FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

TEORIJA ELEKTRINIH STROJEVA I TRANSFORMATORA

OKRETNO MAGNETSKO POLJE I MOMENT

IZMJENINOG STROJA
Namoti izmjeninih strojeva
Strujni oblog, protjecanje i okretno polje u elektrinom stroju
Faktori namota
Protjecanja viefaznih namota
Inducirani napon
Elektromagnetski moment, reluktantni moment

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Prof. dr. sc. Zlatko Maljkovi

Izv. prof. dr. sc. Damir arko
Ak. god. 2015/2016

Zagreb, 16.11.2015.

Osnovna podjela namota

U rotacijskim strojevima ugrauju se:
- koncentrirani namoti
- raspodijeljeni namoti

Koncentrirani namot
svi zavoji u jednom polnom koraku su
namotani jedan ispod drugoga u istoj
osi i spojeni u seriju
Primjer:

uzbudni namot sinkronog

stroja s istaknutim polovima

16.11.2015.

Osnovna podjela namota

Raspodijeljeni namot

namot je smjeten u utorima

raspodijeljenima po obodu stroja

po jednom paru utora moe biti

namotan jedan ili vie zavoja

dijelovi namota u razliitim

utorima se spajaju u seriju, a esto
vie dijelova namota spojenih u
seriju gupiraju u paralelne grane

Primjer: armaturni namot

asinkronog ili sinkronog stroja,
uzbudni namot sinkronog
turbogeneratora, rotorski namot
kolutnog asinkronog motora

16.11.2015.

Osnovne izvedbe namota

Jednoslojni
u utoru se nalazi samo jedna strana svitka
prednosti: manji broj svitaka, vei faktor punjenja bakrom
nedostaci:
svici su razliitih dimenzija, nemogunost
skraenja koraka svitka

Dvoslojni
u utor su smjetene dvije strane
dvaju razliitih svitaka
prednosti: mogue skraenje koraka
svitka i smanjenje udjela viih
harmonika u induciranom naponu,
svici su jednakih dimenzija
nedostaci: manji faktor punjenja
bakrom nego jednoslojni namot
16.11.2015.

Osnovne izvedbe namota prema nainu spajanja

Petljasti namot
svici pod jednim parom polova su spojeni
jedan za drugim u seriju, a zatim se dalje
spajaju s grupom svitaka pod drugim
parom polova
primjenjuje se kod strojeva sa svicima

9 10 11 12 13

U1

16.11.2015.

Osnovne izvedbe namota prema nainu spajanja

Valoviti namot
prvi tap u utoru se spaja u zavoj sa
tapom koji je odmaknut za korak
svitka y1. Sljedei tap se spaja sa
tapom odmaknutim za spojni korak
y2 u istom smjeru, tj. odmaknutim od
prvog tapa za dvostruki polni korak.
primjenjuje se uglavnom kod tapnih
namota veih generatora

16.11.2015.

Osnovne izvedbe namota prema nainu ulaganja u utor

Usipni namot
primjenjuje se kod okruglih vodia izoliranih
lakom i poluzatvorenih utora
u utor se kroz otvor pojedinano uvode vodii
primjenjuje se kod malih strojeva

Uloni namot
primjenjuje se kod otvorenih utora
najee u velikim strojevima
namot s vodiima pravokutnog oblika se
ulae kroz otvor utora

16.11.2015.

Strujni oblog, protjecanje i okretno polje u elektrinom stroju

Poetne pretpostavke:

Rotor je cilindrinog oblika sa
zranim rasporom konstantne
duljine

Zanemaruje se pad magnetskog
napona u eljezu i zasienje u stroju

Razmatra se osnovni harmonik
protjecanja i magnetskog polja u
zranom rasporu

Magnetska vodljivost ovisi samo o
duljini zranog raspora

Magnetsko polje u etveropolnom

asinkronom motoru

16.11.2015.

Strujni oblog
Strujni oblog predstavlja raspodjelu struje po
obodu stroja (drugi naziv linijska gustoa struje;
engl. linear current density).
Jedinica: A/m

2p=2

=0

Strujni oblog odreuje magnetsko polje u zranom

rasporu.
je geometrijski kut po obodu stroja.
Pretpostavlja se da je struja vodia jednoliko
rasporeena po utorskom koraku. Gustoa struje
uzdu te linije je:

Raspored vodia jedne faze 2-polnog stroja

A=

16.11.2015.

w sv i

wsv broj zavoja po svitku

u utorski korak
i struja vodia
wsv i ukupna fazna struja utora

Strujni oblog
2p=4

=0

Raspored vodia jedne faze 4-polnog motora

16.11.2015.

10

Protjecanje
Protjecanje (eng. magnetomotive force - MMF) se dobiva integracijom strujnog obloga
po obodu stroja. Uvijek se poinje crtati od sredine strujne zone jer je u sredini svake
strujne zone protjecanje jednako nuli. Najvea vrijednost protjecanja postie se u
prostoru izmeu dvije strujne zone, gdje je i iznos magnetske indukcije u zranom
rasporu maksimalan.

( ) = A ( ) d

Protjecanje 2-polnog stroja

sredina strujne zone: x = 0, x = , x = 2

w - broj zavoja spojenih u seriju

p broj pari polova
i struja vodia (zavoja)

16.11.2015.

11

Protjecanje
Protjecanje 4-polnog motora

w - broj zavoja faze spojenih u seriju

2p broj polova
i struja vodia (zavoja)
16.11.2015.

sredina strujne zone: x = 0, x = /2,

x = , x = 3/2, x = 2

12

Protjecanje
A
w
i
2p

3
4

Protjecanje uz kontinuiranu raspodjelu struje

po utorskom koraku (najee tako crtamo u
zadacima).

