Obrada odvajanjem čestica

Prednosti obrade odvajanjem su:

 Omogućuje postizanje točnosti, uskih tolerancija i dobre kvalitete obrađene površine, često
bez potrebe za naknadnim završnim obradama.

 Najbolji (jedini) način da se formiraju oštri rubovi, ravne površine, te unutarnji i vanjski profili.

 Može se primijeniti kod gotovo svih poznatih materijala.

 Najbolji (jedini) način oblikovanja otvrdnutih (kaljenih) i krtih materijala.

 Moguće je obrađivati i najsloženije oblike površina.

 Moguće su obrade u širokom rasponu dimenzija (od turbina i aviona do micro obrada).

 Uzrokuje vrlo male promjene u materijalu obratka (samo tanki sloj)

 “Jednostavno” se može automatizirati.

 Ekonomičnost i produktivnost (jeftinija i brža) kod maloserijske i pojedinačne proizvodnje.

Obrada dijelova vrlo malih dimenzija – mikro-obrade

Obrada dijelova vrlo velikih dimenzija

Nedostaci obrade odvajanjem čestica su:

 Generira odvojene čestice.

 Ponekad je za formiranje jednog elementa obratka (tolerirani provrti, utori, ...) potrebno
primijeniti više postupaka obrade i više alatnih strojeva.

 Neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva i složenog programiranja.

 Alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obracima zahtijevaju velik prostor.

 Mikroklima je pod jakim utjecajem obradnih procesa (toplina, buka, rashladne tekućine, ulja)

 Veliki udio pomoćnih i pripremnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka je često manje
od 2% ukupnog vremena protoka pozicije).

1
Postupci obrade odvajanjem čestica (DIN8580)

1. RUČNI – ručnim alatima, turpijanje, bušenje, piljenje, glodanje

2. STROJNI

- rezni alat s oštricom:

 geometrijski definirana oštrica (tokarenje, glodanje, bušenje, upuštanje,

razvrtavanje, blanjanje, dubljenje, piljenje, provlačenje)

 geometrijski nedefinirana oštrica (brušenje, superfiniš, honanje, lepanje)

- rezni alat bez oštrice

 Elktroerozija – EDM

 Elektrokemijska obrada – ECM

 Obrada laserom

 Obrada vodenim mlazom – WJM

Alat je sredstvo za ooč, tj. sredstvo za preoblikovanje pripremka (sirovca).

Osnovni element svih reznih alata s oštricom je rezni klin.

Obzirom na smjer gibanja klina u odnosu na obradak razlikuje se: razdvajanje (sječenje) i odvajanje
(rezanje).

Gibanja:

1. PRAVOCRTNA (TRANSLACIJSKA) – kontinuirana, diskontinurana

2. ROTACIJSKA (KRUŽNA) - kontinuirana, diskontinurana

Gibanja kod obrade odvajanjem čestica, odnosno kod alatnih strojeva:

1. GLAVNA

 vc– brzina rezanja

 stvara se odvojena čestica

 najveći dio snage se troši za to gibanje

2
 2. POMOĆNA

 POSMIČNA

- vf– brzina rezanja

- stalnost (kontinuitet) procesa obrade odvajanjem čestica

 DOSTAVNA

- ap– dubina rezanja

- gibanja izvan obrade primicanje i odmicanje, zauzimanje dubine rezanja

Osnovni elementi alata

Rezni dio alata obavlja proces rezanja.

Drška služi za prihvat alata na alatni stroj i za prijenos sila (otpora) rezanja.

Osnova alata je površina koja osigurava pravilan prihvat alata na stroj.

Osnovni elementi alata - prikaz na tokarskom nožu

- drška

- rezni dio

Rezni dio alata definiran je s tri površine:

Ag - prednja površina; površina koja je u kontaktu s odlazećom česticom (površina po kojoj klizi
odvojena čestica),

Aa - stražnja (slobodna) površina; površina koja je u nepoželjnom kontaktu s površinom obrade,

Aa’ - pomoćna stražnja površina.

Ove površine mogu biti sastavljene od više ravnina ili zakrivljenih površina.

