You are on page 1of 7

Stezni spoj je spoj koji se dobije navlačenjem osovine ili vratila većeg prečnika, u otvor glavine ili

rukvaca manjeg prečnika.

U nerastavljivom stezno spoju vratilo i glavina su izrađeni s čvrstim nalijeganjem, s potrebnim


preklopom. Zbog toga nakon ugradnje na površinama nastaje površinski pritisak p koji osigurava silu
trenja Ftr, potrebnu za prijenos opterećenja. Istovremeno, takav spoj podnosi i određenu aksijalnu
silu kao i radijalnu silu pomoću otpora klizanja između između unutrašnjeg i spoljašnjeg elementa..
Pri spajanju ovakvog spoja utiskuje se rukavac jednog elementa u otvor drugog uz određene plastične
i elastične deformacije. Stezni spojevi pogodni su za velika izmjenična i udarna opterećenja, pa se
mogu koristiti svugdje gdje ostali spojevi vratila i glavine nisu dovoljni za prijenost velikih okretnih
momenata. Zbog čvrstog spoja između spojenih elemenata potrebno je obratiti posebnu pažnju pri
montazi i ugradnji.

67. Šta se podrazumijeva pod presovanim spojem ? Gdje se koriste ?

Pod pojmom presovanog spoja podrazumijeva se čvrsta veza dva elementa (spoljašnjeg i unutrašnjeg
elelementa) zahvaljujući otporu protiv klizanja koji je rezultat pritiska koji vlada na dodirnim površina
presovanog sklopa. Presovani spojevi su nepomični (spojeni elementi se ne mogu uzajamno micati),
neposredni(ne koriste se pomoćni materijali/elementi), tarni(po utiskivanju je uspostavljeno veliko
statičko trenje dodirnih površina elemenata),deformacijski(pri spajanju dijelovi spajanih elemenata
se plasti i plastično deformišu) spojevi elemenata. Prije sklapanja prečnik unutrašnjeg elementa mora
biti veći od prečnika spoljašnjeg elementa. Čvrsta veza ostvaruje se utiskivanjem vratila u otvor
manjeg prečnika od prečnika vratila, tj. prinudnim sklapanjem dijelova izrađenih sa različitim
prečnicima. Te nastale deformacije, širenje otvora i skupljanje vratila, izazivaju napone u elementima
i pritisak na dodirnim povrsinama. Površinski pritisak na dodirnim površinama osigurava silu trenja
koja je potrebna za prijenos opterecenja i to aksijalne sile i rotacije. Stezni spoj se koristi za velika
izmjenična i udarna opterećenja, pa ga se može koristiti svugdje gdje ostali spojevi vratila i glavine
nisu dovoljni za prijenos veliki okretnih momenata. Mogu se koristiti za vezivanje bandaža sa tijelima
točkova, za sastavljanje složenih elemenata kao npr koljenastih vratila, za spajanje turbinskih rotora,
rotora ventilatora i sl. Sa vratilima i osovinama.

68. Na bazi čega se ostvaruje prenos opterećenja kod presovanih spojeva?

Prije sklapanja presovanih spojeva prečnik unutrašnjeg elementa mora biti veći od prečnika
spoljašnjeg elementa. Čvrsta veza ostvaruje se utiskivanjem vratila u otvor manjeg prečnika od
prečnika vratila, tj. prinudnim sklapanjem dijelova izrađenih sa različitim prečnicima. Te nastale
deformacije, širenje otvora i skupljanje vratila, izazivaju napone u elementima i pritisak na dodirnim
povrsinama. Površinski pritisak na dodirnim površinama osigurava siluu trenja koja je potrebna za
prenos opterecenja i to aksijalne sile i rotacije, pa se na bazi toga ostvaruje prenos opterecenja kod
presovanih spojeva.

Zavisno od vrste nalijegaja, presovane spojeve mozemo koristiti u različite svrhe:


69.Objasni razliku između uzdužnog i poprečnog presovanog spoja? Navesti kada se ova dva različita
postupka vezivanja uglavnom koriste.

Uzdužni ili mehanički presovani sklopovi ostvaruju se utiskivanjem unutrašnjeg elementa u otvor
spoljašnjeg elementa pomoću prese. Vratilo i glavina se, dakle, sastavljaju u hladnom stanju s
određenom montažnom silom Fm i brzinom utiskivanja 2-5 mm/s. Da bi se olakšala montaža, dio s
višom granicom tečenja (obično je to vratilo) je skošen pod uglom 5 stepeni na duzini
trecikorijen(prečnik), a dodirne površine su još i nauljene, osim ako je jedan dio iz bronze. Kod većih
preklopa vrši se dvostruko skošenje vratila. Ovako montirani stezni spoj postiže radnu sposobnost
nakon približno 48 sati.