A
w
i
2p

w sv
i
2

3
4

Protjecanje uz struje koncentrirane po

sredini utora (najjednostavnije za raunanje)

A
w
i
2p

16.11.2015.

3
4

Protjecanje uz kontinuiranu raspodjelu struje

po otvoru utora

13

Harmoniki sastav protjecanja

Ako svitkom s brojem vodia wsv smjetenim na statoru
tee struja i, stvorit e se 2 magnetska pola, oznaka 2p=2.

x= p/2
= /2

-i
x=
=

Zrani raspor stator-rotor je konstantne duljine po obodu

stroja.
+i

wsv
rotor

x=0
x=2 p
=0
=2

stator

x=3 p/2
=3 /2

Duljina jednog polnog koraka iznosi p= D/2p.

Budui da se raspodjela protjecanja ponavlja za svaki par
polova, najee ju prikazujemo kao funkciju elektrinog
kuta el. Odnos izmeu geometrijskog i elektrinog kuta je
el=pg. Za 2p=2 vrijedi el=g.
Odnos izmeu elektrinog kuta i poloaja x na obodu stroja
glasi el=(/p)x.

Magnetsko polje jednog svitka na

statoru, broj polova 2p=2

Amplituda -tog prostornog harmonika protjecanja

jednog svitka

,A

w sv
i
2

el =

x
p

Raspodjela protjecanja jednog svitka po obodu statora

16.11.2015.

4 wsv i
, = 1,3,5,...
2

Osnovni harmonik protjecanja jednog svitka

1 ( x ) = 1 sin

14

Magnetska indukcija u zranom rasporu

Za jednu silnicu magnetskog polja se primjenom zakona protjecanja moe pisati

 
 Hd = 2H + HFe Fe = iwsv

Zanemari li se pad magnetskog napona kroz eljezo statora i rotora zbog Fe>> 0, dobijemo

 
 Hd = 2H = iwsv

2H = iwsv

iwsv
H =
=
2

B = 0H =

0
=

predstavlja magnetsku vodljivost zranog raspora.

Ako svitkom tee istosmjerna struja, stvara se dvopolno mirno (stojee) magnetsko polje.
Prostorna raspodjela magnetske indukcije B(x) je istog oblika kao i protjecanje (x), tj. oni
su proporcionalni. To vrijedi samo za zrani raspor konstantne duljine.
16.11.2015.

15

Protjecanje jednog svitka pri izmjeninoj struji

Ako svitkom tee izmjenina struja valnog oblika
i ( t ) = Im cos (t ) = I 2 cos (t ) ,

stvorit e se pulsirajue protjecanje kojemu se veliina na svakome mjestu po obodu

stroja (zranog raspora) mijenja od maksimalne do minimalne vrijednosti, u skladu s
promjenom veliine struje.

3
2

Valni oblik struje svitka

Pulsirajue protjecanje jednog svitka, osnovni
harmonik
16.11.2015.

16

Protjecanje jednog svitka pri izmjeninoj struji

Stvoreno pulsirajue magnetsko polje se moe
prikazati izrazom

(x ,t ) = 1 cos (t ) sin x
p

1 amplituda protjecanja u trenutku t=0

(kada je struja maksimalna)

Pulsirajue protjecanje se moe prikazati s dva okretna protjecanja (direktno i inverzno)

1

1 cos (t ) sin x = 1 sin( x - t ) + 1 sin( x + t )

p
2
p
p  2





Pulsirajue protjecanje

Direktno protjecanje

Inverzno protjecanje

( x , t ) = d ( x , t ) + i ( x , t )
Direktno i inverzno protjecanje su dva sinusna vala koja se kreu po obodu stroja u suprotnim
smjerovima, a amplituda im je jednaka polovici amplitude pulsirajueg protjecanja.
16.11.2015.

17

Protjecanje jednog svitka pri izmjeninoj struji

(t=0)
t=0
i

x
p

i = d
0

x
p

Prostorna raspodjela pulsirajueg protjecanja,

prikaz s dvije okretne komponente
16.11.2015.

Prikaz pulsirajueg protjecanja s dva

rotirajua vektora
18

Brzina gibanja okretnog protjecanja

Val protjecanja konstantne amplitude giba se po obodu brzinom koju dobijemo na
slijedei nain:

1
1 sin x - t = konst.
2
p

To e biti zadovoljeno kada je

sin x - t = konst. odnosno x - t = konst.

p

gdje je x poloaj na obodu statora, a je kruna frekvencija .

x = vt + x0
Za x0=0

t = konst.
p

16.11.2015.

=0
p

19

Brzina gibanja okretnog protjecanja

Mehanika brzina gibanja vala protjecanja po obodu stroja je onda

p
v =

Mehanika kutna brzina m koja odgovara brzini v e biti

p 2
v
m =
=
=
D p
D /2
Za negativni (inverzni) val se dobije na isti nain

m =

m je stvarna kutna brzina kojom se prostorno kree val za razliku od elektrine kutne
brzine koja prikazuje elektrini kut prevaljen u 1 sekundi.
Elektrina kutna brzina vala jednaka je krunoj frekvenciji 2f. Tom bi se brzinom val kretao
po obodu kada bi stroj bio dvopolni: p=1, el=g.
16.11.2015.

