Oes1 - Osnove Elektromehanicke Pretvorbe Energije - 1

Sveučilište u Rijeci - Tehnički fakultet
OSNOVE ELEKTRIČNIH STROJEVA
Predavanja
Doc. dr. sc. Rene Prenc

ELEKTRIČNI ROTACIJSKI
STROJEVI
Literatura:
Wolf, R.: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
Mandić, I., Tomljenović, V., Pužar, M.: Sinkroni i asinkroni električni strojevi,
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2012.,
http://nastava.tvz.hr/el-strojevi-II/SinAsink.pdf
Piotrovskij, L. M.: Električki strojevi, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967.
Sirotić, Z., Maljković, Z.: Sinkroni strojevi, Element, Zagreb, 1996.
Jurković, B., Smolčić, Z.: Kolektorski strojevi, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
Wolf, R.: Ispitivanje električnih strojeva II i III, skripta, Sveučilište u
Zagrebu, Elektrotehnički fakultet, Zagreb, 1971.
OSNOVE ELEKTROMEHANIČKE PRETVORBE ENERGIJE
Potreba pretvorbe energije
Treba li nam uopće električna energija?
Ne, sama za sebe.

U prirodi postoje različiti oblici energije:

- mehanička (vjetar, valovi, plima, rijeke. )
- kemijska (ugljen, nafta, drvo. )
- energija mase (atomska)
- toplinska (sunce, geotermalna. ) .
Ali se ne nalazi tamo gdje nam treba, u obliku koji nam

treba i u vremenu kad nam treba.
A električna energija je jako prikladna za pretvorbu i

prijenos, iako je nema slobodne u prirodi.
Za pretvorbu veće količine energije pokazala se

najprikladnija elektromehanička pretvorba.
Elektromehanička pretvorba energije može biti

dvosmjerna:
mehanička električna
• električni generator
• električna mehanička
• električni motor
Električni strojevi su elektromehanički uređaji koji

služe za pretvorbu energije.
Između električnih generatora i motora nema nikakve

principijelne razlike.
I jedni i drugi mogu pretvarati energiju u oba smjera:

električnu u mehaničku i mehaničku u električnu.
Stoga su generatori i motori po konstrukciji vrlo slični

ili čak jednaki.
Pri tome se koriste konstrukcije u kojima se jedan dio

stroja vrti, pa se nazivaju rotacijski električni strojevi.
W Win
(električna (električna
energija) energija)
Win GENERATOR MO TO R
W
(mehanička (mehanička
energija) energija)
Pretvorba energije u električnom stroju

Hoće li neki električni stroj raditi kao generator ili kao

motor ovisi o načinu uporabe.
Ako stroju dovodimo mehaničku energiju preko

osovine (vratila), on će raditi kao generator.
Ako pak stroju dovodimo električnu energiju, radit će

kao motor.
Pretvorba se obavlja preko magnetskog polja.

Primjeri izvedenih strojeva
Vanjski izgled niskonaponskog asinkronog motora

Vanjski izgled visokonaponskog asinkronog motora

Veliki brzohodni hidrogenerator u montaži

Veliki sporohodni hidrogenerator u montaži

ventilatorska
Primjeri izvedenih strojeva ventilator kapa
ležajni
štit
rotor
ležajni ležaji klin

štit osovine
stator
Osnovni mehanički dijelovi asinkronog stroja

Fizikalna osnova elektromehaničke

pretvorbe energije
Fizikalna osnova elektromehaničke pretvorbe energije
Rad svakog električnog stroja može se objasniti

pomoću tri temeljna zakona elektrotehnike:
– Faradayev zakon elektromagnetske indukcije:

dΦ(t)
e=−
dt
– Ampereov zakon protjecanja:
– Ampereov zakon sile na vodič u magnetskom

polju:
Inducirani napon
Inducirani napon
Smjer induciranog napona najlakše odredimo prema
pravilu desne ruke:
– Postavimo li desnu ruku tako da nam silnice

