu svrstati u T i V
rozete. Kod T rozeta jedno vlakno je postavljeno uzdu rozete (sl......b, c i d), dok su kod V
tipa oba vlakna postavljena pod uglom 45 u odnosu na uzdunu osu rozete (sl. ..... e i f).
Svojom konstrukcijom V rozete su predviene za mjerenje tangencijalnih napona pri uvijanju
ili smicanju. Postavljanjem uzdune ose V rozete na obod vratila u ravan sa njegovom osom,
rozeta e izmjeriti smiuu deformaciju xy.
Ukrtena mjerna vlakna (sl. c i sl.....d) omoguavaju smjetanje rozete na manjem
prostoru i tanije mjerenje deformacija/napona u taki, ali pri veim elektrinim naponima
napajanja dolazi do zagrijavanja na mjestu ukrtanja mjernih vlakana. Takoer, jedan od
nedostataka su i razliite udaljenosti vlakana od povrine mjernog objekta to je posebno
izraeno u sluaju savijanja tankih dijelova konstrukcija ili zakrivljenih povri.
Upotrebom rozeta skrauje se vrijeme postavljanja, jer se jednom operacijom

istovremeno postavlja dva ili vie mjernih vlakana. Osim toga omogueno je postizanje vee
tanosti postavljanja mjernih vlakana, prema prethodno utvrenim pravcima glavnih napona,
kao i postizanje manjeg razmaka izmeu vlakana to znaajno utie na pouzdanost rezultata
mjerenja.
Mjerne rozete sa tri mjerna vlakna rade se kao pravougaone (sl......a, b, c i d) i delta
(sl......e i f) rozete. Namijenjene su za odreivanje glavnih pravaca i mjerenje glavnih
deformacija/napona u sluaju ravanskog stanja napona kada su nepoznati pravci glavnih
deformacija/napona. Pravci izrade mjernih vlakana su standardizovani tako da kod
pravougaone rozete iznose 0/45/90, a kod delta rozete 0/60/120.
177
Na bazi izmjerenih deformacija du tri pravca mjernih vlakana, prozvoljno zalijepljene rozete,
mogu se odrediti intenziteti i pravci glavnih deformacija odnosno glavnih napona
(poglavlje ......)
Mjerne trake sa etiri mjerna vlakna omoguavaju formiranje Vistonovog punog mosta
sa samo jednom trakom. U sluaju kada pravci glavnih napona zaklapaju uglove 0/90 moe
se primjeniti specijalna mjerna traka T puni most (sl. ....a). Ako glavni naponi zaklapaju
uglove 45 u odnosu na osu mjerne trake (optereenje konstrukcija na uvijanje i smicanje)
tada se koristi tzv. X rozeta (sl. ....b).
Za mjerenje radijalnih i tangencijalnih napona kod tankih membrana i dijafragmi koriste

se membranska mjerna traka (sl. ....c). U konstrukciji davaa pritiska i protoka esto se kao
osjetljivi element koristi membrana (na kojoj je postavljena membranska mjerna traka) ije su
deformacije proporcionalne pritisku odnosno protoku fluida. Pravci glavnih
deformacija/napona se poklapaju sa pravcima radijusa membrane i sa pravcima tangente na
krugove iz centra membrane. Pri tome prvi glavni napon (maksimalni napon na zatezanje)
djeluje u centru membrane kojeg registruju dvije helikoidne mreice smjetene oko centra
mjerne trake. Na isti nain, drugi glavni napon (maksimalni napon na pritisak) djeluje na
krajnjim takama po obimu membrane kojeg mjere dvije lepezaste mreice smjetene na
periferiji trake (sl. ...c).
Lanac mjernih traka se koristi u situacijama neravnomjerne raspodjele deformacija na
konstrukciji ili brze promjene gradijenta deformacije (mjesta koncentracije napona). Mjerna
traka uvijek mjeri aritmetiku sredinu deformacije predmeta du svoje aktivne duine. Ako
dolazi do brzih promjena gradijenta deformacije (izvori koncentracije napona) upotrebom
standardnih mjernih traka neemo biti u stanju da izmjerimo deformacije u odreenoj uskoj
oblasti. Osim toga, potrebno je tano locirati mjesto gdje se javljaju maksimalni naponi.
Prema tome, u sluaju kada je potrebno na odreenoj povrini konstrukcije osim
ekstremne vrijednosti napona odrediti i njegovu promjenu du sekcije ili utvrditi uticaj
promjene mjesta djelovanja optereenja na lokaciju maksimalnog napona koriste se lanci
mjernih traka. Oni predstavljaju niz pojedinanih vlakana obino manje aktivne duine, gusto
poredanih na istom nosau tako da formiraju jedinstvenu mjernu traku lanac (sl. ....).
178
Lanci sadre deset pojedinanih mjernih vlakana (sl... a, b i c) ili pet grupa sa po tri vlakna tj.
rozete (sl. ...d). Na kraju lanca nalazi se dodatno vlakno koje se moe neovisno postaviti na
odgovarajuu lokaciju i koristiti kao kompenzaciona ili dodatna mjerna traka. Mjerna vlakna
mogu biti postavljena paralelno sa uzdunom osom lanca traka (sl. ...a), okomito na uzdunu
osu (sl. ...b) ili kombinovano tj. naizmjenino jedno vlakno je postavljeno paralelno, a drugo
okomito na uzdunu osu lanca traka (sl....c).
Mjerne trake za analizu irenja pukotina poveavaju svoj elektrini otpor proporcionalno
irenju pukotine uslijed kidanja tankih niti vlakna trake (sl. a). Osim intenziteta irenja
pukotine, u zavisnosti od konstrukcije trake, moe se pratiti i pravac irenja, jer se vlakna
pojedino povezuju i ine zasebne provodnike (sl. ...b).
Rozete za zaostale napone slue za odreivanje zaostalih napona na konstrukciji nastalih

procesima obrade ili nainom eksploatacije. Tu se razlikuju dvije metode, a time i dvije vrste
rozeta: rozete za metodu glodanja lijeba (sl....a) i rozete za metodu buenja otvora (sl....b, c i
d). U oba sluaja mjerna vlakna su postavljena u odnosu 0/45/90 tako da obrazuju
pravougaonu rozetu.
179
U mjerne trake specijalne namjene spadaju trake za velike deformacije koje se mogu
kretati u intervalu 10% (sl. ...a). One se koriste za mjerenje deformacija izvan zone
elastinosti, kao i na materijalima velike deformabilnosti kao to je plastika, guma i sl. Za
izradu ovih mjernih traka se koriste specijalne podloge, a za njihovo povezivanje sa
konstrukcijom posebna ljepila.
Za teke uslove rada u agresivnim sredinama (hemijska i prehrambena industrija,
brodogradnja i sl.) koriste se mjerne trake smjetene u kapsule od specijalne plastike (sl. ...b).
Kablovi koji vode od konektora su izolirani sa teflonom, a ukupna debljina mjerne trake je
0,65 mm.
U sluaju kada je potrebno mjernu traku integrisati u strukturu materijala kao to su

razliiti kompoziti, koriste se mjerne trake koje sadre konektore sa mogunosti relaksacije
deformacije i vertikalnim vodovima sa specijalnom izolacijom (sl. ...c).
Za mjerenje deformacije na visokim temperaturama i zavarljivim komponentama u
sluaju kada primjena ljepila nije mogua koriste se zavarljive mjerne trake (sl. ...d). Takoer,
ove trake nalaze primjenu u situacijama kada se ne moe garantovati potrebna istoa
povrine za primjenu ljepila (gradilita, proizvodni pogoni i sl.). Najee se povezivanje
trake za konstrukciju izvodi takastim zavarivanjem bez potrebe za posebnom pripremom
povrine. Mjerna traka se na kraju zatiuje silikonskom gumom.
Danas proizvoai uglavnom rade tzv. temperaturno samokompenzirajue mjerne trake
namjenjene za neutraliziranje negativnog uticaja temperaturnih promjena na rezultate
mjerenja (poglavlje ....).
3.5 Izbor i karakteristike mjernih traka

Poznavanjem uslova koji mogu uticati na mjerenje, nepredvidivi rezultati se u znaajnoj
mjeri mogu reducirati. Izbor mjerne trake se jednim dijelom zasniva na poznavanju uslova:
naprezanja, okruenja, elektrinog povezivanja i aplikativnosti traka na mjestu mjerenja, a
drugim dijelom na poznavanju karakteristika trake.
U uslove naprezanja spadaju:
180
naponsko stanje (jednoosno; ravansko; poznati ili nepoznati glavni pravci),

topografija naponskog polja (homogeno ili nehomogeno naponsko polje; nagle
promjene oko koncentratora naprezanja odreivanje srednje ili maksimalne
vrijednosti),
- tip optereenja (statiko maksimum, pravac i broj optereenja; dinamiko
impulsno, stohastiko, ciklino, promjenljivost optereenja, amplituda, broj ciklusa
optereenja i sl.),
- odnos izmeu optereenja kojeg elimo mjeriti i superponiranog optereenja (pri
mjerenju normalne sile kao smetnja se moe javiti moment savijanja).
Uslovi okruenja su:
- trajanje mjerenja (samo jedno; kratkotrajno; ponovljeno kratkotrajno; dugotrajno;
zahtjeva se dua priprema; zahtjeva se odravanje veze traka-konstrukcija),
- temperatura (nivo; opseg prije, tokom i izmeu mjerenja; intenzitet promjene;
jednostrano odvoenje toplote; koeficijent termalnog irenja materijala konstrukcije),
- uticaji smetnji (intenzitet i trajanje: vlage, ulja, hemikalija, pritiska, elektrinog i
magnetnog polja, visokoenergetskog zraenja, spoljanjih sila).
U uslove elektinog povezivanja na mjestu mjerenja spadaju:
- mjerno kolo (1/4 mosta; troilno kolo; 1/2 mosta; puni i dijagonalni puni most),
- napajanje mjernih traka (direktni napon; alternativni napon - nosiva frekvencija; napon
prema zemlji, kontinualno/prekidno napajanje),
- kablovi (duina; elektrini otpor; izolacija; kapacitivnost; izdrljivost na uticaje
okruenja mehanika, termika i hemijska; konektori).
Na kraju emo navesti uslove za primjenljivost mjernih traka na mjestu mjerenja:
- obradivost materijala konstrukcije (osobine ljepljivosti i zavarljivosti),
- pristup aplikaciji (upotreba pjeskarenja ili drugih povrinskih obrada; otpornost na
hemikalije i temperaturu),
- postavljanje kablova,
- prostorni uslovi (mjerna traka; kablovi; zatitni sloj; zatitna kapsula)
Najvanije karakteristike mjernih traka, koje proizvoai traka navode na pakovanjima, su:
aktivna duina, nominalni elektrini otpor, faktor osjetljivosti (trake), transverzalna
osjetljivost, materijal za koji je traka temperaturno samokompenzirana (ako je traka
samokompenzirana), temperaturni koeficijent faktora trake i sl. U narednim poglavljima bie
objanjeni najvaniji kriteriji za izbor mjerne trake i njihov uticaj na rezultate mjerenja.
3.5.1 Aktivna duina trake

