TEST IZ TEHNOLOGIJE OBRADE I MONTAŽE

Prezime i ime učenika:_________________________________________ grupa A

1. Koje su karakteristike obrade brušenjem?
Ovom obradom se postiže visoka klasa obrađene površine i visok stepen tačnosti. Fino brušenje
postiže stepen hrapavosti N3 – N5 i tolerancije u razredu IT5 – IT6.
2. Šta je brušenje i kako se izvodi?
Obrada brušenjem uglavnomje završna obrada, ali se može primjenjivati i u operacijama grube obrade
(sječenje, brušenje otkovaka, odlivaka itd.). Brušenje se izvodi pri velikim brzinama rezanja, a malim
koracima i dubinama.
3. Vrste brusilica prema obliku obratka koji se brusi?
a) brusilice za ravno brušenje,
b) brusilice za okruglo brušenje i
c) brusilice za oštrenje alata.
4. Objasni vrste kretanja kod brusilica za ravno brušenje?
Kod ovih brusilica glavno kretanje je kružno i izvodi ga tocilo, a pomoćno kretanje je pravolinijsko i
izvodi ga obradak.
5. Koja brusilica je prikazana na slici i koji su njeni dijelovi?
Brusilica za ravno brušenje sa horizontalnim radnim veretenom
1. postolje
2. vertikalni stub
3. nosač alata
4. tocilo
5. radni sto
6. bočni zaštitni lim
7. uzdužni zaštitni lim
6. Objasni vertikalne brusilice.
Kod ovih brusilica radno vreteno ima vertikalan položaj po čemu su i dobile ime vertikalne brusilice. Za
ove brusilice karakteristično je da tocila trebaju imati veći prečnik od širine obradka. Na ovim
brusilicama mogu se raditi obratci većih gabarita, obzirom da tocila imaju prečnik i do 1 metar.
Postavljanje obradka na radni sto i njihova obrada identična je kao kod prethodnih brusilica, ali se
manje primjenjuju u savremenoj proizvodnji od prethodnih, zbog inače smanjene potrebe za obradom
velikih predmeta.
7. Brusilice za unutrašnje brušenje mogu biti sa šiljcima i bez šiljaka
DA NE
8. Objasni brusilice sa šiljcima.
Na brusilicama sa šiljcima vrši se obrada dugačkih okruglih obradaka, kao što su osovine i vratila.
Obradak se učvršćuje između šiljaka, izvodeći pomoćno obrtno kretanje malom obimnom brzinom.
Obradak stegnut šiljcima zajedno sa radnim stolom vrši uzdužno pravolinijsko kretanje. Glavno obrtno
kretanje izvodi tocilo sa velikom obimnom brzinom, a takođe i pomoćno pravolinijsko kretanje tj,
primicanje obratku.
9. Objasni kružno vanjsko uzdužno brušenje.
Glavno kružno kretanje obavlja alat, dok je pomoćno
kretanje sastavljeno od dva: - kružnog koje obavlja
obradak i uzdužnog koji mogu obavljati alat ili
obradak. Koristi se kod brušenja predmeta kružnih
oblika različitih dužina. Alat je kraći od obratka koji se
brusi.
10. Objasni brusilicu na slici?
 Brusilice bez šiljaka
Imaju široku primjenu u visokoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Na ovim brusilicama vrši se obrada
malih obradaka, kao što su: rukavci, osovinice sa glavom, ventilska vratila i slično. Pri obradi na ovim
brusilicama radni predmet (1) postavlja se na podupirač (2) , između dva tocila, od kojih je jedno
radno-pogonsko (3), a drugo vodeće(4). Oba tocila imaju isti smjer kretanja, dok se obradak kreće u
suprotnom smjeru.
11. Za šta se koriste brusilice za unutrašnje kružno brušenje?
Brusilice za unutrašnje brušenje služe za obradu cilindričnih i konusnih otvora, kao i čeonih površina.
Kod ovog brušenja prečnik tocila mora biti manji od prečnika otvora.
12. Objasni kretanja pri unutrašnjem brušenju.
Obradak izvodi pomoćno obrtno kretanje, a ostala kretanja izvodi tocilo, a to su: glavno obrtno
kretanje, uzdužno pomjeranje i radijalno primicanje predmetu. Postoje i brusilice na kojima se vrši
obrada gdje obradak miruje, a tocilo izvodi sva potrebna kretanja, takve brusilice nazivaju se
planetarnim brusilicama.
13. Na slici je prikazano unutrašnje kružno brušenje:
DA NE

