J.

UMJEOVITA SREDNJA KOLA "HASAN KIKI"

Srednja struna mainska kola
GRADAAC
Zanimanje:Metalostrugar

PISMENI ZAVRNI RAD

Izrada osovinice

kolska godina:2011/2012

Jaarevi Almir III-2

Sadraj
1.Opis i namjena predmeta izrade
2.Opis materijala izrade (dobijanje, osobine, upotreba)
3.Opis tehnolokog postupka izrade (operacije-faze rada)
3.1.Potreban alat, maina i pribor
4.Tehniko-tehnoloka i radna dokumentacija
5. Kalkulacija cijene kotanja
Literatura

3
1.OPIS I NAMJENA PREDMETA IZRADE
Osovinica
Osovinica ima iroku primjenu kako u izradi raznih alata(hidraulikih,presarskih i
td.),takoer ima i primjenu i u auto industriji,avio industriji,izradi raznih maina i
td..Osovinica ima namjenu da poslui na vie mjesta kao npr. za centriranje i
poziciniranje pri izradi radnog komada,takoe moe posluiti kao nosa nekog dijela ili
kao spojnica izmeu nekih dijelova i td.
2. OPIS MATERIJALA IZRADE
Podjela i dobijanje
eljezo se u praksi javlja u dvije kvalitete i to: kao elik ili kao liveno gvoe. Od
elika se proizvode valjani i kovani poluproizvodi, te elini liv, a od livenog gvoa
sivi liv.
eljezo iji sadraj ugljenika ne prelazi 2 % moe se deformisati i dafinie se kao
elik. eljezo sa preko 2 % ugljika se zove gvoe i ono se ne moe deformisati.
PODJELA ELIKA
Po kriteriju upotrebe postoje dvije osnovne grupe i to:
-konstrukcijski i
-alatni elik.
Konstrukcijski elici su oni koji se upotrebljavaju za gradnju elinih konstrukcija
ili konstrukcijskih elemenata, poevi od predmeta iroke potronje do elinih
konstrukcija u mainogradnji i metalopreraivakoj industriji, mostogradnji,
brodogradnji, gradnja kotlova, cjevovoda, noseih konstrukcija itd.
Alatni elici slue za izradu raznih alata za obradu materijala bilo u hladnom ili
toplom stanju.
Osim ove osnovne podjele postoje jo i druge podjele elika, kao to su na primjer:
Prema hemijskom sastavu:
a) Ugljini elici
b) Legirani elici
-niskolegirani
-visokolegirani elici.
Kod ugljinih elika odluujui uticaj na njihove osobine ima ugljik, a ostali prisutni
elementi, obzirom na svoje koliine nemaju bitnijeg uticaja. Legirani elici su oni kod
kojih osim ugljika na svojstva elika odluujui uticaj imaju legirajue komponente.
elici kod kojih je zbir legirajuih elemenata manji od 5 % smatraju se niskolegiranim,
a ako je zbir vei od 5 %, govorimo o visokolegiranim elementima.

Prema kvaliteti:
a) obian ili masovan elik
3

4
b) kvalitetan elik
c) plemenit elik
U grupu kvalitetnih elika spadaju oni kod kojih sadraj sumpora i fosfora
pojedinano ne prelazi 0,045 %, a kod plemenitih 0,035 %. Pod obinim ili masovnim
elicima, u smislu njihove kvalitete, podrazumijevamo one kod kojih osnovna
garantirana mehanika ili tehnoloka svojstva postiemo bez posebnih postupaka
izrade ili prerade.
Konstrukcioni elik, ako je legiran, smatra se kvalitetnim ili plemenitim, to zavisi
od ostalih garantovanih osobina dotinog elika. Alatni elici, obzirom na poseban
izbor sirovina i reim izrade, su svi plemeniti. Ne postoje obini ili kvalitetni alatni
elici.
Prema nainu izrade:
a) Simens-Martinovi elici
b) Elektroelici
c) Bessemerovi elici itd.
PROIZVODNJA SIROVOG ELIKA
Osnovne sirovine za dobijanje elika su:
1) sirovo gvoe
2) stari elik
3) ferolegure.
Tomasov proces se izvodi u bazino ozidanom konvertoru u koji se sipa tekue
gvoe bogato fosforom uz dodatak vapna. Kroz gvoe se duva hladan zrak. Kisik iz
zraka oksidira primjese u gvou, prvenstveno ugljik, i pretvara ga u elik. Ovako
dobijen elik koristi se za izradu ipkastog i profilisanog elika.
Prednost Simens-Martinovog procesa je u tome to moe da se koristi i staro
gvoe i otpaci. Pei su velikog kapaciteta i ekonomine su. Simens-Martinov elik je
boljeg kvaliteta od Tomasovog i Bessemerovog i obuhvata sve vrste konstrukcionih
ugljeninih i niskolegiranih elika.
Elektroelik je najkvalitetniji i relativno najjeftiniji od svih vrsta elika ako se
raspolae sa dovoljno elektrine energije. Skoro svi specijalni i visokolegirani elici
pripadaju grupi elektroelika.

