FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKE I ELEKTRINE PRETVORBE ENERGIJE

TRANSFORMATORI
TR.1 - Osnove, dijelovi, podjela, matematiki model,
nadomjesna shema i fazorski dijagram

Prof. dr. sc. Zlatko Maljkovi

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb, 14.9.2010

Sadraj 1.predavanja iz transformatora

Definicija transformatora
Dijelovi
Podjela
Magnetiziranje i gubici u eljezu
Teretni gubici i korisnost
Naponske jednadbe
Nadomjesna shema
Fazorski dijagram
Pad napona
Zakoni slinosti

14.9.2010

Definicija transformatora

Transformatori su naprave koje na principu

elektromagnetske indukcije pretvaraju izmjenini
sustav napona i struja jednih veliina u druge iste
frekvencije. Nemaju pokretnih dijelova to su
statiki elektrini strojevi.

Obino imaju dva odvojena namota, primarni i sekundarni

od kojih prvi prima elektrinu energiju iz generatora ili
elektrine mree, induktivno je prenosi na sekundarni
namot i predaje prikljuenom troilu ili mrei.

Mogu se upotrebljavati za povienje ili snienje napona.

14.9.2010

Dijelovi transformatora
Transformator se sastoji od:

magnetske jezgre,

nienaponskog i vienaponskog namota kod
dvonamotnog i tercijarnog namota kod tronamotnog
transformatora,

konstrukcijskih dijelova.

Magnetska jezgra - danas, hladno valjani orijentirani

magnetski lim debljine (0,18) 0,23 mm do 0,35 mm mali
gubici u eljezu; u starim transformatorima toplo valjani
lim s veim gubicima u eljezu.
14.9.2010

Dijelovi transformatora
1.
2.
3.
4.
5.

Kotao
Namoti
Magnetska jezgra
Konzervator
VN i NN prikljuci

Ovisno o vrsti izolacijsko

i rashladno sredstvo
moe biti ulje, zrak ili
kruto sredstvo.
14.9.2010

Dijelovi
transformatora

14.9.2010

Dijelovi velikog transformatora

14.9.2010

Podjela transformatora

Energetski transformatori, transformatori snage, uinski

transformatori (Power transformer):

Distribucijski - manjih snaga (Distribution transformer)

Energetski, mreni srednjih i velikih snaga - veliki,
(Power transformer )

Generatorski - bloktransformator (Generator
transformer)

Specijalni transformatori

Mjerni transformatori:

Naponski

Strujni

Kombinirani

14.9.2010

Distribucijski transformatori

14.9.2010

Mreni transformatori

300 MVA , 400 / 115 / (10,5) kV

TS Melina , 400 / 220 / 110 kV

14.9.2010

10

Generatorski transformatori
(bloktransformatori)
725 MVA, 410 +- 3% / 21 kV

150 MVA, 235 7,5% /14 kV

14.9.2010

11

Tipovi magnetskih jezgri

Jednofazni transformatori:
a) Jezgrasti-dvostupni
(Core-type)

b) Oklopljeni (Shell-type)
c) Oklopljeni (4-stupni)
Trofazni transformatori:
d) Jezgrasti (trostupni)
e) Oklopljeni (5-stupni)
f) Oklopljeni (ameriki
tip)
14.9.2010

hfJar=0,58hdJar
12

Krivulja
magnetiziranja

Struja magnetiziranja
transformatorskog lima
izrazito raste pri veim
indukcijama u limu, pa se
obino transformator
projektira da indukcija ne
prelazi iznos od 1,8 T pri
nazivnom naponu
Razlog izbora niih
vrijednosti indukcije moe
biti zahtjev za smanjenom
bukom transformatora, no
time se poveavaju
dimenzije transformatora.

14.9.2010

B (T)

10000

20000

30000

1,5

0,5

H (A/m)
10
100
1000

20
200
2000

30
300
3000
13

Struja magnetiziranja (bez gubitaka u eljezu)

u
0

10 ms

20 ms

i
10 ms

20 ms

t
14.9.2010

14

Jalova snaga i gubici u praznom hodu

Zbog histereze struja magnetiziranja osim jalove ima i radnu

komponentu struje
Gubici zbog vrtlonih struja u limovima obuhvaaju se
proirenom petljom histereze tzv. dinamikom petljom histereze
Ukupni gubici u praznom hodu P0 ovise o naponu, odnosno
indukciji i frekvenciji.