20

Brzina gibanja okretnog protjecanja

Zakljuak
Okretno polje kree se uvijek takvom brzinom da prijee 1 par polova dok struja prijee
jednu punu periodu.
U praksi se esto koristi pojam brzine vrtnje n umjesto kutne brzine m.
Brzina vrtnje n pokazuje koliko ima punih okretaja u 1 minuti ili 1 sekundi.
1 puni okretaj = 2 radijana
n okretaja u minuti = n/60 okretaja u sekundi
Brzini vrtnje n onda odgovara kutna brzina

m =

2 n
, rad/s
60

Brzina vrtnje okretnog polja e biti

n=

60m 60 2 f 60 f
=
=
, o/min
2
2 p
p

a veza izmeu frekvencije induciranog napona i brzine vrtnje polja je onda

f=
16.11.2015.

pn
, Hz
60
21

Protjecanje namota jedne faze

x= p /2
= /2
Zona namatanja pod
jednim polom

x=
=

+i

-i
rotor

x=0
x=2 p
=0
=2

Osnovni harmonik protjecanja namota jedne faze

dobije se tako da se zbroje okretna protjecanja svih
svitaka u zoni jednog pola uzimajui u obzir fazni
pomak meu njima. Svici su smjeteni u utorima.
Kada je po obodu stroja s p pari polova jednoliko
raspodijeljeno ukupno N utora, elektrini kut el
izmeu dva susjedna utora e biti

el = p

stator

x=3 p /2
=3 /2

2
N

Broj utora po fazi u zoni pod polom oznaavamo s q

Prikaz namota jedne faze

statora u dvopolnom stroju

q=

N
2pm

gdje je m broj faza.

Ukupno protjecanje namota jedne faze se moe pisati kao

q +1
f ( x ,t ) = 1 cos (t ) sin x i
el
2

i =1
p
q

16.11.2015.

22

Protjecanje namota jedne faze (zonski faktor namota)

x= p/2

Prostorno razmaknuta sinusna protjecanja se mogu zbrajati

vektorski. Vektori protjecanja se nalaze u osima pripadnih svitaka.
Ako sve vektore nadoveemo jedan na drugi, njihovi krajevi e se
nalaziti na obodu krunice polumjera r. Ako amplituda protjecanja
Qsv svakog svitka iznosi Q1, onda vrijedi

sv2
sv1

svq

(q-1)

x=

el
el

+i

-i

x=0
x=2

1

= r sin el
2
2

rotor

Budui da je sredinji kut za sva protjecanja zone pola qel,

vrijedi
z

= r sin q el
2
2

stator

x=3 p/2
el

sv2

sv1

svq
z

el

16.11.2015.

el

Algebarska suma svih protjecanja u zoni je q1, a stvarna vektorska

suma iznosi
z = q1 fz
Faktor fz nazivamo zonskim faktorom namota. On je omjer
stvarne amplitude protjecanja faze i algebarske sume protjecanja
svih svitaka u zoni, tj.

sin q el

2
fz = z =
q1

q sin el
2
23

Protjecanje namota jedne faze (tetivni faktor namota)

Svici u namotu mogu biti dijametralni ili skraeni. U
dijametralnom svitku razmak izmeu strana svitaka, koji
nazivamo irinom svitka y, jednak je polnom koraku p, tj. y=p.
Kod skraenog svitka je y<p. Odnos irine svitka i polnog koraka
nazivamo skraenjem
y
k=
p
Obino se y i p izraavaju brojem utorskih koraka. Npr. skraenje 10/12
znai da je y=10 utorskih koraka, a polni korak je p=12 utorskih koraka.
Prostorni raspored dvoslojnog namota s
dijametralnim svicima (k=1)

Dijametralni svitak protjecanja z1 i z2 su u fazi

Skraeni svitak protjecanja z1 i z2 su fazno pomaknuta za (1-k)
Ukupno protjecanje jednako je vektorskoj sumi protjecanja z1 i z2.
U openitom sluaju vrijedi
y

= 2z sin k = 2z sin
2
2
p

Odnos ukupnog protjecanja i algebarskog zbroja zonskih

protjecanja nazivamo tetivnim faktorom namota.
Prostorni raspored dvoslojnog namota sa
skraenim svicima (k=13/15)

16.11.2015.

ft =

= sin
2
2z
p
24

Paralelne grane (1)

Svici u namotu ije su stranice smjetene pod jednim polom su serijski povezani u
grupu svitaka. Grupe svitaka se povezuju u tzv. paralelne grane (engl. parallel
circuits).
Elektrini stroj moe imati sve svitke (a time i zavoje, odnosno vodie) spojene u
seriju i tada se kae da ima jednu paralelnu granu, tj. a = 1.
Openito, paralelne grane se dobivaju na razne naine. Da bismo bilo koja dva
dijela namota smjeli spojiti paralelno, naponi u njima moraju biti jednaki po
veliini i po faznom poloaju.
Napomena: Udbenik R. Wolf, Osnove elektrinih strojeva koristi oznaku 2a
za broj paralelnih grana (kako je uobiajeno za istosmjerne strojeve), dok je
kod izmjeninih strojeva uobiajena oznaka a.
Svaki namot se moe izvesti s toliko simetrinih grupa, tj. paralelnih grana, koliko
on ima polova, tj. kvocijent 2p/a mora biti cijeli broj.
Tako je npr. kod 6-polnog stroja s cjelobrojnim namotima mogue namot izvesti s
1, 2, 3 i 6 paralelnih grana, a kod 4-polnog s 1, 2 i 4 paralelne grane. Ovo vrijedi
za namote u kojima je q cijeli broj (cjelobrojni namot). Kod sporohodnih
hidrogeneratora q esto nije cijeli broj nego razlomak, pa imamo razlomljeni
namot. Kod takvih namota nije mogue izvesti simetrini namot sa svim
navedenim brojem paralelnih grana.
16.11.2015.

