JU SRDNJA MAŠINSKO SAOBRAĆAJNA ŠKOLA

MOSTAR

MATURSKI RAD
Tema:Izrada žljebova i navoja na vratilima

MENTOR: IDRIZOVIĆ RUSMIN dipl.ing.maš.

KANDIDAT: MILAN DANGUBIĆ

Sadržaj: STRANA

1.UVOD…………………………………………………………………1
2. IZRADA ŽLJEBOVA I NAVOJA NA VRATILIMA…………………………2
3. ZAKLJUČAK………………………………………………………...5
LITERATURA…………………………………………………...6

2
1.UVOD

Izrada predstavlja proces davanja oblika nekom mašinskom dielu. Ovaj proces se
dijeli na: - primarni i - sekundarni. Primarni procesi izrade mašinskih dijelova polaze od
sirovog materijala, u njegovom izvornom obliku, i obuhvataju potupak dobijanja
polufabrikata, od koga će se kasnijom mašinskom obradom dobiti gotov mašinski dio.
Polufabrikati mogu biti: standardni po svom obliku i dimenzijama i kao takvi se
nabavljaju na tržištu (čelične šipke, trake, cijevi, razni limovi i sl.), specijlani
polufabrikati koje konstruktor definiše prema svojoj ideji. Primarni procesi izrade
mašinskih dijelova su sljedeći: 1) Livenje – izvorna sirovina je istopljeni metal koji se
ulijeva u kalupe od pijeska, metala ili pod pritiskom. 2) Kovanje – izvorna sirovina je
materijal zagrijan do plastičnog stanja koji se udarima čekića ili presom oblikuje u kalupu
ili van njega. 3) Izvlačenje –izvorna sirovina je ne zagrijan ili zagrijan lim, kome se daje
željeni oblik deformisanjem na presi, uz pomoćodgovarajućih alata. 4) Zavarivanje –
izvorne sirovine su prethodno pripremljeni čelični polufabrikati koji se lokalnim
zavarivanjem i stapanjem spajaju u željeni oblik. 5) Presovanje – izvorna sirovina je
materijal u vidu praška koji se oblikuje presom u kalupu. Sekundarni procesi izradesu
sljedeći: 1) struganje – za obradu cilindričnih, koničnih, zavojnih i raznihčeonih površina,
2) rendisanje – za obradu ravnih površina većih mašinskih dijelova, 3) glodanje – za
obradu manjih ravnih površina, žljebova i raznih profilisanih površina,

3
2.IZRADA ŽLJEBOVA I NAVOJA NA VRATILIMA

Žljebovi na vratilima služe za formiranje sklopova izmežu vratila I

zupčanika,spojnica, remenica I drugih elemenata.Na jednoj površini može biti više
žljebova,kada govorimo o ožljebljenim vratima.Oblici žljebova mogu biti različiti.(slika
1).Žljebove možemo izraditi na više načina:
 Glodanjem pločastim glodačem
 Glodanjem pužnim glodačem
 Rendisanjem metodom kopiranja,
 Provlačenjem

Slika 1.Oblici žljebova na ožljebljenim vratilima:a)pravougaoni,b)trapezni,c)evolventni,

d)trouglasti

Glodalje žljebova u serijskoj proizvodnji izvodimo na sljedeći način.Prvo se sa

dva profilisana glodača izrade žljebovi potrebne dubine(Slika 2.),a zatim se,u sledećoj
operaciji,izvodi čista obrada bočnih površina sa dva glodača sa pločicama od tvrdih
metala(Slika2.).Ove operacije se izvode na horizontalnim glodalicama..Glodanje žljebova
sa evolventnim profilom izvodi se pomoću pužnog glodača(slika3).

Slika 2.Izrada žljebova glodanjem

Slika 3Izrada žljebova sa evolventnim profilom

Izrada žljebova za klinove može se izvesti na horizontalnim I vertikalnim

glodalicama.Pri izradi na horizontalnoj glodalici,koristimo pločast glodač čija je širina
jednaka širini žljeba.(Slika4).Glodač odmah zauzima dubinu rezanja,a potom se odmah
uključi uzduzno kretanje stola skupa sa radnim predmetom.

Slika 4.Izrada žljeba na horizontalnoj glodalici.

Izrada žljebova za segmentne klinove prikazujemo na slici(Slika5)

Slika5.Izrada žljeba za segmentni klin

Glodač širine B koja odgovara širini žljeba je pločasti glodač I izvodi glavno obrtno
kretanje,a radni sto izvodi vertikalno podizanje za dubinu t.