Jedan od vanijih faktora, koji direktno utie na kvalitet dobijenih rezultata naponskodeformacionih ispitivanja konstrukcije, je izbor aktivne duine mjerne trake. Aktivna duina
mjernih traka kree izmeu 0,2 i 150 mm kako bi se zadovoljio iroki spektar primjene
mjernih traka.
181
U sluaju homogenog deformacionog polja prvi kriterij je raspoloivi prostor na mjernom

objektu. U sluaju dovoljne veliine mjernog objekta, optimalna duina mjernog vlakna je
izmeu 3 i 6 mm, imajui u vidu ujedno i kvalitet rezultata i jednostavnost aplikacije.
Bitno je spomenuti da osjetljivost mjerne trake ne zavisi od njene aktivne duine ve je
proporcionalna relativnoj, a ne apsolutnoj deformaciji (izduenju ili sabijanju). Takoer,
ekstremno male mjerne trake trebaju se koristiti samo iz opravdanih razloga tj. istraivanja na
mjestima koncentracije napona (ljebovi, otvori, kanali, urezi i sl.).
Mjerna traka na dijelu konstrukcije na koji je postavljena ne mjeri najveu, ve srednju

aritmetiku veliinu deformacije ispod svoje aktivne duine. Stoga, u situacijama velikih ili
naglih (u vremenskom smislu) promjena gradijenta deformacije po povrini ispitivanog
objekta neadekvatna (prevelika) duina trake moe rezultirati sa znaajno manjom
izmjerenom vrijednosti deformacije u odnosu na njenu maksimalnu vrijednost (sl. .....).
Prikazana kriva predstavlja promjenu izmjerene deformacije du ose olijebljenog tapa
izloenog zatezanju. Zavisnost izmeu izmjerene vrijednosti deformacije () i aktivne duine
trake (l) ematski je prikazana na (sl...)
182
Za sluaj due trake (l1) izmjerena veliina deformacije (1) je znaajno manja nego
maksimalna deformacija (4) izmjerena najkraom trakom (l4). Stoga, ako je promjena
gradijenta dilatacija izuzetno velika, nelinearna i odvija se po nepoznatoj zavisnosti treba
koristiti to krae trake (po mogunosti krae od 2 mm). Na osnovu prethodno reenog moe
se zakljuiti da bi idealna duina mjerne trake za mjerenje maksimalnih napona na mjestima
koncentratora napona bila jednaka nuli, ali trenutno tehnoloka ogranienja omoguavaju
izradu mjernih traka sa aktivnom duinom od minimalno 0,2 mm. Takoer, kod kratkih
mjernih traka izraeniji su problemi vezani za transfer deformacije na mjerno vlakno i njeno
zagrijavanje uslijed Jouleovog efekta zbog slabog odvoenja toplote sa male povrine trake.
S druge strane, kada se radi o kontinualnoj, linearnoj i poznatoj raspodjeli deformacija
kod ispitivanja mainskih konstrukcija u principu treba koristiti due mjerne trake. Osim toga,
one se jednostavnije i efikasnije postavljaju na ispitivanu konstrukciju.
Duina mjerne trake se takoer odreuje u zavisnosti od homogenosti materijala
ispitivanog objekta. U sluaju mjerenja na nehomogenim materijalima (kompoziti, drvo i sl.)
potrebno je koristiti due mjerne trake da se izbjegne situacija da ona registruje lokalne
deformacije pojedinih sastojaka kompozita (-1 -6) umjesto globalne deformacije
kompozita kao cjeline (b), (sl. ...). Na taj nain se dobija srednja aritmetika vrijednost
183
deformacija na veoj duini ime je minimiziran uticaj razliitosti mehanikih osobina

sastavnih komponenata kompozita.
3.5.2 Elektrini otpor trake

Mjerne trake se proizvode sa razliitim otporima od 120, 350, 700 i 1000 .
Najzastupljenije su mjerne trake sa otporom od 120 koje se rade u razliitim oblicima i
konfiguracijama prvenstveno za naponsku analizu, monitoring sisteme i sl.
Nakon 120 traka, najvie se koriste 350 mjerne trake koje obino nalaze primjenu u
izradi davaa (pretvaraa). Proizvoai daju nominalnu vrijednost otpora trake sa moguim
odstupanjima u procentima od oko (0,25 0,35)%.
Prilikom izbora vrijednosti elektrinog otpora trake potrebno je voditi rauna o
sljedeem:
- usklaenost sa instrumentima sa kojom je traka povezana,
- efekti meusobnog povezivanja mjerne trake i instrumenata,
- dozvoljeno elektrino optereenje trake.
Dananja mjerna pojaala podravaju mjerne trake razliitih elektrinih otpora. Elektrini
otpori u elementima za spajanje tj. kablovima, terminalima, kliznim prstenovima itd. imaju
manji uticaj pri upotrebi mjernih traka velikog otpora. Meutim, varijacije u otpornosti
184
izolacije imaju manji uticaj sa niskootpornim mjernim trakama. Optimalan izbor u veini
sluajeva predstavljaju 120 mjerne trake.
3.5.3 Koeficijent osjetljivosti (faktor trake)

Fizika veza izmeu deformacije i promjene otpora metalnog provodnika je objanjena u
poglavlju (.....). Takoer, je navedeno da neki metali pokazuju linearnu zavisnost izmeu
relativne promjene otpora i deformacije. Ako ovi metali, koji su zapravo razliite legure,
takoer imaju nizak ili neznatan temperaturni koeficijent elektrine otpornosti, mogu se
upotrijebiti za izradu mjernih traka. Posebne legure se koriste za specijalne zahtjeve po
pitanju temperaturne stabilnosti ili otpora na zamor tokom dinamikog optereenja.
Osjetljivost mjerne trake predstavlja odnos izmeu relativne promjene otpora mjerne
trake i njene deformacije u uzdunom pravcu kao to je definisano izrazom:
R R
R
R
Kt=
=
(3.10)
L
n
L
Meutim treba napomenuti da je izraz (....) izveden za sluaj obinog provodnika.
Meutim, provodnik kod traka je formiran u obliku mreice kako bi se dobile krae trake i
potreban otpor za mjerenja deformacija. Iz tog razloga se osjetljivost (faktor) trake neznatno
razlikuje od osjetljivosti provodnika zbog postojanja zavojaka na krajevima mjernog vlakna
traka.
Nagib krive zavisnosti otpora i deformacije mjerne trake predstavlja osjetljivost trake
odnosno faktor trake (slika ...)
Kt
Neophodno je da mjerna traka tokom provedenog ispitivanja ima konstantan faktor trake
tj. pokazuje linearan odgovor na deformaciju koja se nalazi unutar granice elastinosti. Osim
toga poeljno je da mjerna traka prati i izvjesnu plastinu deformaciju konstrukcije. Za mjerne
trake od konstantana nelinearna karakteristika se javlja u oblasti izrazito velikih deformacija
tek iznad 50 10-3 m/m. U principu kako se poveava veliina deformacije, koeficijent
osjetljivosti trake ima tendenciju smanjivanja.
185
Faktor trake definie proizvoa na osnovu testiranja uzorka iz svake prozvodne serije.
Nemogue je procesom proizvodnje postii tano odreenu vrijednost faktora trake.
Proizvoai stoga propisuju nominalnu srednju vrijednost faktora trake sa moguim
odstupanjima u procentima od oko 1%.
U principu, potrebno je da mjerna traka ima to vei koeficijent osjetljivosti. Naalost,
porast koeficijenta osjetljivosti vodi ka porastu koeficijenta termike dilatacije mjerne trake,
to je nepoeljno. Za statika ispitivanja najee se upotrebljavaju mjerne trake od
konstantana jer ima nizak koeficijent termike dilatacije, ali ujedno i nizak faktor trake. S
druge strane, za udarna dinamika ispitivanja, budui da temperatura zbog kratkotrajnosti
mjerenja nema znaajniji uticaj na kvalitet rezultata, mogue je upotrebljavati mjerne trake od
izoelastika, koji ima visok faktor trake (tab....).
Faktor trake se mijenja pod uticajem temperature i zavisi od materijala mjernog vlakna.
Isto tako, greka nastala ovom pojavom zavisi od materijala trake i temperature ispitivanja
konstrukcije. U sluaju mjernih traka od konstantana i karme unutar uobiajenog opsega
temperaturnih promjena uticaj nestabilnosti faktora trake nije znaajan i u osnovi je linearan
(sl...).
S druge strane, nikrom, Pt8W i izoelastik pokazuju u osnovi nelinearnu karakteristiku sa

potrebom korekcije faktora trake u zavisnosti od temperature ispitivanja, promjenljivosti
optereenja (statiko ili dinamiko ispitivanje) i sl.
3.5.4 Transverzalna (poprena) osjetljivost

