ISTOSMJERNI STROJEVI

Istosmjerni stroj

Elektrini rotacijski strojevi kod kojih u vanjskom strujnom krugu tee istosmjerna struja
zovu se istosmjerni strojevi.

Mogu raditi reverzibilno, tj. kao generatori (na svojim stezaljkama daju istosmjerni napon)
ili motori (na njihove stezaljke dovodi se istosmjerni napon).
Istosmjerni strojevi po svojoj izvedbi slini su sinkronim strojevima. Razlika je u tome, to se
uzbudni dio kod istosmjernog stroja nalazi na statoru, a armatumi na rotoru, dok je kod
sinkronih strojeva to u pravilu obratno.

Istosmjerni stroj - dijelovi stroja

1.stator s uzbudnim namotom (ili kod manjih snaga s permanentnim
magnetom),
2. rotor s armaturnim namotom i
3. komutacijski sklop (kolektor, drai etkica i etkice)

Istosmjerni stroj - kolektor

Lamele kolektora meusobno su izolirane (tinjcem, odnosno kolektorskim mikanitom),

a takoer su izolirane i od osovine rotora.
etkice su smjetene u drae etkica koji se moraju konstruirati tako da dre konstantni pritisak
na etkice neovisno da li se etkice pri radu troe vie ili manje

Istosmjerni stroj - namoti

uzbudni namot istosmjernog stroja izvodi kao posebni izolirani svitak sa slobodnim krajevima
za prikljuak.
Ti se svici postavljaju na svaki pol, a spajaju se redovito serijski i to tako, da je polaritet polova
izmjenian, tj. iza N-pola dolazi S-pol itd
Armatumi namot izvodi se kao petljasti (paralelni) ili valoviti (serijski) kako je shematski
predoeno

Raspodjela magnetske indukcije po obodu

Srednja vrijednost indukcije po obodu

BS

S l p

Napon jednog vodia

ES BS l v
Napon armature

E kE n

Raspodjela magnetske indukcije i inducirani napon u vodiu rotora

Princip rada DC generatora uzbuda permanentni magnet

Da bi se smanjila pulzacija napona na stezaljkama, armaturni namot izvodi se s veim

brojem utora (svitaka po polu).

Princip rada DC motora uzbuda permanentni magnet

Ukupna sila na obodu rotora

z Ia
Fu l BS
N 2a

Moment stroja

M kM I a

Istosmjerni stroj generator ili elektromotor

Ako je napon na stezaljkama istosmjernog stroja manji od induciranog napona (U< E),
struja tee iz stroja i on radi kao generator.

U E I a Ra U
Ako napon na stezaljkama nadvladava inducirai napon (U> E) struja tee u stroj i on
radi kao motor.

U E I a Ra U

Komutacija
U trenutku prolaza lamele
kolektora pod etkicom mijenja se
smjer struje u svitku koji se nalazi u
kratkom spoju.

etkice smjetene u NZ ne iskre.

Ako se ta promjena ne bi dospjela obaviti za vrijeme kratkog spoja, tada bi, kod potpunog
prijelaza etkice na slijedeu lamelu, morala nastati vrlo nagla promjena struje u svitku koja
moe izazvati visoke napone indukcije (samoindukcije), a s tim i jako iskrenje izmeu
lamele i etkice.
Osim elektrinih razloga iskrenje izmeu etkice i kolektora mogu izazvati neokruglost i
istroenost kolektora, praina, neistoe ili loa atmosfera u kojoj istosmjerni stroj radi,
loa kvaliteta materijala etkice, slab pritisak pritiskivaa draa etkice na etkicu itd.

Reakcija armature

Optereenjem generatora pojavljuje se polje rotora koje se zbraja

staatora reakcija armature.

sa poljem

Reakcija armature uvjetuje da polje vie nije homogeno razdijeljeno na povrini

magnetskog pola i u zranom rasporu, pomaknula se NZ iz prijanjeg poloaja za
neki kut, smanjio se iznos induciranog napona, a izmeu etkica i lamela kolektora
pojavljuje se poveano iskrenje (pogorala se komutacija istosmjernog stroja).

