ELEKTRICNI STROJEVI – 1.

KOLOKVIJ

POTREBA PRETVORBE ENERGIJE

- Različiti oblici energije : - mehanička ( vjetar , valovi , plima , rijeke... )

- kemijska ( ugljen , nafa , drvo )

- energija mase ( atomska )

- toplinska ( sunce , geotermalna )

- Svojstva električne energije : - ne javlja se u prirodi u iskoristivom obliku

- lako se proizvodi iz drugih oblika energije
- lako se prenosi
- na mjestu potrošnje ne stvara onečišćenja

- Za pretvorbu veće količine energije u električnu najprikladnija je elektromehanička pretvorba

- Elektromehanička pretvorba može biti dvosmjerna :

Mehanička en. Električna en. = ELEKTRIČNI GENERATOR

Električna en. Mehanička en. = ELEKTRIČNI MOTOR

- Električni generatori i električni motori nazivaju se zajedničkim imenom ELEKTRIČNI STROJEVI

- I jedni i drugi mogu pretvarati energiju u oba smjera : električnu u mehaničku i obratno
- Generatori i motori su po konstrukciji vrlo slični.
- Nazivaju se ROTACIJSKI ELEKTRIČNI STROJEVI ( konstrukcije u kojima se jedan dio stroja vrti )

- Ako stroju dovodimo mehaničku energiju preko osovine ( vratila ) radit će kao generator
- Ako stroju dovodimo električnu energiju radit će kao motor
- Pretvorba se obavlja preko magnetskog polja

PRIMJERI IZVEDENIH STROJEVA

- Električni strojevi izvode se za veliki raspon snaga

- Odnos snaga najvećih i najmanjih strojeva veći je od 1:1012
- Osnovni mehanički dijelovi asinkronog stroja : - rotor
- stator
- ležajni štit
- ležaji
- klin osovine
- ventilator
- ventilatorska kapa
FIZIKALNA OSNOVA ELEKTROMEHANIČKE PRETVORBE ENERGIJE

- Pretvorba el.energije u mehaničku ili obratno može se objasniti pomoću Lorenzove sile na električni
naboj u gibanju u mag.polju ;

- sila koja djeluje na električni naboj (q) koji se giba brzinom (v) u magnetskom polju (B) i na njega
djeluje električno polje (E)

- 3 temeljna zakona elektrotehnike :

- Faradayev zakon elektromagnetske indukcije

- govori da ukoliko se vodič nalazi u promjenjivom magnetskom polju u
njemu će se inducirati napon

- Ampereov zakon protjecanja

- jakost magnetskog polja duž zatvorene konture jednaka sumi svih struja
koje ta kontura obuhvaća

- Ampereov zakon sile na vodič u magnetskom polju

INDUCIRANI NAPON

- Ako u konst.mag polju indukcije B pomičemo vodič duljine l brzinom v inducirat će se u njemu
napon :

- Inducirani je napon proporcionalan brzini gibanja , indukciji i duljini vodiča. Svejedno je gibamo li
vodič ili magnetsko polje
- Inducirani napon u elek.stroju ima smjer od točke s nižim potencijalom prema točki s višim
potencijalom
- Smjer induciranog napona najlakše odredimo prema pravilu desne ruke :
- Postavimo li desnu ruku tako da nam silnice udaraju u dlan , a palac pokazuj smjer gibanja vodiča
prsti pokazuju smjer induciranog napona
- Električnu snagu , tj.energiju imat ćemo samo ako imamo i električnu struju u vodiču :
- Ako je struja I = 0 A , snaga je također P = 0 W
- Ako kroz vodič u mag.polju teče el.struja na njega će djelovati sila

SILA NA VODIČ

- Silu na vodič određujemo pomoću Ampereovog zakona :

- Ako su vodič i vektor indukcije međusobno okomiti računa se prema formuli :
- Smjer sile na vodič određujemo pravilom lijeve ruke :
- Postavimo li lijevu ruku tako da nam silnice udaraju u dlan , a ispruženi prsti pokazuju smjer struje
palac tada pokazuje smjer sile na vodič
- Mehanička snaga jednaka je umnošku sile i brzine u smjeru sile :

- Ako nema sile u smjeru gibanja , ili ako se vodič ne giba , mehanička snaga je također P=0 W

SMJER PRETVORBE

- Električnu snagu imamo ako se u vodiču inducira napon i ako njime teče struja
- Mehaničku snagu imamo kad se vodič na koji djeluje sila giba
- Elektromehaničku pretvorbu energije dobit ćemo onda ako se vodič kroz koji teče struja giba
u mag.polju. Pri tome ukupna suma energije mora ostati jednaka

- I u motoru i generatoru inducirani napon u vodiču i sila na vodič iznose :

- U generatoru ćemo u vremenskom intervali dt dobiti električni rad :