14.9.2010

15

Jalova (reaktivna) snaga transformatora u

praznom hodu

Permeabilnost magnetske jezgre ovisi o radnoj toki i iznosi od

najvee nezasiene vrijednosti Fe=0,01 Vs/Am do minimalne
Fe0=4.10-7 Vs/Am (zasiena vrijednost)
Struja magnetiziranja

Dio struje magnetiziranja IFe moe se raunati iz karakteristika
specifine potronje jalove snage po kilogramu mase lima Qj (za
orijentirani lim oko 1,5 var/kg pri 1,5 T i 50 Hz).

Drugi dio struje magnetiziranja pokriva magnetski pad napona

u rasporu - I vrijednost koju je teko egzaktno odrediti jer je
zrani raspor teko odrediv.

Svi transformatori se ispituju u praznom hodu,

tako da se struja praznog hoda mjeri, pa se i
struja magnetiziranja najtonije odreuje
mjerenjem.
14.9.2010

16

Gubici u eljezu transformatora

Limovi starih transformatora

Gubici u eljezu zbog histereze
P
Q
i zbog vrtlonih struja
(W/kg) (var/kg)
Specifini ph i ukupni histerezni
3 75
gubici Ph ( = 2 3):
Toplo valjani lim

ph = kh f B

Ph = ph mFe

Gubici u Fe

Specifini pw i ukupni gubici

vrtlonih struja Pw :
2

pw = k w f B d

50

Pw = pw mFe

Dodatni gubici u konstruktivnim

dijelovima (kotao, oklopi oko
izvoda, metalni drai i priteznici
jezgre) nastaju zbog rasipnog toka

14.9.2010

25
Jalova
snaga

B (T)
0

0,5

1,5

17

Gubici u eljezu i jalova snaga za magnetiziranje

tipinih orijentiranih limova pri uzbudi f = 50 Hz
P

Limovi novih transformatora

90u odnosu
Q (var/kg)

(W/kg)

2,5

(M7)

na smjer valjanja

20

2
(M7)
(M7)
M6
M5

1,5

M4

Smjer valjanja

M6

1,5

M5
M4

B (T)

B (T)
0

14.9.2010

0,5

1,5

10

0,5

0,5

15
M5

0,5

1,5

1,8

18

Vrste namota
Koncentrini
VN NN

Ploasti (sendvi)

Folijski (NN)

NN

VN
NN
NN
VN
NN

14.9.2010

19

Osnovni teretni gubici

Teretni gubici Pt (gubici zbog tereta) predstavljaju gubitke u

namotima zbog protoka struje.
Osnovni teretni gubici (Joule-ovi pri istosmjernoj struji) su
gubici I2R za namote, gdje je R otpor namota pri istosmjernoj
struji raunat za normom definiranu radnu temperaturu
namota.
Uz poznat otpor R1 pri temperaturi 1 moe se otpor namota R2 za
bakrene vodie pri temperaturi 2 raunati prema formuli:

235 + 2
R2 = R1
235 + 1

Za aluminijske vodie prethodna formula vrijedi stavljajui umjesto

faktora 235 faktor 225.

14.9.2010

20

Dodatni teretni gubici

Dodatni teretni gubici su razlika mjerenih gubitaka

izmjeninom strujom od raunatih prema izrazu I2R. Zbog
izmjeninog polja u kojem se nalaze vodii teku vrtlone
struje kroz vodie, pa se dogaa nejednolika raspodjela
struje kroz presjek vodia i poveane gubitke.
Zbog nejednolike raspodjele magnetskog polja po
radijalnoj irini namota (najvee polje je u namotima uz
kanal izmeu dvaju koncentriranih namota) gubici zbog
vrtlonih struja, pa onda i zagrijavanje najvee je u tim
dijelovima namota.
U svrhu smanjenja tih dodatnih gubitaka presjek vodia
okomit na magnetsko polje mora biti to manji, pa se
namoti rade od dionih vodia relativno malog presjeka.

