ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI

ASINKRONI STROJEVI
(MOTORI)
• Literatura detaljnije:
j j

1
1. R. Wolf: Osnove električnih strojeva
R strojeva, Školska knjiga
knjiga,
Zagreb, 1991. (72-95, 107-117, dijelovi 181-220)
2. B. Ju
Jurković:
o ć Elektromotorni
e t o oto pogo pogoni,, Školska
Š o s a knjiga,
j ga,
Zagreb, 1985. (Statička stanja elektromotornih pogona
s asinkronim motorima, str.49-62)
3. D. Ban: Mirna, pulzirajuća i okretna magnetska polja,
predavanja (pogledati dodatnu literaturu na web
stranicama)
t i )
 Električni strojevi

Stator s namotom
Stator s namotom

Asinkroni Sinkroni
Kavezni ili stroj stroj
kliznokolutni rotor Rotor s PM

Stator s namotom
Stator s elektro ili na polovima
permanentnim magn.
uzbuda
DC stroj Reluktantni
Rotor s namotom, stroj
Rotor ((željezo)
j )s
armatura
t nejednolikim mag.
otporom
 ASINKRONI MOTOR kao aktuator

ƒ Kavezni AM
ƒ Stator s trofaznim simetrično raspoređenim namotom
namot statora
zračni raspor

namot rotora
 ASINKRONI MOTOR kao aktuator
ƒ Kavezni AM
ƒ kavezna izvedba rotora, kratkospojeni rotorski namot, “štapovi”
štapovi
 ASINKRONI MOTOR kao aktuator
ƒ Kliznokolutni AM
ƒ stator
t t jej identičan
id tič kkaveznom motoru
t
ƒ namotani rotor
ƒ uobičajeno trofazni namot na rotoru
ƒ izvodi rotorskog namota priključeni na klizne kolute
Stator
Lamelirano željezo, željezni limovi međusobno električki izolirani s utorima u
koje se smješta statorski namot (trofazni).
Statorski namoti su prostorno međusobno razmaknuti za 120° (za 2-polni
stroj).
j) Trofazni simetrični sustav NAMOTA se napaja
p j sa trofaznim
simetričnim sustavom NAPONA (STRUJA) koje su međusobno FAZNO
razmaknute za 120°

Rotor
Lamelirano željezo, željezni limovi međusobno električki izolirani s utorima u
koje se smješta rotorski namot
namot. Namot je također trofazni.
trofazni Obično je spojen u
zvijezdu, pri čemu su slobodni krajevi tako spojenog namota spojeni u jednu
točku (zvijezdište) a slobodni krajevi namota se ili kratko spajaju ili se preko
koluta (prstena) spajaju na priključnu kutiju statora
statora. Za kavezne izvedbe vodiči
su od Cu ili od Al.

Zračni
Z č i raspor
Razmak mora biti što je moguće manji, u skladu sa specifikacijama za
ležajeve i u skladu s dozvoljenim mehaničkim naprezanjima. Mani zračni
raspor znači manja struja za stvaranje magnetskog polja potrebnog za
el.mehaničku pretvorbu
 ASINKRONI MOTOR FIZIKALNA SLIKA RADA
• Trofazni simetričan namot na statoru napajan trofaznim simetričnim
sustavom napona rezultira SIMETRIČNIM OKRETNIM POLJEM koji
se vrti sinkronom brzinom ωs(1)

• Rotacijsko polje “presijeca” vodiče rotora relativnom brzinom ωs- ω

(klizanje (2))
(klizanje, (2)), inducirajući u njima napon (3) E2=s
=s·E
E20
• U kratkospojenom namotu rotora (kavezni rotor) inducirani napon (3) će
potjerati
p j struju
j koja
j će u međudjelovanju
j j s rotacijskim
j p
poljem,
j , stvoriti
tangencijalnu silu na rotor, tj. moment.
• Razvijeni moment će ubrzati rotor nakon zaleta na brzinu vrtnje
(stacionarna brzina, ustaljeno stanje) koja će biti bliska brzini okretnog
polja (sinkronoj brzini, (1))
sinkrona brzina klizanje (2) Klizanje (%)