- Taj je rad pozitvan. Međutim , da bi se vodič i dalje gibao moramo na njega djelovati mehaničkom
silom koja je suprotnog smjera od sile koja se pojavljuje na vodič u magnetskom polju , pa je
mehanički rad negativan :

- Ako uvrstimo izraze za silu i napon dobijemo :

- Mehanički i električni rad su istog iznos ali suprotnog predznaka pa je u generatoru suma rada
jednaka nuli :
- U el.motoru koristimo elektirčnu energiju , tj.izvršeni je električni rad negativan :

- Mehanički rad je pozitivan :

- Ukupna suma rada je opet jednaka nuli :

SKOŠENI VODIČ

- Elek.rotacijske strojeve često izvodimo tako da vektor magnetske indukcije , vodič i smjer kretanja
vodiča nisu svi okomiti jedan na drugog. To činimo zato da bismo smanjili neke nepoželjene pojave

- Budući da je tada vodič postavljen koso u odnosu na smjer kretanja , govorimo o skošenom vodiču

- I za skošeni i neskošeni vodič vrijedi :

- Iznosi elek.energije i mehaničke su :

- Uz poznati kut Ƴ dobijemo :

- Veličinu l'=l'cosy nazivamo efektivna duljina vodiča

- Inducirani napon , silu u smjeru gibanja i pretvorenu energiju kod skošenog vodiča računamo kao i
kod neskošenog vodiča , samo za duljinu vodiča trebamo koristiti efektivnu duljinu vodiča
- Kod skošenog vodiča uz tangencijalnu komponentu sile ( sudjeluje u konverziji energije ) postoji i
aksijalna komponenta sile ( opterećuje ležajeve )

NAPON ROTACIJE I NAPON TRANSFORMACIJE

- U zatvorenoj petlji se prema Faradayevom zakonu inducira napon kad se ulančani mag.tok
 promijeni
- Ako pomičemo petlju napon će iznositi :

- Taj se napon naziva napon pomicanja ili napon rotacije

- Ako magnetski tok stvara nekakav uzbudni svitak ulančani je mag.tok :

- L12 je međuinduktivitet uzbudnog svitka i petlje , a i je struja kroz uzbudni svitak

- Ulančani magnetski tok može se mijenjati i promjenom uzbudne struje

- Inducirani napon tada iznosi :

- Taj se napon naziva napon transformacije

- Ukupni inducirani napon je zbroj napona rotacije i napona transformacije

BILANCA ENERGIJE
- Dio energije koji se troši ( pretvara se u toplinu ) nazivamo gubici

P1

Pg

P2
- Dio se snage troši na statoru a dio na rotoru
- Ekonomičnost se izražava omjerom predane i primljene snage koji se naziva stupanj djelovanja
stroja ( korisnost ) :
ELEMENTI ZA REALIZACIJU PRETVORBE

- Električna snaga je :

- Mehanička snaga je :

- Za realizaciju pretvorbe treba nam : - magnetsko polje

- vodič u mag.polju
- mogućnost gibanja vodiča u mag.polju
- priključci vodiča na vanjski strujni krug
- mehanički uređaj za prijenos momenta

MAGNETSKO POLJE
- Mag.polje možemo stvoriti permanentnim magnetom ili elektromagnetom
- Da bi se vodič mogao kretati u magnetskom polju , ono mora biti u zraku
- Za pretvorbu ne možemo koristiti mag.krug koji se sastoji samo od željeza
- Zrak je loš magnetski vodič , strojevi se izvode tako da se mag.krug izvede od željeza koje
se razreže pa se tako dobije zračni raspor

NJIHANJE I KRUŽNO GIBANJE

- Jedna od mogućnosti realizacije stroja je njihanje vodiča u mag.polju
- Takvo se gibanje može pretvoriti u kružno gibanje
- Inducirani napon i struja imala bi pri takvom kretanju vodiča izmjeničan karakter
Snaga bi imala pulsacioni karakter.
- Električna snaga bi imala suprotan predznak od mehaničke

- Znatno praktičniju izvedbu dobijemo ako između polova magneta stacionarnog dijela koji zovemo
stator ostavimo cilindrični provrt u kojeg smjestimo cilindrični dio magnetske jezgre , rotor , koji se
može vrtjeti oko vlastite osi.
- Pri tome dobijemo dva zračna raspora

- Pri kružnom gibanju moramo osigurati električni kontakt između pokretnih vodiča na rotoru i
statoru , a da se pri tome dovodni vodič ne omata oko osovine rotora
- Jedan od načina da se to izvede su klizni prsteni
- Klizni prsteni se izrađuju od vodljivog materijala ( bronca , bakar , čelik ) i po njima klize četkice
( grafitne )
- Kod oscilatornog gibanja dobili smo izmjenični napon jer brzina pomicanja vodiča nije bila konst.
- Pri kružnom gibanju vodiča brzina je konst., ali magnetska indukcija nije konstantna
- Zato inducirani napon , struja , električna i mehanička snaga imaju sličan vremenski tok kao kod
oscilatornog gibanja

