1.

Uvod

Povrinska obrada je stara koliko i tehnologija materijala. Razlog za obradu povrina je stvaranje dijelova s poboljanom trajnou ili boljim antikorozivnim svojstvima. Kroz povijest inenjeri su mijenjali povrinu nainima mehanike, toplinske i kemijske obrade da bi dijelovima pomogli u podnoenju uvjeta eksplotacije. Meutim, inenjestvo povrina kao znanstvena disciplina postoji samo 30 godina i nastala je kroz razvoj fizikalnih i kemijskih tehnoligija. PVD, CVD kao i plazma i tehnologija snopa ( zrake ) su pokretaka snaga u tehnikama povrinske obrade kao i interdisciplinarna tehnologija. Specijaliziranije primjene i potreba za visoko uinkovitim materijalima je uvjetovala razvoj profila svojstava koja se ne mogu postii razvojem legura i obradama osnovnog komada, ve zahtjevaju postizanje svojstava povrina prema eljama korisnika. Dominantnu ulogu za nastanak, razvoj i primjenu prevlaka imaju avio i automobilska industrija, koje su svojim ubrzanim razvojem potaknule sve vea istraivanja. Ovaj razvoj se ostvario kroz dodatna usavravanja temeljena na pridnoenju razliitih disciplina. Osim toga, prednosti nove tehnologije se trebaju dokazati za vrijeme dugog razdoblja intenzivnog testiranja ( kao i svaka druga konvencionalna tehnologija povrina ).

1|Page

2. PLINSKE TURBINE 2.1. Ope karakteristike

Da bi se to bolje prikazala sama tematika ovog seminarskog rada, vano je neto vie rei i o samim turbinama, njihovim karakteristikama, nainu rada te njihovoj primjeni. Naziv turbina potjee od latinske rijei turbo, to znai vrtlog. Plinske turbine nalaze se u skupini strojeva zajedno s: vodenim pumpama, turbopumpama, ventilatorima, turbokompresorima, parnim turbinama, mlaznim motorima.

Ta skupina strojeva predstavlja turbostrojeve tj. rotacijske strojeve, koji enegiju strujanja nekog fluida iz prostora s viim tlakom, pretvaraju u mehaniki rad rotora. Postoji i obrnuta mogunost, da mehaniki rad dobiven u rotoru, pretvaraju u strujanje medija iz prostora s niim tlakom, u prostor s viim tlakom. S obzirom da postoji podjela na pogonske i radne strojeve, plinske turbine spadaju u pogonske strojeve.

U Hrvatskoj se tvornica plinskih turbina nalazi u Karlovcu. Uz dugogodinje iskustvo u proizvodnji komponenti i sklopova mlaznih motora i plinskih turbina, slika 1, te suradnjom sa istaknutim zapadnim i istonim proizvoaima spomenute opreme (Rolls Royce, Turbokomerca, SMPO...), tvornica plinskih turbina je meunarodno afirmirana, te se svrstala u red proizvoaa koji koriste najsuvremenije tehnologije.

2|Page

Slika 1: Postavljanje plinskoturbinskog agregata na termoelektranu [1]

2.2. Osnovni dijelovi i princip rada

Postoje dva dijela svake turbine: stator s mirujuim statorskim lopaticama smjetenim u kuitu i radno kolo s rotorskim lopaticama razmjetenim po obodu diska, slika 2. Statorske i rotorske lopatice ine kanale kroz koje struji fluid i u kojima se zbivaju termodinamike promjene i pretvorba energije. Na Jedno ili vie radnih kola privreno je vratilo, kojim se okretni moment preko spojke prenosi na radni stroj. Vratilo s radnim kolokm ili vie njih naziva se turbnski rotor. Da radni fluid ne bi izlazio u okolinu, radni prostor turbine zatvoren je kuitem turbine, koje istodobo titi rotor od oteenja. Rotor lei u potpornim nosivim leajvima koji preuzimaju radijalne sile, dok aksijalnu silu preuzima odrivni leaj. Odrivni i nosivi leajevi, osim toga, slue za radijalno i aksijalno voenje rotora, tj. za osiguranje aksijalnog i radijalnog zazora pri okretanju. Na mjestima gdje rotor prolazi kroz kuite ugrauju se bedodirne labirintne brtve koje spreavaju izlazak fluida u okolinu.[1]