udaraju u dlan, a palac pokazuje smjer gibanja vodiča,
prsti pokazuju smjer induciranog napona.
Inducirani napon
Takav napon zove se i ELEKTROMOTORNA SILA
+ ++
+
-
-- -
Inducirani napon
Iako u vodiču imamo inducirani napon, to još ne znači

da dolazi do pretvorbe energije.
Električnu snagu, odnosno energiju ćemo imati samo

ako imamo i električnu struju u vodiču:
Pel = EI
Ako kroz vodič u magnetskom polju teče električna

struja, na njega će djelovati sila.
Sila na vodič
Sila na vodič
Smjer sile na vodič određujemo prema pravilu lijeve
ruke:
– Postavimo li lijevu ruku tako da nam silnice

udaraju u dlan, a ispruženi prsti pokazuju smjer
struje, palac pokazuje smjer sile na vodič.
Sila na vodič
Sila na vodič
Sila na vodič protjecan strujom Sila na vodič protjecan strujom

u mag. polju – prostorni prikaz u mag. polju – prikaz iz profila
tj. struja “ulazi u papir”
Sila na vodič
Slično kao što inducirani napon nije značio da dolazi

do pretvorbe energije, ni sila na vodič ne znači da
dolazi do pretvorbe energije.
Mehanička je snaga jednaka umnošku sile i brzine u

smjeru sile:
Ako nema sile u smjeru gibanja, ili ako se vodič ne

giba, mehanička snaga je također Pmec = 0, pa nema
ni pretvorbe energije.
Elektromagnetska indukcija
Sada nas zanima da li se pod određenim uvjetima uz pomoć

magnetskog polja može proizvesti električna struja?
Pretpostavimo da imamo zavoj na koji je spojen
galvanometar i magnet
- + + -
Kada magnet miruje, u zavoju se ne inducira (stvara) razlika

potencijala (napon) i struja ne teče kroz zavoj, pa je
galvanometar neće ni detektirati
Kada se magnet približava zavoju, broj silnica u zavoju raste
i zato se inducira (stvara) razlika potencijala (napon) i struja
teče kroz zavoj, pa će je galvanometar detektirati
Kada se magnet udaljava od zavoja, broj silnica u zavoju
pada i zato se također inducira (stvara) razlika potencijala
(napon) i struja suprotnog smjera teče kroz zavoj, pa će je
galvanometar detektirati
Iz navedenog se može zaključiti da promjenjivo magnetsko
polje, odnosno promjena magnetskog toka u kružnom
zavoju stvara napon koji, u slučaju zatvorenog strujnog
kruga, izaziva tijek struje kroz zavoj
Ovaj inducirani napon se naziva inducirana

ELEKTROMOTORNA SILA (EMS)
Zaključno, napon se u vodiču može inducirati u 2 slučaja:
Zavoj (vodič) se giba u magnetskom polju s poznatom prostornom
raspodjelom magnetske indukcije
Magnetsko polje se giba u okolini zavoja (vodiča)
Također, magnetsko polje određeno gustoćom mag. toka
permanentnog magneta/elektromagneta zove se još i
uzbudno polje
Zašto riječ uzbudno? Zato što je vanjski sustav stvorio mag.
polje (u ovom slučaju permanentni magnet) i zato jer ono
“magnetski uzbuđuje” prostor u kojem se nalazi zavoj (vodič)
Uzbudno polje može stvoriti permanentni magnet i
elektromagnet
Inducirana EMS eind proporcionalna je brzini promjene

magnetskog toka Φ
Ako se petlja sastoji od više zavoja N, tada svaki zavoj pri
micanju petlje sječe silnice polja i doprinosi induciranom
naponu
Brzina promjene neke veličine u općem se slučaju definira
kao derivacija po vremenu (d/dt), pa je:
Promjena mag. toka
Broj zavoja namota
d
eind = −N  Vrijeme trajanja promjene
dt
Dakle, inducirani napon u zatvorenoj petlji jednak je brzini
promjene magnetskog toka obuhvaćenog tom petljom
To je FARADAYEV ZAKON elektromagnetske indukcije
Što to znači kod našeg primjera sa zavojem?
- + + -
Recimo da je u prvom primjeru, kada magnet miruje, broj

silnica kroz zavoj konstantan i jednak npr. 1000
Kolika je vremenska promjena magnetskog toka ako
promatramo vremenski interval ∆t = 2[s] (stisnemo štopericu
i zatvorimo je nakon 2 sekunde)
Sjetite se da imamo jedan zavoj!
eind = −N 