- Pri kružnom gibanju govorimo o brzini vrtnji ( broj okretaja u minuti ) , a označava se s n
- Odnos kutne brzine i broja okretaja definirana je s :

- Jedinica mjere za broj okretaja je 1/min , ali se označava i sa o/min ili rpm

- Pri kružnom gibanju često govorimo i o obodnoj brzini :

UVIŠESTRUČENJE VODIČA

- Osim kod jako velikih strojeva , inducirani napon u pojedinom vodiču je malen
- Brzina je ograničena centrifugalnim silama , a indukcija zasićenjem u željezu. Duljina vodiča
je ograničena dimenzijama stroja

- Napon možemo povećati tako da više vodiča spojimo u seriju

- Dva vodiča spojena u seriju nazivamo zavoj , više zavoja spojenih u seriju nazivamo svitak
- Napon zavoja iznosit će :

gdje je E1 napon induciran u pojedinom vodiču

- Napon svitka iznosit će :

gdje je w broj zavoja u svitku

- Svitak izrađujemo od izoliranih vodiča , a zatim cijeli svitak često dodatno izoliramo
- U pojedinom zavoju , a isto tako i svitku , cijela duljina vodiča ne nalazi se u magnetskom polju
i ne sudjeluje u konverziji energije
- U aktivnom dijelu vodiča ( svitka ) duljine l inducira se napon
- Glava svitka je dio svitka koji služi za spajanje aktivnih dijelova ( lg )
- u vodičima glave svitka stvaraju se gubici. Stoga je bolje da glava svitka bude što kraća
- Namot stroja je više električki spojenih ili nespojenih svitaka u stroju
- Stroj može imati više namota , istovjetnih , sličnih ili različitih funkcija
- Ukupan iznos napona u namotu ne možemo dobiti zbrajanjem napona u svicima
jer inducirani naponi u različitim svicim nisu nužno istovremeni

SMJEŠTAJ VODIČA

- niskonaponski , srednjenaponski , visokonaponski

- Vodič se smješta u utore u željeznoj jezgri i mogu se nalaziti na statoru ili rotoru
- Utori mogu biti različitih oblik ili mogu biti čak i potpuno zatvoreni
- Zubi su dijelovi željezne jezgre između utora
- Ovisno o obliku utora razlikujemo otvorene , poluzatvorene i zatvorene utore
- Vodiči u utoru mogu biti smješteni u jedan ili više slojeva pa govorimo o jednoslojnom , dvoslojnom
namotu...
- Vodiči se u utore postavljaju ulaganjem , usipavanjem , uvlačenjem , šivanjem , provlačenjem ili
lijevanjem
- Magnetska indukcija u utoru je niska jer je mag.otpor zuba znatno manji od mag.otpora utora
- Inducirani napon u vodiču ne ovisi o indukciji u utoru nego o srednjoj vrijednosti indukcije u
zračnom rasporu

- Sila na vodič u utoru proporcionalna je indukciji u utoru , tj. manja je nego što bi bila da je vodič
smješten u zračni raspor
- Sila na utorski korak ostaje nepromijenjena pri čemu najvećim dijelom djeluje na stranice utora
tj.zub

UZBUDNI DIO I ARMATURA

- Uzbudni dio stroja je onaj dio na kojemu se nalazi uzbudni namot ili permanentni magneti
- Na armaturnom dijelu stroja nalazi se namot u kojem se inducira napon i kojim teče struja
opterećenja
- Uzbuda kao i armatura mogu se nalaziti na rotoru ili statoru

ZBRAJANJE NAPONA
- Magnetska indukcija ( B ) duž oboda stroja mijenja iznos i smjer
- Brzina ( v ) i aktivna duljina vodiča ( l ) jednake su za sve vodiče

- Funkcija sign l ima vrijednost +1 ako je taj dio strujnog kruga uključen u smjeru obilaženja , a
-1 ako je uključen u suprotnom smjeru
ZBRAJANJE SILA
- Sila na vodič je : F = B*I*l
- kod rotacijskih strojeva nas zanima moment. Sila na pojedini vodiči doprinosi momentu s iznosom :
gdje je D promjer rotora
F tangencijalna komponenta sile
- Moment računamo pomoću obodne sile
- Obodna sila je jednaka algebarskoj sumi tangencijalnih komponenti sila na sve vodiče
- Ukupan moment dobijemo zbrajanjem svih doprinosa

- Uz pozitivnu vrijednost brzine , indukcije i struje , sila ima smjer suprotan smjeru gibanja vodiča
( negativna je )