3|Page

Slika 2: Prikaz osnovnih dijelova plinske turbine [1]

2.2.1. Rotor Turbinski se rotora sastoji od vratila i radnih kola, koja ine diskovi i rotorske lopatice. Za plinsku turbinu rotor moe biti od diskova, zatim u obliku bubnja, slika 3, ili kombinacija diskova i bubnja. Rotor od diskova najee je bez sredinjeg provrta, pa je vri,a izrauje se od manjih pojedinanih otkivaka. Primjenjuje se u jako optereenim turbinama, posebice u turbinama mlaznih zrakoplovnih motora. Ako ima vie stupnjeva, izrauje se spajanjem pojedinanih diskova vijcima, zavrtnjima i klinovima, radijalnim klinovima koji omoguuju temperaturne diletacije spojenih elemenata te ozubljenjem koje osigurava centrinost i spreavanje dodatnih naprezanja pri brzim temperaturnim promjenama. Rotor u obliku bubnja i kombinacija diskova s bubnjem konstrukcijom su veoma slini rotoru parnih turbina. Oni se mogu u potpunosti izraditi kovanjem ili zavarivanjem.

Slika 3: Rotor plinske turbine u obliku bubnja [1]

4|Page

Rotor toplinski vrlo optereene plinske turbine esto se treba hladiti, to je mogue na tri naina: radijalnim puhanjem zraka na sredinji dio diska i radijalnim irenjem prema periferiji, ime se spreava dodir povrine diska s vruim plinovima, dovoenjem mlaza zraka na obod diska kroz niz provrta, cijevi ili malih sapnica smjetenih u kuitu turbine, dovoenjem zraka kroz zazore izmeu korijena lopatica i proreza u rotoru, uz intenzivno hlaenje i korijena lopatica i oboda diska. 2.2.2. Rotorske Lopatice Zbog velike brzine vrtnje rotora, centrifugalna sila u lopaticama urzokuje velika vlana naprezanja u spojevima lopatica i oboda diska. Obodna sila, koja stvara korisni zakretni moment na vratilu turbine, savija lopatice u ravnini diska. Zbog razlike tlaka ispred i iza lopatica, one se dodatno savijaju u ravnini osi vratila turbine. Savojne sile koje djeluju na rotorske lopatice nisu stalne, ve se neprekidno mijenjaju zbog nejednolinosti toka radnog fluida. Sve lopatice plinskih turbina radi pri visokim temperaturama, to uzrokuje puzanje materijala. Osim toga, plinovi izgaranja kod plinskih turbina uzrokuju visokotemperaturnu koroziju i smanjuju otpornost lopatica prema stalnim i promijnjivim naprezanjima te poveavaju energetske gubitke. Rotorska se lopatica sastoji od radnog dijela ili lista i korijena ili noge. List je profiliran, pa uz odreeni korak i ugradbeni kut oblikuje rotorske kanale. Korijen slui za privrivanje lopatice na disk. Na vrhu lista moe biti izdanak za privrivanje bandae zakivanjem. Lopatice plinskih turbina imaju tzv. jela korijen, slika 4, koji se tako naziva zbog slinosti s oblikom istoimenog drveta. On se aksijalno ulae u obod diska,a mnoge povrine na koje se oslanja ( nosive povrine ) osiguravaju mu veliku nosivu sposobnost.Katkad se korijen i utor u disku izrauju u obliku luka, da bi se korijenski presjek lopatice nalazio na samom vrhu korijena bez prijelaznog dijela,a ujedno da bi se zbog zakrivljenosti ostvarile ve nosive povrine uz jednaku irinu oboda diska. Lopatica se uvruje u aksijalnom smjeru pomou dva osiguraa.
5|Page

Prije uvoenja lopatice u utor jedan se kraj osiguraa savija prema tijelu korijena, a drugi prema povrini diska slika 5. [1]

Slika 4: Jela-korijen lopatice posljednjih stupnjeva kondenzacijske turbine 1-korijen, 2-disk [1]

Slika 5: Masivne rotorske lopatice plinske turbine s jela-korijenom 1-lopatica, 2-disk, 3-osigura [1]

