J.U. MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA „ HASAN KIKIĆ „ Šk.

godina 2019/2020
Srednja stručna mašinska škola
GRADAČAC

ZADATAK ZA PRAKTIČNI ISPITNI RAD

Naziv zadatka: REMENICA F4 50 mm

Prezime i ime učenika - kandidata: EFENDIĆ NAMIK

Razred - odjeljenje: III-3
Zanimanje: Metalostrugar
 Sadržaj

1. Uvod......................................................................................................................................2

2. Materijal za izradu radnog komada.......................................................................................3

3. Odabir mašine i alata za izradu.............................................................................................4

3.1. Odabir mašine za izradu.........................................................................................4

3.2. Odabir alata za izradu.............................................................................................4

4. Kalkulacija troškova...............................................................................................................5

5. Razrada tehnološkog postupka.............................................................................................6

5.1. Redoslijed operacija izrade remenice.....................................................................6

6. Radionički crteži....................................................................................................................7

7. Literatura.............................................................................................................................15

1
1. Uvod
U svom završnom radu prikazati ću tehnološki postupak izrade remenice, koji materijal je
najpogodniji za izradu remenice, čemu one služe, na koji način se izrađuju, gdje se
upotrebljavaju. Također i kakve ekonomske prednosti I nedostatke daju remenice sa gledišta
cijene troškova izrade remenice.

Remenica je kolo za prihvat i vođenje remena u vremenskome prijenosu. Remenice se

sastoje od vijenca, ploče i glavčine. Oblik vijenca remenice je određen oblikom remena. Kod
malih prečnika remenica vijenac i glavčina se izrađuju iz jednog dijela. Kod srednjih prečnika
d=300 - 400 mm vijenac i glavčina su spojeni pločom koja može biti izbušena. Ako je vijenac
većih prečnika sa glavčinom se spaja pomoću paoka.

Prečnik glavčine dg i dužina glavčine bg se usvajaju na osnovu prečnika vratila:

dv i dg= (1,6 − 1,8) ∙ dv, bg= (1,1 − 2) ∙ dv.

Remenice se najjednostavnije izrađuju livenjem od materijala SL20, i to kod visokoserijske
proizvodnje. Za veće obodne brzine (v0 > 35 m⁄s) uzimaju se materijali veće čvrstoće. Ako
se radi mali broj komada onda je ekonomičnije da se rade od limova zavarivanjem pojedinih
dijelova. Remenice moraju biti statički uravnotežene, a ako su im obodne brzine veće od
(v0 > 35 m⁄s) moraju se i dinamički uravnotežavati (balansirati).

2
2. Materijal za izradu radnog komada

Čelik je slitina željeza s ugljikom (2,06%). Pri većem udjelu dodanih hemijskih elemenata za
legiranje može udio ugljika biti i nešto veći od 2,06% ugljika. Gotovo sva količina
proizvedenog sirovog željeza iz visoke peći prerađuje se u čelik, jer su njegova mehanička
svojstva mnogo bolja od svojstava željeza. Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika, a
manje kao sirovog ili lijevanog željeza.
Odlikuju se velikom čvrstoćom, tvrdoćom, žilavošću, mogućnošću lijevanja i mehaničke
obrade, te velikom elastičnošću. Rabi se za izradu mostova, automobila, brodova,
željezničkih vozila i pruga, golemih građevina, ali i za sitnice nužne u svakodnevnom životu
poput igle ili spajalice.

Masovna proizvodnja čelika je započela u 19. stoljeću otkrićem Bessemerovog i Thomasovog

postupka. Čelik se danas proizvodi postupkom u konverterima s kisikom (LD postupak) ili u
električnim pećima (elektrolučna peć, elektroindukcijska peć). U industrijski manje razvijenim
državama još se koriste Siemens-Martinove peći.

Materijal koji ću koristiti za izradu radnog komada je Č.4732 (42CrNiMo4). Čelik Č.4732
pripada čelicima za poboljšanje i koristi se za izradu konstrukcionih dijelova, koji su za
vrijeme rada izloženi velikim i složenim naprezanjima.
Poboljšanje je termički postupak, koji se sastoji u tome da se čelik većinom poluobrađen ili
potpuno obrađen konstrukcioni dio – kali i neposredno poslije kaljenja ponovo lagano
zagrijava na temperaturu preko 530°C (što zavisi o vrsti čelika) i zatim plagano ili brzo ohladi.

Čelik Č.4732 pripada skupini legiranih čelika za poboljšanje i sastoji se od 0.38-0.45% ugljika,
≤0.40% sicilija, 0.60-0.90% mangana, ≤0.035% fosfora, ≤0.035% sumpora, 0.90-1.20%
hroma i 0.15-0.30% vanadija.