14.9.2010

21

Transponirani (prepleteni) vodii

Kod velikih energetskih transformatora rade se posebne vrste namota
radi smanjenja dodatnih gubitaka u namotu, npr. preloeni disk
namot s transponiranim vodiima

14.9.2010

22

Gubici i korisnost transformatora

Gubici u transformatoru se sastoje od gubitaka praznog hoda P0

i teretnih gubitaka Pt.
Korisnost transformatora je omjer predane i primljene djelatne
snage izraen u postocima:
S cos P0 Pt
= 100
S cos

[%]

Oznaava se najee s 4 znamenke, i dananji najvei

transformatori postiu korisnost iznosa = 99,80%, to znai da
su ukupni gubici samo 0,2% od prenesene snage.

14.9.2010

23

Ovisnost korisnosti o optereenju transformatora

Relativno optereenje :

S
=
Sn
Teretni gubici ovise samo o iznosu tereta:

Pt = 2 Ptn

Gubici praznog hoda ovise o naponu, odnosno o indukciji i

frekvenciji:
P0 = f (U ) = f ( B, f )

Korisnost:

Sn cos P0 2 Ptn
=
S n cos
14.9.2010

24

Optimalna korisnost transformatora (1)

Maksimalnu korisnost u ovisnosti o optereenju dobit e se

derivirajui izraz za korisnost i izjednaujui ga s nulom, pa se
dobiva:
P0
2 Ptn = 0

P0
Optereenje pri kojem je korisnost najvea je:
=
Ptn
Korisnost je optimalna kada su gubici praznog hoda i teretni
gubici jednaki P0 = Pt.
Transformator s nazivnim teretnim gubicima jednakim gubicima
praznog hoda imao bi maksimalnu korisnost kod punog tereta.

14.9.2010

25

Optimalna korisnost transformatora (2)

No veinu vijeka trajanja transformator nee raditi punom nego

smanjenom snagom. Uobiajena je izvedba transformatora s Ptn
dva do est puta veim od P0, to znai da je optimalna
korisnost pri:

odnosno:

14.9.2010

P0
=
= 0, 71
2 P0

za

Ptn = 2 P0

P0
=
= 0, 41
6 P0

za

Ptn = 6 P0

26

Optimalna korisnost transformatora (3)

Postie se pri optereenju od 40% kod manjih do 70% kod

najveih transformatora.
Optimalna korisnost:

max

S n cos P0 2 Ptn
=
=
S n cos

max

14.9.2010

P0
P0
S n cos P0
Ptn
Ptn
Ptn
P0
S n cos
Ptn

2 P0 Ptn
= 1
S n cos

27

MATEMATIKI MODEL.
Ope naponske jednadbe transformatora

Naponske jednadbe primarnog i sekundarnog

namota
d 1
di1
di2
u1 = R1 i1 +

dt

= R1 i1 + L1

dt

L12

dt

d 2
di2
di1
u2 = R i2 = R2 i2 +
= R2 i2 + L2
L12
dt
dt
dt
iI11
uU11

iI22

RR11

R22
R
L2

L1 1

L2

RZ

Uu22

Naponi i struje su trenutne

vrijednosti
Otpori i induktiviteti su
konstantni

LM12
14.9.2010

28

Naponske jednadbe u simbolikom prikazu

Naponske jednadbe primarnog i sekundarnog kruga transformatora za

stacionarno stanje (kad su naponi i struje sinusne veliine) u
simbolikom prikazu:

U1 = R1 I1 + jL1 I1 jL12 I 2
U
2 = R2 I
2 + jL2 I
2 jL12 I
1

Dodavanjem dvaju suprotnih lanova (jL12I1 i -jL12I1) u naponsku

jednadbu primara i (jL12I2 i -jL12I2) u jednadbu sekundara dobije se:

U
1 = R1 I
1 + j ( L1 L12 ) I
1 + j L12 ( I
1 I
2 )

U
2 = R2 I
2 + j ( L2 L12 ) I
2 j L12 ( I
1 I
2 )
I1
U1

14.9.2010

R1

L1-L12

L2-L12 R2
L12

I2
U2

29

Nadomjesne sheme

Teorijski korektna
nadomjesna shema
je T/2-shema, no za
transformatore sa
eljeznom jezgrom
dovoljno tona je i
uobiajena T-shema

I1

R1

L1

R2(L12/L2)2 I2 L2/L12
k2L1

U1

U2L12/L2

T/2 - shema

I1

U1

R1

L1

(w1/w2)2L2

(w1/w2)L12

(w1/w2)2R2 (w2/w1)I2

(w1/w2)U2

T - shema
14.9.2010

30

Pojednostavljena T - shema
U literaturi je uobiajen odabir koeficijenta a = w1

w2

s kojim se dobivaju rasipne reaktancije primara i sekundara.