6|Page

2.2.3. Materijali za izradu rotorskih lopatica Za izradu lopatica plinskih turbina upotrebljavaju se vatrootporne niklene slitine te metalokeramika. Suvremeni vatrootporni elici i slitine omoguuju dugi radni vijek plinske turbine uz temperature plinova izgaranja na ulazu u turbinu sve do 1200C. Vatrootporni elici moraju posjedovati sljedea svojstva: dovoljno visoka granica razvlaenja pri povienim temperaturama, dovolno visoka otpornost puzanju izranu preko granice puzanja ( 1% deformacije ) za 1000 sati, visoku otpornost oksidaciji-ljuskanju. Kromovi Cr-Si-Al elici imaju nisku ilavost i u uporabi naginju krhkosti u podruju temperatura 600 do 700C i iznad 950C. Da bi se sprijeile ove pojave elicima se dodaje Ni u takvom udjelu da nastaje feritno/austenitna struktura. Povienje otpornosti prema ljuskanju postie se tek iznad 25% nikla. Za izradu rotorskih lopatica se uglavnom koriste austenitni elici: X 15 CrNiSi 2520 -2% Si, 1% Mn, 25% Cr, 20% Ni (uporaba do 1200C) X 12 CrNiSi 3616-1,7% Si,1,5% Mn,16% Cr,35% Ni (uporaba do1200C) Mogu se upotrijebiti i plinovi viih temperatura ako se elementi turbine hlade ili ako im je na povrini naneen zatitni sloj. Lopatice turbina za zrakoplove difuzijski se prevlae aluminijem ili njegovom smjesom s kromom ili silicijem. Tako se na povrini stvara sloj debljine 40...60 m, koji je vrlo otporan na toplinu , eroziju i koroziju, pa se radni vijek takvih lopatica, uz temperature plinova izgaranja na ulazu u turbinu od 1100 do 1200C produljuje 2 do 3 puta. [1]

7|Page

3. OPIS TRIBOSUSTAVA LOPATICA

3.1. Mehanizmi troenja Ovisno o karakteristikama povrina koje se dodiruju, postoje mnoge vrste troenja, no one se uglavnom opisuju pomou etri osnovna mehanizma troenja, a to su: abrazija, adhezija, umor povrine, tribokorozija. Najopenitija definicija troenja glasi: Troenje je postepeni gubitak estica sa povrine materijala uvjetovan mehanikim djelovanjem. Troenje predstavlja postupni gubitak materijala s povrine krutog tijela, uslijed dinamikog dodira s drugim krutim tijelom,fluidom ili esticama. Mehanizmi troenja opisuju se jedininim dogaajima, a oni predstavljaju slijed zbivanja koji dovodi do odvajanja jedne estice troenja s troene povrine. Ukljuuju proces nastajanja i napredovanja pukotina. Osnovni pokazatelj za indentifikaciju mehanizma troenja su izgled povrine i oblik estice troenja. Najjednostavnija klasifikacija troenja je na slabo i jako troenje. Slabo troenje je u osnovi vezano za mala optereenja, gdje je na neki nain ukljuena metalna interakcija, a produkti takvog troenja su fine estice koje su u obliku oksida. Povrinski slojevi, kao to su oksidi, mogu smanjiti stupanj interakcije izmeu glavnine materijala u kontaktu. To ne znai da nikad ne dolazi do metalnog dodira tarnog para s obzirom da rezultirajue metalne estice mogu oksidirati na visokim lokalnim temperaturama povrina. elativno mala estica rezultira karakteristino slabim troenjem i uglaivanjem povrina. Kod velikih optereenja dolazi do grubljeg procesa troenja, gdje su estice troenja daleko vee nego kod slabog troenja, a istroene povrine su daleko hrapavije. U tom sluaju stupanj troenja se poveava nekoliko puta. [2]
8|Page

3.1.1. Abrazija Abrazija je mehanizam troenja uslijed kojega dolazi do istiskivanja materijala uzrokovano tvrdim esticama ili tvrdim izboinama. Definira se kao odnoenje materijala s povrine, pod utjecajem abrazivnih tvrdih estica. Jedinini dogaaj abrazije sastoji se od dvije faze koje su prikazane slikom 6. prva faza- prodiranje abraziva (a) u povrinu materijala (1) pod utjecajem normalne komponente opterenja Fn. druga faza-istiskivanje materijala u obliku estica troenja () pod utjecajem tangencijalne komponente optereenja Ft.