ω ωs − ω ωs − ω
ωs =
2πf
ns = 60 s =
60
f (1) s= s[%] = ⋅100%
p 2π p ωs ωs
p→broj pari polova (vidjeti detaljnije objašnjenje u DODATKU)
 ASINKRONI MOTOR FIZIKALNA SLIKA RADA
Početno stanje pulsirajućeg polja
je maksimalno (struja je
maksimalna, (maksimum
sinusoide)) kružići su “maksimalno
“
crveni”, vektor je maks.u desno
Kada je polje jednako nuli
nuli, vektor
je u sredini kruga (točka), kružići
nisu “crveni”, struja kroz vodiče
j nula.
je l
Sljedeći položaj je maksimum
polja u drugu (lijevu) stranu
stranu,
vektor je maksimalan i usmjeren
lijevo, kružići su crveni
(maksimalna negativna struja)

Animacija
A i ij PULSIRAJUĆEG
protjecanja (polja) jednog namota
 ASINKRONI MOTOR
Animacija SIMETRIČNOG OKRETNOG
polja (CRNO) i PULSIRAJUĆIH polja
trofaznog namota asinkronog stroja
FIZIKALNA SLIKA RADA
Kroz svaki od 3 namota
SIMETRIČNO raspoređenih po
obodu stroja (namot A, B i C)
protiče jedna od trofaznih struja
(vremenski pomaknute za 120°)
120 ).
Slika pokazuje da su svako od
polja proizvedenih strujom jednog
namota MIRUJUĆA, Ć samo im se
mijenja iznos (polje “pulsira” na
jjednom mjestu).
j ) Zato se takva
polja zovu PULSIRAJUĆA.
Rezultantno polje koje se dobije
zbrajanjem pulsirajućih polja svih
namota (faza) je OKRETNO polje
(CRNO), maksimalnog iznosa 1,5
t većeg
puta ć od d maksimuma
k i
(pulsirajućeg) polja jedne faze
ASINKRONI MOTOR FIZIKALNA SLIKA RADA

Animacija SIMETRIČNOG
Č OKRETNOG polja I PULSIRAJUĆIH
Ć
polja trofaznog namota asinkronog stroja
 ASINKRONI MOTOR FIZIKALNA SLIKA RADA

• Načelo rada AM-a zasnovana jje na g generiranju

j sile ((tj.
j momenta)) koja
j
je rezultat međudjelovanja rotacijskog okretnog polja i struje kroz
namot rotora. Pri tome je napon na rotoru induciran navedenim
rotacijskim poljem
• Zbog čega rotor ne može postići sinkronu brzinu vrtnje? U kojim bi
uvjetima rotor dostigao tu brzinu bez vanjskog djelovanja na osovinu
rotora ?

Brzina okretnog polja (ns), rotora (n) i klizanja rotora u odnosu na

okretno
k polje
lj ((ns -n))
 Rotorski napon, pojam ASINKRONOSTI

• Rotor miruje (s=1), u njemu okretno polje inducira napon E20

• Nakon što se rotor počne vrtjeti, mijenja se relativna brzina okretnog polja
statora prema rotoru, a napon E2 mijenja se prema izrazu
E2 = s ⋅ E20 (3)
• pri relati
relativnoj
noj br
brzini
ini 0,
0 tj.
tj s=0,
s 0 nema napona u rotoru,
rotor nema struje,
str je sile ni
momenta pa motor ne može raditi pri s=0. Samo pri različitim brzinama
vrtnje polja i rotora postoji inducirani napon i struje u rotoru. Ovaj
fenomen određuje naziv ASINKRONI stroj !!!
 Frekvencija rotorskih struja

• Frekvencija rotorskih veličina (napon i struja) ovise o brzini rotora. Te

veličine imaju frekvenciju određenu relativnom brzinom rotora i
okretnog
k t polja,
lj tj.
tj

p (ns − n )
f2 = = s ⋅ f1
60

PODSJETNIK !!!!

ω ωs − ω ωs − ω
ωs =
2πf
ns = 60 s =
60
f s= s [% ] = ⋅100%
p 2π p ωs ωs
 Pojam električkog i geometrijskog kuta

• Frekvencija rotorskih veličina

(napon i struja) ovise o brzini
rotora. Te veličine imaju
frekvenciju određenu
relativnom brzinom rotora i
okretnog polja