- Struja u smjeru induciranog napona uzrokuje silu smjera suprotnog smjeru gibanja !!
- To je u skladu sa zakonom o očuvanju energije , u prikazanom slučaju radi se o električnom
generatoru.
- Sila na vodič kočit će kretanje vodiča pa ako želimo da se kretanje vodiča nastavi u istom smjeru
moramo primjeniti vanjsku mehaničku silu dakle utrošiti mehaničku energiju

SMJER VRTNJE I MOMENTA

- Smjer vrtnje stroja definira se tako da ga se promatra sa strane slobodnog kraja osovine
- Kod motora se rotor otiskuje od statora
- Kod generatora rotor povlači za sobom stator
- Moment na osovni (vanjski moment) drži ravnotežu preko sila kojim postolje stroja djeluje na
podlogu

- Razvijeni elektromagnetski moment u motoru djeluje u smjeru vrtnje i savladava mehanički

moment tereta
- Smjer sila je takav da se vanjski mehanički moment na osovini prenosi na podlogu

- Razvijeni elektromagentski moment u generatoru djeluje suprotno smjeru vrtnje.

- Sile kojom generator djeluje na podlogu su takve da lijeva noga tiska podlogu dok se desna
noga nastoji odići od podloge
- Smjer sila na podlogu je i kod generatora i motora takav da se vanjski mehanički moment prenosi
na podlogu

DIJELOVI STROJA
- Osnovni dijelovi manjeg el.stroja : 1) Rotor
2) Stator
3) Ventilator
4) Ležajevi
5) Ležajni štit
5) Klin osovine
6) Ventilatorska kapa
- Stator je smješten u kućište
- Kućište se učvršćuje pomoću nogu ili prirubnice. Kućište štiti i nosi cijeli stroj
- Rotor je navučen na osovinu na koju prenosi razvijeni moment
- Osovina se vrti u ležajima koji mogu biti postavljeni na postolje izvan kućišta ili su u
ležajnim štitovima.
- Ležajevi osiguravaju centričan položaj rotora pri vrtnji uz što manje gubitke trenja

- Magnetsko polje zatvara se kroz magnetski kurg. Najveći dio je izrađen od željeza.
Dio mag.kruga se nalazi na statoru , a dio na rotoru
- Magnetsko polje može stvarat uzbudni namot ili permanentni magnet
- U stroju se osim uzbudnog namota nalazi i namot armature u kojem se inducira napon
- Vodiči namota su smješteni u utore ili oko istaknutih polova ( namot uzbude )

- Razlikujemo različite elemente izolacije : - izolaciju vodiča

- međuzavojnu izolaciju
- utorsku izolaciju
- izolaciju glava namota
- izolaciju izvoda

- Završeci vodiča , izvodi , dovode se do priključne kutije

- Budući da se u stroju stvaraju gubici potrebno ga je hladiti sa prigrađenim ventilatorima

- Osnovne grupe elemenata el.strojeva : 1) Elektromagnetski

2) Elektroenergetski
3) Izolacijski
4) Rashladni
5) Mehanički (konstrukcijski)

- Elektromagnetski elementi : - magnetski krug rotora

- magnetski krug statora
- uzbudni namot
- armaturni namot

- Izolacijski elementi : - izolacija utora

- izolacija vodiča
- izolacija izvoda
- međuzavojna izolacija

- Rashladni elementi : - ventilatori

- hladnjaci
- cjevovodi rashladne vode

- Mehanički (konstrukcijski) elementi : - osovina

- kućište
- ležajevi
- ležajni štitovi
- noge (prirubnica)
- Pomoćni sustavi el.strojeva : - rashladni sustav ulja za podmazivanje ležajeva
- sustav za gašenje požara
- hidraulički sustav za kočenje i podizanje rotora

- Aktivni elementi : električni i magentski krugovi

- Konstrukcijski elementi : svi ostali

OSNOVNE VRSTE STROJEVA

- Osnovne vrste strojeva ( iznad 1Kw ) : 1) Asinkroni strojevi
2) Sinkroni strojevi
3) Kolektorski strojevi

SINKRONI STROJEVI

- Koriste se uglavnom kao izvori električne energije

- mogu biti jako veliki ( snage do 2 GW )

- Imaju najčešće ugrađen trofazni namot , čije su osi razmaknute za 120 el.stupnjeva
- Naponi u pojedinim fazama su vremenski pomaknuti za 1/3 periode

- Na statoru sinkronog stroja je u većini slučajeva smješten armaturni namot (najčešće trofazni) koji
je simetrično raspoređen u utorima po obodu stroja. Naziv armaturni označava dio stroja u kojem
se pod utjecajem promjene magnetskog toka inducira napon
- Uzbudni namot je smješten na rotoru, na posebno oblikovanim istaknutim polovima
- Uzbudnim namotom teče istosmjerna struja i stvara uzbudno protjecanje, odnosno magnetski
tok

- Magnetsko polje koje stvara uzbuda na rotoru vrti se uslijed mehaničke vrtnje rotora. U vodičima
statorskog namota inducira se elektromotorna sila, i kad je stroj opterećen poteku struje. Struje u
statorskom namotu stvore okretno protjecanje koje se vrti jednakom brzinom kao i rotor, dakle
sinkrono s rotorom. Po tome je ova vrsta stroja i nazvana sinkroni stroj.