Mjerna traka bi trebala registrovati promjenu otpora uslijed deformacije u aktivnom
pravcu proporcionalno faktoru trake. Aktivni pravac trake je definisan pravcem namotaja ice
mjernog vlakna (slika ...).
186
Meutim, promjena otpora javlja se u sluaju kada je mjerna traka izloena

deformacijama koje su okomite na aktivni pravac trake. Zapravo, optereena mjerna traka
reaguje ne samo na promjenu svoje aktivne duine u pravcu mjerenja (aktivnom pravcu), ve i
na deformacije u poprenom pravcu. Ovaj efekat se naziva transverzalna (poprena)
osjetljivost.
Uzrok pojave poprene osjetljivosti mjernih traka su dijelovi mjernog vlakna (mreice)
koji su postavljeni transverzalno u odnosu na aktivni pravac. To posebno dolazi do izraaja
kod kod ianih mjernih traka sa velikim korakom izmeu namotaja vlakna (veliki
poluprenik savijanja ice). Poboljanja se izvode u smislu smanjenja koraka ili spajanjem
pojedinih sekcija mjernog vlakna sa debljim poprenim vezama. Drugom metodom se
znaajno smanjuje transverzalna osjetljivost, ali su mjerne trake komplikovanije za izradu.
Kod savremenih folijskih mjernih traka ovaj efekat se uspjeno reducira izradom irokih
poprenih spojeva na krajevima uzdunih sekcija mree to je u ovom sluaju izrazito lake
postii nego kod ianih traka. Inae, uticaj poprene osjetljivosti traka kod kojih se osjetljivi
dio sastoji od samo jedne ice moe se smatrati zanemarljivim.
Posmatrajmo mjernu traku zalijepljenu na konstrukciju i izloenu uzdunoj n, poprenoj
p i smiuoj deformaciji. Uticaj smiuih deformacija na relativnu promjena otpora trake
R/R se moe zanemariti tako da vrijedi:
R
=K u n + K p p ()
R
gdje je:
K u - osjetljivost trake u uzdunom pravcu za p =0 ,
K p - osjetljivost trake u poprenom pravcu za n =0 .
Relacija (...) se moe napisati kao:
R
=K u ( n+ q p )()
R
ili
q
R
=K u (1+ p ) n ()
R
n
Kp
gdje je q=
koeficijent poprene osjetljivosti mjerne trake.
Ku
Konstantna vrijednost faktora trake, koju propisuju proizvoai, dobivena je ispitivanjem
pri jednoosnom naponskom stanju pa se javlja greka kada se mjerna traka koristi u
ravanskom naponskom stanju. Ispitivanje se provodi na kalibracionoj gredi i konzoli
izloenim dejstvu konstantnog momenta savijanja kao i pri direktnom aksijalnom zatezanju ili
187
pritisku. U prethodnim sluajevima ispitivanja, mjerna traka je izloena jednoosnom

naponskom stanju tako da e se javiti uzduna i poprena deformacija (ravansko
deformaciono stanje) za koje vrijedi odnos:
p = c n (..)
gdje je c Poissonov koeficijent materijala kalibracione grede, konzole ili tapa.
Bitno je napomenuti da faktor trake K t koji se nalazi na njenom pakovanju treba
razlikovati od faktora K u i K p . Zamjenom izraza (..) u relaciju (*) dobija se:
R
=K u n ( 1c q )
R
Uporeujui izraz (**) sa (3.10) dobija se:
K t =K u ( 1c q ) ( )
Prilikom ispitivanja (badarenja) trake deformacija n se odreuje specijalnim
ekstenzometrom u zavisnosti od optereenja. Mjerna traka koja se eli testirati se postavlja na
kalibracionu gredu, konzolu ili tap od elika sa vrijednosti Poissonovog koeficijenta
c =0,285 . Aktivni pravac trake se postavlja u pravcu uzdune deformacije na gredi,
konzoli ili tapu. Nakon optereenja, mjeri se promjena otpora trake R pa se faktor trake
K t odreuje putem relacije (3.10). Faktor mjerne trake se utvruje na bazi srednje
vrijednosti mjerenja na najmanje pet istih mjernih traka.
Greka uzrokovana poprenom osjetljivosti mjerne trake nee biti prisutna samo u dva
specijalna sluaja:
- kada su Poissonovi koeficijenti materijala konstrukcije i kalibracione grede, konzole
p
ili tapa identini tj. kada vrijedi c =
.
n
- kada je koeficijent transverzalne (poprene) osjetljivosti q=0 .
Veliina ove greke izraena u procentima moe se odrediti putem relacije:
,n n
=
100()
n
gdje je ,n izmjerena deformacija dobivena na osnovu faktora trake datog od proizvoaa
koja ne uzima efekte poprene osjetljivosti mjerne trake i definisana sa:
R
R
,n =
(')
Kt
Uvoenjem jednaine (***) u izraz (*) dobija se:
Kt n
p
R
=
(1+ q )
R 1c q
n
188
Iz izraza (****) moe se dobiti stvarna deformacija

mjerne trake:
R
R 1 c q
n =
()
Kt
p
1+ q
n
sa uticajem poprene osjetljivosti
Zamjenom izraza (') u relaciju (*****) dobija se:

n = ,n
1c q
()
p
1+ q
n
Stoga, uvoenjem relacije (*****) u izraz (/) dobija se procenat greke pri zanemarivanju
poprene osjetljivosti mjerne trake:
p
q( + c )
n
=
100
1c q
Izraz (*****) slui za korekciju uticaja poprene osjetljivosti. Korekcije treba poduzeti kada
se koriste mjerne trake sa velikom vrijednosti koeficijenta poprene osjetljivosti ili se
mjerenja izvode u ravnom stanju napona.
Kada je ravansko stanje deformacija poznato (jednoosno stanje napona) mjeri se jedna
deformacija, a druga se dobija na bazi Poissonovog koeficijenta pa se koristi relacija (*****).
Meutim, kako bi uzeli u obzir transverzalnu osjetljivost u sluaju nepoznavanja ravanskog
polja napona neophodno je eksperimentalnim putem izmjeriti deformacije u dva okomita
pravca. Ako su ,n i ,p izmjerene deformacije u uzdunom i poprenom pravcu mjerne
trake tada je na osnovu izraza (*****) evidentno da je:
/
+q p
'n = n
1 c q
'p =
p +q n
( /)
1 c q
gdje su n i p korigovane (aktuelne) deformacije u uzdunom odnosno poprenom

pravcu.
Rjeavanjem jednaina (//) i (///) dobijaju se korigovane deformacije u dva okomita pravca:
'
( n q p )()
1c q
n=
2
1q
'
189
( p q 'n)( )
1c q
p=
1q 2
Relacija (******) daje zavisnost greke od koeficijenta poprene osjetljivosti q i odnosa
p
. Grafiki prikaz relacije dat je na slici ..., gdje se moe primjetiti da greka moe biti
n
p
znaajna u situacijama kada su koeficijent poprene osjetljivosti i/ili odnos
veliki.
n
'
Dijagram na slici (...) moe se koristiti za odreivanje greke u sluaju jednoosnog naponskog
p
polja sa poznavanjem Poissonovog koeficijenta tj. kada je poznat odnos
kao i u sluaju
n
istog uvijanja cilindrinih predmeta ( 1= 2 .
Eksperimentalnim istraivanjem uticaja poprene osjetljivosti folijskih mjernih traka na
rezultate mjerenja primjeeno je:
- u oblasti irokih poprenih veza pri poprenoj deformaciji na zatezanje javlja se mala
pozitivna promjena otpora (slika ...b i c). Ovaj proces je ogranien na malo podruje
na krajevima mjernog vlakna. Iz tih razloga je ovaj efekat izraeniji kod kratkih
mjernih vlakana, jer je dio deformisanog mjernog vlakna vei. Navedeni zakljuak je
potvren mjerenjima iji su razultati prikazani na (slici ....).
190
djelovanje poprene deformacije na uzdune sekcije provodnika mjernog vlakna (slika

...d). Ovaj uticaj zavisi od dimenzija provodnika i deformacije. Provodnik koji je
potpuno integrisan sa nosaem vlakna izloen je veoj deformaciji nego onaj
postavljen na vrhu trake. Na folijskim trakama sa mjernim vlaknom od konstantana ili
karme ovaj uticaj dovodi do malog pada u otporu pri deformaciji na zatezanje. Ovo
objanjava uoenu negativnu transverzalnu osjetljivost kod navedenih materijala
mjernih vlakana.
Rezultati provedenih istraivanja koeficijenta transverzalne osjetljivosti q u zavisnosti od
duine mjernog vlakna razliitih tipova mjernih traka s jednim vlaknom i rozeta dati su
slikom ....
191
Prethodno je navedeno da korekciju uticaja poprene osjetljivosti potrebno izvesti u

sluaju ravanskog deformacionog stanja. Meutim, za malu poprenu osjetljivost trake
q 0,01(q 1 ) , kakvu uglavnom posjeduju savremene folijske trake, korekcija nije
neophodna i u sluaju ravanskog deformacionog stanja, osim kada se zahtjeva posebno visoka
tanost mjerenja. Veina najee koritenih traka posjeduje poprenu osjetljivost
q= 0,005(q= 0,5 ) , s tim da specijalne trake postiu idealnu vrijednost koeficijenta
poprene osjetljivosti q=0 , dok za veinu ostalih traka vrijedi q=(0,01 0,02) ,
(slika ...). Stoga, se u osnovi za mjerenja deformacije moe koristiti relacija koja ne uzima u
obzir poprenu osjetljivost (') jer je uinjena greka obino zanemarljiva.
3.5.5 Temperaturni opseg i uticaj temperaturnih promjena na trake