Slika 6: Jedinini dogaaj abrazije, a) prva faza, b) druga faza [2]

Postoje tri vrste abrazije, ovisno o meusobnom odnosu tvrdoe abraziva i materijala: ista abrazija, selektivna abrazija i nulta abrazija. ista abrazija-javlja se kada je tvrdoa abraziva vea od tvrdoe troene podloge. Povrina je izbrazdana, a estice troenja su u obliku spiralne strugotine ako je abradirani materijal duktilan ili u obliku lomljene strugotine ako je abradirani materijal krhak.

9|Page

Selektivna abrazija-javlja se kada u abradiranom materijalu postoji faza tvra od abraziva. Povrina je izbrazdana s prekidima na mjestima gdje se na povrini nalaze estice tvre faze. Nulta abrazija-pojavljuje se kada je cijela abradirana povrina tvra od abraziva. Povrina ima polirani izgled, a estice troenja su sitne ljuskice koje potjeu od vanjskog graninog sloja. Otpornost na abraziju usko je povezana sa meusobnim odnosom tvrdoa abraziva i materijala troene podloge, odnosno njegovih strukturnih konstituenata, jer je on odluujui za prvu fazu jedininog dogaaja abrazije, a to je prodiranje koje je preduvjet za nastajanje poetne pukotine, ime nastaje estica troenja. [2] 3.1.2. Adhezija Adhezija je oblik troenja koju karakterizira prijenos materijala s jedne povrine klizne plohe na drugu pri relativnom gibanju, a zbog procesa zavarivanja krutih faza. Jedinini dogaaj adhezije opisan je trima fazama slika 7 koje su: prva faza- nastajanje adhezijskog spoja razliitog stupnja jakosti na mijestu dodira izboina, druga faza-raskidanje adhezijskog spoja. estica troenja ostaje spontano naljepljena na jednom lanu kliznog para, trea faza-eventualno otkidanje estice. Oblik estice troenja ovisi o uvjetima, a uglavnom je listiast.

Slika 7: Jedinini dogaaj adhezije [2]

10 | P a g e

Osnovni kriterij za ocjenu otpornosti na adhezijsko troenje materijala tribopara je njihova triboloka kompaktibilnost. Triboloki kompaktibilni materijali , tj. materijali prikladni za rad u paru su oni koji nisu skloni mikrozavarivanju i meusobnom dodiru. [2]

3.1.3. Umor povrine Umor povrine slika 8., je mehanizam troenja kod kojeg dolazi do odvajanja estice s troene povrine uslijed ciklikih promjena naprezanja. Umor povrine opisan je jedininim dogaajem koji se odvija u tri faze. prva faza-stvaranje mikropukotine, redovito ispod povrine, druga faza-napredovanje mikropukotine, trea faza-ispadanje estice troenja (obino oblika ploice ili iverka) U prvoj fazi nastaje podpovrinska pukotina jer je najvee smino naprezanje kod koncentriranog dodira uvijek ispod same povrine ( Hertzovo ) naprezanje. Budui da je stvaranje poetnih pukotina ko umora povrine povezano s procesom gibanja dislokacija, otpornost materijala na umor povrine ovisit e o otporu gibanju dislokacija, a na to utjee veliki broj imbenika. [2]

Slika 8: Jedinini dogaaj umora povrine [2]

11 | P a g e

3.1.4. Tribokorozija Tribokorozija ili tribokemijsko troenje je mehanizam troenja pri kojem prevladavaju kemijske ili elektrokemijske reakcije materijala s okoliem . Jedinini dogaaj tribokorozije, to prikazuje slika 9, sastoji se od dvije faze: prva faza-stvaranje ili obnavljanje sloja produkata korozije, druga faza-mjestimino razaranje sloja produkata korozije.