Poprečni ili termički presovani sklopovi montiraju se u toplotnom stanju bez prisilnog djelovanja
mehaničke sile. Montiraju se na osnovu svojstva materijala da se prilikom zagrijavanja rasteže
(glavina), a prilikom hlađenja skuplja (vratilo). Glavina se raširi kada se zagrije na određenu
temperature, a između dijelova nastane zračnost Zm, pa ih se može sastaviti bez upotrebe dodatne
mehaničke sile. Kada se glavina nakon montaže ohladi na sobnu temperaturu, skupi se, a zbog
preklopa na dodirnim površinama nastaje odgovarajući pritisak za postizanje sile trenja. I u slučaju
kada se glavina zagrijava u ulju i u peći s vrućim zrakom, ona se zagrijava do 400 stepeni C jer više
temperature mogu uzrokovati strukturne promjene u materijalu i smanjenje čvrstoće. Slični odnosi
postižu se hlađenjem vratila, jer se tada ono skupi i lako umetne u glavinu. Kada se nakon montaže
ponovo zagrije na sobnu temperaturu, raširi se, te zbog čvrstog nalijeganja pritišće glavinu s
potrebnom silom za savladanje željenih vanjskih opterećenja. Vratilo se hladi u suhom ledu u kojem
se postižu temperature do -78 stepeni C, a niže temp ( do -196 stepeni C) postižu se u tekućem
dusiku.

70. Kako se određuje minimalni i maksimalni preklop presovanih spojeva? Kako bi se odrazilo
minimalno prekoračenje maksimalnog preklopa na ostvareni spoj?

Teorijski minimalni i maksimalni preklop određuju se na osnovu tolerancijskih polja unutrašnjeg i


vanjskog elementa. Maksimalni preklop određuje se kao razlika gornje granice tolerancijskog polja
vratila vanjskog elementa i donje granice tolerancijskog polja unutrašnjeg elementa (Pmax=ag-Ad).
Minimalni preklop određuje se kao razlika donje granice tolerancijskog polja vanjskog elementa i
gornje granice tolerancijskog polja unutrašnjeg elementa (Pmin=ad-Ag). Međutim, pri svakom, a
naročito pri uzdužnom postupku montaže steznog spoja, dolazi do tzv.zaglađivanja (uglačavanja)
površina vratila i glavine (Hv i Hg), zbog čega je stvarni preklop nakon montaže manji od teoretskog.

Ovaj gubitaj prijeklopa jednak je odnosno procijeniti ga kao:


Vrijednosti za Rzv i Rzg se uzimaju preporučene vrijednosti prema DIN 7190:

Pa su stvarne vrijednosti najvećeg i najmanjeg preklopa:

U pravilu se tolerancije vratila i glavine ne odabiru proizvoljno, nego se upotrebljavaju preporučena


čvrsta nalijeganja po standardu DIN 7154. Minimalno prekoračenje maksimalnog preklopa na
ostvareni spoj odrazilo bi se na povećanje površinskog pritiska, odnosno trenja, a također bi se
povećale i deformacije elemenata u spoju, nije isključiva ni pojava loma nekog od elemenata.

71. Objasni proceduru spajanja elemenata bregaste osovine u toplotnom stanju presovanim spojem.

Bregasta osovina je osovina s izbočinama jajolikog oblika (greben) za periodično otvaranje ventila
(npr. U četveroaktnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem pri rednom razmještaju cilindara ili
kod klipnog kompresora), uključivanje sklopki i slično. Spajanje elemenata bregaste osovine može se
vršiti toplim (indukcionim) zagrijavanjem grebena osovine čiji je prečnik manji od prečnika osovine
tako da se on širi,postavlja se na željenu poziciju na osovini,te ada se njegova temperatura smanji na
sobnu, on će se ponovo skupiti i s obzirom da mu je prečnik manji od prečnika osovine, izazvat ce
naprezanja na pritisak na dodirnim površinama i tako obezbjediti potrebnu silu trenja za prenos
opterecenja.

Također se mogu spajati tzv. hydroformingom s unutrašnje strane vratila. Ovdje je bregasta osovina
jednodijelna, a formira se tako što se oko osnovne osovine postavi kalup sa oblikom željenih grebena,
a zatim se u osovinu koja je šuplja pusti voda pod pritiskom koja trajno deformiše osnovnu osovinu u
oblik kalupa.
72. Na bazi čega se ostvaruje postupak hidraulične montaže i demontaže? Gdje se najčešće
primjenjuje?

U hidrauličkom postupku na dodirne površine između vratila i rukavca dovodi se ulje pod pritiskom
zbog čega se vratilo skupi, a glavina raširi i na tome se bazira hidraulička montaza i demontaza. Na taj
način se mogu montirati dijelovi s blago koničnim površinama (konus 1:30), gdje se vratilo najprije
potisne u glavinu do određenog položaja,a konačni položaj se postiže tek uz pomoć pritiska ulja i na
njima se najčešće primjenjuje. U slučaju cilindričnih dodirnih površina spomenuti postupak se koristi
za demontažu ležajeva koji su prethodno montirani mehanički ili toplinskim postupkom. Vrijednosti
za najmanji potrebni pritisak ulja za montažu, te pritisak ulja za demontažu, mogu se naći u
specijaliziranoj literaturi ili u katalozima za proizvođača ležajeva.
73.Navesti prednosti i nedostatke presovanih spojeva.

74. Šta se podrazumijeva pod pojmom ''uglačavanja'' kontaktnih površina presovanog spoja?

U toku montaže presovanih spojeva,najčešće uzduznog, dolazi do uglačavanja površina vratila i


glavine, to jeste jedan dio kontaktne povrsine unutrašnjeg i vanjskog elementa,tj. neravnine na istim
se poravnjanju i dobija se glatka površina, što uzrokuje da je stvarni preklop nakon montaže manji od
teoretskog. Uglačavanje se obično uzima da je Hg i Hv, gdje su:

75.Koji su najčešći oblici otkaza presovanih spojeva? Nabrojati.

You might also like