α el = p ⋅ α g
ωs 60
ns = 60 = f ⎡⎣o / min; min −1 ; rpm ⎤⎦
2π p
• Brzina vrtnje rotora (kao funkcije klizanja) je
ns (1 − s ) 60 ⋅ f1
n= = (1 − s )
60 p
• Odnos brzine vrtnje rotora i klizanja s izgleda kao prema slici
s

n
0 ns

t se vrtiti sinkronom
Îrotor
Î i k b
brzinom
i Îs=0
Îrotor stoji Î s=1
Îrotor se vrti brže od okretnog polja Î s < 0
Îrotor se vrti u suprotnu stranu od okretnog polja Î s > 1
 ASINKRONI MOTOR nadomjesna shema
• Ukoliko se promatra samo jedan namot (faza) stroja, dobije se slika
R1 Xσ1
Xσ 2
I1 E1,I1 - inducirani napon i struja statora
I2 U - napon statora
E1 E2 R2
U R1 - Otpor statorskog namota
s
R2 - Otpor rotorskog namota
Xσ1 - rasipna reaktancija statora
Xσ2 - rasipna reaktancija rotora
E1 = U − I1 ( R1 + jX σ 1 ) E2 - inducirani napon u rotoru,
E20 - inducirani napon u fazi rotora, rotor
E2 = s ⋅ E20 zaustavljen, uz stator priključen
na napon U,
f2 f1 - f k
frekvencija
ij napona statora,
t t
E20 = E1 ⋅
f1 f2 - frekvencija napona rotora,
 primarni sekundarni
namot namot

Glavni tok

Rasipni tok
(
(rasipanje)
p j )

Glavni tok je onaj koji povezuje (ulančuje) primarni i sekundarni namot (Φ12
ili Φ21). Magnetski tok koji ulančuje samo primarni namot a ne ulančuje
sekundarni zove se rasipni tok primara Φσ1. Isto tako, tok koji ulančuje samo
sekundarni namot a ne ulančuje primarni naziva rasipni tok sekundara Φσ2 .
 Rotorska struja i ovisnost rasipne reaktancije o brzini

• Struju u rotoru određuju inducirani napon E2 i impedancija rotora Z2:

E2 s ⋅ E20 E20
I2 = = (4)
Z2 R + (sX 2σ ) (R2 / s ) + X 2σ
2 2 2 2
2

• U mirovanju je E2 = E20 , vidi (4)

• Ovaj formalizam se može primijeniti i na rasipnu reaktanciju X2σ,, pa
se može
ž pisati
i ti

X2σ = 2π f1s L2σ = s X2σ0 ; X2σ0 jje rasipna

p reaktancija
j ppri s=1
• Rasipna reaktancija se uvijek daje za 50Hz (mirovanje stroja), a
utjecaj klizanja (frekvancije f2) na njen iznos se postiže množenjem s
vrijednošću
ij d šć kliklizanja
j s

• za s=0
s=0, struja je I2(s)=0 (SINKRONIZAM !!!)
 Elektromagnetski moment - izraz

ƒ Uz struju rotora definiranu prema (4)

E2 s ⋅ E20 E20
I2 = =
Z2 R + (sX 2σ ) (R2 / s ) + X 2σ
2 2 2 2
2

ƒ Moment motora iznosi

M em = M = k ⋅ Φ ⋅ I 2 cos ϕ 2 (5)

Radna komponenta struje statora

 Elektromagnetski moment-ovisnost o naponu i frekvenciji
ƒ Kako se mijenja moment s promjenom napona i frekvencije ?

ƒ PRETPOSTAVKA: Tok u zračnom rasporu

p ((okretno p
polje)
j ) inducira u
statoru napon pri čemu vrijedi

Zanemareno
dΦ
dΦ
e1 = N1
dt
E1 = U − I1 ( R1 + jjX σ 1 )
e1 = N1ω Φ sin(ωt ) U ≈ k f1 Φ
E1 = k f1 Φ;

E1 = 4.44 ⋅ f1 ⋅ N1 ⋅ Φ

ƒ Za mala klizanja i mala strujna opterećenja vrijedi ova približna relacija

 Elektromagnetski moment-ovisnost o naponu i frekvenciji

U1 = E1 + I1 ( R1 + j 2π fLσ 1 ) (1)
E1 = k1 ⋅ Φ ⋅ f1 (2)
E1 U1
Φ= ≈ ((3))
k1 ⋅ f1 k1 ⋅ f1

Elektromagnetski moment Mem se može izraziti preko snage

2
N1 2
= M = 3⋅ p ⋅ ⋅ Φm ⋅
2
M em
4 ⋅ Lσ 2 s pr s (4)
+
s s pr
2
⎛ U1 ⎞
2
⎛ U1 ⎞
2 ⎛ U1 ⎞
M ≈ ⎜⎜ ⎟⎟
2
N1
M pr ≈ 3⋅ p ⋅ ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟ ≈ k 2 ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟
4 ⋅ Lσ 2 ⎝ k1 ⋅ f1 ⎠ ⎝ f1 ⎠ ⎝ f1 ⎠
ƒ Grafički izgled momentne karakteristike, ne vrijedi za motore malih snaga
(cca ispod 1kW)!!
M