Temperaturni opseg unutar kojeg mjerna traka daje pouzdane rezultate je odreena
njenim termikim karakteristikama njenih sastavnih dijelova (mjernog vlakna, nosivog i
pokrivnog sloja, konektora i sl.). Definisati temperaturna ogranienja u aplikaciji mjernih
traka nije lagan zadatak. Razlog za to su razliiti uticaji parametara mjerne trake na
odreenom nivou, trajanje djelovanja toplote i tolerancija greke mjerenja.
192
Preporuka je da se svi znaajniji parametri mjerne trake definiu u zavisnosti od

temperature. Prema tome, korisnik moe procjeniti gornje i donje dozvoljeno temperaturno
ogranienje.
Na osnovu temperaturnih uticaja i kvaliteta mjerenja mogu se navesti dva faktora:
- nivo temperature
- promjene temperature tokom mjerenja.
Na visokim temperaturama vano je poznavati koliko dugo veza izmeu trake i konstrukcije
moe izdrati i do kojih pojava moe doi. Ovdje temperatura nije nezavisna varijabla ve
zavisi od vremenskog perioda njenog rasta i zadravanja. U osnovi nie temperature
predstavljaju manji problem u odnosu na visoke temperature.
Za statika mjerenja gornja temperaturna granica treba biti znatno nia nego kod dinamikih
mjerenja. Bitno je napomenuti da za mjerenja nisu samo relevantni podaci o mjernoj traci ve
i podaci o ljepilu, zatitnoj oblozi, kablovima i sl.
Za metalne (iane i folijske) mjerne trake vrijede sljedei temperaturni opsezi:
- za dinamika mjerenja opseg se kree izmeu -269C do preko 800C,
- za kratotrajna statika mjerenja gornja granica je oko 500C,
- za mjerne trake od konstantana opseg je ogranien na -200C do 200C za naponsku
analizu,
- za mjerne trake namjenjene za izradu davaa sile opseg je usko ogranien na -10 do
40C.
Temperaturne promjene znaajno utiu na nultu taku tj. na referentnu taku mjerenja. U
principu mjerenja na temperaturama iznad 200C zadaju probleme sa aspekta stabilnosti nulte
take i ivotnog vijeka.
Analizirat emo promjenu u mjernom signalu izazvanu uticajem temperature kada mjerni
objekat nije izloen mehanikom optereenju ili je ono konstantno. Odziv trake na uticaj
temperature moe se javiti ako nakon nuliranja signala i tokom mjerenja doe do promjene
temperature objekta ili okruenja. Ovaj odziv je reverzibilan i uticaji temperature nestaju kada
se ostvari prvobitno temperaturno stanje na mjestu mjerenja. U literaturi se ova promjena u
otporu mjerne trake nastala iskljuivo uslijed temperaturnih promjena naziva prividna
deformacija za razliku od deformacije objekta uslijed spoljanjeg optereenja. Ona predstavlja
znaajan i najei izvor greaka pri statikom mjerenju deformacija mjernim trakama pa
zahtjeva detaljno razmatranje.
Zapravo dva su razloga pojave prividne deformacije pri promjeni okolne temperature:
a) uticaj razlike u koeficijentima termike dilatacije izmeu materijala mjernog vlakna i
materijala konstrukcije na koju je postavljena i
b) uticaj zavisnosti elektrinog otpora mjernog vlakna od temperature.
Prividna deformacija , nakon korekcije uticaja poprene osjetljivosti trake, moe se
definisati na sljedei nain:
+
(1+q)( m t )
=
+
T
1 c q
Kt
gdje je:
m - koeficijent termike dilatacije materijala konstrukcije,
t - koeficijent termike dilatacije materijala mjernog vlakna trake (tab. ...),
- temperaturni koeficijent elektrinog otpora materijala mjernog vlakna (tab. ...),
T - promjena temperature u odnosu na poetnu referentnu temperaturu od 23 C.
193
Ukoliko se zanemari uticaj poprene osjetljivosti trake ( q=0 dobija se:

++
= m t +
T
Kt
Na osnovu relacija (+) i (++) moe se zakljuiti da e se greke u mjerenju deformacija

javiti ako doe do promjene temperature konstrukcije na mjestu mjerenja tokom njegovog
izvoenja. U optem sluaju koeficijenti termike dilatacije osjetljivog dijela mjerne trake i
ispitivanog objekta nisu jednaki pa se materijal vlakna mjerne trake iri (ili skuplja) bre (ili
sporije) od materijala objekta. Uslijed toga mjerna traka prati navedene deformacije objekta i
moe generisati izlazni signal nastao uslijed prividne deformacije, iako je on u tom trenutku
neoptereen. ak i u sluaju kada su koeficijenti termike dilatacije materijala konstrukcije i
vlakna trake jednaki prividna defomacija e postojati, ako temperaturni koeficijent elektrinog
otpora materijala mjerne trake nije jednak nuli.
Ako se ista mjerna traka postavi na materijale sa razliitim koeficijentima termike
dilatacije m dobijaju se znaajne razlike u intenzitetu prividne deformacije (sl. ....).
Naalost, nemogue je razdvojiti prividnu deformaciju prouzrokovanu promjenom

temperature (koja ujedno predstavlja greku u mjerenju) od deformacije izazvane
optereenjem. Meutim, u praksi se najee koriste sljedee dvije metode za eliminaciju
prividne deformacije:
1) primjena tzv. temperaturno samokompenzirajuih mjernih traka sa materijalom
mjernog vlakna specijalno prilagoenim za odreeni materijal konstrukcije tako da
izraz u srednjoj zagradi jednaine (+) postaje jednak nuli (oba lana izraza su jednaka
nuli ili je njihov zbir jednak nuli).
2) kompenzacija uticaja promjene temperature u elektrinom strujnom krugu
(Wheatstoneovom mostu ili krugu sa potenciometrom) za mjerenje izlaza iz mjerne
trake (poglavlje ...).
U sluaju temperaturno samokompenzirajuim mjernih traka, odgovarajuim metodama u
proizvodnji, utie se na smanjenje prividne deformacije unutar odreenog temperaturnog
194
opsega. Na osnovu relacije (++) moe se zakljuiti da negativnog uticaja promjene

temperature na izvreno mjerenje nee biti ako vrijedi:
m t +
=0
Kt
Prema tome, potrebno je zadovoljiti uslov:

+++
=K t ( t m )
Dodavanjem odgovarajuih sastojaka materijalu mjernog vlakna tj. njegovim legiranjem i
paljivom termikom obradom mogu se postii razliite vrijednosti temperaturnog
koeficijenta elektrinog otpora i koeficijenta termike dilatacije materijala mjernog vlakna tj.
zadovoljiti relaciju (+++). S tog aspekta, najprilagodljivijim se je pokazao konstantan kod
kojeg se temperaturni koeficijent elektrinog otpora moe mijenjati od pozitivnih do
negativnih vrijednosti.
Treba napomenuti da temperaturno samokompenzirane mjerne trake daju potpunu
kompenzaciju samo u odreenom temperaturnom opsegu, zbog nelinearne zavisnosti
koeficijenta termike dilatacije i temperaturnog koeficijenta elektrinog otpora od
temperature. Meutim, koliko je efikasna ova metoda moe se zakljuiti na osnovu poreenja
dijagrama na slikama .... i .... odnosno intenziteta prividne deformacije prikazane njihovim
ordinatama. Oigledno, prividna deformacija je mala unutar temperaturnog opsega 10 30
C.
Proizvoai danas preteno rade samokompenzirajue mjerne trake uz koje isporuuju

dijagram prikazan na slici 3.3.10. Navedene trake su zapravo samokompenzirajue samo u
sluaju da materijal konstrukcije ima istu karakteristiku termike dilatacije kao i materijal
uzorka (etalona na kojem je izvedeno ispitivanje u laboratoriji) kao i unutar odreenog
dijapazona temperature. Temperaturno kompenzirane mjerne trake su dizajnirane za montau
na ravnim povrinama. Efikasnost kompenzacije je manja na zakrivljenim povrinama.
Takoer, treba imati u vidu da osim sastava materijala na koeficijent termike dilatacije utie:
termika obrada, obrada hladnim deformisanjem, temperaturni nivo i sl.
Mjernu traku je mogue podesiti tako da odgovara koeficijentu termike dilatacije bilo
kojeg konstrukcionog materijala unutar odreenog temperaturnog opsega, ujedno
obezbjeujui stabilnu karakteristiku termike dilatacije trake tokom ispitivanja. Danas se
proizvode samokompenzirajue mjerne trake sa vlaknima prilagoenim za mjerenja na
195
feritnom eliku, austenitnom eliku, aluminijumu, titanijumu, sivom livu, kvarcu, plastinim
materijalima i sl. koje daju minimalnu prividnu deformaciju za propisani dijapazon
temperatura.
3.5.6 Statika deformacija

Upotreba klasinih mjernih traka je u osnovi ograniena na deformacije u opsegu 3000
m/m. Pri mjerenjima na sintetikim materijalima i u oblasti plastine deformacije metala
ovaj granini opseg se moe lako prei pa se za tu svrhu koriste specijalne mjerne trake za
velike deformacije (sl. ...).
Maksimalna statika deformacija mjerne trake zavisi od njene konstrukcije i materijala od
kojih je izraena. S tog aspekta, postoje razliiti granini opsezi maksimalne deformacije do
20000 m/m i do ekstremnih 200000 m/m. Ispitivanja su pokazala da due mjerne trake
bolje podnose velike deformacije od kraih.
Vee plastine deformacije mjernog vlakna dovode do gubitka elastinosti i ilavosti
materijala istog. Stoga, ponavljajua mjerenja nisu izvodiva ili su mogua uz ogranienje
vezano za dostizanje maksimalne istezljivosti mjerne trake.
Primjena mjernih traka na gumi i slinim materijalima nije praktina, ne samo zbog
jedno-istezljivosti, ve i zbog ogranienja deformacije na mekim materijalima. u tu svrhu se
umjesto mjernih traka najee koriste komercijalni davai deformacija.
Pri velikim deformacijama mjernih traka, Wheatstone strujni most (poglavlje ....)
ispoljava nelinearnost koja se ne moe okarakterisati kao beznaajna. Takoer, ovdje je
interesatno analizirati linearnu karakteristiku mjernih traka u oblasti velikih deformacija.
Istraivanja su pokazala da je u oblasti deformacija 150000 m/m karakteristika folijske
mjerne trake od konstantana zapravo kriva (sl. 3.3.18).
Na dijagramu sa slike ..... stvarna deformacija je predstavljena na abscisi dok je deformacija

odreena na bazi relativne promjene otpora po relaciji '' predstavljena ordinatom.
196
R
R
n =
(' ' )
Kt
Prikazani rezultati vrijede iskljuivo za odreeni tip mjerne trake. Ipak, mjerne trake koje
posjeduju mjerna vlakna razliitog oblika ili sastava legure, a ponaaju se na slian nain,
moe se rei da su podesne za mjerenje velikih deformacija.
Ovdje treba napomenuti da nelinearnost mjerne trake i strujnog etvrt mosta u velikoj mjeri se
meusobno kompenziraju.
Mikrostrukturalne promjene u materijalu mjernog vlakna koje prate plastinu deformaciju
mjerne trake mijenjaju temperaturni koeficijent elektrinog otpora vlakna. Iz tog razloga,
mjerne trake za velike deformaciije ne mogu se izraivati kao temperaturno kompenzacione.
Maksimalna deformacija mjerne trake moe se jedino postii sa propisnim ljepljenjem. Ovo
podrazumijeva adekvatnu deformaciju i vrstou spoja kao i ispravnu aplikaciju.
3.5.7 Dinamika mjerenja deformacije