Pomoni namoti rjeavaju probleme iskrenja

Kompaundni namot postavlja se na glavne polove uz uzbudni namot, a spaja se

izmeu etkica i stezaljki istosmjernog stroja, tako da kroz njega tee struja , u istom
smjeru kao i uzbudna struja. Zbog toga je zadaa toga namota da nadoknadi smanjenje
induciranog napona zbog reakcije armatura. Koristi se kod manjih i srednjih strojeva.

Pomoni namoti rjeavaju probleme iskrenja

Kompenzacjjski namot postavlja se u utore u polnim nastavcima glavnih polova, a

spaja se takoer izmeu etkica i stezaljki istosmjernog stroja, tako da kroz njega tee
ali suprotnog smjera od onog u armaturnom namotu. Zadaa je toga namota da poniti
popreno polje armature (osim u meupolnom prostoru), tj. da smanji inducirani napon
i pomak NZ. Zbog visoke cijene koristi se samo kod velikih istosmjernih strojeva s
estim kratkotrajnim preoptereenjem.

Pomoni namoti rjeavaju probleme iskrenja

Namot pomonih polova postavlja se na pomone polove koji se nalaze u NZ, a

kroz njega protjee . Obino se izvodi zajedno s kompenzacijskim namotom kao jedan
namot, tj. namot pomonih polova ponitava popreno polje armature u meupolnom
prostoru. Pomoni pol, s namotom pomonih polova esto se ugrauje u istosmjerne
strojeve.

Uzbude istosmjernih strojeva

1.Uzbuen permanentnim magnetima
2. Neovisna uzbuda namot uzbude se napaja iz neovisnog
izvore
3. Ovisna uzbuda
a) Poredna uzbuda namot uzbude spaja se paralelno
armaturnom namotu
b) Serijska uzbuda namot uzbude spaja se serijski sa
armaturnim namotom
c) Kompaudna uzbuda kombinacija serijske i
poredne uzbude

Oznaavanje namota, stezaljki , regulatora

Poetak namota ima indeks 1, a svretak namota indeks 2.
- namot armature (rotora)
- namot pomonog pola

Mreni vodovi i polariteti

A
B

oznauju se:
- pozitivni vodi P
- negativni vodi N
- pozitivni pol
+
- negativni pol -

- kompenzacijski namot
C
- serijski namot
D
- paralelni namot
E
- neovisno uzbueni namot
F.

Stezaljke regulatora oznauju se, za prikljuak na:

- paralelni namot s
- rotor ili mreu
t
- rotor ili mreu za kratko spajanje paralelnog namota q,

a stezaljke uputnika, za prikljuak na: -mreu

L
- rotor

- paralelni namot

R
M.

Karakteristike istosmjernih generatora

Karakteristika praznog hoda

Karakteristika praznog hoda

E f ( Iu )

n = konst.

Karakteristika optereenja

U f ( Iu )

I= konst.

Unutarnja karakteristika

E f (I )

n = konst.

Vanjska karakteristika

U f (I )

n = konst.

Nezavisno uzbueni generator

Karakteristike nezavisno uzbuenog generatora

U E I a Ra U

Karakteristika praznog hoda i opteredenja

Unutarnja i vanjska karakteristika

velika struja kratkog spoja

Svojstva nezavisno uzbuenog generatora

napon na stezaljkama U neznatno pada pri porastu struje I,

napon na stezaljkama U podeava se pomou n i I u

- nije siguran na kratki spoj.

Poredno uzbueni generator

Vanjske karakteristike poredno uzbuenog generatora

Smanjenje izlaznog napona stvara manju uzbudnu struju koja stvara manji magnetski
tok , zbog ega se smanji inducirani napon E to uvjetuje smanjenje napona U. To
izaziva daljnje smanjenje , smanjenje i E, itd., sve dok se ne uspostavi stacionarno
stanje koje odgovara trenutnom optereenju.

Svojstva poredno uzbuenog generatora

napon na stezaljkama U neznatno pada pri porastu struje optereenja do I I n

-

napon na stezaljkama U podeava se pomou n i

siguran je na kratki spoj.