Materijali reznih alata (reznog dijela alata)

• Alatni čelici: 0,6-1,5% C; brzina ~10m/min; temp. Izdr. 300°C

• Brzorezni čelici: legirani s Cr, W, Co, V i Mo; brzina 30-40m/min; 600°C

• Tvrdi metal: sinterirani od tvrdih metalnih karbida (W, Ti, Ta) i veziva; višedjelan (drška od
konstrukcijskog čelika);

• Prevučeni tvrdi metali: TiN, Al2O3,, TiCN, ... CVD i PVD postupci prevlačenja

• Sitno-zrnati tvrdi metali

• Cermet
3
 • Keramike: oksidna na bazi Al2O3 i nitridna Si3Ni4; ojačana vlaknima

• CBN – kubni nitrid bora

• PCD – polikristalni dijamant

„Card model“ - model elementarnih lamela i jedne smične ravnine

SHIP – sredstva (tekućine) za hlađenje, ispiranje i podmazivanje

Svrha uporabe ili tehnološke funkcije SHIP-a

1. Podmazivanje površina alata na kojima se razvija trenje.

2. Hlađenje alata i obratka, čime se sprečava povećanje temperature i usporava proces

trošenja alata (ili omogućuje obrada većim brzinama)

3. Odvođenje (ispiranje) odvojenih čestica i prašine s alata i obratka, čime se smanjuje

trošenje alata i poboljšava kvaliteta obrađene površine.

4. Smanjenje sila rezanja.

5. Kemijska zaštita obrađene površine od štetnog djelovanja okoline (zbog toga SHIP treba
imati antikorozijska svojstva).

Vrste SHIP-a

 Tekućine koje imaju primarno svojstvo hlađenja, a sekundarno (samo djelomično) svojstvo
podmazivanja. U ovu skupinu pripadaju vodeni rastvori (vodene emulzije).

 Tekućine koje imaju primarno svojstvo podmazivanja, a sekundarno (samo djelomično)

svojstvo hlađenja. U ovu skupinu pripadaju mineralna, biljna i životinjska ulja, petrolej i sl.

Izbor SHIP-a ovisi o više faktora, među kojima su najznačajniji:

 materijal obratka;

 materijal alata;

 vrsta i uvjeti obrade;

 parametri obrade (može se reći, načelno, da veća brzina zahtjeva ²veće ² hlađenje, a
veća dubina obrade zahtjeva viskoznija ulja);

 cijena

4
Način dovođenja SHIP-a

 Slobodni mlaz

 Pod niskim tlakom

 Pod visokim tlakom (zahtijeva zaštitu radnog prostora)

 U struji zraka (sve češće)

Hlađenje uvijek treba biti ravnomjerno; početak hlađenja treba biti prije prvog kontakta alata i
obratka

GIBANJA U OBRADI ODVAJANJEM ČESTICA

GLAVNO GIBANJE (G)- izvodi se brzinom v c i njome se obavlja odvajanje čestica, pri čemu se troši
najveći dio snage na alatnom stroju.

- kružno ili pravolinijsko

- kontinuirano ili diskontinuirano

POSMIČNO GIBANJE (P)- izvodi se brzinom vf i služi za održavanje kontakta između alata i obratka.

- kružno ili pravolinijsko

- kontinuirano ili diskontinuirano

DOSTAVNO GIBANJE (D)- primak-odmak; potrebno je za dovođenje alata i obratka u zahvat,

zauzimanje dubine rezanja, te povrat nakon obavljene obrade.

TOKARENJE: uzdužno vanjsko, uzdužno unutarnje

poprečno vanjsko, poprečno unutarnje

BLANJANJE: kratkohodno, dugohodno

OBRADA PROVRTA: bušenje, upuštane, razvrtavanje

GLODANJE: protusmjerno, obodno ravno, istosmjerno, čeono ravno, obodno i čeono okretno

BRUŠENJE: vanjsko i unutarnje obodno okruglo, , obodno, čeono ravno

TOKARENJE

Tokarenje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) pretežno rotacijskih (simetričnih i

nesimetričnih, okruglih i neokruglih) površina.

Posmično gibanje je pravolinijsko kontinuirano u ravnini koja je okomita na pravac brzine glavnog
gibanja i pridruženo je alatu..