25

Paralelne grane (2)

Smisao paralelnih grana je odabir napona i struje za namot elektrinog

stroja pri emu se ne mijenja gustoa struje po vodiu niti napon po
zavoju.
Napon paralelne grane jednak je faznom naponu stroja, dok se ukupna
fazna struja koja ulazi u namot dijeli po paralelnim granama.
Primjerice, neka namot 4 polnog stroja ima struju od 100 A kroz vodie i
napon od 100 V po grupi svitaka. Ako se sve 4 grupe svitaka poveu u
seriju, tada je fazna struja tog stroja 100 A, a napon 400 V. Ako taj namot
ima 2 paralelne grane, tada je fazna struja 200 A i napon 200 V, dok ako
namot ima 4 paralelne grane, fazna struja iznosi 400 A, a fazni napon 100
V.
Nazivni podaci stroja redovito definiraju linijske vrijednosti napona i
struje namota. Nazivni fazni napon i nazivna fazna struja stroja ovise o
spoju namota (jednofazni, trofazni Y, trofazni D).

Paralelne grane (3)

a)

b)

c)

Dio sheme 4-polnog jednoslojnog namota s jednom grupom svitaka po

polu i a) jednom granom, b) dvije paralelne grane i c) 4 paralelne grane
16.11.2015.

27

Broj vodia u utoru jednoslojni namot

Broj vodia u utoru (zu) jednoslojnog namota jednak je broju zavoja svitka smjetenog u
utor. Strana jednog svitka zauzima cijeli utor. Broj zavoja po svitku je wsv=zu.
Svaki zavoj svitka vodi struju jedne faze i jedne paralelne grane faznog namota. Struja
svitka je stoga a puta manja od ukupne fazne struje.
Svaki vodi moe biti izveden od jednog komada ili od vie dionih vodia manjeg presjeka.
Primjer 1:
- jednoslojni namot
- jedna strana svitka po utoru
- vodii pravokutnog oblika (profilni)
- bez dionih vodia
- 8 vodia u utoru 8 zavoja po svitku

Primjer 2:
- jednoslojni namot
- jedna strana svitka po utoru
- okrugli dioni vodii
- 8 dionih vodia po jednoj strani svitka
- 11 vodia u utoru 11 zavoja po svitku

1 vodi

16.11.2015.

28

Broj vodia u utoru dvoslojni namot

Broj vodia u utoru (zu) dvoslojnog namota jednak je ukupnom broju vodia u
oba sloja utora. Budui da vodii samo jednog sloja pripadaju strani jednog
svitka, odatle slijedi da je broj zavoja po svitku wsv=zu/2.
Primjer 1:
- dvoslojni uloni namot sa svicima
- dvije strane svitaka po utoru
- vodii pravokutnog oblika (profilni)
- 4 diona vodia po zavoju svitka
- 6 vodia u utoru 3 zavoja po svitku

1 vodi

16.11.2015.

Primjer 2:
- dvoslojni tapni namot
- profilni dioni vodii
- 26 dionih vodia po jednom tapu
- 2 vodia u utoru 1 zavoj
Pojam svitka se uglavnom ne koristi kod
valovitih tapnih namota.

1 dioni
vodi

29

Ukupan broj zavoja jedne faze

Ukupan broj zavoja jedne faze oznaava se s w, i nije ovisan o tome kako je namot spojen
u paralelne grane. Mogue ga je odrediti na vie naina, npr. jednostavnim
prebrojavanjem svitaka i zavoja po svicima.
Ukupni broj zavoja jedne faze na jednom paru polova iznosi wpp=qwsv za jednoslojni
namot, odnosno wpp=2qwsv za dvoslojni namot. U oba sluaja vrijedi
w
wpp =
p
gdje je w/p omjer ukupnog broj zavoja jedne faze po svim polovima i broja pari polova.
Ukupan broj zavoja jedne faze iznosi w = pqwsv za jednoslojni namot, odnosno w = 2pqwsv
za dvoslojni namot.
Kod jednoslojnog namota potreban je cijeli utor za smjetaj jedne stranice svitka, a kod
dvoslojnog je potrebna polovica utora (jedan sloj).
Ukupan broj utora koji pripadaju jednoj fazi iznosi N/m, pri emu je N broj utora, a m broj
faza. Jednoslojni namot stoga moe imati N/(2m) svitaka, a dvoslojni N/m svitaka.
Budui da je q = N/(2pm), ukupan broj zavoja jedne faze iznosi w = pqwsv=N/(2m)wsv za
jednoslojni namot odnosno w = 2pqwsv=(N/m)wsv za dvoslojni namot.
esto je vaan pojam broja zavoja jedne faze spojenih u seriju, a on iznosi upravo w/a.
16.11.2015.

30

Amplituda ukupnog protjecanja namota jedne faze

Amplituda ukupnog protjecanja jedne faze f1 se rauna tako da se algebarski zbroje
amplitude protjecanja svih svitaka na jednom paru polova i rezultat pomnoi zonskim i
tetivnim faktorom namota, ili jednostavnije ukupnim faktorom namota f = f f
n

z t

Faktor namota obuhvaa utjecaj geometrije stroja na iznos i harmoniki sastav protjecanja, a
time i na raspodjelu magnetskog polja u zranom rasporu i valni oblik induciranog napona u
vodiima.
Amplituda osnovnog harmonika protjecanja jednog
4 wsv I 2
1 =
svitka napajanog izmjeninom strujom iznosi
2
Vektorska suma protjecanja svih svitaka jedne faze u zoni jednog para polova odreuje
amplitudu protjecanja jedne faze. Omjer vektorske i algebarske sume protjecanja svitaka
jednak je faktoru namota. Algebarska suma protjecanja u zoni jednog para polova iznosi
Jednoslojni namot:

1 = q
alg.