Mmax

Mk

Mn

0 n nmax nn ns
1 s smax sn 0

ƒ na momentnoj karakteristici ključne su 3 točke:

• s= 1, n=0 - potezni moment ili moment kratkog spoja
• s= sn, n= nn - nazivni moment
• s= smax, n= nmax - maksimalni (prekretni) moment
 Klossova jednadžba

• Klossova jednadžba opisuje poopćenu karakteristiku asinkronog

stroja.
• Funkcionalno povezuje dvije radne točke - proizvoljnu radnu
točku i točku prelaska između nestabilnog u stabilno područje rada
(točka prekretnog, maksimalnog) klizanja).
• U ovom slučaju uspoređuju se razvijeni momenti kod maksimalnog i
nazivnog klizanja

Mn 2
= R2
M max sn smax smax =
+ X 2σ
smax sn

Koja su pojednostavljenja načinjena pri izvodu Klossove jednadžbe?

Elektromagnetski moment-ovisnost o naponu i frekvenciji

• Izvod za moment (1) – (4) je napravljen uz pretpostavku da je faktor

preračunavanja rotorskih veličina prema statoru jednak 1.
2
⎛ N1 ⋅ f n1 ⎞
⎜⎜ ⎟⎟ = 1
⎝ N2 ⋅ fn2 ⎠
• Iz istih izraza se vidi kvadratna ovisnost momenta motora o
magnetskom toku, tj. naponu.
• Izraz (4) predstavlja pojednostavljenu Kloss-ovu jednadžbu. On vrijedi
za kolutne strojeve i za kavezne strojeve koji nemaju izražen efekt
potiskivanja struje u rotoru (efekt koji se javlja kod stroja s dubokim
utorima). Kod kaveznih strojeva s izraženim efektom potiskivanja
struje u rotoru Kloss-ova jednadžba vrijedi samo u području malih
klizanja
 Simulacijski rezultati dobiveni iz matematičkog modela
350
600
nt [Nm]

300
500
gnetaski momen

250

Strujja statora [A]

400

200

300
Elektromag

150

200
100

100
50

0 0
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
Brzina vrtnje [o/min] Brzina vrtnje [o/min]
x 10 100
14 Ulazna (električna) snaga
Izlazna (mehanička) snaga 90

12
80
na i mehanička ssnaga [kW]

10 70

Korisnostt [%]
60
8
50

6
40

30
4
Električn

20

2
10

0 0 0
200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
Brzina vrtnje [o/min] Brzina vrtnje [o/min]
 Asinkroni stroj – bilanca energije

P2 je podatak za snagu koji se nalazi na natpisnoj pločici stroja !!!

 Momentna karakteristika-izvod
• Ovisnost momenta o naponu može se prikazati i preko energetske
bilance.

M= =
(1 − s )Pokr
Pm
=
Pokr
=
k ⋅ E202
⋅
1
ωm (1 − s )ω s ω s ⎡⎛ R ⎞ 2
⎤ s
⎢⎜ ⎟ + X 2σ ⎥
2

⎢⎣⎝ s ⎠ ⎥⎦
• U izrazu je zanemarena primarna impedancija Z1=R1+jXσ1 u
nadomjesnoj shemi
• Bitno je istaknuti da je moment u svakoj radnoj točki približno ovisan o
kvadratu narinutog g napona
p
M~f(U2 )
• Budući da jje iznos klizanja
j direktni p
pokazateljj g
gubitaka,, p
potrebno jje
osigurati radnu točku elektromehaničkog sustava sa što manjim
klizanjem
ns − n
s [%] = 100%
• Obično je nazivno klizanje izmeđun0.1
s i 5 %. Veća vrijednost klizanja
odnosi se na manje snage motora (oko 1kW)

Vodite računa da se
motor “ne pregrije”.
Veći gubici, veća
t li
toplina, iizolacija
l ij
slabi, mogući proboj
izolacije!!
ƒ Za stvaranje
j okretnog
g magnetskog
g gppolja
j asinkroni strojj uzima iz mreže
jalovu snagu
Q1 = m1 U1 I1 sinφ1

ƒ Prividna snaga stroja je: S = m1 U1 I1

ƒ Stroj
S oj je u
uvijek
je de
definiran
a radnom
ad o s
snagom
ago na
a oso
osovini,, to
o je njegova
jego a nazivna
a a
snaga P !!! P1 = m1 U1 I1 cosφ1

ƒ Najčešća pogreška: Podatak za snagu motora P se uzima kao ulazna

snaga P1! (vidi energetsku bilancu). Koji parametar povezuje snagu koju
motor uzima iz mreže i nominalnu snagu na osovini motora (podatak
natpisne pločice)?