= −1 
(1000 − 1000 )
= 0[V ]
t 2−0
Dakle, broj silnica se nije promijenio i inducirani je napon
jednak nuli
Promatrajmo slučaj gdje magnet približavamo zavoju u
intervalu od 2 sekunde, i pretpostavimo da broj silnica raste
od 1000 do 2000
Koliki je inducirani napon?
eind = −N 

= −1 
(2000 − 1000 )
= −500[V ]
t 2−0
Konačno, promatrajmo slučaj gdje magnet udaljavamo od

zavoja u intervalu od 2 sekunde, i pretpostavimo da broj
silnica pada od 2000 do 0
Koliki je inducirani napon?
eind = −N 

= −1 
(0 − 2000 )
= 1000[V ]
t 2−0
Inducirana elektromotorna sila je dakle proporcionalna brzini
promjene magnetskog toka, a obrnuto proporcionalna
vremenu trajanja te promjene
Prema formuli konstantno magnetsko polje ne stvara protok
struje (derivacija konstante jednaka je nuli!)
Konstantno mag. polje znači da se broj silnica polja u

vremenu ne mijenja!!
Međutim, vremenski promjenljivo polje u mirujućoj petlji
stvara inducirani napon!
Promjenjivo mag. polje znači da se broj silnica polja u
vremenu mijenja!!
To znači da će, npr. u trenutku t1=0 [s] kroz petlju ići 8 silnica
prema dolje, u trenutku t2=1 [s] će kroz petlju ići 5 silnica
prema dolje, u trenutku t3=3 [s] će kroz petlju ići 3 silnice
prema gore, itd.
Također, napon će se u petlji inducirati i u slučaju da se
petlja giba u konstantnome magnetskom polju!!
Npr. napon će se inducirati u vodljivoj petlji obješenoj tako
da, pomicanjem oko zgloba, zauzima različite položaje
(1,2,3) u zračnom rasporu permanentnog magneta
Zračni raspor je prostor između sjevernog i južnog pola
permanentnog magneta
Petlja je zatvorena galvanometrom s nulom u sredini skale

Za vrijeme gibanja petlje u smjeru 1-2-3 na njenim krajevima
se inducira napon, pa galvanometar registrira protok struje
Ako se petlja giba u suprotnom smjeru (3-2-1) inducirani
napon mijenja polaritet, pa se i kazaljka galvanometra
otklanja u suprotnome smjeru (jer se i smjer struje mijenja)
Prikažimo još jedan primjer gibanja petlje (zavoja), ali u
nehomogenom magnetskom polju
Vodljiva petlja
Položaj 2
Položaj 1
Vodljiva petlja je prilikom pomicanja brzinom v iz položaja 1

u položaj 2 u nehomogenom magnetskom polju “izgubila”
dio toka dΦ (početni je tok predstavljen s pet silnica, a
konačni s tri)
Kod pomicanja petlje, u njoj će se inducirati napon eind
Na temelju elektromagnetske indukcije temelji se pretvorba
napona u transformatorima i pretvorba mehaničke u
električnu energiju u generatorima
Smjer pretvorbe
Smjer pretvorbe
Električnu snagu dobijemo ako se u vodiču inducira

napon i ako njime teče struja.
Mehaničku snagu dobijemo kad se vodič na koji

djeluje sila giba.
Električnu i mehaničku snagu dobit ćemo onda ako se

u vodiču inducira napon, njime teče struja, i on se
istodobno giba u magnetskom polju.
Smjer pretvorbe
U električnom generatoru dobivamo električnu

energiju, t.j. izvršeni je električni rad pozitivan:
d Wel = E I d t
Izvršeni je mehanički rad negativan:

d Wmec = -F v d t
Ukupna suma rada je jednaka nuli:
d Wel + d Wmec = 0
Smjer pretvorbe
Pretvorbu energije u generatoru ilustrira sljedeća slika:

Smjer pretvorbe
U električnom motoru dobivamo mehaničku energiju,

t.j. izvršeni je električni rad negativan:
d Wel = -E I d t
Izvršeni je mehanički rad pozitivan:
d Wmec = F v d t
A ukupna je suma rada opet jednaka nuli:
d Wel + d Wmec = 0
Smjer pretvorbe
Pretvorbu energije u motoru ilustrira sljedeća slika:

Bilanca energije
Bilanca energije
U idealnom slučaju sva se uložena energija

(električna ili mehanička) pretvori u drugi oblik,
(mehanički ili električni).
U realnim strojevima to nije slučaj, jer se dio energije

troši (pretvara u toplinu) u samom pretvaraču.
Taj dio energije smatramo izgubljenim.
Pretvorbu energije prikazujemo kao kontinuirani

proces dijagramima protoka snage.
Bilanca energije
Dio se snage troši na statoru, a dio na rotoru:
Pin= Pel
Pin= Pmec
Pds
Pdr
P P
Pds Pdr
P = Pel
P = Pmec
Generator Motor
Bilanca energije
Ekonomičnost se izražava omjerom predane i

primljene radne snage koji se naziva stupnjem
djelovanja stroja:
P P
η= = 1
Pin P + Pd
Pin – ulazna snaga
P – izlazna snaga
Pd – gubici snage (dispacija) gubici u statoru
gubici u rotoru
Pd = Pds + Pdr
REALIZACIJA STROJA ZA
PRETVORBU
Elementi za realizaciju pretvorbe

REALIZACIJA STROJA ZA PRETVORBU
Električna je snaga :
Pel = E I = v B l I
S druge strane je mehanička snaga:
Pmec = F v = I l B v
Za realizaciju pretvorbe treba :
– magnetsko polje
– vodič koji se nalazi u magnetskom polju
– mogućnost gibanja vodiča u magnetskom polju
– priključci vodiča na vanjski strujni krug
– mehanički uređaj za prijenos mehaničke sile

(momenta)
Magnetsko polje
Magneti su predmeti koji imaju svojstva privlačenja željeznih

predmeta
Vrste magneta:
Prirodni magneti – željezne rude (nikal, kobalt, i njihove legure)
Umjetni magneti
Permanentni (stalni) magneti – posebne željezne rude (tvrdi feromagnetski
materijali)
Elektromagneti – zavojnica s jezgrom od mekomagnetskog željeznog
materijala
Magnetske silnice su zamišljene krivulje koje u svakoj točci

prikazuju:
Jakost sile / magnetskog polja – gustoća silnica
Smjer sile / magnetskog polja – smjer silnica
Magnetske silnice su zatvorene krivulje koje izlaze iz
sjevernog N pola magneta, prolaze vanjskim prostorom u
zatvorenim linijama i ulaze u magnet na južnom S polu, te se
unutar magneta zatvaraju od S do N pola, čineći na taj način
zatvoreni magnetski krug
Prikaz magnetskih silnica

permanentnog magneta
Da bi prikazali silnice elektromagneta, prvo pokažimo razliku

između ravnog vodiča, zavoja i zavojnice, kojima teče struja
Ravni vodič
Prikaz označavanja
smjerova struje za vodič!
Zavoj (negdje se zove

i petlja): a) u prostoru i
b) poprečni presjek
Gore smo prikazali zavoj sa magnetskim poljem

Sada nas zanima što je zavojnica (negdje se zove svitak,
engl. winding)
Zavojnica nije ništa drugo nego skup od većeg broja zavoja

Elektromagnet nastaje ako oko željezne jezgre namotamo
zavojnicu i kroz nju pustimo istosmjernu struju
Primjer elektromagneta – zavojnica