Iu

Serijski uzbueni generator

I Ii Iu
U E I ( Ra Ru ) U

Vanjska karakteristika serijsko uzbuenog generatora

Pravci 1, 2 i 3 prikazuju
razliite otpore optereenja R

Serijski istosmjerni generator uzbuditi tek nakon odreene brzine vrtnje i to lake u
kratkom spoju, nego kod ukljuenog vanjskog otpora, a u praznom hodu uope se ne
moe uzbuditi.
Njegova je vanjska karakteristika jako nepovoljna

Kompaudni (sloeno uzbueni) generator

E f ( n, s p )
U E ( Ra Ru ) U

Vanjska karakteristika kompaudnog generatora

Serijska uzbuda kompaundnog istosmjernog generatora moe biti tako spojena

da potpomae ili slabi paralelnu uzbudu.
1 nadkompaundirani
2 kompanduirani
3,4 - podkompanduirani

Paralelni rad istosmjernih generatora

Generator s mekom vanjskom karakteristikom uzimati postotno manje

opteredenje

Istosmjerni motori
M kM I a
U E
Ia
Ra

U I a Ra
E
n

kE
kE

Osnovne su karakteristike istosmjernih motora:

- ovisnost brzine vrtnje i momenta o struji optereenja, tj. n f ( I ) i M f ( I )
.

- ovisnost brzine vrtnje o momentu,

n f (M )

Karakteristike istosmjernih motora

Pri malim iznosima magnetskog toka mogu postii velike brzine vrtnje.

Kod neovisno uzbuenih istosmjernih motora to se postie tako da se prvo ukljui

uzbuda, a tada se tek ukljui armaturni namot na napon mree, dok se kod ovisno
uzbuenih istosmjernih motora to postie odgovarajuim spojem otpora za pokretanje.

Struja pokretanja je u vedini sluajeva velika i vrlo opasna za istosmjerni motor, a naroito za
kolektor. Zbog toga se izravno na mreu mogu prikljuiti samo mali motori snage do 1 kW.
Kod vedih snaga motora struja pokretanja mora se ograniiti kako bi pokretanje bilo bez strujnih
udaraca i ekonomino. To se postie pomodu predotpora, tzv. uputnika ili pokretaa koji se
ukljuuju u seriju s armaturnim namotom.

Regulacija brzine vrtnje

-Regulacija naponom (predotpor ili promjena napona napajanja)

Ukljuivanjem otpora u armaturi strujni krug brzina vrtnje rotora se smanjuje, tj. brzina
vrtnje moe se podeavati samo na nie. Podeavanje je jednostavno, ali neekonomino, jer se
na predotporu gubi snaga pa kod manjih brzina vrtnje korisnost istosmjernih motora postaje
nepovoljnija.
Podeavanje brzine vrtnje promjenom iznosa napona napajanja moe se koristiti samo ako
postoji istosmjerni izvor promjenljivog iznosa napona na koji se prikljuuje istosmjerni motor.
Takvo podeavanje je vrlo ekonomino, a korisnost motora ostaje praktiki konstantna u irokom
podruju podeavanja brzine vrtnje (od nula do nazivne brzine vrtnje).

Regulacija brzine vrtnje

-

Regulacija poljem (promjena struje uzbude)

Podeavanje brzine vrtnje poljem, izvodi se tako, da se smanjenjem uzbudne struje

smanjuje magnetsko uz konstantni prikljueni napon. Time se povedava brzina vrtnje rotora
iznad nazivne vrijednosti, tj. opseg podeavanja brzine vrtnje krede se do 1:2 (do dvostruke
nazivne brzine vrtnje).

Promjena smjera vrtnje

Promjena smjera vrtnje istosmjemog motora moe se postii:
-ili promjenom spoja armaturnog namota uz nepromijenjeni spoj
uzbudnog namota,

- ili promjenom spoja uzbudnog namota uz nepromijenjen spoj

armaturnmog namota.

Istosmjerni motor sa paralelnom uzbudom

Struja armature se linearno povedava

sa momentom motora.
Motor ima tvrdu karakteristiku.

Istosmjerni motor sa serijskom uzbudom

Struja armature se kvadratno povedava

sa momentom motora.
Motor ima meku karakteristiku.

Regulacija broja okretaja istosmjernog motora

36