Primjer nazivnih podataka motora:

Asinkroni trofazni motor, snaga 1000 kW

napon 6000 V, frekvencija 50 Hz
brzina vrtnje 1485 okr/min (rpm), cosφ=0,88, η=0.8
nazivna struja 115 A
s=0 n = ns potpuno neopterećen stroj
s = 0.01 n = 0.99 ns područje rada velikih strojeva (iznad 100kW)
s = 0.04
0 04 n = 0.96
0 96 ns područje rada srednjih i manjih strojeva
s=1 n=0 zakočen rotor
s>1 protustrujno kočenje (engl. plugging)
s<0 generatorsko
k kkočenje
č j
 Što znači regulirati brzinu vrtnje motora?
ƒ Regulirati brzinu vrtnje znači mijenjati momentnu karakteristiku Mm u Mm'
tako da njeno sjecište s karakteristikom tereta bude pri željenoj brzini
vrtnje n. Prema slici, momentna karakteristika Mm se mijenja tako da se
mijenja sinkrona brzina vrtnje motora ns u ns' mijenjajući frekvenciju
f
napona napajanja statora

ƒ Prema
P slici,
li i radna
d ttočka
čk EMP-a
EMP u
stacionarnom stanju određena je
sjecištem karakteristike momenta
motora i karakteristike momenta
opterećenja Mm = Mt
 Kako mijenjati brzinu vrtnje asinkronog motora ?
60 f1
ƒ Brzina vrtnje motora je: n = ns (1 − s) = (1 − s)
p
i ona se može
ž regulirati
li ti ((namještati)
j št ti) promjenom
j ffrekvencije
k ij f1, broja
b j parii
polova p i promjenom klizanja s.
ƒ Mijenjanje broja pari polova je moguće u grubim iznosima.
iznosima Ovakav način
se koristio u vremenima kada je poluvodička tehnologija bila skupa
Npr.: za f= 50 Hz
p=1, sinkrona brzina je 3000 okr/min
p=2,
p 2, sinkrona brzina je 1500 okr/min
p=3, sinkrona brzina je 1000 okr/min

Primjer: stariji strojevi za pranje rublja. Motor sadrži dva namota, jedan s
2p=2,
p , a drugig s 2p=12p ((14).
) Preklapanje
p j namota (p (polova)) se obavljalo
j
mehaničkim sklopom (relej, sklopnik)
Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona napajanja stroja
• Promjenom napona uz fiksnu frekvenciju momentna karakteristika motora
se mijenja prema Mm=f(U2). Svakom naponu odgovara druga
karakteristika, a kako je karakteristika momenta tereta jedna i zadana
vrstom tereta, radna točka će biti određena karakteristikom motora.

• Poluvodička energetska elektronika omogućava promjenu napona u širokim

granicama Koje su dobre a koje loše strane ovakvog načina upravljanja?
granicama.
 Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije

60 f1
• Brzina vrtnje direktno je proporcionalna frekvenciji n= (1 − s)
p

• U stroju
j se zbog
gppromjene
j frekvencije
j događaju
g j ip
promjene
j
magnetskog toka (indukcija) što utječe na promjene razvijenog momenta
U1≈E1=4,44 N f1 B S

Φ
• Ako
Ak se smanjiji frekvencija
f k ij f1 ne mijenjajući
ij j j ći napon, doći
d ći će
ć do
d povećanja
ć j B
odnosno mag. toka Φ. Povećanje B nije poželjno zbog zasićenja mag.
kruga. Ako se poveća frekvencija f1 trebao bi se smanjiti Φ, smanjuje se
moment motora što opet nije poželjno. Zbog toga se regulira po zakonu:

U1
= konst
f1
 Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije

• Ovakvim načinom upravljanja istovremeno treba mijenjati napon i

frekvenciju. Pri takvoj promjeni momentne karakteristike izgledaju
prema slici
p

• Često se ovakav način upravljanja brzinom vrtnje asinkronih strojeva

naziva skalarno upravljanje
 Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije
M

f21 f1
tok Φ

f2
f3
f4

0 n
ns21 ns1 ns2 ns3 ns4

Područje konstantnog Područje konstantne

momenta snage
 Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona i frekvencije

• f1 je osnovna (bazna) frekvencija za koju je građen motor.

motor Smanjivanje
frekvencije f1 daje nacrtanu karakteristiku U21 / f21= konst. ,tj. smanjen je
napon i frekvencija u odnosu U / f =konst. PODRUČJE KONST. MOMENTA.