Slika 9: Jedinini dogaaj tribokorozije [2]

Izgled povrina izloenih tribokoroziji ovisi o intenzivnosti odnoenja stvorenih estica troenja. Pri maloj intenzivnosti na povrini se pojavljuju proizvodi korozije, a kod vee intenzivnosti odnoenja povrina je naizgled polirana. estice troenja su prakastog oblika, uglavnom oksidne. Vano je da se estice troenja kod tribokorozije stvaraju unutar vanjskog povrinskog sloja, slika 10. [2]

Slika 10: Slojevita struktura povrinskog sloja [2]

12 | P a g e

3.1.5. Kavitacijska erozija Kavitacijska erozija je troenje krutog tijela pri strujanju kapljevina u kavitacijskom reimu, tj. uz nastajanje i naglo implodiranje mjehuria pare to izaziva visoke lokalne udarne tlakove ili temperature. Karakteristini primjeri djelovanja kavitacijske erozije su: propeleri, propelerske turbine, centrifugalne pumpe, plinske turbine.

Kao i kod erozije kapljevinom, i ovdje najvea opasnost prijeti od umora povrine, samo je uzrok razliit. Takoer troenje moe biti pojaano uslijed tribokorozije ako medij kemijski dijeluje na metal krutog tijela. Mogue promjene iznosa troenja kod kavitacijske erozije prikazane su slikom 11.

Slika 11: Procesi troenja pri kavitacijskoj eroziji [2]

Krivulja 1-predoava normalni proces troenja, kada se umor povrine ne pojavljuje, ili ne toliko intenzivno da bi uzrokovao prekomjerno troenje unutar projektirane trajnosti promatranog tribosustava. Krivulja 2-je sluaj prekomjernog tribokorozijskog troenja,kada sam materijal nije dovoljno otporan na koroziju u danaom sredstvu. Krivulja 3-je sluaj preranog umora povrine. [2]

13 | P a g e

3.2. Primjer oteenja lopatice Prikazan je tipian primjer oteenja i troenja lopatica plinskih turbina kod automobilskih dieselskih motora. Tlana turbina dieselskog motora omoguuje sigurno okruenje svojih sastavnih dijelova. Osim visokih temperatura, potrebno je uzeti u obzir vibracije uzrokovane rotacijom iznad 10 000 okr/min. i sredstva za podmazivanje odnosno hlaenje dijelova turbine. Sa temperaturama koje se danas koriste kod dieselskih motora, neuinkovitost TBC prevlaka rezultirala bi topljenjem lopatica. ak i kad se to ne bi dogodilo, lopatice bi propale zbog ubrzane oksidacije i ovisno o okolini , visokotemperaturne korozije. Prevlake mogu znaajno poveati otponost ovih komponenti prema gore navedenim tipovima troenja, kako je prikazano na slici 11. ak i kad se to ne bi dogodilo, lopatice bi propale zbog ubrzane oksidacije i ovisno o okolini, visokotemperaturne korozije.

Slika 11: Potroeni dio lopatice ( rotor ) plinske turbine automobilskog diesel motora, Passat 1,9 TDI, 81 kW

Drugaiji uvijeti rada uzrokuju razliite stupnjeve mehanikih oteenja. Vezano uz oksidaciju i visokotemperaturnu koroziju, prevlake e se poboljati putem difuzije sa osnovnim materijalom budui da nisu u termodinamikoj ravnotei.

14 | P a g e

4. Eksperimentalni dio U eksperimentalnom dijelu ovog seminarskog rada bilo je potrebno odrediti kemijski sastav materijala ( potoeni dio rotora ) turbine i odrediti uzroke i prisutne mehanizme troenja ovog turbinskog dijela. Takoer, provedena je usporedba ispitivanjem mikrotvrdoe i metalografskom snalizom uzorka. Potrebna ispitivanja i mijerenja provedena su u labaratorjima fakulteta Strojarstva i brodogradnje i labaratorijima instituta Ruer Bokovi.