5
 Alat za tokarenje je tokarski nož definirane geometrije reznog dijela, s jednom glavnom reznom
oštricom.

PODJELA POSTUPKA

Tokarenje se može podijeliti na osnovi više kriterija podjele:

Prema proizvedenoj kvaliteti obrađene površine: grubo, završno (čisto) i fino tokarenje

Prema kinematici postupka: uzdužno i poprečno

Prema položaju obrađene površine: vanjsko i unutarnje.

Prema obliku obrađene površine

(elementarne površine): okruglo, plansko (poprečno), konusno, profilno, oblikovno (kopirno),

tokarenje navoja i neokruglo.

PROVLAČENJE

Provlačenje je visokoproduktivan i vrlo precizan postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem), koji
se obično primjenjuje za finu obradu provrta, utora i profilnih oblika. Izvodi se na alatnim strojevima,
provlakačicama,

Provlačenje karakterizira:

 prema načinu rada:

 provlačenje vučenjem (tanje igle)

 provlačenje tlačenjem (deblje igle)

 postupno rezanje materijala male debljine sa nekoliko zuba istovremeno u zahvatu

 male brzine rezanja 4-18 mmin -1

 udarna opterećenja alata

 alat je skup pa se postupak primjenjuje u serijskoj i masovnoj proizvodnji.

6
 IGLA ZA PROVLAČENJE

Igla za provlačenje je definirane geometrije reznog dijela, s više glavnih reznih oštrica, od kojih je
svaka, jedna iza druge, smještena na većem promjeru za iznos željene debljine odvojene čestice.
Prema načinu rada razlikuje se:

 provlačenje vučenjem (tanje igle)

 provlačenje tlačenjem (deblje igle)

Provlačenje karakterizira:

 postupno rezanje materijala male debljine sa nekoliko zuba istovremeno u zahvatu,

 male brzine rezanja 4-18 mmin –1,

 ujednačene tolerancije obradaka u seriji,

 udarno opterećenja alata,

 alat je skup pa se postupak primjenjuje u serijskoj i masovnoj proizvodnji, te u

proizvodnji skupih obradaka zahtjevnog oblika.

PILJENJE

Piljenje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava u svrhu dijeljenja
pripremka (šipke, profili, cijevi) na više komada (izradaka) koji u slijedećoj fazi tehnološkog procesa
postaju pripremci, za neki drugi postupak obrade. Osnovni postupci strojnog piljenja: okvirno, tračno i
kružno piljenje.

Alat - pila, ima više reznih oštrica, od kojih je samo nekoliko istovremeno u radu.

Rezne oštrice periodično ulaze u zahvat s obratkom i izlaze iz njega tako da im je dinamičko
opterećenje jedno od osnovnih obilježja.

Pile se izrađuju od alatnog i brzoreznog čelika, a mogu biti s umetnutim zupcima od brzoreznog čelika
ili tvrdog metala.

7
BUŠENJE

Bušenje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava za bušenje provrta
manjih promjera ili za proširivanje na provrte većih promjera.

Bušenje karakterizira:

 mala krutost sustava.

 otežano odvođenje odvojene čestice i dovod SHIP-a,

 promjenjiva brzina rezanja duž glavne oštrice,

 promjenjivi kutovi rezanja duž glavne oštrice.

UPUŠTANJE

Upuštanje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava nakon bušenja za
postizanje točnijeg oblika, ili proširivanja ili oblikovanja već izbušenih provrta.

RAZVRTAVANJE

Razvrtavanje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) koji se upotrebljava nakon bušenja
za konačnu, finiju i precizniju obradu već izbušenih provrta, do klase obrade N5.

BLANJANJE

Blanjanje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) pretežno ravnih površina.

Osnovna podjela blanjanja:

kratkohodno blanjanje (pri kratkohodnom blanjanju glavno gibanje izvodi alat, a posmično gibanje
obradak), dugohodno blanjanje (pri dugohodnom blanjanju glavno gibanje izvodi obradak, a
posmično gibanje alat) i dubljenje.