• Povećanje frekvencije f1 na f2 nije moguće po zakonu U/f = konst. jer se

prekoračuje nominalni napon motora. Zbog povećanja frekvencije a
nepromijenjenog napona, smanjen je mag. tok u motoru i razvijeni moment.
To je tzv. područje slabljenja mag. toka ili PODRUČJE KONST. SNAGE
 Asinkroni stroj-pregled načina upravljanja za
M

M Rr 3 Rr 2
Rr 4
M m ax Rr1
Rr 5

Mk

Mn

Rr1 < Rr 2 < Rr 3 < Rr 4 < Rr 5

0 n n m ax nn ns
s s m ax sn 0 0 ωs ω
1

f5 f4 f3 f2 f1
M
U1
U1 > U 2 > U 3 > U 4
s pr1 = s pr 2 = s pr 3 = s pr 4
U2

U3

U4

0 s pr ωs ω f1 f f 2 f f 3 f f 4 f f 5
 ASINKRONI kavezni stroj
upravljanje U/f=konst za različite tipove tereta
M em φ ag = konst. M em φagg = konst.

f4 f3 f2 f1 f4 f3 f2 f1
Linija
konstantnog
k

Mo
tereta

me
nt
tere
f5 f5

ta
ω s5 ωs4 ω s3 ωs2 ω s1 ω s5 ωs4 ω s3 ωs2 ω s1
ω
ωr5 ωr4 ωr3 ωr2 ωr ωr5 ωr4 ωr3 ωr2 ω r1 ω

ƒ Vanjske karakteristike AM-a kod malog klizanja za različite

frekvencije napona napajanja; uz konstantni i ventilacijski
(centrifugalni) moment opterećenja
ƒ Koje pojačalo može osigurati ovakve karakteristike? Pažljivo pratiti
predavanja
p j iz učinske elektronike, saznat će te!!!
 ASINKRONI kliznokolutni MOTOR
rotor s namotom
L1
L2
L3

klizni prsteni

M Rr 3 Rr 2
Rr 4
Rr1
Rr 5

− K1

Rr1 < Rr 2 < Rr 3 < Rr 4 < Rr 5

− K2

0 ωs ω
KRAJ
 Dodatak 1: Objašnjenje ulančenog i rasipnog toka

i1

Ψ1 = N1 Φ1e , Ψ2 = N2 Φ2e
svitci smješteni na zatvorenu
željeznu jegru Φ1e = Φσ + Φ2e

i1

primar sekundar

svitci stavljeni jedan

u drugi
Dodatak 2:

• Ako su tri namota jednoliko raspoređeni po cijelom obodu stroja dužine

2πrad, u tom slučaju se kaže da takav stroj ima 2 pola, tj. jedan par
polova (p=1)
(p=1). Jednom paru polova uvijek odgovara jedna perioda
napona napajanja, dakle 360°. VAŽNO!!!
• Sustav od tri statorska namota se može rasporediti geometrijski
simetrično i na polovinu oboda stroja (p=2).
• Ostatak (drugu polovinu) oboda stroja mora također simetrično
rasporediti 3 namota,
namota a to znači da je potrebno istu sliku prostornog
rasporeda namota na polovinu oboda stroja ponoviti još jednom.
• Povećavanjem broja polova raspored namota po obodu stroja se
obavlja
b lj na način
či sličan
lič prethodno
h d opisanom
i za p=2.
2
• Geometrijski kut zauzima opseg stroja 360°, pa jedan par polova
zauzima geometrijski kut od 360°/p.
360 /p.
• Stvarni kutovi se zovu geometrijskim kutovima, a odgovarajući kutovi u
2-polnom prikazu električnim (jednom paru polova odgovara jedna
perioda
i d od d 360°)
360°), može t iti veza, αel=p·αg
ž se uspostaviti