14. Koja brusilica je prikazana na slici ikoji su njeni dijelovi?

1.______________________________
2.______________________________
3.______________________________
4.______________________________
5.______________________________
6.______________________________
7.______________________________
8.______________________________
9.______________________________
15. Objasni unutrašnje kružno brušenje bez šiljaka.
To je posebna metoda kružnog brušenja kod kojeg obradak nije stegnut između šiljaka, nego je
postavljen samo na potporne valjke (podupirače) i umetnuta je brusna ploča.
Brusna ploča – alat koji je u predmetu, radi glavno kretanje dok pomoćno može raditi alat ili obradak.
Koristi se kod velikih teških predmeta koje je teško stegnuti u steznu napravu.
16. Kakva su kružna brušenja ekscentričnih obradaka
Bregaste vratila i koljenasta vratila spadaju među ekscentrične izratke koji zahtjevaju izrazitu
preciznost u kvaliteti materijala i obrade. Brušenje ovakovih obradaka zahtjeva posebne uslove
brušenja. Putanja nosača brusne ploče mora biti jednaka krivulji površine obratka. Alat - brus mora
osim glavnog kružnog kretanja imati odgovarajuće kretanje približavanja i udaljavanja obratku u
zavisnosti od ugla zakreta obratka. (npr. krivuljne ploče ili model s pipkom).
17. Profilno brušenje upotrebljavamo pri obradi obradaka većih dimenzija i veće težine
DA NE
18. Alat za brušenje su u stvari alati sa geometrijski nepravilnim sječivom, sa velikim brojem zrna abraziva
DA NE
19. Kao vezivno sredstvo kod tocila koristi se normalni korund, specijalni korund, silicijumkarbid i dijamant.
DA NE
20. Kvalitativno označavanje tocila obuhvata:
 a) brusni materijal,
b) krupnoću zrna,
c) tvdoću, strukturu i
d) vrstu veziva.
21. Brzina pomoćnog kretanja (korak) zavisi od slijedećih faktora:
a) postojanosti tocila,
b) snage mašine,
c) širine tocila,
d) kvaliteta tocila,
e) brzine rezanja,
f) vrste materijala obratka
22. U elemente režima obrade pri brušenju ubrajamo:
a) brzina rezanja,
b) brzina pomoćnog kretanja (korak) i
c) dubina rezanja.
23. Glodanje je postupak obrade skidanjem čestice kojim se proizvode obratci rotacijskih 1 bod
površina, a izvodi se na alatnim strojevima, glodalicama.
DA NE
24. Broj prolaza i – upotrebljava se kada je potrebno ponavljanje obrade, zavisno od 1 bod
dubine strugotine, od sirove mjere do željene dimenzije obratka.
DA NE
25. Nabrojati dijelove horizontalne glodalice 4 boda

26. Kakvo glodalo je prikazano na slici? 2 boda

Glodalo sa umetnutim (zamjenskim) zubima

27. Kod glodanja glavno kretanje izvodi obradak i to kružno kretanje a alat (glodalo) izvodi 1 bod
pomoćno pravolinijsko kretanje
DA NE

28. Navedi elemente glodala 4 boda

leđna površina (1 ), grudna površina (2) i sječivo (3). Osnovni uglovi

zuba su: leđni ugao (α ), ugao klina ( β ) i grudni ugao ( γ ), a njihov zbir je
90 ° .
 29. Dopuni rečenicu: 2 boda
Rendisanje je postupak obrade metala odvajanjem materijala kojim se obrađuju ravne površine, različiti
prizmatični utori, kanali, vodilice,...
30. Kakva je razlika između mehaničkih i hidrauličkih kratkohodnih rendisaljki ? 3 boda
Kratkohodne rendisaljke sa hidrauličkim pogonom - razlikuju se od prethodnih, po tome što hidraulična
pumpa daje pogon kliznom nosaču reznog alata, umjesto kulisnog (krivajnog) mehanizma i elektromotora.
Ove rendisaljke odlikuju se mirnim radom (bez potresa) i konstantnom brzinom rezanja, što nije
svojstveno prethodnim rendisaljkama. Prema tome, ove rendisaljke imaju veću primjenu od prethodnih u
savremenoj mašinskoj industriji.
31. Navedi dijelove rendisaljke 3 boda
1. postolje
2. vertikalni stub
3. radni sto
4. potporni stub
5. pokretni klizač
6. rezni alat

32. Objasni mašinu za horizontalno provlačenje? 2 boda

Kod horizontalnih mašina za provlačenje rezni alat (provlakač) ima horizontalni položaj i krece se u
horizontalnoj ravni. Nedostatak ovih mašina je otežano postavljanje i centriranje obratka na radnom
stolu
33. Objasni mašinu na slici? 4 boda
Na slici je prikazana kratkohodna vertikalna rendisaljka (dubilica),
kod koje je vertikalni stub (1) u obliku konzole. Na čeonoj strani
konzole smješten je vertikalni klizač (nosač reznog alata) (2), koji se
diže i spušta u vertikalnoj ravni.Radni sto (3) je postavljen
horizontalno i posjeduje mogućnost poprečnog, uzdužnog i kružnog
kretanja za 360° oko vertikalne ose. Ostali dijelovi vertikalne
rendisaljke, kao i princip rada identični su horizontalnoj rendisaljki.

34. Objasni princip rada mašine na slici? 4 boda

Obradak (1) sa prethodno izbušenim otvorom, postavlja se na radni sto (2). Na

izdizaču (3), preko stezača (4) veže se jedan kraj provlakača (5), a drugi kraj je
slobodan. Preko klizača, provlakač se spušta prolazeći kroz otvor obratka i dolazi
do donjeg stezača (6). Sinhronizovanim radnjama gomji stezač otpušta a donji
stezač preuzima provlakač čime se nastavlja pravac kretanja alata. Zubi
provlakača skidaju strugotinu sve dok zadnji zub ne prođe otvor obratka,
završavajući proces obrade. Poslije proIaska provlakača obradak se skida, a
provlakač se podiže dok ga ne preuzme gomji stezač.