Spojnica, kvailo ili kuplung

UNIVERZITET CRNE GORE

MAINSKI FAKULTET
Smjer: Drumski saobraaj
Predmet: Drumska vozila

Spojnica, kvailo
ili kuplung
(Seminarski rad)

Profesor: Doc. dr Radoje Vujadinovi Student:

Blagoje Konatar 12/13

1
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Podgorica, 15.januar 2017.godine

SADRAJ:

2
 Spojnica, kvailo ili kuplung

UVOD

3
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Spojnica:
Spojnica je mehanizam koji slui za spajanje dva minska elementa ili agregata. Osim glavne uloge da
prenose obrtni moment od motora ka transmisiji, spojnica kod motornih vozila izvrava i niz drugih
vanih zadataka kaoto su odvajanje motora od transmisije i ponovno spajanje, omoguavanje
ravnomjernog polaska vozila s mjesta, ubrzavanje vozila i omoguavanje promjene stepeni prenosa za
vrijeme kretanja vozila uz minimalne udare zuba sparenih zupanika. Karakter pojava koje se javljaju
kao posljedica promjene stepena prenosa pokazuje da se udarno optereenje na zube zupanika u
mjenju moe smanjiti 30 do 50 puta, ako se izmeu motora i mjenjaa postavi frikciona spojnica.
Pomou spojnice se ostvaruje ravnomjerno pokretanje vozila s mjesta.
Dobro konstruisana spojnica mora imati slijedee osobine:

- da potpuno iskljui, odnosno odvoji motor od transmisije, da bi se prilikom ukljuenja spojnice

mogao predati najpovoljniji obrtni moment na vodee tokove;
- da omogui ravnomjerno ukljuivanje, kako bi moment trenja mogao postepeno da se poveava;
- da omogui brzi odvod toplote, koja se javlja na povrinama trenja prilikom proklizavanja, kako u
vrijeme ukljuivanja kvaila, tako i prilikom preoptereenja;
- da gonjeni dijelovi spojnice imaju to manji moment inercije;
- da omogui automatizaciju procesa ukljuivanja i iskljuivanja.

Prema nainu prenosa obrtnog momenta spojnice se mogu podijeliti na:

- frikcione (sa mehanikim trenjem),

- hidrodinamike,
- elektromagnetne i
- kombinovane.

Prema nainu komandovanja ukljuivanjem, odnosno iskljuivanjem spojnice postoji slijedea

podjela:

4
 Spojnica, kvailo ili kuplung

- komandovanje od strane vozaa (koritenjem energije miia ili pomou servo ureaja koji rade
koritenjem sabijenog zraka, potpritiska i elektromagnetne energije),
- automatsko komandovanje koje moe biti u zavisnosti od poloaja pedale akceleratora, u zavisnosti
od broja obrtaja i optereenja motora i u zavisnosti od pomjeranja poluge za promjenu stepeni prenosa.