4 wsv I 2 4 I 2 w
=
2
2 p

Dvoslojni namot:

1 = 2q
alg.

4 wsv I 2 4 I 2 w
=
2
2 p

Amplituda osnovnog harmonika protjecanja svih svitaka jedne faze tada iznosi (algebarska
suma*faktor namota)
4I 2w
f1 =

2 p

fn

Ako u namotu postoji a paralelnih grana, onda je struja u svitku a puta manja od ukupne
fazne struje I. Tada vrijedi
f1 =
16.11.2015.

4I 2w
f
2a p n

31

Protjecanje (primjer)
U dvoslojnom namotu statora jednofaznog 8-polnog stroja s 240 zavoja spojenih u seriju i
faktorom namota 0,91 tee struja 10 A, 50 Hz, a rotor se vrti brzinom 720 o/min. Kolika je:
a) amplituda osnovnog harmonika pulsirajueg protjecanja statora,
b) brzina vrtnje direktnog okretnog protjecanja u odnosu na rotor,
c) brzina vrtnje inverznog okretnog protjecanja u odnosu na rotor?
a)
f1 =

4I 2w
4 10 2 240
fn =
0,91 = 491,57 A
2a p
2 1 4

nd

ni

b)

nd =

60 f 60 50
=
=750 o/min
p
4

ndr = nd nr = 750 720 = 30 o/min

nr

c)

ni = nd = 750 o/min
nir = ni nr = 750 720 = 1470 o/min

16.11.2015.

32

Primjer pulsirajueg polja u sinkronom generatoru s istaknutim

polovima
Faza A generatora je napajana izmjeninom strujom. Struje u fazama B i C jednake su nuli.
Rotor miruje u poloaju u kojemu se os rotora podudara s osi faze A.

16.11.2015.

33

Shema namota (primjer 1)

Nacrtajte razvijenu shemu trofaznog dvoslojnog petljastog namota: N=24, 2p=4, y=5 i izraunajte faktore
namota (zonski, tetivni i ukupni).

p =

N 24
=
=6
2p 2 2

3600
3600
=p
=2
= 300
N
24
q=

k=

N
24
=
=2
2pm 2 2 3
y

5
6

0
sin 2 30
sin q

2
2

fz =
=
= 0,9659

300
q sin 2sin

2
2

fn = fz ft = 0,9659 0,9659 = 0,9330

y
5
ft = sin
= sin

= 0,9659
2
6
2

p
16.11.2015.

34

Shema namota (primjer 1, faza A)

16.11.2015.

35

Shema namota (primjer 2)

Nacrtajte razvijenu shemu trofaznog valovitog namota: N=24, 2p=4, y1=5, y2=7.

16.11.2015.

36

Trofazna okretna polja

A ( x ) = f1A sin

os faze A

Osnovni prostorni harmoniki lanovi protjecanja triju prostorno za 2/3 pomaknutih namota (faza)
A, B i C su:

x
p

C'

2
B ( x ) = f1B sin x -

3
p

4
C ( x ) = f1C sin x

3
p

Sljedea
faza

2
3
A'

f
os

eB
az
os
f

B'

az
eC

Ako namotima A, B i C teku izmjenine struje vremenski (fazno) meusobno pomaknute za 2/3, u
svakom namotu se stvaraju pulsirajua protjecanja

A ( x ,t ) = f1A cos t sin

x
p

4
4
C ( x ,t ) = f1C cos(t - )sin x

3
3
p

B ( x ,t ) = f1B cos(t -

16.11.2015.

2
2
) sin x
3
3
p

2
3

2
3

2
3

37

Trofazna okretna polja

Ako su amplitude struja u svim svicima jednake i ako su brojevi vodia (zavoja) jednaki, amplitude
protjecanja u osima faza A, B i C su jednake. Pulsirajua protjecanja svake faze moemo prikazati s dva
okretna protjecanja:

1
A ( x ,t ) = f1 sin x - t + f1 sin x + t

2
p

1
4
B ( x ,t ) = f1 sin x - t + f1 sin x + t
2

2
3
p

1
2
C ( x ,t ) = f1 sin x - t + f1 sin x + t -

2
3
p

3
ABC ( x ,t ) = A ( x ,t ) + B ( x ,t ) + C ( x ,t ) = f1 sin x - t + 0

2
p

Ako se sva tri direktna i sva tri inverzna vala protjecanja zbroje, dobije se direktno okretno protjecanje
amplitude 50 % vee od amplitude protjecanja jedne faze. Inverzna protjecanja se ponitavaju, i=0.
Okretna protjecanja bez inverzne komponente se nazivaju simetrina okretna protjecanja (polja). Ona
se vrte sinkronom brzinom

ns =
16.11.2015.

60 f
, o/min
p
38

Trofazna okretna protjecanja, prikaz rotirajuim vektorima

Prostorna raspodjela 3-faznih namota

os A

os A

os faze A

R
A

R
C
A

C
B

os B
trenutak 1
trenutak 7

os C

t =0
t =2

os B
trenutak 2

t =

os C

t =

os A

Fazori struja kroz namote

os t

2
3

IA

1
B
A

6
2

2
3

2
3

os B

IC

2
3

IB

t =

t =

4
3

trenutak 6

t =

os C

Promotrimo poloaje i iznose rezultirajueg

protjecanja R u prostoru za trenutke kada
je vremenska os t u poloajima 1 do 7.
16.11.2015.