Mjerne trake se uspjeno koriste za mjerenje dinamikih deformacionih procesa. Imajui u
vidu njihovu veoma malu masu mjerne trake nemaju znaajniji uticaj na vibracionu
karakteristiku objekta ispitivanja. Ovdje treba razmotriti sljedee:
- karakteristike mjerne trake po pitanju kontinualnih vibracija i
- gornju frekvenciju koja se moe pouzdano mjeriti mjernim trakama.
Ovdje vrsta spoja ima mali uticaj osim u sluaju takastog zavarivanja kada moe doi do
modifikacije vibracione karakteristike ispitivane konstrukcije. Nasuprot tome, kod lijepljenih
spojeva izloenih visokim frekvencijama uoeno je snienje gornje granice tek na viim
temperaturama.
3.5.8 Puzanje i mehaniki histerezis

Ako je mjerna traka izloena statikoj deformaciji, njen otpor se moe mijenjati iako je
konstrukcija izloena konstantnoj deformaciji. Ova promjena u mjernom signalu deformisane
(izduene ili skraene) mjerne trake javlja se veoma lagano i predstavlja puzanje trake u
pravcu relaksacije deformacija.
Razlog ovoj pojavi lei u reolokim karakteristikama slojeva ljepila i materijala mjernog
vlakna koji prenose deformaciju. Izdueno mjerno vlakno ponaa se slino zategnutog opruzi.
Sila koja djeluje na oprugu uzrokuje smiui napon koji se uglavnom javlja na kontaktnoj
povrini izmeu mjernog vlakna i nosaa na mjestu zavretaka zavojaka. Ovaj smiui napon
djeluje zajedno sa normalnim naponom na zatezanje. Slojevi mjerne trake i ljepila se
relaksiraju tj. reaktivna sila slabi ime se i deformacija mjernog vlakna smanjuje to uzrokuje
greku u mjerenju (sl. ...).
197
Iako je ovaj proces ogranien na relativno usko podruje mjernog vlakna, on ima vei
uticaj na kraa mjerna vlakna. Takoer, folijske mjerne trake pokazuju manje puzanje u
odnosu na iane jer iroki zavreci zavojaka prenose silu preko vee povrine to smanjuje
smiui napon.
Veliine koje definiu karakteristiku puzanja su: povrina poprenog presjeka elemenata
mjernog vlakna, broj elemenata, materijal nosaa mjerne trake, tip ljepila i njegova debljina,
temperatura i vlaga. Vie temperature poveavaju puzanje dok nie smanjuju.
U principu karakteristike puzanja mjernih traka se daju u vidu tzv. TTC
(time/temperature/creep, vrijeme/temperatura/puzanje) dijagrama koji se dobijaju na osnovu
ispitivanja mjernog mjesta kao cjeline koju sainjavaju postavljena mjerna traka i za tu
namjenu upotrebljeno ljepilo, a nikada za samu mjernu traku. Ovdje treba napomenuti da je
puzanje kod savremenih mjernih traka beznaajno.
Mehaniki histerezis mjerne trake je razlika izmeu izmjerene vrijednosti deformacije
trake pri njenom optereenju i rastereenju pri istoj deformaciji konstrukcije. Zapravo na
dijagramu izmjerena/stvarna deformacija javlja se odstupanje od linearnosti tako da se kriva
optereenja ne poklapa sa krivom rastereenja ime se formira tzv. histerezna petlja.
Mehaniki histerezis se definie kao najvea razlika izmjerena u nuli po apscisi za krivu
izmjerena/stvarna deformacija u kompletnom ciklusu optereenja i rastereenja sa ekstremnim
vrijednostima od 1000 m/m i 1000 m/m (slika ...).
198
Slino kao i kod puzanja, mehaniki histerezis ne zavisi samo od mjerne trake, ve i od
ljepila i drugih dijelova koji formiraju mjerno mjesto. Ispitivanja pokazuju da se histerezis
smanjuje nakon odreenog broja ciklusa i najee definie za prvi i trei ciklus optereenja.
Takoer, histerezis je izraeniji kod mjernih traka sa kraim mjernim vlaknima.
Veliina histerezisa i odstupanja od linearnosti zavisi od stepena plastinih deformacija u
materijalu mjernog vlakna, nosaa, intenzitetu deformacije i kvalitetu ljepila. Za ispravno
instalirane trake, veliina histerezisa je obino mala i ne zahtjeva korekciju.
3.6 Uticaj okruenja

Okruenje ne utie samo na funkcionisanje mjerne trake nego na kompletan proces mjerenja.
Tako npr. stabilnost nule mjerne trake zavisi od vie faktora od kojih su najvaniji ispravno
postavljanje mjerne trake koja ukljuuje paljivu pripremu mjernog mjesta, osiguranje
efikasne zatite i ispravno elektrino povezivanje.
Takoer, istorija ispitivane komponente i mjerne trake ima uticaja na stabilnost mjerenja.
Mehaniko i termiko optereenje ispitivane komponente prije zvaninog mjerenja pokazalo
se da obezbjeuju bolju stabilnost.
Meutim, najvei uticaj na stabilnost mjerenja ima okruenje. Tu treba svakako istai uticaj
temperature i vlage, ali i pritiska, vakuuma, radijacije, elektrinog i magnetnog polja.
3.6.1 Temperatura
Mnoge uticaje temperature na mjerna mjesta ne mogu se ispravno razmotriti, ako se
posmatraju u cjelini. Stoga e se ovdje dati reference na poglavlja koja su uglavnom
prethodno objanjena i daju detaljnije informacije o uticajima temperature:
2.3.4 Termiko irenje
3.2.3 Specijalne mjerne trake (za visoke temperature)
3.2.5 Mjerni opseg
3.3.4 Temperaturni odziv mjernog mjesta
199
3.3.5 zavisnost osjetljivost od temperature

3.3.8 elektrino optereenje
3.3.9 puzanje
7.1 kompezacija uticaja temperature
3.6.2 Vlanost
Zajedno sa temperaturom, vlanost je glavni razlog nestabilnosti mjerenja trakama. Promjene
u vlanosti tokom mjerenja poveavaju nekontrolisane promjene take nule to se, posebno
kod statikih mjerenja (mjerenja referiranih ka nuli), manifestuje kao greka u rezultatu
mjerenja. Ponekad vlanost moe imati i uticaj na osjetljivost. Stepen uticaja zavisi od
veliine promjene i trenutnog stanja relativne vlanosti.
Vlaga koja prodre do mjernog mjesta mijenja elektrinu otpornost izolacije izmeu mjerne
trake i objekta ispitivanja kao i izmeu elemenata mjernog vlakna, djelujui kao promjenljiva
elektrina premosnica du mjerne trake. Ekstremni sluajevi se javljaju kod primjene
keramikih sredstava za spajanje (sredstva za spajanje u sluaju visokih temperatura)
prouzrokovanih njihovom visokom higroskopnosti. Promjene u sadraju vlage dovode do
bubrenja ili skupljanja nosaa mjernog vlakna i ljepila. U najgorem sluaju ljepljeni spoj
moe biti uniten pa mjerna traka postaje djelimino ili potpuno odvojena od objekta
ispitivanja.
Veliki procenat vlanosti moe dovesti do korozionih oteenja mjerne trake. Direktno
naponsko polje izmeu mjernog vlakna i objekta ispitivanja moe prouzrokovati pojavu
polarizacije u slojevima izolacije ime se mjerno mjesto u potpunosti izbacuje van funkcije.
Prisustvo drugih reaktivnih supstanci npr. morski zrak i industrijski zagaivai zraka
pojaavaju uticaj vlage.
Problemi vezani za vlanost nisu vezani samo za mjernu traku. Slabljenje izolacije elektrinih
vodova i izolacije pratee mjerne opreme takoer dovode do greaka. Koliko je vano utvrditi
razlog problema, efikasnije ih je sprijeiti u nastanku. Iz tog razloga tokom proizvodnje
mjerne trake koriste se materijali koji veu za sebe veoma malu koliinu vlage. Naalost, ne
postoje odgovarajui izolacioni materijali i ljepila koji ne apsorbiraju vlagu uopte. Stoga je
vano poduzeti adekvatne mjere zatite. One zavise od vrste medija (ne samo vlaga ili voda,
ve i prisustvo drugih supstanci), zahtjevanog stepena tanosti, trajanja mjerenja i odravanja
mjernog mjesta. Za kratkotrajna mjerenja u suhim prostorijama i laboratorijama nisu potrebne
posebne mjere zatite, dok dugotrajna mjerenja na otvorenom prostoru ili pod vodom
zahtjevaju sveobuhvatne zatitne mjere. Takoer, dugotrajna mjerenja bilo koje instalacije
mjernih traka trebaju imati odreenu zatitu protiv vlage.
3.6.3 Hidrostatiki pritisak, vakuum i elektromagnetno polje

Mjerne trake su primjenljive kod ekstremnih uslova sa aspekta pritiska tako da mogu izdrati
hidrostatike pritiske do 1104 bara bez gubitka funkcionalnosti. U sluaju hidrostatikog
pritiska ili vakuuma kvalitet spajanja ima najizraeniji uticaj na tanost mjerenja.
Ljepila se mogu koristiti samo ako ne sadre rastvarae koji oslobaaju gasove tokom
stvrdnjavanja i postiu tanke slojeve jednake debljine. Sloj ljepila ne smije sadriti zrane
mjehurie. Mali zrani ukljuci mogu dovesti do nekontrolisane promjene take nule,
histerezisa ili ak do pucanja mjerne trake.
200
Slojevi ljepila neuniformne debljine nakon suenja su meusobno stisnuti razliitim

intenzitetom to moe dovesti do iskrivljenja mjernog vlakna i pogrenog oitanja mjerne
veliine. Intenzivnija sila pritiska na mjernu traku tokom stvrdnjavanja ljepila e proizvesti
sloj jednake debljine.
Mjerne trake su nale svoju primjenu u svemirskoj tehnici zahvaljujui uspjenim mjerenjima
izvedenim pod ekstremnim uvjetima vakuuma (mjerenje sile udara prilikom prizemljenja
sonde Surveyor I poslate na mjesec i sl.).
U sluaju otvorenog sistema gasovi osloboeni sa materijala (mjernih traka, ljepila, zatitnog
pokrivaa, izolacionog materijala itd.) ne predstavljaju problem. Meutim, kod zatvorenih
sistema, gasovi osloboeni sa materijala imaju tetan uticaj na vakuum. Vakuum do 110 -10
bara ne predstavlja problem. Vei vakuum prestavlja problem, kada osloboeni gasovi i
desorpcija ne kontaminira samo vakuum ve i ispitnu opremu to moe naruiti njeno
ispravno funkcionisanje (jedan otisak prsta unutar opreme moe dovesti do potpuno pogrenih
rezultata).
U sluaju vakuuma preporuuje se upotreba mjernih traka sa nosaima od istog poliamida ili
iste epoksi smole. Nosai od fenol smole su se dokazali dobrim u sluaju otvorenog prostora.
Preporuuje se rezanje nosaa trake na minimalno dozvoljene dimenzije i upotreba ljepila na
bazi iste smole.
Magnetnootporni efekat je promjena otpora elektrinog provodnika prouzrokovana uticajem
magnetnog polja. Ovaj efekat se javlja kod skoro svih feromagnetnih provodnikih materijala.
U sluaju feromagnetnih materijala izloenih magnetnom polju tzv. magnetostrikcija dovodi
do promjena dimenzija to se prenosi na mjernu traku. Ako je mjerna traka izloena
magnetostrikciji tada ona daje netaan rezultat. Ovaj efekat se javlja samo kod paramagnetnih
materijala mjernog vlakna.
Tako feromagnetna legura izoelastik pokazuje jaku osjetljivost na magnetnootporni efekat,
dok bakar-nikl legura konstantan se, prema istraivanjima, pokazala kao neosjetljiva ili veoma
malo osjetljiva.
3.7 Wheatstoneov mjerni most