Izrada žljebova za klinove na vertikalnoj glodalici izvodi se kao na šemama na

slici 6.Ovi žljebovi mogu biti otvoreni,poluotvoreni i zatvoreni.((Slika7).

Slika 7.Izrada žljebova na vertikalnoj glodalici:a)zatvoreni,b)otvoreni, c)poluotvoreni

4
 Žljebovi se izrađuju na taj način da se radni sto,skupa sa predmetom,podigne pri
čemu glodač zauzima potrebnu dubinu glodanja,a zatim se uključi uzdućno kretanje I
glodanje se obavi na potrebnu dužinu.Na kraju hoda isključi se hod I sto podigne za novu
dubinu I uključi kretanje u suprotnom pravcu.Broj prolaza zavisi od dubine žlijeba.
Da bi smo obezbjedili izradu navoja na dijelovima vratila potrebno je predvidjeti
potreban izlaz alata širine b.Obradu možemo izvesti obradom na strugu ili glodanjem na
glodalici sa primjenom višesječnih alata.na slici 8. prikazana je izrada navoja na
strugu.Alat je pravi nož za izradu navoja,a obrada se izvodi sa više prolaza.Broj prolaza
zavisi od koraka I možemo ga izabrat iz tabele 1. I tabele 2.

Mašinsko ili glavno vrijeme možemo odreditit premaa obrascu

t=[(l+l1+l2)/n*s]*2*i [min]

gdje je:
l[min]—dužina navoja,
l1[min]-ulaz noža,
l2[min]-izlaz noža,
n[min]-broj obrtaja predmeta,
s[mm]-korak,
i-broj prolaza

Slika8.Izrada navoja na strugu

Slika9.Izrada navoja glodanjem

Izradanavoja glodanjem na glodalici izvodi se primjenom specijalnog glodala koji

je u obliku zavojnice koja je isprosijecana uzdužnim žljebovima da bi dobila sječiva
alata.Na slici 9. data je šema izrade alata glodanjem.Glodalo(2) se postavlja paralelno sa
osom predmeta(1), a glodanje svih navoja ostvaruje se u isto vrijeme.Za jedan obrtaj
predmeta(1) glodalo (2) se pomjeri za jedan korak koji odgovara navoju
predmeta.Glodalo izvodi glavno obrtno kretanje brzinom v uz prethodno radijalno
primicanje za dubinu žlijeba navoja.Predmet(1) izvodi samo pomoćno obrtno kretanje
brzinom vp .Za potpuno narezivanje navoja potrebno je 1,2 do 1,3 obrtaja radnog
predmeta(0,2 do 0,3 obrtaja potrebno je radi postizanja pune dubine navoja).Dužina
glodala je nešto veća od dužine navoja na predmetu(obično za 2 do 3 navoja)

Tabela 1.Broj prolaza pri izradi milimetarskog navoja alatom od tvrdog metala
Tabela2.Broj prolaza pri izradi milimetarskog navoja alatom od brzorezanog ;elika

5
6
3.ZAKLJUČAK

Na glodalicama se mogu izrađivati kratkohodi i dugohodi navoji.Kratkohodi

navoji se izrađuju primenom vretenastih i valjkastih navojnih lodala. To su glodala u vidu
zavojnice ispresecane žljebovima za formiranje reznog lina alata. Izrada kratkohodog
navoja se izvodi na specijalnim glodalicama koje bezbeđuju odgovarajuća kretanja alata i
predmeta obrade. a specijalnim mašinama je moguća izrada i navoja na predmetima
obrade koji bog svog oblika nemaju mogućnost obrtnog kretanja. U tom slučaju alat
izvodi sva eophodna kretanja, uključujući i planetarno kretanje oko predmeta obrade.

Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade materijala skidanjem

cestice. Tim postupkom možemo obraditi ravne ploče, prizmaticne žljebove i ,zupčanike,
navoje te uzdužno i prostorno profilirane površine. Glodanje je postupak obrade
skidanjem cestice kod kojeg alat obavlja glavno kretanje. Kretanje je uvijek pod nekim
uglom u odnosu na osu rotacije alata i obavlja ga ili predmet ili alat. Obavlja se alatima sa
više jednakih oštrica ili sa sastavljenim alatima. Sve oštrice toga alata nisu istovremeno u
zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija od tokarenja ili bušenja – zbog većeg broja
oštrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme
obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim uzahvat sa materijalom i za vrijeme zahvata
jako se mijenja opterecenje zuba.

7
LITERATURA
1.Tehnoločki postupci
2.Internet