A protjecanje faze A
B protjecanje faze B
C protjecanje faze C
R rezultantno protjecanje

Sljedei
trenutak
39

Prikaz okretnog magnetskog polja

Program
za prikaz okretnog
magnetskog polja

16.11.2015.

40

Primjer okretnog polja u sinkronom generatoru s istaknutim polovima

Faze A, B i C generatora su prostorno pomaknute za elektrini kut 1200 i napajane su
izmjeninim sinusnim strujama fazno pomaknutima za 1200. Rotor rotira istom brzinom kao
i okretno polje. U trenutku t = 0 os rotora se podudara s osi faze A.

16.11.2015.

41

Protjecanja m-faznih namota

Ako se openito uzme m faznih namota i simetrino ih se raspodijeli po obodu nekog
stroja s prostornim pomakom za kut

2
m

i ako tim namotima teku struje fazno (vremenski) pomaknute za kut

2
m

radijana, stvorit e se simetrino okretno polje amplitude d

d =

m
1
2

i brzine vrtnje

n=
16.11.2015.

60 f
, o/min
p
42

Protjecanja m-faznih namota

Analitiki se to moe jednostavno prikazati izrazima
za 1. fazu
za 2. fazu

1 ( x ,t ) = f1 sin x cos t

p

2
2
2 ( x ,t ) = f1 sin x - cos(t - )

m
m
p

za n-tu fazu

2
2

n ( x ,t ) = f1 sin x - (n -1) cos t - (n -1)

m
m

za m-tu fazu

2
2

m ( x ,t ) = f1 sin x - (m -1) cos t - (m -1)

m
m

Transformacijom umnoka sincos u zbroj dvaju sinusnih izraza i njihovim sumiranjem za

svih m faza dobiva se rezultat
d =

16.11.2015.

m
f1 , i = 0
2
43

Protjecanja m-faznih namota

Uvjeti za simetrina okretna protjecanja m-faznog sustava:
prostorni pomak faznih namota mora biti jednak vremenskom pomaku struja,
namoti moraju biti simetrino rasporeeni po obodu stroja,
amplitude struja i brojevi zavoja moraju biti jednaki u svim fazama.
U praksi se koriste:
najee 3 faze (industrija, proizvodnja i prijenos elektrine energije), vrlo rijetko
vie od 3 (specijalni strojevi),
jednofazni sustav, jer je instalacija i dovod struje najjednostavniji.

Nesimetrina okretna protjecanja

Ako nisu ispunjeni uvjeti za simetrino okretno polje, a postoji prostorni i vremenski (fazni)
pomak, stvorit e se okretna protjecanja, ali ne vie simetrina (kruna) nego eliptina.
Program
za prikaz okretnog
magnetskog polja
16.11.2015.

44

Inducirani napon
Uz sinusnu raspodjelu indukcije u zranom rasporu, napon koji se u takvom polju inducira
u jednom vodiu bit e sinusnog valnog oblika efektivne vrijednosti
E v1 =

1
B lv
2

gdje je B maksimalna vrijednost indukcije, l je duljina vodia, a v je obodna brzina.

Magnetski tok po jednom polu iznosi

2
Dl
= B sin x ldx = B pl = B
p

0
p l

Ako se obodna brzina izrazi brzinom vrtnje n

D
D n
v = m =
,
2
2 30

a magnetska indukcija tokom jednog pola

B =

p
,
Dl

dobiva se
E v1 =
16.11.2015.

1 p D n
pn
l
=

.
2 Dl 2 30
2 60
45

Inducirani napon
Vodii u utorima se spajaju u svitke. Naponi inducirani u susjednim svicima zone jednog pola su fazno
pomaknuti za elektrini kut =p(2)/(N), gdje je p broj pari polova, a N je broj utora. Broj svitaka jedne
zone jednak je broju utora po polu i fazi q, tj. q=(N)/(2pm), gdje je m broj faza.
Naponi jedne zone se sumiraju vektorski pri emu se uzima u obzir njihov fazni pomak. Omjer amplitude
vektorske i algebarske sume napona jednak je zonskom faktoru namota koji se jednako rauna za
inducirani napon i protjecanje.
Stranice svitka mogu biti razmaknute za jedan polni korak p (dijametralni svitak) ili je korak svitka
skraen (y<p). Zbog skraenja ukupni napon svitka je manji od zbroja napona svake strane, to se uzima
u obzir tetivnim faktorom namota koji se jednako rauna za inducirani napon i protjecanje.
sv1

Esva Ev1

sv2

Ev1

svq
z

skraeni
dijametralni

Esvb
1

7
y

Ev7

ft =
Ev5

Esvb Esva
Vektorska suma napona jedne zone

16.11.2015.

sin q
E
2
fz = z =

qEsv
q sin
2

y
Esv
= sin
2
2E v
p

fn = fz ft

Svici sa a) dijametralnim i b) skraenim korakom

46

Inducirani napon
Napon induciran u jednom svitku jednak je:
E pp = 2E v1w pp fn

gdje je wpp broj zavoja namota po paru polova. Ukupni napon svih vodia spojenih u seriju
E = pEpp = p2E v1

w
fn = 2E v1wfn
p

Ako u namotu postoji a paralelnih grana, a w je ukupni broj zavoja po fazi, onda vrijedi
w
E = 2 E v1 fn
a

Uvrtavajui izraz za Ev1 u prethodnu jednadbu dobiva se

E=

2 w pn
w

fn = 4,44 ffn
60
a
2a

f , Hz

Frekvencija induciranog napona jednaka je frekvenciji okretnog polja. Faktorom namota se

uzima u obzir fazni pomak induciranog napona u prostorno razmaknutim vodiima po
obodu stroja koji su spojeni u seriju.
16.11.2015.