DIN 8580
Postupci obrade odvajanjem čestica (DIN8580)

 Brušenje

 Superfiniš

 Honanje

 Lepanje

BRUŠENJE
8
Najzastupljeniji i najgospodarstveniji postupak završne obrade odvajanjem čestica

ALAT - brusna ploča Db x Bb x d

PODJELA POSTUPAKA BRUŠENJE

Ovisno od oblika površine koja se obrađuje:

 brušenje okruglih vanjskih površina

 brušenje okruglih unutarnjih površina

 brušenje ravnih površina

 brušenje složenih površina

Ovisno o položaju rezne površine brusa prema obratku:

 obodno brušenje - brušenje obodom brusa

 stranično ili čeono brušenje - brušenje stranicom brusa

 profilno brušenje - brušenje površinom brusa složenog oblika

BRUSNA ZRNA

Neujednačena, nedefinirane rezne geometrije, nejednoliko raspoređena na reznoj površini brusa

Oblik brusnih zrna - negativni prednji kut do –450

SILE BRUŠENJA

Fc - glavna sila brušenja

Fp - pasivna, natražna ili odrivna sila brušenja

ELASTIČNA I PLASTIČNA DEFORMACIJA BRUŠENE POVRŠINE

Obrada s negativnim prednjim kutem oštrice simulirana dinamičkom simulacijom na razini

molekularne strukture

OBRADA REZNE POVRŠINE BRUSA

 poravnavanje ili profiliranje

 oštrenje i čišćenje

 samooštrenje r.p.b.

Načini obrade rezne površine brusa :

9
  Jednorezni dijamant

 Višerezni dijamant

 Višerezni okretni dijamant

 Blok s dijamantnom prevlakom

 Dijamantna rolica

 Tlačna rolica

VRSTA BRUSNOG ZRNA:

 A – KORUND (Al2O3)

 B – KUBIČNI BORNITRID (CBN)

 C – SILICIJEV KARBID (SiC)

 D – POLIKRISTALIČNI DIJAMANT (PCD)

STUPANJ TVRDOĆE

Pokazuje otpor veziva brusa prema izbijanju brusnih zrna iz rezne površine brusa u procesu brušenja.

Suviše mekan brus: Suviše tvrdi brus:

intenzivno trošenje brusa-Samooštrenje spaljivanje brušene površine

brus brzo gubi geometrijski oblik pojava vibracija

povećana je hrapavost obratka zapunjavanje rezne površine brusa

mali učin brušenja

STRUKTURA BRUSA

Pokazuje odnos udjela vezivne mase i mase brusnih zrna prema udjelu pora u cjelokupnom volumenu
brusa.

VEZIVO

Pokazuje koji materijal povezuje brusna zrna u jednu cjelinu (brus).

V - Keramičko E - Šelakovo

B - Smolno BF- Smolno ojačano s vlaknima

R - Gumeno RF - Gumeno ojačano s vlaknima

TOPLINSKO OŠTEĆENJE POVRŠINE OBRATKA

10
POGREŠKE BRUŠENJA :

 promjena mikrostrukture

 promjena tvrdoće

 spaljivanje ili oksidacija

 pojava zaostalih naprezanja

 nastajanje napuklina

SUPERFINIŠ

postupak završne obrade za vanjske rotacione cilindrične površine.

HONANJE - postupak završne obrade za unutarnje cilindrične površine

LEPANJE - završni superfiniš postupak obrade odvajanjem čestica koji se izvodi smjesom za lepanje.

LEPANJE:

 prisilno lepanje

 lepanje umakanjem

 poliranje (lepanje glađenjem)

 lepanje malzom

Proizvodnja podržana računalom CAM (Computer Aided Manufacturing)

Proizvodnja je proces pretvorbe ideje i potrebe tržišta ili kupca u artefakt, proizvod.

(Uključuje niz djelatnosti, od istraživanja tržišta, financiranja, projektiranja, proizvodnje u užem

smislu, održavanja, testiranja, ljudskih potencijala, marketinga, itd., tj. sve djelatnosti u “životnom
vijeku” proizvoda).

Proizvodnja u užem smislu

Proizvodnja je pretvaranje sirovog materijala (pripremka) u koristan proizvod.