(namotana žica) s jezgrom od željeznog
materijala (u ovom slučaju čavao)
Napomena – magentsko polje se stvara
samo kada kroz žicu teče struja!!
Kako se zavojnica (namotana žica) prikazuje u poprečnom

presjeku?
Oznaka za vodič kojim teče struja

“iz papira prema van”
Oznaka za vodič kojim teče struja
“u papir”
Oznaka za vektor magnetskog

polja – o tome ćemo malo kasnije
Ako postavimo male magnete u okolini

elektromagneta, oni će se pozicionirati
u smjeru silnica elektromagneta
Silnice magnetskog polja ravnog vodiča su koncentrične
kružnice oko vodiča
S obzirom na smjer struje, pravilom desne ruke može se
dobiti smjer magnetskih silnica
Pravilo desne ruke kaže da ako ispruženi palac pokazuje
smjer struje, onda savijeni prsti pokazuju smjer silnica
magnetskog polja
Pogledajmo sada silnice ravnog vodiča protjecanog

istosmjernom strujom u prostoru
Magnetsko polje u okolišu vodiča nije dovoljne jakosti za

praktične primjene
Ono se može pojačati ako se poveća struja kroz vodič
Prikladniji način je u povećanju koncentracije linija polja, što
se postiže ako se ravni vodič savije u kružnu petlju
Zašto? Na slijedećoj slici sve silnice mag. polja unutar petlje
djeluju u istom smjeru, čime se povećava gustoća
magnetskoga toka
Prisjetimo se, magnetski tok (silnice) se uspostavlja po
pravilu desne ruke!!
Zavoj (petlja): a) u prostoru i b) poprečni presjek

Ako se na tijelo od feromagnetskog materijala ravnomjerno

gusto namota N zavoja vodiča kojima teče struja I, dobije se
zavojnica (svitak) duljine l, promjera d, prema slici
Ovdje također vrijedi pravilo desne ruke za vodič kojim teče

struja, ali sa bitnom napomenom
Ako savinuti prsti desne ruke pokazuju smjer struje, tada
palac pokazuje smjer silnica (magnetske indukcije B)
magnetskog polja
Poprečni i uzdužni presjek svitka s ucrtanim smjerovima

struje kroz zavoje i pripadnim magnetskim silnicama dan je
na sljedećoj slici:
Magnetska polja pojedinih zavoja zbrajaju se unutar

zavojnice (svitka) i određuju ukupni magnetski tok Φ
Silnice polja unutar svitka su ravne i približno ravnomjerno
gusto raspoređene (ekvidistantne)
Izvan svitka silnice se šire i oblikuju se u petlje manje
gustoće
Magnetska indukcija, pa time i jakost magnetskog polja, u
svitku je stoga puno veća nego izvan svitka
Magnetsko polje
Dakle, magnetsko polje možemo stvoriti permanentnim

magnetom ili elektromagnetom.
Da bi se vodič mogao kretati u magnetskom polju, ono

mora biti u zraku.
Kako je zrak loš magnetski vodič, strojevi se uvijek

izvode tako da se magnetski krug izvede od željeza
koje se razreže, pa se tako dobije zračni raspor.
Vodič se tada može kretati u zračnom rasporu.

Njihanje i kružno gibanje

2π n
m = električna kutna brzina – kružna frekvencija
60

m =  = 2 f
mehanička kutna brzina
p
Pri kružnom gibanju često govorimo i o obodnoj

brzini: vanjski promjer rotora
dr π n
v=
60
Podsjetnik iz matematike! Kutna brzina ω ima
jedinicu [rad/s] i pokazuje zapravo koliki je kut
prešla neka točka T u jednoj sekundi rotirajući oko
centra obodnom brzinom v po luku kružnice
(prikazano na sljedećoj slici)
  rad 
=  
t  s 
Skalarna veza između obodne brzine v (prijeđeni
luk u vremenu) i kutne brzine ω je prema sljedećoj
relaciji:
v =r
Smjer vektora kutne brzine se dobije pravilom


desne ruke – prsti se zakrenu od smjera vektora v

prema vektoru r i palac pokazuje smjer vektora

kutne brzine 
 T
T
Ponovimo, obodna brzina je brzina točke na površini

kružnice u m/s, a kaže nam koliki je dio luka prošla ta
točka u jednoj sekundi
Kutna brzina se računa u rad/s, a kaže nam koliki je kut
prošla ta točka u jednoj sekundi
Veza mehaničke i električne kutne brzine je