4.1.Priprema uzoraka za mikrostrukturnu analizu Ispitivanje uzorka analizirat e se svijetlosnom i elektronskom mikroskopijom i ispitivanjem mikrotvrdoe. Za ova ispitivanja izraen je metalografski uzorak. Osnovni uvijet za analizu mikrostrukture materijala i ispitivanje HV je pripremiti ravnu planparalelnu povrinu uzorka. Zavrni uzorak mora imati visoki sjaj, a na povrini uzorka ne smiju se vidjeti tragovi pripreme. Takvu povrinu dobivamo slijedom razliitih operacija: izrezivanje uzorka, grubo bruenje, fino bruenje, pred poliranje i poliranje

U radu je koriten jedan uzorak nepoznatog kemijskog sastava, a izvaen je iz turbine automobila, tonije VW Passat 1,9 TDI, 81 kW. Priprema uzorka je dijelom provedena u labaratoriju za metalografska ispitivanja FSB-a, a dijelom u kunoj radionici. Ona se sastoji od izrezivanja uzorka, popreno na sloj uz obilato hlaenje na rezalici FSB-a i CNC 5-osnoj brusilici SXL 500. Koristila se rezna ploa za rezanja izmeu 500 i 1000 HV.
15 | P a g e

Nakon toga uzorak je zaliven u Durofix-2 (akrilna masa za lijevanje na hladno ). Poslije toga uzorak se brusio na brusnom papiru gradacije 180, 320 i 500 uz hlaenje ime je izvreno grubo poliranje. Fino poliranje se izvodi pri brzinama okretanja 125 okr/min, podloga je najlon, a abrazivno sredstvo dijamantna pasta 6 m uz lubrikant tvornikog naziva Lubrikant blue ( sredstvo za podmazivanje ). Nakon zavrene pripreme moe se pristupiti ispitivanju mikrotvrdoe, a zatim i metalografskim ispitivanjima uzoraka. Mijerenje mikrotvrdoe i svijetlosna mikroskopija izvrena je u labaratoriju FSB-a, Zavod za matrijale, a slikama 12 i 13 prikazani su ureaji za dotinih ispitivanja.

Slika 12: Ureaj za mijerenje mikrotvrdoe Wilson-Wolpert 2100B[3]

16 | P a g e

Slika 13: Svjetlosni mikroskop Olympus BH 2 za metalografska ispitivanja [4]

4.2. Ispitivanja mikrotvrdoe uzorka Ispitivanja mikrotvrdoe su provedena Vickersovom metodom kojom se mogu mijeriti i najtvi materijali, a tvrdoa nije ovisna o primjenjenoj sili. Mijerenje tvrdoe i najtvrih materijala omogueno je primjenom dijamanta za penetrator u obliku istostrane etverostrane piramide s kutem izmeu stranica od 136. Ovakav kut nije odabran nasumice, ve se utiskivanjem penetratora s tim kutem dobivaju vrijednosti tvrdoe neovisne o primjenjenoj sili, pa se tvrdoa mekanih i tvrdih materijala moe mijeriti primjenom iste sile, a isto tako se tvrdoa istog materijala moe mijeriti s razliitim optereenjima. Utiskivanjem ovakvog penetratora u materijalu ostaje otisak oblika piramide, slika 14. Kod Vickersove metode tvrdoa e zakljuuje na osnovi veliine otiska.

17 | P a g e

Slika 14: Skica penetratora i otiska kod Vickersove metode Tvrdoa se odreuje prema izrazu:

HV = F / S , Gdje su : F- primjenjena sila, S-povrina uplje piramide nastale u materijalu. Pomou mjernog mikroskopa mijeri se dijagonala (d) baze piramide otisnute u materijalu, a tvrdoa se odreuje prema izrazu: HV = 0,189 F / d Gdje je: F-primjenjena sila u N, d-dijagonala baze piramide u mm. Mikrotvrdoa je izmjerena Vickersovom metodom za navedeni uzorak, a rezultati mijerenja prikazani su tablicama 1. i 2.