Frikcione spojnice

Spojnice koje za prenos obrtnog momenta koriste mehaniko trenje, najvie su u upotrebi na motornim
vozilima. Do dvadesetih godina ovog vijeka su u upotrebi bile konusne spojnice. S pojavom motora
veih snaga i brojeva obrtaja, ovaj tip spojnica morao je biti izbaen, zbog ozbiljnog nedostatka koji se
sastojao u naglom (udarnom) ukljuivanju koje je izazvala sila paralelna konusnim povrinama, a iji je
smjer bio ka pogonskom dijelu spojnice.
U dananje vrijeme, na vozilima sa stepenastim zupastim mjenjaem primjenjuju se lamelaste
spojnice, i to uglavnom sa jednom lamelom (diskom). Rad lamelaste spojnice zasnovan je na koritenju
sila trenja koje se javljaju meu taruim povrinama. Povrine koje vre prenos obrtnog momenta dijele
se na 135 pogonske i gonjene. Pogonski dijelovi spojnice su vezani za zamajac motora i obru se
zajedno s njim. Gonjeni dijelovi spojnice vezani su za spojniko vratilo mjenjaa. Ako se pogonski
dijelovi spojnice spoje sa gonjenim dijelovima, tada se ostvario prenos obrtnog momenta od motora ka
mjenjau, tj. na spojnino vratilo mjenjaa. Ravnomjernost ukljuivanja postie se proklizavanjem
povrina pogonskih i gonjenih dijelova spojnice, kada se postepeno pribliavaju jedni drugima. Trenje
meu povrinama pogonskih i gonjenih elemenata spojnice mora biti takvo da omoguava prenos
obrtnog momenta, to uslovljava veliinu frikcionih povrina i koeficijent trenja, te prema tome i
odgovaraju i frikcioni materijal.
Zamajac motora je sa svoje unutranje strane glatko obraen i slui kao povrina za nalijeganje
sredinje ploe sa oblogama (lamele). Osim toga zamajac slui kao kuite spojnice. Lamela je
prenosni element spojnice i ona svojom glavinom tvori pominu spojnicu sa ljebovima spojnikog
vratila. Spojniko vratilo je sa jedne strane oslonjeno u leitu koje se nalazi u kuitu mjenjaa, a sa
druge strane u leitu kliznom ili kuglinom, koje se nalazi u zamajcu. Iza lamele se nalazi potisna
ploa koja je potiskivana oprugama, koje su oslonjene sa jedne strane na potisnu plou a sa druge na
kuite kvaila.
Pritiskom ovih opruga ostvaruje se pritisak potisne ploe na lamelu, a lamele na zamajac, te se na
tajnain vri prenos obrtnog momenta. U toku vonje postoji stalan pritisak potisne ploe na lemelu, tj.
spojnica je stalno ukljuena.
Mehanizam za iskljuivanje spojnice sastoji se od: pedale spojnice, iskljuivaa sa potisnim leajem i
tri ili etiri dvokrake poluge na kojima se nalaze zavrtnji za podeavanje zazora izmeu tih poluga I
potisnog leaja.

5
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Na slici 168 i slici 169 dat je ematski prikaz rada lamelaste spojnice (kvaila). Na ovim slikama su
date
uprotene eme spojnica sa jednom lamelom, kako bi se mogao bolje razumjeti rad spojnice.

6
Spojnica, kvailo ili kuplung

7
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Na slici 170 prikazan je aksonometrijski pogled glavnih djelova uobiajne konstrukcije spojnice za
automobile. Za ovu konstrukciju primjenjene su zavojne opruge kao potisne opruge, dok su abice
kvaila (6) (iskljune poluge) posebno izvedene.

Lamelaste spojnice su obino takve konstrukcije, da su stalno ukljene, a iskljuuju se samo onda kada
se vri promjena stepena prenosa u mjenjau. Obzirom na to, da se zahtijeva, da zahvat spojnice bude
to elastiniji (ravnomjerno ukljivanje) a lamela je taj element koji treba da ostvari tu elastnost to
je lamela u toku razvoja motornog vozila pretrpila znatne promjene u konstrukciji.

Jedna od prvih konstrukcija je kruta lamela, kod koje je sredinja ploa (lamela) zakivcima spojena sa
glavinom lamele u vrstu (krutu) vezu. Jedina elastinost kod ove lamele je u proklizavanju izmu
frikcionih povrina, pri emu se jedan dio energije pretvara u toplotu.
esto prekopavanje stepeni prenosa u mjenjau, a naroito u gustom gradskom saobraaju zahtijeva
povoljniju konstrukciju lamele.

Jedan od naina obezbjeenja ravnomjernog ukljuivanja spojnice je da se lamela u rastereenom

stanju izvede u obliku veoma blagog konusa (sredinja ploa je elastina). Pri ravnomjernom potisku
pritisnih opruga potisne ploe, potisna ploa potiska lamelu ka zamajcu, ali ona u prvom momentu ne
ulazi u zahvat cijelom povrinom. Daljnjim pritiskom pritisnih opruga potisne ploe dolazi do

8
 Spojnica, kvailo ili kuplung

postepenog ispravljanja lamele to znai da ona ulazi u zahvat sa zamajcem i potisnom ploom
postepeno (u radijalnom pravcu).