Promjene otpora mjerne trake prilikom njene dilatacije su obino veoma male (reda veliine
od 10-2 do 10-6 ) pa se ne mogu precizno mjeriti klasinim ommetrom ve se koriste tzv.
mjerni mostovi (kola). Danas su najpoznatiji naponski mjerni most (potenciometarski sklop),
mjerni most sa napajanjem konstantnom jainom struje i Wheatstoneov mjerni most. Prvi se
uglavnom koristi za mjerenja u dinamikim ispitivanjima, dok su preostala dva univerzalne
primjene.
Wheatstoneov most se najvie koristi u praksi i otkrio ga je 1843. godine engleski naunik Sir
Charles Wheatstone (1802-1875) traei strujno kolo za tano mjerenje elektrinog otpora.
Wheatstoneov most konstantnog napona (sl. ...) se uobiajeno koristi za mjerenje izuzetno
malih promjena otpora u mjernoj traci kada je ona izloena deformaciji u statikim i
dinamikim aplikacijama. etiri grane mosta se formiraju od otpornika/mjernih traka R 1 do R4
(sl. ...). U takama 2 i 3 se spajaju grane za napajanje mosta V S jednosmjernim ili
naizmjeninim naponom. U takama 1 i 4 se skida izlazni napon Vo koji predstavlja mjerni
signal.
201
Razmotrimo princip funkcionisanja Wheatstoneovog mosta. Pretpostavit emo da je otpor

naponskog izvora zanemarljiv i da je unutranji otpor instrumenta za mjerenje izlaznog
napona veoma veliki, to zadovoljavaju instrumenti (mjerna pojaala) koja se koriste u tehnici
mjernih traka.
Ako se napon napajanja Vs dovede na dvije ulazne take 2 i 3 tada se on dijeli na dva dijela
mosta R1,R2 i R4,R3 u zavisnosti od otpora u mostu tj. oba dijela mosta predstavljaju naponske
djeljitelje. Naponi u granama mosta tada su:
V 1=
R1
R4
V s V 4=
V
R 1+ R 2
R3 + R 4 s
Izlazni napon sa mosta Vo predstavljen je sa:

R1
R4
V o=V 1 V 4 =V s
R 1+ R 2 R 3 + R 4
Relacija ... se moe zapisati kao:

R
( 1+ R2 )(R 3+ R 4 )V s (?)
R R R 2 R 4
V o= 1 3
Na osnovu relacije (?) se moe zakljuiti da je most izbalansiran tj. u ravnotei (V o = 0) kada
vrijedi: R1R3 = R2R4
(...)
U najoptijem sluaju uslov (...) se moe zadovoljiti i sa etiri meusobno razliita otpornika,
dok su ei sluajevi kada su dva susjedna meusobno jednaka (R 1 = R2 i R3 = R4) odnosno
kada su svi jednaki (R1 = R2 = R3 = R4).
Izraz ... predstavlja veoma vanu relaciju koja pokazuje da bilo kakva promjena otpora na
jednoj grani mosta moe se uravnoteiti na drugoj grani mosta odnosno bie registrovana na
mjernom ureaju.
202
Razmotrimo inicijalno uravnoteen most, tako da vrijedi R1R3 = R2R4 pa je Vo= 0. Zatim su
otpori R1, R2, R3 i R4 se mijenjali sa R1, R2, R3 i R4 tj. prouzrokovana je
neuravnoteenost mosta. Naponski izlaz sa mosta uzrokovan promjenom otpora moe se
odrediti koristei relaciju (?):
R
+ R1
R
R
+ R2
R
2 ( 4 + R 4)
V o =
Koristei relaciju ... (R1 = R2 i R3 = R4) i zanemarujui lanove drugog reda (RxRy) dobija
se:
R1 ( R3 + R 4 )R 3 ( R1+ R2 ) +2 R3 R12 R1 R 4
V o=
Vs
4 R 1 R3 +2 R1 R 3+ 2 R1 R 4+ 2 R3 R1 +2 R 3 R 2
Relacija se moe dodatno pojednostaviti zanemarivanjem relativno malih lanova (R xRy) u
nazivniku, tako da se dobija:
V o R 1 R 3 R 1 R 4 R3 R 1 R 3 R 2 2 R 3 R 1 2 R 1 R 4
=
+
V s 4 R 1 R3 4 R 1 R 3 4 R 1 R 3 4 R1 R 3 4 R 1 R 3
4 R 1 R3
Odnosno:
V o R 3 R4 R 1 R 2 R 1 R 4
=
+
V s 4 R3 4 R 3 4 R 1 4 R 1 2 R 1 2 R 3
Imajui u vidu da je R1 = R2 i R3 = R4 konano se dobija:
V o 1 R 1 R2 R 3 R 4
=
V s 4 R1
R2
R3
R4
Koristei jednainu promjene otpora mjerne trake (izraz 3.11) dobija se:
V o Kt
= ( + ) ( .)
Vs 4 1 2 3 4
203
Relacija ..... predstavlja osnovnu jednainu za mjerenje deformacija Wheatstoneovim mostom

iz koje se vidi da je izlazni napon proporcionalan promjenama elektrinog napona u granama
mosta odnosno dilataciji pojedinih mjernih traka. Takoer izlaz iz mjernog mosta se mijenja
sa veliinom i znakom deformacije/a koja/e se mjeri/e. Ako su deformacije u susjednim
granama (1 i 2 odnosno 3 i 4) istog znaka, one se oduzimaju. S druge strane, ako su
suprotnog znaka one se sabiraju.
Pri mjerenjima deformacija mjernim trakama jasno je da se kompenzacija uticaja temperature,
eliminacija greaka mjerenja kao i uveanje izlaznog signala moe ostvariti koristei upravo
ovu karakteristiku Wheatstoneovog mosta. Takoer, prednost naponskog u odnosu na strujni
Wheatstoneov most su automatska korekcija nelinearnosti karakteristike mjerne trake kao i
neosjetljivost na toleranciju u otporu mjerne trake.
Zanemarene lanove (RxRy) i (RxRy) treba uzeti u obzir kada izmjerene deformacije
prelaze 5%.
3.7.1 etvrtmost
etvrtmost predstavlja Wheatstoneov most sa samo jednom aktivnom mjernom trakom (sl. ..).
Otpornik R1 predstavlja aktivnu mjernu traku koja prati deformaciju objekta, dok su otpornici
R2 (SL. ..b) i R3 (sl. ...c) pasivne trake koje su identine aktivnim, ali nisu izloene
deformaciji. U ovom sluaju koriste se za kompenzaciju uticaja temperature. Ostale dvije
odnosno tri grane sadre fiksne otpornike (grane unutar povrine ograniene isprekidanim
linijama). Ove otpornike dopunjava mjerno pojaalo i slue za kompletiranje mosta.
Bilo kakva promjena otpora u

mjernoj traci R1 (sl. ...a) e dovesti do neuravnoteenja mosta. Promjena otpora trake moe
biti izazvana mehanikim optereenjem i/ili promjenom temperature, ako se koeficijent
termikog irenja materijala trake razlikuje od materijala konstrukcije na koju je postavljena.
Izlazni napon, inicijalno uravnoteenog mosta e biti:
V o=
204
V s R1 Kt
= 1 V s
4 R1
4
Sasvim je jasno zbog ega su mjerne trake toliko rasprostranjene u avio i autoindustriji.
Moda je manje oigledna primjena u monitoringu graevinskih struktura, raketa, brodova,
dizajniranju kuanskih aparata i sportske opreme, medicini i hirurgiji. Mjerne trake su lagane,
malih dimenzija, pa ih moemo upotrijebiti na teko pristupanim mjestima. Mogu se prekriti
vodonepropusnim voskom, i kao takve koristiti pod vodom. Velika prednost upotrebe mjernih
traka je mogunost izvoenja mjerenja s vee udaljenosti od mjernog mjesta, i istovremeno
prikupljanje rezultata i njihova obrada s vie mjernih mjesta.
U zavisnosti od namjene, mjerne trake se izrauju razliitih oblika i veliina. Postavljamo
ih najee lijepljenjem na pripremljenu povrinu radnog predmeta, koristei odgovarajui
pribor (slika 7.4).
Slika 7. 5 Vrste mjernih traka i nain postavljanja

Cilj eksperimentalne analize napona je doi do zakljuka o mehanikom optereenju na
osnovu podataka o izmjerenim dilatacijama na povrini struktura poznavajui karakteristike
materijala (Jangov modul elastinosti, Poasonov koeficijent). U mnogim sluajevima, u
interesu je odrediti glavne napone 1 i 2 koji predstavljaju ekstremne vrijednosti normalnog
napona u ravanskom naponskom stanju. Oni se javljaju u meusobno okomitim pravcima koji
predstavljaju pravce glavnih napona u ravanskom naponskom stanju. esto se glavni naponi
1 i 2 oznaavaju sa max i min .
Svrha eksperimentalnog mjerenja napona najee je vezana za provjeru ispravnosti
analitikih i numerikih prorauna modela (statiki prorauni, metod konanih elemenata i
sl.).
7.1.1 Tenzometrijski mjerni lanac
205
Tenzometrijska mjerenja primjenom mjernih traka spadaju u grupu mjerenja mehanikih

veliina elektrinim putem. Tenzometrijska analiza naprezanja i deformacija podrazumijeva
akviziciju (preuzimanje) izmjerenih podataka uz istovremenu obradu i prikaz dobijenih
rezultata. Tenzometrijski mjerni lanac (slika 7.5) obino se sastoji od:
mjernih traka povezanih u Vistonove mostove,
mjerno pojaivakog sistema,
raunara s instaliranim softverom za akviziciju, obradu i prikaz mjernih rezultata.
Slika 7. 6 Tenzometrijski mjerni lanac