47

Eliminacija viih harmonikih lanova napona

Skraenjem koraka svitka postie
se
uteda u duljini glava namota i njihov laki
smjetaj. Osim toga skraenje omoguuje
eliminaciju ili smanjenje nekih viih
harmonikih lanova u valnom obliku
induciranog napona.

1
y = 1 p
5

Openito vrijedi da e se u valnom

obliku napona eliminirati -ti harmonik
napona ako se odabere korak svitka
1
y = 1 p

y =p
1
y = 1 p
5

Vii harmonici napona induciraju se od

viih prostornih harmonika u raspodjeli
protjecanja.

Primjer eliminacije 5. harmonika napona

skraenjem koraka svitka na y = 4/5p

f = f1 sin x + f3 sin 3 x + ..... + f sin x

p
p
p
16.11.2015.

48

Eliminacija viih harmonikih lanova napona

Za vie harmonike je polni korak -tog harmonika puta manji, tj.
1

p = p1

U vodiima smjetenima u utorima e se inducirati napon koji se vremenski mijenja kao to

se prostorno mijenja protjecanje, tj. indukcija u zranom rasporu. To znai da e -ti
prostorni harmonik indukcije inducirati napon puta vee frekvencije od frekvencije
osnovnog harmonika. Elektrini kut e takoer biti puta vei jer je perioda -tog
harmonika napona puta kraa.
= 1 = p g
Po analogiji s osnovnim harmonikom i za vie harmonike napona se mogu definirati zonski i
tetivni faktori namota

sin q
2
fz =

q sin
2

y
ft = sin
2
p

fn = fz ft
16.11.2015.

Primjer: Ako se u strani svitka induciraju harmoniki lanovi napona

E1, E3, E5 i E7, onda je napon cijelog svitka za razliite korake svitka
prikazan u tablici.
y/p

2/3

4/5

6/7

=1 2E1

0,87

0,95

0,97

=3 2E3

0,59

0,78

=5 2E5

0,87

0,43

=7 2E7

0,87

0,59

0
49

Inducirani napon (primjer)

Dvoslojni namot statora trofaznog 4-polnog izmjeninog stroja smjeten je u 60 utora. U
svakom vodiu inducira se napon od 3 V, a svaki je svitak namotan s 4 zavoja i skraen tako
da se eliminira 5. harmonik napona. Koliki je napon svitka i napon svake pojedine faze?
1
4
y = 1 p = p
5
5

sin 5 12
sin q

2
2

=
= 0,9567
fz =
0

12
3600
3600
q sin 5sin
=p
= 2
= 120

N
60
2

N
60
q=
=
=5
2pm 2 2 3

y
4
ft = sin
= sin
= 0,951
2
5
2

Esv = 2E vwsv ft = 2 3 4 0,951 = 22,82 V

E f = 2pqEsv fz = 2 2 5 22,82 0,9567 = 436,7 V

ili
w = 2pqwsv = 2 2 5 4 = 80 ili w =

N
60
wsv = 4 = 80
m
3

w
w
80
E = 2 E v1 fn = 2 E v1 fz ft = 2 3 0,9567 0,951 = 436,7 V
a
a
1
16.11.2015.

50

Moment izmjeninog stroja

Pozitivni strujni oblog struja tee u ravninu presjeka tj. od nas
Pozitivna indukcija i protjecanje usmjerene od sredita rotacije
prema obodu
Pozitivan smjer vrtnje rotora, zakretnog momenta i obodnih sila
smjer obilaenja suprotan smjeru kazaljke na satu
S

Raunamo moment koji djeluje na rotor. Na element

oboda rotora duljine dx, uz strujni oblog na tom mjestu
Ar(x) i indukciju B(x) djeluje sila
N

dF = B ( x ) l Ar ( x ) dx


r protjecanje rotora

s protjecanje statora

rezultantno protjecanje

Ar strujni oblog rotora

As strujni oblog statora

B magnetska indukcija
16.11.2015.

Prostorna raspodjela strujnog obloga, protjecanja

indukcije moe se prikazati izrazima

Ar (x) = Ar cos x
p
r (x) = r sin

x
p

r ( x ) = Ar ( x ) dx r = Ar
x

B(x) = B sin x r
p

51

Moment izmjeninog stroja

Obodna sila za jedan pol dobiva se integracijom sile na element duljine dx kroz cijeli polni korak

1
Fp = B ( x )Ar ( x ) ldx = BArl sin x r cos x dx = BArl p sinr
2
0
0
p
p

Ako se uvede

Ar = r

,
p

onda je obodna sila za svih 2p polova

F = 2pFp = p lBr sinr

Ukupni moment koji djeluje na rotor

D
2p

D Dp l
Dp l
D2
sinr =
l BAr sinr = VBAr sinr
Mr = F =
Br sinr =
BAr
2
2
2

4
V je volumen stroja na provrtu statora.
Moment se pojavljuje kada je kut r izmeu vektora protjecanja rotora i vektora indukcije razliit od
nule. Taj kut se naziva kut optereenja.
Za stator se na isti nain moe izvesti izraz pomou statorskog protjecanja ili strujnog obloga:
Dp l

D2 l
Ms =
B s sin s = VB s sin s
Ms =
BAs sin s = VBAs sin s
2
p
4
16.11.2015.