- Bitna je karakteristika sinkronih strojeva da im je brzina vrtnje rotora n jednaka brzini vrtnje
okretnog magnetskog polja što ga stvaraju statorske struje. Ta se brzina naziva sinkronom brzinom
stroja ns i određena je brojem pari polova stroja p i frekvencijom napona napajanja f prema
relaciji:

- Namot rotora sinkronog stroja se napaja sa istosmjernom strujom prekom kliznih koluta i četkica
- Cijeli rotor predstavlja elektromagnet
- Magnetsko polje se vrti konstantnom brzinom zajedno s rotorom !
- Inducirani napon je proporcionalan indukciji na mjestu vodiča
- Vremenski tok induciranog napona preslikava prostornu raspodjelu indukcije.
Pri tome pod prostornom raspodjelom smatramo raspodjelu duž zračnog raspora
- Pri izradi stroja nastoji se da ta raspodjela bude što bliže sinusoidalnoj. To se kod dvopolnih strojeva
postiže raspodjelom uzbudnog namota
- Tako pri konstantnoj brzini vrtnje dobivamo inducirani napon sinusoidalnog oblika čija je perioda
jednaka trajanju jednog okretaja rotora

- Frekvencija induciranog napona iznosi :

- Osim dvopolnih , izvode se i višepolni sinkroni strojevi

- Namot uzbude se tada ugrađuje oko istaknutih polova na rotoru
- Sinusoidalna raspodjela indukcije u zračnom rasporu postiže se oblikovanjem magnetskog pola

- Frekvencija induciranog napona proporcionalna je brzini vrtnje i broju pari polova p :

- Dvopolni strojevi nazivaju se najčešće turbogeneratori , a pogoni ih parna turbina

- Turbogeneratori se obično izvode s horizontalnom osovinom

- Višepolni strojevi najčešće se nazivaju hidrogeneratori , a pogoni ih vodna turbina

- Hidrogeneratori se obično izvode s vertikalnom osovinom

ASINKRONI STROJEVI
- princip rada je vezan uz pojam rotacionog magnetskog polja i višefazne sustave
- Ako u stator stroja montiramo prostorno razmaknuti višefazni namot i napajamo ga
višefaznim sustavom te će struje stvoriti okretno magnetsko polje konst.brzine vrtnje
- Asinkroni strojevi se koriste gotovo isključivo kao motori
- Nisu tako veliki kao sinkroni , ali im je upotreba jako raširena

- Kod asinkronih strojeva brzina vrtnje ovisi o opterećenju stroja i u stacionarnom pogonu je različita
od sinkrone :

- Ako u provrt statora postavimo rotor , u njegovim će vodičima rotacijsko magnetsko

polje inducirati napon , ali samo ako se rotor ne vrti sinkrono s poljem !!
- Vodiči rotora se kratko spoje te njima poteče struja koja u mag.polju stvara zakretni
moment u smjeru vrtnje polja
- Kod sinkronog stroja na rotoru su istaknuti polovi ili cilindrični rotor, s namotom koji se napaja iz
vanjskog izvora istosmjernom strujom. Na taj način nastaje protjecanje rotora. Rotor asinkronog
stroja izvodi se bez istaknutih polova, s raspoređenim namotom na obodu rotora. Taj se namot ne
napaja iz vanjskog izvora. Naponi se u vodičima rotorskog namota induciraju okretnim magnetskim
poljem statora, jer je i kad se stroj optereti poteku struje i u rotorskom namotu.

- Dvije osnovne izvedbe asinkronih strojeva : 1) Kavezni

2) Klizno-kolutni

- Kavezni strojevi imaju namot rotora izrađen od debelih vodiča koji su međusobno spojeni
kratkospojnim prstenima
- Klizno-kolutni imaju namot rotora izrađen na sličan način kao i namot statora , a krajevi namota su
izvedeni na klizne kolute

- Vodiči kaveznog namota (štapovi) i vodiči kliznokolutnog namota smještaju se u utore na

rotorskom dijelu mag.kruga

KOLEKTORSKI STROJEVI
- imaju uzbudu na statoru , a armaturu na rotoru
- veći kolektorski strojevi i kolektorski strojevi za izmjenične napone uzbuđuju se
pomoću uzbudnog namota
- manji istosmjerni kolektorski strojevi za uzbudu koriste permanenti magnet

- Kolektor je sastavni dio rotora.