Dodavanjem otpora u poprenu granu R0 koji predstavlja
nadomjesni otpor na kojoj se disipira snaga praznog hoda (gubici
u eljezu) dobiva se sljedea nadomjesna shema:

X 2

X 1
I1

R1

L1-L12w1/w2

U1

14.9.2010

R0

I 2

(w1/w2)2L2-L12w1/w2 (w1/w2)2R2 I2 w2/w1

I0

I0r

R2

U2w1/w2

U 2

31

Fazorski dijagram za:

T/2 - shemu
T - shemu
I1 jX1

I1 R1
I1 jX

U1

U1

I2 R2

U2 E

I1 R1
I2 jX2

uk

I2

I1

i
ur

Trokut kratkog
spoja

I2

I2 R2

U2

14.9.2010

I1 = I2
I 0

I1

I
32

Pad napona u transformatoru

u%= [ur% cos + u% sin + 0,005 (u% cos ur% sin)2]
= S/Sn
u
uk
u = u1 - u2

u1

u%= 100 u
Kappov
dijagram

14.9.2010

uk= ZkSn /Un2

ur

ur= Ptn /Sn = Rk Sn /Un2

u= LSn /Un2

2 u2

u= (uk2 - ur2)
2 i

uk% = 100 uk
u% = 100 u
ur% = 100 ur
33

Pad napona nazivno optereenog transformatora

za razliite faktore snage za:
a) male,
b) velike (mrene) transformatore
a)

b)

u%
6

u%
12

4
2
0
0 0,2 0,4 0,6

-2

0 0,8 0,6 0,4 0,2

cos

cos

-4
-6

kap.

cos
ur=2%
14.9.2010

u=6%

ind.

-12

kap. cos

ind.

ur=0,2% u=12%
34

Pad napona transformatora u ovisnosti o

optereenju i karakteru optereenja
Napon
u%
sekundara
5
raste s
porastom
kapacitivnog
optereenja,
0
dok pada s
porastom
induktivnog
optereenja (u
-5
odnosu na
prazni hod)
14.9.2010

0,2
0,8
0,9

cos

ind.

1
0,5

0,9

kap.
S
Sn

0,8

0
35

Zakoni slinosti
Slino graeni transformatori:
graeni od istih materijala,
ista specifina optereenja B(T), J(A/mm2),
geometrijski slino graeni.
Ako je X omjer linearnih izmjera
Povrina
Masa
Obujam
14.9.2010

A ' = X2 A
3
m' = X m
3
V '=X V
36

Snaga i korisnost slinih transformatora

Gubici se mijenjaju kao i masa: Pg ' = X 3 Pg
Snaga: S = U I = w I = B A w J A
j
n
4

S'=X S
Poveanjem linearnih dimenzija snaga se poveava
bre od gubitaka
/
/
4
3
S
cos

P
X

S
cos

X
Pg
Korisnost:
n
g
n
/
=
=
/
S n cos
X 4 S n cos
Pg
1
/
= 1
= 1
X Sn cos
X
Korisnost veeg transformatora je vea
14.9.2010

37

Glavni i rasipni tok i napon kratkog spoja

2
Glavni tok (kao poprena povrina jezgre):
' = X
Rasipni tok:
L I w
Ds r
=
=
JA n = w0
JA n
w
w
l

' = X L X 2 I = X 3

Induktivna komponenta napona

kratkog spoja (kao rasipni induktivitet):
Djelatna komponenta napona
kratkog spoja (kao djelatni otpor):

u ' % = X u %

u 'r %

ur %
=
X

Napon kratkog spoja uk% vei je kod veih transformatora

14.9.2010

38

Sile na namote i dodatni gubici

Sile na namote najvee su u kratkom spoju, kad je struja
definirana uglavnom rasipnim induktivitetom;
Akumulirana energija u rasipnom polju:
L I K2
A ' KS = X 3 A KS
A KS =
= k L3
2

Sila na namote (derivacija

energije po smjeru):

F 'KS = X 2 FKS

Dodatni gubici kao posljedica rasipnog toka rastu bre od

teretnih gubitaka procjenjuju se s 5.potencijom od X.

Poveanjem linearnih dimenzija dodatni gubici rastu

bre od osnovnih gubitaka
14.9.2010

39