52

Moment izmjeninog stroja

Budui da rezultantno protjecanje uvijek lei izmeu protjecanja statora i rotora, to znai da kutevi r i
s moraju biti suprotnog predznaka
Takoer vrijedi

r sinr = s sin s
Odatle slijedi

Mr = Ms

S
N

16.11.2015.

Pozitivan moment djeluje na rotor u smjeru vrtnje u

sluaju kada vektor indukcije prethodi vektoru
protjecanja rotora. Smjer momenta je uvijek takav da
osi pojedinih protjecanja nastoji dovesti u os
rezultantnog protjecanja.

53

Moment izmjeninog stroja

Moment Ms se moe napisati i na drugaiji nain:
Ulaneni tok statorskog namota

s =

w
w
Dl
ap
fn s = fnB
B = s
a
a
p
wfnDl

Protjecanje statorskog namota

s =

3 4 Ism w
fn ,
2 2a p

Ism = Is 2

Is efektivna vrijednost sinusne struje statora

Ism maksimalna vrijednost sinusne struje statora

Moment koji djeluje na stator

Ms =

Dp l
Dp l
ap 3 4 Ism w
3
Bs sin s =
s
fn sin s = p s Ism sin s
2
2
wfnDl 
2 2a p 
2

 
B

3  
Ms = p s Ism
2

Moment je proporcionalan modulu vektorskog produkta vektora ulanenog toka i vektora struje
statora.
16.11.2015.

54

Primjer sinkronog motora s trajnim magnetima

E

Moment koji djeluje na stator: Ms =

Iz slike slijedi: B sin s = Br cos

Bs
B
S

Protjecanje statora: s =

A
N
Br

Ms =
=

Dp l
Bs sin s
2

As

34I 2w
fn
2 2a p

Napon induciran u namotu statora u praznom hodu pri brzini

vrtnje rotora rm
1
1
D
Br lv =
Br l rm napon jednog vodia
2
2
2
w
w
D
E = 2 e1 fn = 2 fnBr l rm naponpo fazi
a
a
2
e1 =

D
D
34I 2 w
l ps Br cos = l p
fnBr cos
2
2
2 a 2p
1

1
w
D
3 2 fnBr l rm I cos =
3EI cos
rm 
2
rm
a
E

Maksimalni moment se postie kada je protjecanje trajnih magneta (r) okomito na protjecanje
statora (s). Tada je =0, a moment za trofazni motor iznosi Ms = 3EI/rm.
16.11.2015.

55

Reluktantni moment
s

sq

B
Bq

sd

Bd
A

As

U rotoru s istaknutim polovima postoji magnetska nesimetrija

zranog raspora u dvije meusobno okomite osi. Magnetska
vodljivost u uzdunoj (d) osi je vea od vodljivosti u poprenoj
(q) osi, tj d>q. Ako u stroju djeluje samo protjecanje statora
(r=0), onda komponente protjecanja sd i sq nee
rezultirati proporcionalnim komponentama magnetske
indukcije Bd i Bq jer vrijedi
Bd = sd d
Bq = sq q
d > q

Kao rezultat javlja se fazni pomak izmeu vektora protjecanja i vektora indukcije i to tako da je os
indukcije pomaknuta prema osi pola, tj. prema smjeru vee magnetske vodljivosti. Pojavit e se
reluktantni moment koji nastoji da se os protjecanja poklopi s osi najvee magnetske vodljivosti (d os).
Msrel =

Dp l
Bs sin
2

Po zakonu akcije i reakcije moment istog iznosa, ali suprotnog smjera djeluje i na rotor. Reluktantni
moment djeluje kada je struja u rotorskom namotu jednaka nuli u sluaju promjenjive magnetske
vodljivosti zranog raspora.
16.11.2015.

56

Primjer sinkronog stroja s istaknutim polovima

Dp l
Dp l
Dp l
dsdsq qsqsd
Bs sin =
Bdsq Bqsd =
2
2
2
Dp l
Dp l 2
=
sdsq q d =
s q d sin cos
2
2

Msrel =

Dp l
Dp l 3 4 I 2 w
=
q d =
fn q d sin cos

2
2 2 2a p

Ako se uvede pojam ekvivalentnog zranog raspora u d i q osi, onda vrijedi

d =

0
dekv

, q =

0
qekv

Pomnoimo li jednadbu za reluktantni moment s /(prm), gdje je =2f, te uvedemo rasipni

induktivitet L,dobiva se

2
2

3 4 0 Dl ( wfn )
3 4 0Dl ( wfn ) 2
L +
Msrel =
3 L +
I sin cos
rm
2 p2 2 qekv a2
2 p2 2 dekv a2
 

Ld
Lq

=
16.11.2015.

rm

3 Xq Xd

) 21 I2 sin(2 )
57

Ukupni moment (elektromagnetski+reluktantni)

q
B

U sluaju rotora s istaknutim polovima kada namotima

statora i rotora tee struja stroj e razvijati moment
zbog meudjelovanja protjecanja statora i rotora i
reluktantni moment. Ukupni moment se rauna prema
izrazu
Mr = Ms

s
q

Bq
B

s
r

As

Bd

Ms =

Dp l
Bs sin ( s + )
2

d
r

Mr =

Dp l
Dp l
B ( s cos s ) sin
( B cos ) s sin s +
2
2


 


Elektromagnetskimoment

Reluktantnimoment

B cos komponenta indukcije u smjerurezultantnog protjecanja

s cos s komponenta protjecanja statorau smjerurezultantnog protjecanja

16.11.2015.

58