3
3. Odabir mašine i alata za izradu

3.1. Odabir mašine za izradu

Za skidanje materijala struganjem (tokarenjem) veoma je bitno odabrati odgovarajući stroj
na kojem će se izraditi određeni komad. Kada kažemo veoma bitno, odnosi se prije svega na
sigurnost po radnika koji upravlja strojem, a isto tako odabir odgovarajuće mašine ima
veoma važnu ulogu za ekonomičan i efikasan rad. Kako bismo bili sigurni da smo odabrali
odgovarajuću mašinu, bitno je da su ispunjeni sljedeći uslovi: tehničko – tehnološki zahtjevi,
obujam planiranih radova, uslovi u kojima se izvodi posao. Za izradu svog radnog komada
večinom ću koristiti univerzalni strug. Univerzalni strug je alatni stroj za mašinsku obradu
odvajanjem čestica, pomoću kojih se rezanjem obrađuju i izrađuju dijelovi okruglog
(rotacijskog) oblika. Struganjem se mogu obraditi okrugle plohe s vanjske i unutarnje strane.
Osim operacije struganja na strugu se mogu vršiti i operacije ljuštenja, istokarivanja, bušenja,
izbušivanja, upuštanja, razvrtanja, rezanja vanjskih i unutarnjih navoja, vrtloženja i ljuštenja
vanjskih i unutarnjih navoja. Osnovni dijelovi univerzalnog struga su: glavno vreteno,
vretenište, škare, posmično kućište, vlačno vreteno, povodno vreteno, kIjučna ploča,
osovina za ukapčanje, zubna letva, uzdužni suport, poprečni suport, stega reznog aIata,
gornji suport, jahač ili konjić. Osim struga koristit cu još stolnu bušilicu i provlakačicu.

3.2. Odabir alata za izradu

Prema postupcima struganja potrebno je koristiti odgovarajuće strugarske noževe. Danas se
za izradu strugarskih noževa koriste brzorezni čelik, tvrdi metal, kermet, keramika, CBN,
umjetni dijamant i drugi materijali.
Strugarske noževe je moguće podijeliti na nekoliko načina: prema vrsti obrade, prema
položaju struganja, prema orjentaciji vrha alata, noževi za utore i odrezivanje, noževi za
navoje, profilni noževi.Osnova alata je površina koja osigurava pravilan prihvat alata na stroj.
Rezni dio alata obavlja proces obrade tj. odvajanje čestica. Strugarski noževi koji će se
koristiti su: nož za izradu navoja, nož za utor, nož za čeono poravnavanje, nož sa pločicom za
uzdužno fino i grubo struganje, nož za struganje pod uglom.
Za početno odsijecanje materijala na traženu dužinu za obradu radnog komada koristit ću
mašinu za rezanje metala tzv “ MAJA “.
Za mjerenje i kontrolu koristit će se digitalno pomično mjerilo, tzv. šubler.

4
4. Kalkulacija troškova

Važnu ulogu u izradi komada igra i cijena izrade radnog komada. S obzirom da se radi o
pojedinačnoj proizvodnji, tada se računaju mnogi faktori na koje se ne pridaje velika pažnja
kada se radi o serijskoj proizvodnji.

Na osnovu kalkulacije određuje se cijena po komadu na osnovu sljedećih formula:

Cmu=GxCm (KM/kg)

Ci=NSxTi/60 (KM/kom)

Tu=Ti + Tpzi (min)

Ck=Ci+Cm (KM/kom)

Za moj radni komad je:

Ti=1+3+5+2 = 11 min

Tpzi=120 min

Tu=11+120=131 min

Cmu=GxCm=0.35x3.5=1.225 KM

Ci=NSxTu=30x131/120=32.75 KM/kom

Ck=Ci+Cm=32.75+1.225=33.97 KM/kom

U formuli je:

• Ti – vrijeme izrade jednog komada

• Tpzi – pripremno – završna vremena za jedan komad
• Tu – ukupno vrijeme potrebno za izradu jednog komada
• Cm – cijena materijala po jednom komadu
• Ci – cijena izrade jednog komada
• NS – cijena norma sata

Nabavna cijena materijala je 3.5 KM/kg, dok je cijena norma sata (NS) na strugu 30 KM.

5
 5. Razrada tehnološkog postupka

Tehnološki postupak predstavlja opis tehnološkog procesa. Tehnološka priprema proizvodnje

obuhvaća pronalaženje i propisivanje optimalnog rješenja koje će poslužiti za izradu svih
dijelova, sklopova i proizvoda u uvjetima raspoloživih proizvodnih resursa. Proizvodni proces
obuhvata sve aktivnosti na radnom predmetu. Pod aktivnosti podrazumijevamo ulazak
materijala, pa sve do njegovog izlaska u vidu gotovog proizvoda iz proizvodnje.
Tehnološki proces je dio proizvodnog procesa i obuhvaća samo prvu fazu proizvodnog
procesa, a to su sve one aktivnosti koje se odvijaju pri izradi dijelova i sklopova na
proizvodnim radnim mjestima.