definirana formulom:
Električna kutna brzina

m =
p
Pogledajmo što to znači prema sljedećoj slici
Zamislimo sada da se rotor okreće i da se napon
inducira na statorskim vodičima
Kada bi imali stroj sa jednim parom polova, kod

njega će rotorski N i S pol obići faze (vodiče)
statora samo jednom za vrijeme trajanja punog
okreta, i u njima će se inducirati jedna sinusoida
napona
Što se događa kod četveropolnog stroja (p = 2)?
Sada vrijedi da će rotorski N i S polovi obići faze
(vodiče) statora dva puta za vrijeme trajanja
punog okreta, i u njima će se inducirati dvije
sinusoide napona
Dakle, električna kutna brzina je za broj pari

polova p već od mehaničke kutne brzine!!
Navedeno je rezimirano sljedećom slikom:
Na prošloj slici vrijede sljedeće oznake: 1 Početak

namota, 2 Kraj namota, 3 Napon, 4 Perioda, 5
Puni krug rotora – dvije sinusoide, 6 Puni krug
rotora – jedna sinusoida, 7 Namot, 8 Glava
namota
Također, električna se kutna brzina zove još i
kružna frekvencija i jednaka je:
 = 2  f
Uvišestručenje vodiča
Osim kod jako velikih strojeva, inducirani je napon u

pojedinom vodiču malen.
Napon možemo povećati tako da više vodiča spojimo

u seriju.
Dva vodiča spojena u seriju nazivamo zavoj, više

zavoja svitak.
Dakle, na obodu stroja ima dovoljno mjesta da se postavi

mnogo vodiča, i to tako da u strujni krug uključimo više u
seriju spojenih vodiča, što je prikazano na sljedećoj slici
Ako vodiču na obodu stroja dodamo još jedan vodič
dijametralno smješten na obodu, i obadva spojimo na
suprotnoj (tzv. čeonoj) strani rotora, dobivamo zavoj od dva
vodiča
Naponi jednog i drugog vodiča se, gledano u smjeru
obilaženja od početka prema kraju zavoja, zbrajaju!!
Jedan vodič
na obodu rotora
Čeona strana rotora

Napon zavoja jednak je, dakle, zbroju napona oba vodiča!!

No taj postupak možemo nastaviti, pa završetak prvog
zavoja spojiti s početkom drugog zavoja
To možemo ponoviti više puta, sve dok ima mjesta, pa
dobivamo svitak s ukupno N zavoja
Ako se u jednom vodiču inducirao napon E1, napon jednog
zavoja bit će:
Ezav = 2  E1
Napon svitka sa N zavoja biti će:
E = 2  E1  N
Tako dobivamo napon svitka koji je višestruko veći od
napona jednog vodiča!!
No, ništa nam ne stoji putu da na obod smjestimo više takvih
svitaka i da ih spojimo u seriju, pa će se naponi svih tih
svitaka zbrajati!
Takvu kombinaciju spojenih svitaka nazivamo namotom, te
govorimo o naponu namota!
Pri tome je potreban mali oprez jer napon namota ne
smijemo jednostavno računati kao umnožak napona jednog
svitka s brojem svitaka
Indukcija B ne mora biti na svim mjestima oboda jednaka, pa
će i naponi pojedinih svitaka biti možda različiti
Treba, dakle, zbrajati stvarne napone pojedinih svitaka
Prosječan svitak je prikazan sljedećom slikom:
Svaki svitak sastoji se od aktivnog dijela koji leži duljinom l

na svakoj strani u magnetskom polju i glave svitka srednje
duljine lg, sa svake strane, koja predstavlja spojeve pojedinih
vodiča
Te glave svitka nisu u magnetskom polju, u njima se ne

inducira napon, pa nisu aktivni dio namota pri pretvorbi
Njihov otpor samo povećava gubitke Jouleove topline, pa ih
nastojimo izvesti što kraćima
Primjer svitka montiranog na rotor s izvodima pomoću kliznih

prstena i četkica
Ove dvije plave zavojnice (svitka) su povezane

žicom sa druge strane statora (ne vidi se
na slici) i obje zajedno tvore namot faze T
– dakle namot se općenito sastoji od
više zavojnica!
Identično vrijedi i za fazu R i S!