Vistonov most. Predstavlja elektrino kolo koje je najee u upotrebi pri mjerenju
elektrinog otpora. Dobio je naziv po Vistonu (Wheatston) koji je 1843. godine, koristei
elektrino kolo, otkrio mogunost mjerenja malih otpora.
U granama mosta mjerno pojaivakog sistema nalaze se pasivni otpori R 1, R2, R3 i R4
koje moemo zamijeniti s mjernim trakama formirajui Vistonove mosne konfiguracije. U
sluaju kada se u mjernom mostu nalaze etiri mjerne trake govorimo o punom Vistonovom
mostu (slika 7.6a).
Vistonov most mogu sainjavati dvije mjerne trake (R1 i R2) i dva pasivna otpornika (R3 i
R4). U ovom sluaju mjerno pojaalo posredstvom pasivnih otpora vri kompletiranje
elektrinog kola. Tada govorimo o Vistonovom polumostu (slika 7.6b). Kada je u mjernom
mostu jedna mjerna traka (R1) i tri pasivna otpornika (R2, R3 i R4) govorimo o Vistonovom
etvrtmostu (slika 7.6c).
a)
b)
c)
Slika 7. 7 Vistonove mosne konfiguracije

Mjerno pojaivaki sistem. U novije vrijeme predstavlja digitalno viekanalno mjerno
pojaalo koje slui za prijem, pojaavanje i A/D konverziju slabog elektrinog signala
dobijenog od mjernih traka, davaa i senzora (slika 7.5). Pojaivaki sistemi omoguavaju
kontinuirano i istovremeno preuzimanje podataka s vie mjernih mjesta putem razliitih
kanala. Takoer, mogu da prime signale od razliitih davaa i senzora u realnom vremenu.
206
Raunar sa softverom za akviziciju, obradu i prikaz mjernih rezultata. Ima zadatak

prijema i pohranjivanja rezultata mjerenja u digitalnoj formi (slika 7.5). Softver kontrolie rad
mjernog pojaala i raunara. Podeavanje parametara mjernih traka, davaa, pojaala i
kompletnog mjernog lanca izvodi se softverom.
7.1.2 Naini postavljanja mjernih traka

7.1.3.1 Sluaj aksijalnog optereenja
U sluaju aksijalnog optereenja tapa, u zavisnosti od smjera djelovanja optereenja,
mogu se javiti naprezanja na zatezanje i pritisak. Najjednostaviji nain mjerenja deformacija
(napona) sastoji se od postavljanja jedne mjerne trake (MT1) na povrinu tapa (slika 7.7a), u
pravcu glavne deformacije odnosno djelovanja glavnog napona.
MT1
MT1
MT1
MT1
FF
MT2
MT2
F
F
FF
FF
a)
b)
MT1
MT1
MT1
MT1
F
F
F
MT3
MT3
FF
c)
MT3
MT3
MT2
MT2
MT4MT4
FF
d)
Slika 7. 8 Naini postavljanja mjernih traka u sluaju aksijalnog optereenja

Problemi vezani za kompenzaciju uticaja temperature javljaju se prilikom upotrebe jedne
mjerne trake, tj. Vistonovog etvrtmosta (slika 7.6c i 7.7a). Da bi rijeili ovaj problem,
moemo koristiti Vistonov polumost, tako da se druga mjerna traka (MT2) postavi normalno
na pravac djelovanja optereenja (slika 7.6b i 7.7b). Drugi nain za eliminisanje uticaja
temperature je da primijenimo kompenzacionu mjernu traku (K), koju postavljamo na
neoptereeni dio konstrukcije ili na zaseban dio (ploicu) od istog materijala od kojeg je
izraena konstrukcija. Kompenzacionu mjernu traku postavljamo u blizini aktivne mjerne
trake.
207
Tokom naprezanja materijala aksijalnim optereenjem silom zatezanja, negativna

(poprena) deformacija je proporcionalna i okomita na glavnu pozitivnu (uzdunu)
deformaciju. U sluaju naprezanja materijala aksijalnim optereenjem silom pritiska, glavna
uzduna deformacija je negativna a poprena pozitivna. Faktor proporcionalnosti definisan je
konstantom materijala poznatom pod nazivom Poasonov koeficijent ( ). Mjerna traka
paralelna s glavnom deformacijom spojena je kao otpor R 1 u polumost, dok je na mjestu
otpora R2 traka postavljena normalno na glavnu deformaciju (slika 7.7b). Kako R2 ima
negativan predznak (uticaj na izlazni signal mosta), i kako je mjerna traka izloena pritisku,
ukupnu deformaciju dobijamo kao zbir deformacija traka R1 i R2. Tanu vrijednost
deformacije dobijamo dijeljenjem izlaznog signala faktorom 1 . Prednost ove konfiguracije
je u tome to bilo kakav toplotni uticaj uzrokuje jednaku vrijednost deformacije na obje trake.
Zahvaljujui toj injenici, u Vistonovom mostu dolazi do meusobnog ponitavanja uticaja
toplotnih deformacija.
Tabela 7. 1 Nain odreivanja izmjerene vrijednosti deformacije u sluaju aksijalnog

optereenja
Izmjerena vrijednost
Otpornici/mjerne trake u
deformacije
Vrsta Vistonovog
Vistonovom mostu
i 1 2 3 4
mosta
R1
R2
R3
R4
i 1
etvrtmost
MT1
RC
RC
RC
etvrtmost s
i 1
kompenzacionom
MT1
K
RC
RC
mjernom trakom
i 1 2 1 1
Polumost
MT1 MT2
RC
RC
(1 ) 1
Slika
7.7
a)
b)
Dijagonalni polumost
s dvije kompenzacione
mjerne trake
MT1
RC
MT3
RC
i 1 3 2 1
c)
MT1
MT3
i 1 3 2 1
Puni most
MT1
MT2
MT3
MT4
Dijagonalni puni most
MT1
MT2
MT3
MT4
i 2 (1 2 ) 2 ( 1 1 )
2 (1 ) 1
i 2 (1 2 ) 2 ( 1 1 )
2 (1 ) 1
d)
MT1MT4 aktivne mjerne trake, K kompenzaciona mjerna traka, R1R4 poloaj

otpornika u Vistonovom mostu, RC otpori za kompletiranje Vistonovog mosta u pojaalu,
1 4 deformacije koje su registrovale mjerne trake MT1 MT4, Poasonov
koeficijent materijala mjernog predmeta
208
Upotrebom dvije aktivne trake spojene u dijagonalni polumost moemo pojaati izlazni
mjerni signal (slika 7.7c). Da bi istovremeno izbjegli uticaj savijanja i temperature na izlazni
mjerni signal, okomito postavljamo dvije mjerne trake na gornju i donju povrinu (slika 7.7d).
Dvije mjerne trake paralelne sa tapom potrebno je povezati umjesto otpornika R 1 i R3, dok je
dvije okomito postavljene mjerne trake potrebno spojiti kao R 2 i R4 u Vistonov most (slika
7.6a). U sluaju pojave savijanja, mjerne trake paralelne sa tapom e registrovati deformacije
istog intenziteta, ali suprotnih smjerova (zatezanje i pritisak). Kako imaju isti predznak unutar
Vistonovog mosta, meusobno e se ponititi. Isto vrijedi za mjerne trake postavljene
normalno na tap. Na ovaj nain je eliminisan uticaj savijanja na izlazni signal, tako da se
mjere jedino deformacije nastale usljed djelovanja aksijalnog optereenja. Izmjerena
vrijednost deformacije, izmeu ostalog, zavisi od: vrste Vistonovog mosta, naina
postavljanja mjernih traka i njihovog broja. Nain odreivanja izmjerene vrijednosti
deformacija u sluaju aksijalnog optereenja prikazan je tabelom 7.1.
7.1.3.2 Sluaj savijanja