18 | P a g e

Tablica 1: Rezultati mjerenja mikrotvrdoe osnovnog materijala

Udaljenost od lijevog ruba [m] Udaljenost od desnog ruba [m] razlika [m] Vrijednost tvrdoe [HV 0,2]

451 444 445 458 srednja vrijednost tvrdoe

361 359 352 355

90 85 93 103

541 562 550 501 538,5

Tablica 2: Rezultati mjerenja mikrotvrdoe prevlake

Udaljenost od lijevog ruba [m] Udaljenost od desnog ruba [m razlika [m] Vrijednost tvrdoe [HV 0,2]

438 435 446 441 srednja vrijednost tvrdoe

358 359 360 356

75 76 86 85

726 707 690 700 705,75

Ispitivanjem mikrotvrdoe dolazi se do zakljuka da tvrdoa osnovnog materijala priblino odgovara mikrotvrdoaama ispitivanih uzoraka u literaturi ( Metals handbook ), a sumlja u niklenu leguru je dijelomino opravdana. Daljnjim ispitivanjima pokuat emo dokazati da je zaista rije o niklenoj leguri.

19 | P a g e

4.3. Metalografska analiza uzorka Metalografsko ispitivanje izvodi se prvo promatranjem poliranih uzoraka, jer je na taj nain mogue uoiti porozitet,intermetalne spojeve, poetak korozije, pukotine itd. Na slikama 15, 16, 17 i 18 prikazani su dijelovi neoteenog i oteeng ruba turbinske lopatice kao i njena prevlaka uz razliita poveanja.

Slika 15: Neoteeni rub lopatice plinske turbine uz poveanje 500 x

Slika 16: Oteeni rub lopatice plinske turbine uz poveanje 100x

20 | P a g e

Slika 17: Oteeni rub lopatice plinske turbine uz poveanje 500x

Slika 18: TBC prevlaka uz poveanje 500x Nakon toga potrebno je pojedine mikrostrukturne konstituente u materijalu uiniti vidljivim, tj. potrebno je razviti strukturu ili kako se to najee naziva nagristi uzorak. Stoga smo primjenili elektrokemijsko nagrizanje uzorka, tj. nagrizanje u smjesi destilirane vode ( 50 ml ) i duine kiseline ( 50 ml ) u trajanju od 30 sekundi. Primjeeno je da uzorak nije reagirao na kemijsko nagrizanje, ali je burno reagiro prilikom elektrokemijskog nagrizanja slika 19.

21 | P a g e

Slika 19: Mikroskopski snimak uzorka nakon kemijskog nagrizanja uz poveanje 1000x (bijelo podruje je niklena osnova-matrica, dok su crna podrucja karbidi Ti i Cr)

22 | P a g e

4.4. Elektronska mikroskopija Nakon svijetlosne mikroskopije, tj. analize uzorka svjetlosnim mikroskopom, ispitaivanje je provedeno elektronskim mikroskopom kojim smo ujedno napravili i mapping odnosno pokuali smo doi do kvalitativnih rezultata i saznati o kojoj je vrsti materijala rije. Nakon mappinga doli smo do sljedeih zakljuaka: u samom uzorku pojavilo se najvie nikla, pa se logino moe zakljuiti da je osnova, tj. baza niklena, javljaju se legirni elementi:Al, Ti, Fe, Cr, Nb pa se na osnovu ovih legirnih elemenata moe zakljuiti da je rije o nekoj vrsti niklene legure, visoke otpornosti na troenje i temperaturu. Iako smo dijelomino utvrdili o kojoj je vrsti materijala rije, jo uvijek ne moemo sa 100 %-tnom sigurnou tvrditi da je materijal od koje je napravljena ova turbinska lopatica ( kolo ) visokotvrda niklena legura, materijal od koje su najee dijelovi turbina i napravljeni. Osim to se elektronskom mikroskopijom pokualo utvrditi toan kemijski sastav,uspjelo se napraviti nekoliko snimaka (slika 20 ) koje prikazuju oteenja nastala na ovom uzorku, a za detaljniju analizu tj. za dobivanje kvantitativnih rezultata pruena je pomo od strane Instituta Ruer Bokovi, labaratorija za meudjelovanja ionskih snopova, zavoda za eksperimentalnu fiziku. Na institutu je provedena PIXE (eng. Protoninducted x-ray emission )analiza, a o samom postupku bit ce opisano u poglavlju 4.5.