- Sastoji se od većeg broja lamela
- Kolektor zajedno s četkicama koje miruju predstavlja uređaj pomoću kojeg se električna
strika odvodi/dovodi s rotora i koji je istovremena ispravlja

- iako su inducirani napon i struja u vodičima rotora izmjenični , na četkicama imamo

istosmjerni napon i struju ( kod kolektorskih strojeva za istosmjerne napone )

- Prednost kolektorskih strojeva je jednostavna mogućnost upravljanja , a nedostatak je upravo

kolektor
- kolektorski strojevi su vrlo rašireni. Koriste se za pogon vlakova i slično..
AMPEREOV ZAKON PROTJECANJA

- jakost magnetskog polja duž zatvorene konture jednaka je ukupnoj sumi

svih struja u toj konturi
- suma magnetskih napona svih odsječaka jednaka je ukupnom protjecanju
- prakitčna primjena zakona svodi se na računanje magnetskih napona pojedinih
odsječaka
- Odsječci od željeza imaju nelinarna svojstva , a drugi ( zračni raspor ) su linearni
- Ampereov zakon protjecanja često nazivamo II.Kirchhoffovim zakonom za mag.krug

PERMEABILNOST
- svojstvo materijala koje pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada je ono
izloženo magnetskom polju
- sposobnost elementarnih dipola da se usmjere u smjeru vanjskog magnetskog polja
- Magnetska vodljivost – veličina koja pokazuje koliko dobro neki materijal provodi mag.polje

- Jednadžba konstitucije :

- Magnetska svojstva zraka i ostalih neferomagnetskih materijala su konstantna i ne ovise o indukciji

- Magnetska svojstva željeza nisu konstantna
- Permeabilnost željeza nije konstantna nego ovisi o iznosu magnetske indukcije B
- Zračni raspor djelomično linearizira karakteristiku mag.kruga.
- Pri promjeni zračnog raspora karakt. magnetskog kruga se mijenja
- Povećanje zračnog raspora rezultira većim nagibom pravca.
Uz konstantan tok magnetski napon za željezo se pri tome ne mijenja
- Smanjenjem zračnog raspora pravac zračnog raspora postaje strmiji

- Permeabilnost zraka je za praktične primjene jednaka permeabilnosti vakuma :

- Mag.svojstva željeza se definiraju pomoću karakteristike (krivulje) magnetiziranja

- Krivulja magnetiziranja pokazuje grafički ili tabelarno ovisnost indukcije B o jakosti polja H

- Zakon o konzervaciji magnetskog toka :

- pri rješavanju mag.kruga polazimo od Ampereovog zakona protjecanja
- Ampereov zakon vrijedi za bilo kakvu zatvorenu konturu i pripadnu površinu bez obzira
na materijal
- Zakon o konzervaciji mag.toka nazivamo još i I.Kirchhoffovim zakonom za mag.krugove
- iz tog zakona proizlazi da je tok kroz zračni raspor jednak toku kroz željeznu jezgru
- Indukcija B u jezgri odredi se na osnovu toka i presjeka jezgre
- Ukupna uzbuda je suma uzbude za željezo i zračni raspor

- Presjek jezgre ne mora svugdje biti jednak

- Na osnovu veber-amperske karakt.mag.kuga može se odrediti tok za zadanu uzbudu

PRORAČUN MAG.KRUGA
- Presjek zračnog raspora računamo kao razvijenu površinu pola :

- Protjecanje je suma svih magnetskih napona :

- Struja :

- Jakost magnetskog polja u željezu je znatno niža :

- Duljina zračnog raspora korigira se faktorom zasićenja :

GLAVNI I RASIPNI MAG.TOK

- Glavni magnetski tok je onaj dio toka koji ulančuje armaturni namot
- Rasipni magnetski tok je dio toka koji prelazi s jednog dijela uzbudnog mag.kruga na drugi ,
pritom ne ulančuje vodiče armature

- Ako je uzbuda na statoru , najveći dio silnica rasipnog mag.tok ne prelazi na rotor
- Ako je uzbuda na rotoru , najveći dio silnica rasipnog mag.tok zatvara se ne prelazeći na stator

- Rasipni mag.tok je relativno malen jer se njegove silnice zatvaraju dobrim dijelom kroz zrak
koji ima veliki specifični magnetski otpor
- Rasipni mag.tok ne predstavlja nikakav gubitak , ali ipak nastojimo da on bude što manje jer
on povećava ukupni tok pa tako djeluje na zasićenje u željezu
- Time se povećava i potrebna uzbudna struja , a pri izmjeničnom magnetiziranju i gubici u željezu
OBLICI MAGNETSKOG KRUGA KOD STROJEVA
- svi rotacijski strojevi imaju stator s okruglim provrtom u kojem se vrti rotor
- Magnetski jaram je dio magnetskog kruga statora
- Mag.krug statora prekinut je provrtom u koji je smješten rotor odijeljen zračnim rasporom