Razmotrimo sluaj savijanja grede s pozitivnom deformacijom na gornjoj povrini, a
negativnom deformacijom na donjoj povrini. Kod simetrinih poprenih presjeka, pozitivne i
negativne deformacije imaju jednake vrijednosti. Stoga je mogue koristiti mogunosti
Vistonovog mosta za sabiranje signala ili kompenzaciju smetnji. U sluaju mjerenja savijanja,
smetnje se mogu javiti u obliku normalnog optereenja, uvijanja i toplotnih deformacija.
Najjednostaviji nain mjerenja deformacija (napona) savijanja sastoji se u postavljanju jedne
mjerne trake na gornju ili donju povrinu grede u pravcu glavne deformacije odnosno
djelovanja glavnog napona. U sluaju postavljanja na gornju povrinu predmeta (slika 7.8a)
mjerimo pozitivnu deformaciju (zatezanje), a u sluaju postavljanja na donju povrinu
mjerimo negativnu deformaciju (pritisak).
MT1
MT1
MT2
F
a)
b)
MT1
MT2
MT3
MT4
209
c)
Slika 7. 9 Naini postavljanja mjernih traka u sluaju savijanja
Nedostatak ove instalacije je mogunost pojave greke usljed uticaja temperature, koji se
ne moe ponititi. Temperatura e uticati na oitanje deformacije. Kao i u sluaju aksijalnog
optereenja, postoje dva naina da se ovaj problem rijei. Prvi je primjenom dvije aktivne
mjerne trake spojene u Vistonov most na mjestima otpora R 1 i R2, ili upotreba jedne aktivne i
kompenzacione mjerne trake. Ovaj most je poznat pod nazivom polumosno elektrino kolo
(slika 7.6b i 7.8b). U ovom sluaju je, usljed savijanja grede, gornja mjerna traka (MT1)
izloena zatezanju dajui pozitivnu deformaciju. Mjerna traka s donje strane (MT2) izloena
je pritisku dajui negativnu deformaciju. Meutim, kako je mjerna traka MT2 povezana u
Vistonov most kao otpor R2, koji ima negativan predznak (uticaj na izlazni signal mosta),
dolazi do sabiranja njihovih izlaznih signala (tabela 7.2). Na ovaj nain dobijamo dvostruko
vei mjerni signal koji je pouzdaniji. Takoer, prednost Vistonovog polumosta je u injenici
da je izlazni signal obje mjerne trake isti bez obzira na uticaj deformacija nastalih usljed
aksijalnog optereenja ili uticaja temperature. Ovi izlazni signali e se u Vistonovom mostu
meusobno ponititi, tako da e ostati samo izlazni signal nastao usljed savijanja.
Instalaciju Vistonovog polumosta moemo unaprijediti upotrebom dvije dodatne mjerne
trake, tako da dobijamo puni most koji ima po dvije trake na gornjoj i donjoj strani grede
(slika 7.8c).
Tabela 7. 2 Nain odreivanja izmjerene vrijednosti deformacije u sluaju savijanja
Vrsta Vistonovog
mosta
etvrtmost
Vistonovom mostu
R1
MT1
MT2
R2
R3
R4
RC
RC
RC
RC
RC
etvrtmost s
kompenzacionom
mjernom trakom
MT1
MT1
MT2
RC
RC
MT1
MT2
MT3
MT4
Polumost
MT1
MT2
RC
RC
Puni most
MT1
MT2
MT3
MT4
210
MT2
deformacije
i 1 2 3 4
i 1 sg
Slika
7.8
a)
i 2 sd
i 1 sg
i 2 sd
i 1 ( 2 ) 2 1 2 s
b)
i 1 ( 2 ) 3 ( 4 )
4 1 4 s
c)
i 1 2 1 1
(1 ) 1 (1 ) sg
i 2 (1 2 ) 2 (1 1 )
2 (1 ) 1 2 (1 ) sg
sg
deformacija usljed savijanja na gornjoj strani predmeta, sd deformacija usljed

savijanja na donjoj strani predmeta, s deformacija savijanja
7.1.3.3 Sluaj uvijanja
Vratilo optereeno uvijanjem izloeno je dvoosnom naponskom stanju. Glavni normalni

naponi javljaju su pod uglom od 45 u odnosu na uzdunu osu mjernog predmeta (vratila).
Pod istim uglom postavljamo mjerne trake i vrimo mjerenje deformacija.
Za ova mjerenja posebno su podesne X rozete (slika 7.9), koje posjeduju etiri mjerna vlakna
postavljena u pravcima 45 u odnosu na osu vratila. Neoptereena vlakna X mjerne rozete
jednake su duine i imaju isti elektrini otpor (slika 7.9a).
a)
b)
211
Slika 7. 10 Izgled nedeformisane i deformisane X mjerne rozete momentom uvijanja
Kada se mjerna rozeta deformie usljed uvijanja, dva mjerna vlakna se izduuju, a druga
dva skrauju. Elektrini otpor se poveava u izduenim vlaknima, a smanjuje u skraenim.
Ova promjena otpora proporcionalna je momentu uvijanja vratila M t i precizno je moemo
mjeriti Vistonovim mjernim mostom.
Osim primjene X rozeta, moemo koristiti V rozete (slika 7.10a i b) s dva mjerna vlakna
pod 45 u odnosu na osu vratila.
Mt
Mt
Mt
MT4
MT1
MT1
MT2
a)
MT3
MT2
b)
Slika 7. 11 Prikaz postavljanja V rozete u polumost (a) i puni most (b)

Navedena mjerenja za cilj mogu imati:
1. odreivanje dominantnih glavnih napona ( 1 i 2 ), a zatim i maksimalnih napona
uvijanja ( max ),
212
2. odreivanje obrtnog momenta i/ili momenta uvijanja ( M t ),

3. odreivanje ugla uvijanja.
U cilju realizacije pomenutih mjerenja najee koristimo Vistonov dijagonalni polumost
i puni most. Najbolje rezultate po pitanju kompenzacije uticaja temperature i pojave
superponiranih napona savijanja, zatezanja ili pritiska, osigurava primjena punomostne
konfiguracije. Takoer, mjerni signal je dva puta jai nego prilikom upotrebe polumosta
(tabela 7.3).
Tabela 7. 3 Nain odreivanja izmjerene vrijednosti deformacije u sluaju uvijanja
Vrsta Vistonovog
mosta
deformacije
i 1 2 3 4
Slika
7.10
i 1 2 2 1 2 45
a)
i 1 ( 2 ) 3 ( 4 )
4 1 4 45
b)
Vistonovom mostu
R1
MT1
R2
MT2
R3
RC
R4
RC
MT1
MT2
MT3
MT4
45 glavna deformacija u pravcu 45 u odnosu na osu vratila
7.1.3.4 Sluaj sloenog naprezanja poznatih pravaca glavnih deformacija

Ovdje emo analizirati sluaj tapa izloenog sloenom naprezanju koje se sastoji od
zatezanja silom F i savijanja momentom M s (slika 7.11).
Ms
Ms
MT1g
Fh
MT1d
Slika 7. 12 tap izloen zatezanju i savijanju sa prikazom ukupnih deformacija

Usljed optereenja na tapu se javljaju sljedee deformacije:
ukupne deformacije na gornjoj
i donjoj d strani tapa,
deformacije usljed zatezanja z ,

deformacije usljed savijanja s .
213
Ukupne deformacije g i d moemo mjeriti upotrebom po jedne mjerne trake na gornjoj

(MT1g) i donjoj (MT1d) strani postavljene du ose tapa (slika 7.11). Mjerne trake zatim
povezujemo u mjerni sistem (pojaalo) preko dva odvojena etvrtmosta. Na ovaj nain
postiemo neovisno mjerenje deformacija na oba mjerna mjesta. Mjerna traka MT1 g detektuje
z s
deformaciju g
, dok mjerna traka MT1 biljei deformaciju d z s .
d
Na osnovu ovako dobijenih vrijednosti ukupnih deformacija, moemo odrediti

deformacije zatezanja i savijanja:
z
g d
2
(7. 0)
g d
2
(7. 0)
Ovdje se mogu javiti dva sluaja, kada su:

1 deformacije zatezanja vee od deformacija savijanja u apsolutnom smislu (slika
7.12a),
2 deformacije zatezanja manje od deformacija savijanja u apsolutnom smislu (slika
7.12b).
a)
z s
b)
z s
Slika 7. 13 Ukupne i komponentne deformacije na tapu izloenom zatezanju i savijanju
7.1.3.5 Sluaj sloenog naprezanja nepoznatih pravaca glavnih

deformacija
214
U situacijama kada je intenzitet i pravac dva glavna napona nepoznat koristimo rozete.
Potrebno je izvesti mjerenje tri deformacije za odreivanje tri nepoznate. Ova mjerenja
izvodimo za poznate pravce definisane rasporedom na rozeti. Tako postoje rozete s mjernim
vlaknima orijentisanim pod uglovima: 0 , 45 , 90 i 0 , 60 , 120 (slika 7.13). Koristei
rezultate ovih mjerenja, i relacije koje povezuju izmjerene deformacije s glavnim
deformacijama, odreujemo vrijednosti traenih nepoznatih.
Slika 7. 14 Tipovi mjernih rozeta
215

2 1 Mjerne Trake

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 1 Mjerne Trake

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

3.

ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

3.1 Osnove i razvoj

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Slika 7. 1 Ruge-ova mjerna traka

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Poluprovodnike mjerne trake se vrlo rijetko koriste u eksperimentalnoj analizi napona i

Princip funkcionisanja mjernih traka

Naziv eksperimentalna naponska analiza je netaan, jer zapravo se mjeri deformacija, a

Slika 7. 2 Princip mjerenja deformacije i Hukov dijagram

Na osnovu ovako odreene deformacije n , poznavajui modul elastinosti materijala E ,

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Naravno, maksimalna vrijednost deformacije moe se kretati do granice elastinosti

Ako se provodnik optereti aksijalnom silom dolazi do promjene duine i poprenog

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

prema relativnom izduenju tj.

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Vrste mjernih traka

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Slika 7.3 Dizajn folijske mjerne trake

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Slika 7.4 Oblici folijskih mjernih traka

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Materijali i konfiguracije folijskih mjernih traka

Kvalitet upotrebljenog materijala za mreicu, podlogu i lijepak od osnovnog su uticaja na

55% Cu, 45%

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

U literaturi se mogu nai razliite vrijednosti za karakteristike navedenih materijala, posebno

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Upotrebom rozeta skrauje se vrijeme postavljanja, jer se jednom operacijom

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Za mjerenje radijalnih i tangencijalnih napona kod tankih membrana i dijafragmi koriste

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Rozete za zaostale napone slue za odreivanje zaostalih napona na konstrukciji nastalih

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

U sluaju kada je potrebno mjernu traku integrisati u strukturu materijala kao to su

3.5 Izbor i karakteristike mjernih traka

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

naponsko stanje (jednoosno; ravansko; poznati ili nepoznati glavni pravci),

3.5.1 Aktivna duina trake

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

U sluaju homogenog deformacionog polja prvi kriterij je raspoloivi prostor na mjernom

Mjerna traka na dijelu konstrukcije na koji je postavljena ne mjeri najveu, ve srednju

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

deformacija na veoj duini ime je minimiziran uticaj razliitosti mehanikih osobina

3.5.2 Elektrini otpor trake

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

3.5.3 Koeficijent osjetljivosti (faktor trake)

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

S druge strane, nikrom, Pt8W i izoelastik pokazuju u osnovi nelinearnu karakteristiku sa

3.5.4 Transverzalna (poprena) osjetljivost

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Meutim, promjena otpora javlja se u sluaju kada je mjerna traka izloena

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

pritisku. U prethodnim sluajevima ispitivanja, mjerna traka je izloena jednoosnom

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

Iz izraza (****) moe se dobiti stvarna deformacija

sa uticajem poprene osjetljivosti

Zamjenom izraza (') u relaciju (*****) dobija se:

gdje su n i p korigovane (aktuelne) deformacije u uzdunom odnosno poprenom

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

3. ELEKTROOTPORNE MJERNE TRAKE

djelovanje poprene deformacije na uzdune sekcije provodnika mjernog vlakna (slika