Osobine .4732
-Hemijski sastav:
C
0,42

Si

-Fizikalna svojstva
modul elastinosti
gustoa
toplinska vodljivost

Mn
0.65

Cr
1.05

Mo
0.22

(210000-195000 N/mm2) zavisno od temperature

za +20o C +200o C
7,85 kg/dm3
0,120 cal/cm sec C
4

5
specifina toplina
0,110 cal/g C
specifini elektrini otpor 0,180 ohmcm 10-4
-Mehanika svojstva u poboljanom stanju (u zavisnosti od prenika)
zatezna vrstoa
700-1100 N/mm2
granica razvlaenja (0,2 gran.)
470-700 N/mm2
izduenje A5
min 12-15%
suenje Z
50-60 %
Prokaljivost
Pri Jominy-evom pokusu s eono kaljenom probom postie se kod ovog elika u
prosjeku tvrdoa od 48 HRc. Od grupe elika za poboljanje ovaj elik ima najmanju
prokaljivost.
-Sklonost prema pukotinama pri kaljenju
Kod ovog elika ne postoji naroita osjetljivost prema nainu ohlaivanja sa
temperature kalenja. Prema obliku i veliini predmeta u konkretnom sluaju moe se
primjeniti kalenje u ulju ili u vodi.
-Obradivost skidanjem strugotine
Vrijeme trajanja alata kod grube obrade je najvee kad je elik u mekoarenom stanju.
Za postizanje dobre kvalitete povrine kod fine obrade, veinom je korisna vea
vrstoa elika i via brzina rezanja.
-Zavarljivost
Prikladan je za varenje talenjem metala, kao i za otporno varenje ukljuujui i tupo
svarivanje. Kod varenja pri kojem dolazi do talenja metala preporuuje se
predgrijavanje. Ako dijelovi nakon varenja ne idu na poboljanje, trebaju se podvri
arenju za otklanjanje napetosti ili normaliziranju.
-Krtost nakon poputanja
Ne naginje krtosti nakon poputanja pri uobiajenim temperaturama poputanja i
trajanju poputanja. U tom smislu nije potrebno potivati posebne mjere pri
odreivanju naina hlaenja, odnosno sredstva.
-Postojanost prema poputanju
Sa porastom temperature poputanja raste suenje i izduenje, a opada zatezna
vrstoa i granica razvlaenja.
-Krtost pri niskim temperaturama
Pokazuje kod sobne temperature izvanredna svojstva ilavosti, koje on zadrava i kod
niskih temperatura.
-Otpornost prema habanju
Otpornost prema habanju je mala. Na osnovu niskog sadraja C ovog elika ne moe
ona biti znatno poveana pomou povrinskog kalenja. Nitriranjem je mogue
poveanje otpornosti prema habanju.
-Osjetljivost prema djelovanju zareza
5

6
Ova osjetljivost raste kod dinamikog naprezanja sa rastuom zateznom vrstoom.
Pjeskirenjem ili obradom pomou eline same, povrinskim pritiskivanjem, hladnim
valjanjem i sl. smanjuje se osjetljivost na djelovanje zareza.

Upotreba
.4732 se koristi za statiki i dinamiki optereene dijelove vozila, motora i
maina, naroito za vee presjeke sa visokom vrstoom za: zupanike, poluosovine
automobila, cilindre motora, kardanske osivine i dr.