Ravnomjernost prilikom ukljuivanja postie se takoe pri primjeni sredinje ploe sa segmentima koji
nisu u istoj ravni (sl. 171). Segmenti (1) privruju se zakivcima za glavinu lamele, a na segmente se
zakovicama privruju frikcione obloge. Prilikom ukljuivanja spojnice povrina trenja lamele ulazi u
zahvat sa zamajcem i potisnom ploom nejednovremeno. Usljed poveanog pritiska potisne ploe

(uslijed dejstva pritisnih opruga potisne ploe) dolazi do ispravljanja (deformacije u aksijalnom pravcu)
elastinih segmenata na koje su privrene frikcione obloge to poveava ravnomjernost
ukljuivanja.
Najee upotrebljavana konstrukcija lamele je elastina lamela sa priguivaem (sl. 172). Ova lamella
razlikuje se od lamele sa elastinim segmentima po tome to se glavina spojnice za sredinju plou
spaja preko zavojnih opruga (priguivaa) koje su tangencijalno rasporeene u procjepima kako
sredinje ploe na kojoj se nalazi glavina.

9
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Pri zahvatu lamele u spreg sa zamajcem motora preko svojih frikcionih obloga obrtni moment se
prenosi sa diska, preko orpuga koje se elastino suprotstavljaju prenosu obrtnog momenta, na glavini.
Zbog ovakog priguenja pri prenosu obrtnog
momenta dobije se veoma mekan (bezudaran) prenos obrtnog momenta na spojnino vratilo.
Kod motora velikih snaga potrebno je prenijeti relativno visok obrtni moment pri visokom broju obrtaja
uz uslov da spojnica zadri mali gabarit. Da bi spojnica zadrala male dimenzije i da bi bila u stanju
prenijeti velik obrtni moment konstruisana je frikciona spojnica sa dvije lamele. U odnosu na
jednolamelastu spojnicu spojnica sa dvije lamele ima jo jednu potisnu plou i lamelu, te se na taj nain
dvostruko poveava povrina trenja. Poveana povrina trenja omoguava prenos veeg obrtnog
momenta. Kako je poveana frikciona povrina, to i pritisak opruga potisne ploe mora biti vei, to
esto zahtijeva upotrebu servo - komandnog ureaja za ukljuivanje i iskljuivanje spojnice, poto sila
koju voza ostvaruje pritiskom noge moe biti nedovoljna.

10
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Hidrodinamike spojnice

Hidrodinamika spojnica se razlikuje od frikcione po konstrukciji i po nainu dejstva. Ideja prenosa

snage pretvaranjem hidroenergije u mehaniku javila se kao posljedica sloenih zahtjeva.
Hidrodinamiki prenosnici ostvaruju prenos snage, sa pogonskog na voeno vratilo, naizmjennim
ubrzavanjem i usporavanjem radnog fluida u zatvorenom krugu cirkulacije koga formiraju lopatice
radnih kola. Pri ubrzanom kretanju radnog fluida (ulja) u kanalima pumpnog kola mehanika energija
motora, se pretvara u kinetiku energiju ulja. Suprotno se dogaa u meulopatinim kanalima
turbinskog kola.
Ulje se usporava - njegova kinetika energija se ponovo pretvara u mehaniku energiju turbinskog kola.
Karakteristika hidrodinamikih (hidraulinih) prenosnika su visoke brzine strujanja radnog fluida pri
relativno niskim pritiscima.