5.1. Redoslijed operacija izrade remenice

10.1. Odsijecanje - prvi korak jeste da odsiječemo onoliko metala koliko nam je potrebno za
naše gabaritne mjere koje ćemo poslije struganjem dorađivati, u mom slučaju je to Φ50 mm
L=14,5 mm.
20.1. Stezanj e i str u gan je čela - na početnom radnom komadu prečnika Φ50 mm skidamo
materijal sve do prečnika Φ30 mm na dubini od 2.5 mm.
20.2. Izrada otvora ɸ 15 H7 - izrada otvora prečnika Φ15 H7 mm na dužinu od 14,5 mm. S
obzirom da se radi o tolerisanoj mjeri, prvo ćemo izbušiti otvor sa burgijom Φ14 mm a zatim
sa nožem za unutrašnje struganje strugati do zadane kote Φ15 H7.
20.3. O b ar anj e u nu tr ašn je i vic e n a pr ečni ku Φ15 H7 - obaranje ivice na tolerisanoj
koti, otvor
Φ15 H7 na dubini od 0.5 mm. Ova operacija se izvodi sa nožem za konus od 45o.
30.1. Ob ar an j e un u tr ašnj e i vic e n a p r ečn i ku Φ15H7 - skidamo radni komad
okrećemo i ponovo stežemo i obrađujemo drugu stranu radnog komada. Obaramo unutrašnju
ivicu Φ15 H7 na dubini od 0.5o mm sa nožem za konus od 45o.
40.1. Izrada utora za Remen - d a bi o v u o p e r a c i j u i z ve l i s a s i g u r n o š ć u , n a š
r a d n i k o m a d ć e m o pr i č v r sti ti n a o s o v i n u p r e č n i k a na prečniku Φ50 mm duzine
12 mm iscrtati cemo dimenzije utora za remen i krenemo sa struganjem materijala. Prvo
struzemo ravni dio duzine 4.68 mm, tj. skidamo sa Φ50 na Φ36 a zatim sa specijalno
izrađenim nozem za konus od 19o sa obje strane (lijevi i desni) struzemo tako da vanjski otvor
utora za remen bude 9.5 mm.
40.2. Izrada otvora za vijak M5 - skidamo radni komad i na stolnoj bušilici izrađujemo otvor
Φ4.2 mm za urezivanje navoja za vijak M5. Otvor se izrađuje na prečniku utora za remen Φ36
mm i buši se sve dok ne probije do otvora Φ15 H7. Prvo ćemo uraditi predbušenje 3 - 5 mm
sa tzv. zabušivačem kako bi napravili vodilju za burgiju.
40.3. Izrada navoja za vijak M5 - Izrada navoja za vijak M5 u otvoru prečnika Φ4.2 mm na
dužini od 8.2 mm. Ovu operaciju ćemo također uraditi na stolnoj bušilici.
50.1. Izrada utora za klin - Potrebno je napraviti utor za klin dimenzija 5x9.8+0.2 mm na dužini
od 14.5 mm. Komad pozicionirati tako da kota od 5 mm utora za klin se podudara sa otvorom
za vijak M5. Ovo ćemo uraditi na masini tzv. provlakačica.

6
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

20.1. Stezanje i struganje čela Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

20.2. Izrada otvora Φ 15 H7 Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

20.3. Obaranje unutrašnje ivice na prečniku Φ 15 H7 Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

30.1. Obaranje unutrašnje ivice na prečniku Φ 15 H7 Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

40.1. Izrada utora za remen Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

40.2. Izrada otvora za vijak M5 Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

40.3. Izrada navoja za vijak M5 Količina (kom):
1 kom.
 Tehnološki proces izrade radnog komada - REMENICA F4 Ø50 mm

Materijal: Naziv ustanove:

Datum Ime i Prezime Potpis
Č.4732
Crtao 22.04.2020. Namik Efendić J.U. MSŠ " Hasan Kikić " Gradačac

Pregledao 22.04.2020. Zikret Lušničkić

Naziv predmeta:
Odobrio 22.04.2020. Zikret Lušničkić
Zadatak za praktični rad
Konstruisao 22.04.2020.

Mjerilo: Naziv crteža: List: 1.

50.1. Izrada utora za klin Količina (kom):
1 kom.
7. Literatura

1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Remenica
2. https://bib.irb.hr/datoteka/321904.Remenski_pr.pdf
3. Osnove strojarstva, Željko Domazet, Lovre Krstulović-Opara, Split 2006
4. Mašinski elementi, Kuzmanović S, Rackov Milan, Novi Sad 2018.
5. http://univerzitetpim.com/wp-content/uploads/2017/03/41.-Osnove-
ma%C5%A1instva.pdf
6. Tehnički priručnik, Nikola Počuča, Beograd 2007
7. http://repozitorij.fsb.hr/6471/1/DomovicF_2016_Zavrsni_preddiplomski.pdf
8. Osnove konstruisanja mašinskih elemenata, Biljana Marković
9. http://www.fpm.ues.rs.ba/wp-content/uploads/2016/04/1.-
%D0%A1%D1%82%D1%80%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%9A%D0%B5.pdf