7
3. OPIS TEHNOLOKOG POSTUPKA IZRADE
(operacije-faze rada)
Tehnoloki proces je tano odreeni postupak, redoslijed po kojem se izrauje pod
odreenim uslovima dio(sklop, proizvod) iz osnovnog materijala(dijelova, sklopova)
sa odreenim alatima, napravama na odreenim mainama(radnim mjestima) u
odreenom vremenu. On se sastoji iz niza operacija, pa je to dakle, osnovna jedinica
tehnolokog procesa. Operacija je onaj dio tehnolokog procesa koji se obavlja na
jednom radnom mjestu, i koju obavlja neprekidno jedan radnik (ili grupa radnika).
Operacija slui i kao osnovna jedinica planiranja proizvodnje. Svi radni dokumenti
izdaju se za operaciju.
Iz tehnolokog dokumenta izradili su se slijedei tahnoloki obrasci koje koriste i
druge slube. To su: operacioni list, popis alata, popis operacija.
Operacioni list je osnovni dokument radnog mjesta. Na osnovu njega radnik na maini
e obaviti svoj zadatak. Jedan od tehnolokih dokumenata je i popis operacija, a koji je
istovremeno jedan od osnovnih dokumenata operativne pripreme. On sadri podatke
koji su potrebni operativnoj pripremi a to su: redni broj operacije, naziv operacije,
radno mjesto, pripremno-zavrno i komadno vrijeme.
Pri razradi tehnolokog postupka potrebno je najprije razmotriti konstuktivni crte,
polazni materijal, broj komada(serija).
U naem sluaju radi se o pojedinanoj proizvodnji. Tehnoloki postupak se sastoji iz
slijedeih operacija:
00. sjeenje
01. struganje
02. struganje
03. struganje
04. kontrola
Operacioni listovi za sve operacije su u prilogu rada.
00. operacija sjeenja se obavlja na testeri AT-20. Sijee se ipka materijala
prenika 35 mm na duinu 500 mm, koja je polazna za slijedeu operaciju struganja.
01. operacija je struganje i izvodi se na univerzalnom strugu D-420. Obradak se
stee u tvrde eljusti,a zatim se izvlai do graninika gdje se onda odsijeca noem za
odsijecanje
02. operacija je, takoe, struganje i izvodi se opet na univerzalnom strugu D-420.
Obradak se stee u tvrde pakne i onda se noem JUS 2 uradi eono poravnanje, a
zabuivaem A4 se zabui sredinje gnijezdo. Tada se komad otpusti, promijeni se
mjesto stezanja, tj. stegne se i podupre iljkom u zabuenje Pomou noa za uzduno
struganje JUS 6 se dobijaju vanjski prenici 34h7 mm, ugao i prenik 30h7,a zatim se
noem za ukopavanje ukopa kanal 6 na prenik 25mm.
03. operacija je struganja obavlja se na univerzalnom strugu D-420. Obradak se
stee u meke eljusti i podupre iljkom.Noem za uzduno struganje se uradi prenik
26mm i ukopa se kanal nozem za ukopavanje na prenik 22mm.
U ovim operacijama struganja princip rada je slijedei: stegne se komad, postavi
alat koji e da radi, centrira i poinje sa radom. Kad je zavrena obrada jednim alatom,
on se skida i postavlja drugi, ponovo centrira i poinje sa radom. Postupak se ponavlja
dok svi alati oznaeni na operacionom listu ne obrade oznaene povrine.
O4. operacija je zavrna kontrola.