CAD– odnosi se na sve aktivnosti u fazi projektiranja i konstrukcije podržane računalom. To obično
podrazumijeva analizu, modeliranje, testiranje i izradu dokumentacije.

CAM – obuhvaća specifikaciju materijala, detalje obrade u smislu izbora povoljnih postupaka,
slijeda, izbora opreme i drugih detalja uključenih u tu fazu.

CAPP – obuhvaća sve aktivnosti planiranja procesa podržane računalom.

CIM - podrazumijeva računalsku integraciju svih proizvodnih aktivnosti (CAD, CAM, CAPP, CAT, CAQ,
itd.)
11
Što je proizvodnja – proizvodni principi

Group Technology - Skupna (grupna) tehnologija – koncepcija u kojoj se dijelovi svrstavaju i

proizvode u odgovarajućim skupinama..

Cellular Manufacturing – Stanična (ćelijska) proizvodnja – koncepcija skupne tehnologije dovela je

do razvitka proizvodnih stanica (ćelija) unutar kojih se mogu proizvoditi dijelovi sličnih značajki.

Flexible Manufacturing Systems – Fleksibilni proizvodni sustavi – koncepcija u kojoj je ostvarena

integracija proizvodnih stanica (ćelija), a po mogućnosti uključuje i robote, ASRS, AGV i sl.

Just-in-time production (JIT) – koncepcija koja uključuje dostavu materijala, proizvodnju dijelova i sl.,
upravo u trenutku kada je to potrebno. Time se smanjuu troškovi skladištenja i proizvodnje.

Agile manufacturing - podrazumijeva proizvodnju koja je dovoljno fleksibilna da odgovori

promjenama u dizajnu i proizvodnji koje su nastale kao posljedica potreba kupca ili tehnoloških
promjena.

Concurrent Engineering- Istodobno inženjerstvo – odnosi se na inženjersku praksu u kojoj se

pojedine inženjerske aktivnosti (po mogućnosti sve) razmatraju i odvijaju istodobno.

DFM- design for manufacturability, ponekad design for maintenance (dizajn za proizvodnju, ponekad
dizajn za održavanje)

DFA- design for assembly (dizajn za montažu, sklapanje)

DFE- design for environment (dizajn za okoliš)

DFR- design for recycling (dizajn za recikliranje)

CAM je oblik automatizacije u kojem se radne (operativne) informacije proizvodnoj opremi,

strojevima, predaju izravno iz računala.. Takvi sustavi dozvoljavaju jednostavno i brzo
reprogramiranje, što omogućuje brzu primjenu konstrukcijskih promjena

Učinkovita primjena računala u proizvodnji (izradi).

a) Izravna (direktna) primjena – nadzor i upravljanje (nadzor i upravljanje uređajima, NC, PLC,
proizvodne stanice (ćelije))

b) Posredna (indirektna) primjena – podrška izradi - planiranje, MRP, planiranje procesa,

raspoređivanje (scheduling), zalihe (inventory), upravljanje pogonom.

Prednosti CAM-a

 manje zalihe
12
  učinkovitije korištenje proizvodnosg i skladišnog prostora

 smanjeno vrijeme pripreme stroja – obratka (machine setup-item setup)

 uštede u direktnom i indirektnom radu

 smanjeno vrijeme protoka proizvoda

Trenutni problemi za primjenu CAM-a

1. Proizvodnja nije dovoljno naglašena (podcijenjena je)

2. Dizajner dizajnira proizvod imajući na umu funkciju.

3. Proizvodnim inženjerima nedostaje pregled ukupnog proizvodnog koncepta.

4. Sustavi nisu integrirani.

Dodatni zahtjevi i troškovi primjene CAM-a

 Programiranje

 Potreba dizajna i izrade specijalnih alata

 Provjera programa - želja da već 1-vi obradak bude dobar je više želja, a manje realnost.

 Održavanje - sofisticiraniji sustavi.

Integracija CAM-a s ostalim CA djelatnostima

Projektiranje (dizajniranje) proizvoda i proizvodnih procesa odvija se istodobno.

"Treba izbjeći fokusiranje na samo jedan aspekt u procesu realizacije proizvoda."

13