Hidrodinamika spojnica (sl. 174) sastoji se iz kola pumpe (2) koje je ugraeno u kuite spojnice, a
koje je spojeno sa koljenastim vratilom motora (1) i iz kola turbine (3) koje je vazano za izlazno
(gonjeno) vratilo (4). Kolo pumpe i kolo turbine imaju radijalne lopatice, a nalaze se u zajednikom
kuitu (5) koje je do odreenog nivoa napunjeno uljem. Gonjeno vratilo je uleiteno u leajevima.
U radijalnim lopaticama pumpnog kola, koje je gonjeno motorom, dolazi do ubrzavanja radnog fluida
(ulja) od unuranjeg dijela ka spoljnjem dijelu pumpnog kola, usljed dejstva centrifugalne sile, a zatim

11
 Spojnica, kvailo ili kuplung

do usporenja radnog fluida u turbinskom kolu. Na taj nain se ostvaruje prenoenje energije
hidraulinim putem sa pumpnog kola na turbinsko kolo. Smjer toka fluida obiljeen je strelicama (na
slici 175).

Poto je kroz kanale pumpe i turbine strujanje tenosti mogue samo ako ima klizanja estica, dolazi do
odreenog zaostajanja turbinskog u odnosu na pumpno kolo np - nT. Sa razlikom brojeva obrtaja np - nT,
u uskoj vezi je klizanje hidrauline spojnice.
Ukoliko je vee klizanje, hidraulna spojnica prenosi vei obrtni moment motora Me ali istovremeno
ima manji stepen korisnog dejstva.

Ne ulazei u detaljnu analizu procesa strujanja fluida u hidrodinamikoj spojnici, u nastavku e se dati
samo osnovni parametri spojnice:

- stepen proklizavanje spojnice ( s) definie se kao:

- prenosni odnos kod hidroprenosnika, za razliku od mehanikih prenosnika, nije

konstantan i rauna se kao:

- stepen iskoritenja spojnice ( s) definie se kao:

12
 Spojnica, kvailo ili kuplung

a za sluaj kvazistatikog reima rada sa razliitim brojevima okretaja pumpnog i turbinskog kola (M T
MP) moe se pisati da je:

Hidrodinamike spojnice za motorna vozila se biraju prema maksimalnoj snazi motora kada se
ostvaruje proklizavanje s=(2 3)%, to znai da je stepen iskoritenja spojnice s = 0,970,98. U
prelaznim reimima ove vrijednosti idu znatno nie, to utie na podizanje temperature radnog fluida.

Elektromagnetne spojnice

Elektromagnetne spojnice spadaju u grupu spojnica sa automatskim upravljanjem, koje potpuno

oslobaju vozaa fizkog napora. Postavljanjem pogodnih mehanizama obino se izbacuje pedala
kvaila i zbog toga se takva vozila nazivaju vozila sa dvopedalnim upravljanjem (pedala konice i
pedala akceleratora). Primjer konstrukcije elektromagnetne spojnice prikazan je na slici 176.

Elektromagnet dobija energiju od generatora, a ona zavisi od broja obrtaja motora.

Pri praznom hodu motora napon generatora je nedovoljan, te magnetski tok ima malu veliinu i kao
posljedica toga, kvailo se ne ukljuuje. Poveanjem broja obrtaja motora napon generatora se
poveava i spojnica se ukljuuje ravnomjerno.

13
 Spojnica, kvailo ili kuplung

Prilikom uspostavljanja magnetskog toka izmeu zamajca i kotve, feromagnetini praak ispunjava
prostor zranog zazora izmeu pogonskog i gorenjog elementa.
Poslije iskljivanja spojnice feromagnetini praak moe ostati djelimino namagnetisan i kao
posljedica toga, spojnica moe prenositi obrtni moment iako je iskljuena. Da bi se ova pojava izbjegla,
kroz namotaje elektromagneta puta se suprotan tok struje, nakon ega se praak razmagnetie. Na ovaj
nain se vri preko specijalnih releja i promjena stepeni prenosa. Releji su u vezi sa ruicom mjenjaa.
Elektromagnetne spojnice nale su primjenu uglavnom na malolitarskim putnikim automobilima.

14