Oes1 - Osnove Elektromehanicke Pretvorbe Energije - 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oes1 - Osnove Elektromehanicke Pretvorbe Energije - 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Rijeci - Tehnički fakultet

OSNOVE ELEKTRIČNIH STROJEVA

Doc. dr. sc. Rene Prenc

Treba li nam uopće električna energija?

Ne, sama za sebe.

U prirodi postoje različiti oblici energije:

Ali se ne nalazi tamo gdje nam treba, u obliku koji nam

A električna energija je jako prikladna za pretvorbu i

Za pretvorbu veće količine energije pokazala se

Elektromehanička pretvorba energije može biti

Električni strojevi su elektromehanički uređaji koji

Između električnih generatora i motora nema nikakve

I jedni i drugi mogu pretvarati energiju u oba smjera:

Stoga su generatori i motori po konstrukciji vrlo slični

Pri tome se koriste konstrukcije u kojima se jedan dio

Pretvorba energije u električnom stroju

Hoće li neki električni stroj raditi kao generator ili kao

Ako stroju dovodimo mehaničku energiju preko

Ako pak stroju dovodimo električnu energiju, radit će

Pretvorba se obavlja preko magnetskog polja.

Vanjski izgled niskonaponskog asinkronog motora

Vanjski izgled visokonaponskog asinkronog motora

Veliki brzohodni hidrogenerator u montaži

Veliki sporohodni hidrogenerator u montaži

ležajni ležaji klin

Osnovni mehanički dijelovi asinkronog stroja

Fizikalna osnova elektromehaničke

Rad svakog električnog stroja može se objasniti

– Faradayev zakon elektromagnetske indukcije:

– Ampereov zakon sile na vodič u magnetskom

– Postavimo li desnu ruku tako da nam silnice

Takav napon zove se i ELEKTROMOTORNA SILA

Iako u vodiču imamo inducirani napon, to još ne znači

Električnu snagu, odnosno energiju ćemo imati samo

Ako kroz vodič u magnetskom polju teče električna

– Postavimo li lijevu ruku tako da nam silnice

Sila na vodič protjecan strujom Sila na vodič protjecan strujom

Slično kao što inducirani napon nije značio da dolazi

Mehanička je snaga jednaka umnošku sile i brzine u

Ako nema sile u smjeru gibanja, ili ako se vodič ne

Sada nas zanima da li se pod određenim uvjetima uz pomoć

Kada magnet miruje, u zavoju se ne inducira (stvara) razlika

Ovaj inducirani napon se naziva inducirana

Inducirana EMS eind proporcionalna je brzini promjene

Što to znači kod našeg primjera sa zavojem?

Recimo da je u prvom primjeru, kada magnet miruje, broj

Sjetite se da imamo jedan zavoj!

Konačno, promatrajmo slučaj gdje magnet udaljavamo od

Konstantno mag. polje znači da se broj silnica polja u

Petlja je zatvorena galvanometrom s nulom u sredini skale

Vodljiva petlja je prilikom pomicanja brzinom v iz položaja 1

Električnu snagu dobijemo ako se u vodiču inducira

Mehaničku snagu dobijemo kad se vodič na koji

Električnu i mehaničku snagu dobit ćemo onda ako se

U električnom generatoru dobivamo električnu

Izvršeni je mehanički rad negativan:

Ukupna suma rada je jednaka nuli:

Pretvorbu energije u generatoru ilustrira sljedeća slika:

U električnom motoru dobivamo mehaničku energiju,

Izvršeni je mehanički rad pozitivan:

A ukupna je suma rada opet jednaka nuli:

Pretvorbu energije u motoru ilustrira sljedeća slika:

U idealnom slučaju sva se uložena energija