8
3.1.. POTREBAN ALAT, MAINA I PRIBOR
Sjeenje (testerisanje) je vrsta obrade rezanjem pri kojoj se predmet dijeli-presijeca
na dva dijela pomou viesjenog alata koji se zove testera.
AT-20 je trakasta testera, gdje je glavno kretanje pravolinijsko i izvodi ga testera, a
pomono je pravolinijsko i izvodi ga predmet.
Operacije struganja se izvode na univerzalnom strugu D-420. On se najee
koristi u uslovima pojedinane i maloserijske proizvodnje, zbog irokih mogunosti
prilagoavanja razliitim operacijama. Glavno kretanje se ostvaruje preko
elektromotora, kainika i prenosnika za glavno kretanje. Promjena broja obrta na izlazu
iz prenosnika za glavno kretanje se ostvaruje promjenom broja obrtaja elektromotora
ili ukopavanjem razliitih grupa zupastih prenosnika preko odgovarajuih ruica. Sa
prenosnika za glavno kretanje vri se prenos snage ka prenosniku za pomono
kretanje, a preko istog kretanje se prenosi na vuno ili vodee vreteno struga. Preko
veze vreteno-suport ostvaruje se uzduno pomjeranje suporta. Promjena koraka
ostvaruje se ukopavanjem odgovarajuih grupa zupastih prenosnika ili, kao u sluaju
izrade navoja, pomou odgovarajue izmjenljive grupe zupanika.
Vodee vreteno univerzalnog struga je zavojno vreteno koje se koristi pri izradi
zavojnica, jer je potrebna tana zavisnost izmeu glavnog i pomonog kretanja. Vuno
vreteno izvedeno je u obliku glatkog vretena sa uzdunim lijebom i koristi se za ostale
operacije struganja.
Od reznog alata se u operacijama struganja koristi: no JUS 2, savijeni no za
bonu obradu, no JUS 6, savijeni no za grubu obradu, zabuiva A 4 JUS K. D3.
061, specijalni no za kanal,
Mjerni alat je: pomino mjerilo.
4.TEHNIKO-TEHNOLOKA I RADNA
DOKUMENTACIJA
Operacioni list sadri sve ono to treba da se zna i ima na radnom mjestu da bi
operacija mogla da se izvede. To znai da na operacionom listu mora da pie broj
operacije, njen naziv, maina na kojoj se ona izvodi, materijal, sav potreban alat (stezni,
rezni i mjerni), reimi obrade i naravno, skica operacije sa svim potrebnim kotama i
tolerancijama obrade, kako bi radnik bez problema mogao da obavi svoj zadatak. To je
vaan tehnoloki dokument za proizvodnog radnika.
Radni nalog sadri naziv operacije, vremena izrade, veliinu serije. Po zavretku
serije kontrolor upisuje u ovaj dokument broj dobrih i loih komada.
Norma listu rade normirci, odnosno oni propisuju vrijeme koje je potrebno za
izradu jednog komada. Na osnovu ove liste moe se utvrditi da li radnik radi po
propisanoj normi, ili loije, ili bolje. To e biti i jedan od vanih dokumenata pri
nagraivanju njegovog rada.
Iz trebovnice materijala se moe utvrditi vrsta (kvalitet) materijala i koliina
materijala.

5. KALKULACIJA CIJENE KOTANJA

Kalkulacije sadre:
-redni broj operacije
8

9
-naziv operacije
-mjesto izrade
-normativ materijala
-vrijeme izrade
-pri premno-zavrno vrijeme
-uee specijalnih alata.
Na osnovu kalkulacije odreuje se cijena po komadu na osnovu slijedeih formula:
Tu=Ti+Tpz(min)
Cm=GxCm (KM/kg)
Ci=NSxTi/60 (KM/kom)
Ck=Ci+Cm (KM/kom)
U naem sluaju je:
Ti=3,6+2,7+8,7+5,8
TiUS=20,8min,
TpzUS=15min
TuUS=TiUS+TpzUS=20,8+15
TuUS=35,8min
Cm=GxCm=0,7x3,20
Cm=2,20KM
Ci=NS . TuUS=25 . 35,8/60
Ci=14,90 KM/kom
Ck=Ci+Cm=14,90+2,20
CkUS=17,10 KM/kom
U ovim formulama je:
Ti-vrijeme izrade jednog komada
Tpz-pripremno-zavrno vrijeme jednog komada
Tu-ukupno vrijeme izrade jednog komada
Cm-cijena materijala po komadu
Ci-cijena izrade jednog komada
NS-cijena norma sata
Nabavna cijena materijala je 3,20KM /kg. Cijena norma sata na univerzalnom strugu (US)
je 25KM, a u nju su uraunati trokovi reije, odravanja maina, struje i sl..

10

LITERATURA
1. Prirunik za pripremu teorijskog dijela takmienja metalostrugara
2. Maine alatke i industrijska proizvodnja maina, Pavle Stankovi
3. Tokarenje, glodanje, bruenje - Maduni Toufar
4. Alatniar: Definisanje kvaliteta reznog alata
5. Mehanika tehnologija za 3.razred

10