- Smjer magnetskog polja određuje se na osnovu smjera struje u uzbudnom namotu

( pravilo desne ruke ) , a sjeverni magnetski pol je onaj iz kojeg izlaze silnice.
- To se uvijek odnosi na uzbudni dio stroja

- Četvrtasta vanjska kontura mag.kruga koristi se manje strojeve

- Većina strojeva izrađuje se s okruglom konturom mag.kruga statora
- Pri tome razlikujemo : strojeve s istaknutim polovima i strojeve s cilindričnim statorom i rotorom

- Po obodu stroja možemo imati više nego dva pola , ali uvijek paran broj
- Tako uvijek govorimo o broju pari polova (p)
- Povećanjem broja polova dobijemo manji mag.tok po polu uz ukupno jednak tok.
Tako tada trebamo tanji magnetski jaram.
- Dovoljno je računati mag.krug samo za jedan par polova budući da se slika polja pod svakim
parom polova ponavlja

- Uz uzbudu na statoru , silnice rasipnog mag.tok zatvaraju se na statoru , ne obuhvaćajući

armaturu koja je smještena na rotoru
- Kod uzbude na rotoru , rasipni mag.tok se pribraja glavnom toku na rotoru , a ne obuhvaća namot
armature na statoru

- Kod istaknutih polova uzbudni namot je bio postavljen na mag.polove. Uzbuda je bila koncentrirana
- Kod strojeva s cilindričnom izvedbom uzbudnog dijela uzbudni namot je razmješten u više utora ,
govorimo o raspodijeljenoj uzbudi

KONCENTRIRANA I RASPODIJELJENA UZUBA

- kad govorimo o koncetriranoj ili raspodijeljenoj uzbudi , pri tome mislimo na njen
utjecaj na iznos protjecanja u zračnom rasporu

- Kod koncentrirane uzbude iznos protjecanja je konstantan duž cijelog polnog koraka
- Koncentriranu uzbudu imamo ako koristimo istaknute polove

- Ako zanemarimo magnetski napon za željezo i integriramo jakost mag.polja duž bilo koje silnice
glavnog mag.toka dobijemo uvijek isti iznos :

- Protjecanje je jednako ukupno obuhvaćenoj struji :

- Jakost polja ovisit će samo o duljini zračnog raspora :

indukcija će iznosti :

- Indukcija će biti obrnuto proporcionalna duljini zračnog raspora koji ne mora biti konstantan

- Kod raspodijeljene uzbude iznos protjecanja se mijenja duž zračnog raspora i možemo ga prikazati
kao funkciju položaja u zračnom rasporu
- govorimo o prostornoj raspodjeli protjecanja

- Indukcija će iznositi :

ali protjecanje nije više konstantno

- Raspodijeljenu uzbudu koristimo kod strojeva za izmjenične struje i napone. Pri tome nastojimo
da oblik raspodjele uzbude bude što bliži sinusoidi
- Uz konst.zračni raspor tada je i indukcija prostorno sinusoidalno raspoređena

UTJECAJ OBLIKA POLA NA RASPODJELU INDUKCIJE

- Raspodjela indukcije ovisi o iznosu protjecanja i duljini zračnog raspora
- Inducirani napon imat će vrijednost :

- zato kažemo da napon u vodiču preslikava prostornu raspodjelu indukcije

- kod strojeva za izmjenične napone nastojimo da ind.napon bude što sličniji sinusoidi
- najprikladniji je oblik pola kod kojeg je zračni raspor promjenjiv po zakonu kosekansa.
Često se koristi i pol s podrezanim rubovima.

- kod istosmjernih strojeva treba nam što veći mag.tok da bi ukupan napon bio što veći
- to znači da je dobro da širina pola bude što veća jer se time povećava srednja vrijednost indukcije
te uz to koristimo konstantan zračni raspor
- proširenje pola na cijeli polni korak povećalo bi rasipni i smanjilo glavni mag.tok
ELEMENTI MAG.KRUGA
- Osnovni elementi mag.kruga i pripadni mag.naponi : - zračni raspor
- zubi statora
- zubi rotora
- jaram statora
- jaram rotora
- polovi statora ili rotora

- Ukupno potrebno protjecanje za jedan par polova je :

- protjecanje po polu bit će upola manje

ZRAČNI RASPOR
- zračni raspor najčešće predstavlja najveći magnetski otpor u cijelom mag.krugu
- za određivanje mag.otpora zračnog raspora koriste se idealne dimenzije zračnog raspora

- Tok pod polom iznosi :

- definiramo koeficijent ( ) kao omjer srednje i maksimalne indukcije u zračnom rasporu :

pa je idealna širina polnog koraka :

i ukupni tok :