23 | P a g e

Slika 20:Potpovrinska pukotina uzrokovana umorom materijala

Slika 21:Oteeni rub lopatice plinske turbine

24 | P a g e

4.5 PIXE analiza

PIXE analiza koristi protone i Si(Li) spektroskopiju,sa mogunou istovremene kvantitativne analize 72 elementa u rasponu od natrija do uranija u krutinama,tekuinama i tankim filmovima. Zbog snane penetracije protona u samu povrinu uzorka, omoguavaju se analize na dubini i do nekoliko deseta mikrona. Upotrebom protonske zrake kao sredstvo za poticanje elektrona na kretanje, nudi nekoliko prednosti naspram metoda koje koriste X zrake kao sredstvo uzbude. Naprimjer: vea je koliina sakupljnih podataka preko cijelog spektra, to omoguuje bre analize. Rad PIXE ureaja je baziran na malom ubrzivau estica koji prua protonsku zraku (u nekim sluajevima ioni helija ili neki tei ioni ) koji najprije prolaze kroz zakrivljeni magnet gdje se stvara stabilno polje koje se zatim usmjerava kroz mali prorez. Zraka se zatim usmjerava aksijalno prema uzorku, a usmjerava se pomou elektromagnetskih i elektrostatinih ureaja pod tipinim vakumom od 1,33* bar. Komora za uzorke ili komora sa metom moze sadrzavati nekoliko uzoraka i mogu biti montirani na jedan zajedniki dra.Isto tako u komori se nalazi detektor X zraenja i Faradijeva alica koja prati induciranu struju protona. Zraka estica prolazi kroz uzorak i potie emisiju X zraenja koje se otkriva pomou elektrode napravljene od silicija na koju je nanesen litij, a sama elektroda ima dobru iskoristivost energije i visoku uinkovitost u podruju X zraenja od 2-20 keV. [5]

Slika 22:shematski prikaz ureaja za PIXE analizu [5]

25 | P a g e

4.6 Rezultati PIXE analize

Nakon provedenog ispitivanja na PIXE ureaju dolazi se do rezultata prikazanih tablicom 3.

Tablica 3: Prikaz dobivenih rezultata PIXE analizom Elementi C Maseni 0,17 udio [%] Cr 16 Mn 1,75 Nb 0,9 Ti 3,4 Al 3,4 Fe 0,5 Ni 73,88

Iako PIXE analiza nije 100 % tona, moe se sa dovoljnom sigurnou rei o kojoj je vrsti legure rije. Usporeujui dobivene rezultate s onima iz literature dolazi se do zakljuka da je rije o leguri pod komercijalnim nazivom IN-738.

26 | P a g e

5.Zakljuak
Iz eksperimentalnog dijela seminarskog rada zakljuuje se: 1. Da su oteenja na uzorku uzrokovana upotrebom krivog maziva i dotrajalosti motora , tj. poto je ova turbina (kolo) ugraena u turbodieselski motor preporua se upotreba mineralnog, a ne sintetskog i polu sintetskog maziva. 2. Kako je potreban redoviti servis, s ciljem produljenja ivotnog vijeka vozila. To vrijedi za sve vrste vozila koja su pogonjena motorima s unutranjim izgaranjem i toga bi se trebalo pridravati.

Uzrok i posljedica oteenja: Kao to je ve spomenuto uzrok oteenju je koritenje krivog maziva i dotrajalost motora, a do oteenja je dolo na sljedei nain. Kako je vozilo prelo i vie od 200 000 km svi dijelovi su ionako ve dobrim dijelom istroeni pa tako cilindar i klip. Naime ulje koje se nalazi u koritu motora zapljuskuje cilindar i klip, prolazi izmeu cilindra i klipa te sagorjeva u komori za izgaranje i odlazi sa ispunim plinovima u turbinu gdje se te estice zapaljenog ulja gomilaju i uzrokuju troenje vrhova lopatica. Posljedica kombinacije koritenja krivog maziva i dotrajalosti motora uzrokovalo je raspadanje turbine i gubitak izlazne snage tj. snage na kotaima za 30-40%.

27 | P a g e

6. Popis literature Guzovi Z., Majcen M.: Toplinske turbine, Tehnika encikopedija 1997., 222...254.

[1]

[2]

Ivui V.: Tribologija, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1998.

[3]

http://www.wilson-hardness.de/

[4]

www.olympus.com

[5] [6] T.Filetin: Materijali II, Zagreb, 1990.

28 | P a g e