- Za dimenziju zračnog raspora u smjeru osi stroja ne smije se uzeti geometrijska aksijalna duljina
stroja ( l ) nego je treba smanjiti
- Gubitak duljine nije jednak ukupnoj duljini rashladnih kanala
- Koeficijent ls' / ls pomoću kojeg određujemo gubitak duljine za pojedini kanal ovisi o odnosu duljine
zračnog raspora i duljine kanala

IDEALNA DULJINA ZRAČNOG RASPORA

- Carterov faktor je koeficijent povećanja duljine zračnog raspora
- Ako imamo utora i na statoru i na rotoru računamo dva Carterova faktora
- Ukupni Carterov faktor i idealni zračni raspor :

- proračun mag.otpora zračnog raspora :

FEROMAGNETSKI DIO MAG.KRUGA
- feromagnetski dio mag.kruga izrađuje se izbijanjem ( štancanjem ) od tankih mag.limova
- smanjenje presjeka željeza uzimamo u obzir faktorom punjenja željeza
- Faktor punjenja željeza definira se kao omjer presjeka željeza i prividnog presjeka pojedinih
dijelova mag.kruga :

- uobičajene vrijednosti faktora punjenja kreću se u području 0.92 – 0.98

- nakon što odredimo stvarni presjek željeza , računamo kao da sav mag.tok prolazi željezom

ZUBI STATORA I ZUBI ROTORA

- pri proračunu potrebnog mag.napona za zube računamo kao da sav mag.tok za jedan utorski
korak prolazi kroz zub
- greška koju pri tome činimo nije velika , osim za indukcije u zubu iznad 1.8 T
- tada mag.napon za zub korigiramo uzimajući u obzir paralelnu vodljivost utora

POLOVI
- mag.polovi su obično pravokutnog oblik
- potrebno je uzeti u obzir i rasipni mag.tok
- mag.napon za polne nastavek najčešće se zanemari

JARMOVI
- mag.tok kroz jaram jednak je polovici mag.toka kroz pol
- kod istaknutih polova mag.napon jarma se određuje dovoljno točno na osnovu srednje silnice
- kod raspodijeljene uzbude indukcija u jarmu nije konstantna
- potreban mag.napon jarma korigira se empirijskim korekcijskim faktorima

GUBICI U ŽELJEZU
- nastaju samo pri izmjeničnom magnetiziranju
- nastaju zbog magnetskih i električnih svojstava materijala i načina izrade magnetske jezgre
- gubici predstavljaju pretvorbu dijele električne ili mehaničke energije koja ulazi
u stroj u toplinu
- dijele se na gubitke zbog vrtložnih struja i gubitke zbog petlje histereze

GUBICI HISTEREZE
- gubici zbog petlje histereze nastaju zbog magnetskih svojstava materijala od kojeg je građena
jezgra
- pri promjeni indukcije u jediničnom volumenu bilo kakvog materijala ulažemo u njega energiju :

- ta je energija pozitivna ako ulažemo u mag.polje , a negativna ako je dobivamo iz mag.polja

- površine petlje histereze približno su proporcionalne kvadratu iznos maks.indukcije

- gubici će bit približno proporcionalni kvadratu maks.indukcije
- gubici energije direktno su proporcionalni broju ciklusa magnetiziranja
- umjesto utrošene energije koristimo za praktične primjene snagu , tj.energiju u jedinici vremena :

- ako struja magnetiziranja sadrži više harmonike mogu se pojaviti sekundarne petlje histereze
- Sekundarne petlje histereze povećavaju gubitke
- drugi razlog koji povećava gubitke histereze je kružno magnetiziranje do kojeg dolazi u nekim
dijelovima mag.kruga rotacijskog stroja

GUBICI VRTLOŽNIH STRUJA

- Prema Faradeyevom zakonu elektromagnetske indukcije u vodiču koji se nalazi u promjenjivom
magnetskom polju inducirati će se napon i, ukoliko se može zatvoriti, poteći će i struja
- Struje koje teku kroz željezo imati će kružnu putanju okomitu na smjer magnetskog toka te je njihov
smjer moguće odrediti pravilom desne ruke

- Uz konst.frekvenciju mag.toka inducirani napon u petlji proporcionalan je ukupnom toku

- Gubici snage iznose :

- gubitke vrtložnih struja smanjujemo lameliranjem mag.kruga

- Jedinični su gubici proporcionalni kvadratu debljine lima , kvadratu indukcije B i kvadratu
frekvencije f :

UKUPNI GUBICI U ŽELJEZU

P1.0 – ukupni gubici kod B=1 T i f=50 Hz

ph – udio gubitaka zbog histereze
pw – udio gubitaka zbog vrtložnih struja

Gubitci histereze iznos :

Gubitci vrtložnih struja iznose :

Ukupni su gubici :