ODGOVORI NA PITANJA ZA ISPIT IZ OBRADNIH STROJEVA

PRVI KOLOKVIJ

Za početak, neka pitanja od prije:

1. Na primjeru tokarilice kod koje je nož za odrezivanje stegnut u držač alata, navedite izraze za progib i krutost vrha
rezne oštrice, kao i vrijednosti progiba i krutosti u presjeku noža koji se nalazi na polovini isturenog dijela noža u
odnosu na držač alata.
2. Prikažite utjecaj prednjeg kuta glodala na amplitudu vibracija glodala, stola i konzole. Da li postoji značajnija
razlika kod istosmjernog i protusmjernog glodanja. Komentirajte iznose pojedinih amplituda.
3. Na izbor kotrljajućih ležajeva u vreteništima obradnih strojeva utječe više faktora. Nabrojite neke od njih. Kako se
izborom kotrljajućih tijela u ležajevima može utjecati na povećanje max. broja okretaja. Koji ležaji su bolji za veće
brojeve okretaja valjkasti ili kuglični i zašto?
4. Kod kojeg se mjernog sustava na obradnom stroju očekuje najveća mjerna pogreška (zatvorenog, poluzatvorenog,
kvazizatvorenog i otvorenog). Skicirajte svakog pojedinačno.
5. Klase točnosti KNV prema DIN 69051. Greška koraka nakon prednaprezanja i montaže.
6. Za pogon stola obradnog centra predviđeno je kuglično navojno vreteno. Masa stola je ms=500 kg, a najveće
opterećenje stola je Fo = 2200 N. Horizontalna sila rezanja je FH = 4000 N. Brzi hod stola ima brzinu vo = 0,25 m/s
= 15 m/min. Faktor trenja vodilica  = 0,1. Elektromotor je direktno spojen na kuglično navojno vreteno. Stupanj
djelovanja kugličnog navojnog vretena v = 0,9, a korak vretena je hv =10 mm, promjer 40 mm, a duljina 1200
mm. Potrebno je proračunati:
a) okretni moment ; b) moment inercije ; c) frekvenciju vrtnje elektromotora ;
d) ukupno vrijeme zaleta.
7. Na univerzalnoj konzolnoj glodalici, potrebno je glodati utore na spiralnim svrdlima promjera 32 mm s kutom
uspona =28o. Diobena glava ima prenosni omjer pu`nog pogona i = 40, a korak navojnog vretena za uzdužni
pogon stola hv = 6 mm.
Traži se:a) proračun diobe na diobenoj glavi ; b)izmjenljivi zupčanici c)kut zakreta stola glodalice.
8. Pregled povijesnog razvoja obradnih sustava.
9. Trenutno stanje i pravci razvoja obradnih sustava (vrijednost svjetske trgovine obradnim strojevima)
10. Podjela obradnih sustava.
11. Što su vibracije i kako nastaju. O čemu ovisi frekvencija vibracija? Navedite mogućnosti smanjenja amplitude
vibracija.
12. Definirajte faktor prigušenja vibracija te povećanje amplitude vibracija kod pojave rezonancije. Usporedite
vrijednosti faktora prigušenja različitih materijala (čelik, SL, zavarena čelična konstrukcija). Napišite i objasnite
izraz za računanje vlastite frakvencije kod opterećenja na savijanje i opterećenja na uvijanje.
13. Definirajte statičku krutost obradnog sustava. Napišite izraze za krutost kod opterećenja na savijanje i kod
opterećenja na uvijanje. Koji je utjecaj zračnosti na F-f karakteristiku sustava.
14. Skicirajte i označite mjesta na kojima se pojavljuje najveća vrijednost statičke deformacije pojedinog elementa na
primjeru vreteništa glodalice i vodilica (suport i krevet) tokarilice.
15. Kako se određuje krutost sustava elemenata (u serijskoj i paralelnoj vezi).
16. Što je to direktna, a što reducirana krutost. Pokažite na primjeru alata u suportu tokarilice opterećenog natražnom
komponentom sile rezanja Fp i glavnom komponentom sile rezanja Fc.
17. Pokažite na primjeru radijalne bušilice veličinu ukupnog otklona alata pri obradi. Pomak alata komentirajte
izrazom ako su poznate krutosti i vrijednosti opterećenja pojedinog elementa u sustavu radijalne bušilice.

Stranica 1 od 28
UVOD -

Automatski strojevi i sustavi - "proizvode" druge i sebe.

Faze u razvoju obradnih sustava: - mehanizacija, - automatizacija, - prilagodljivost ,- integracija,
- inteligencija.

Slijede: INTEGRIRANA i INTELIGENTNA

STRUKTURA ZAPOSLENIH - Trendovi

Razvoj obradnih strojeva i proizvoda -

Stranica 2 od 28
Značaj tehnologije obrade odvajanjem čestica -

 Značajan udio proizvoda obrađivan postupcima obrade odvajanjem

 U USA je vrijednost poslova u obradi rezanjem 70 - 100 milijardi USD (Za Hrvatsku 2003.
omjer uvoz/izvoz u proizvodnji je 2,15, a ukupna trgovinska razmjena s inozemstvom ima
indeks 2,3)
 Posebnosti izrade oblika (oštri rubovi, glatke površine,unutarnje, vanjske površine), materijala
(zakaljeni, krti materijali), veličina serija (mala)
 U razvijenim zemljama čini  20%-30% bruto proizvoda (kod nas 17,6 %-podaci 2002.)
 15-20% radnih mjesta je u tom sektoru (Hrvatska 2003.-288397 ili 20,7 %)
 Prosječna plaća u proizvodnji (Hrvatska 2003. oko 90% prosječne plaće svih zaposlenih).

Upravljanje strojevima -

NC alatni stroj - Prekretnica u upravljanju i automatizaciji -

Razina automatizacije: visoka i prilagodljiva (fleksibilna)

NC mogućnosti i zahtjevi: utječu na sve aktivnosti povezane s AS i obradama
Razvitak NC tehnologije: postepeno postaju "posao" UR NC AS
Problem: "zamjena" čovjekovih osjeta, iskustva i zaključivanja, odgovarajućim
HW i SW, pokazala se složenijom od očekivanja.

To je jedan od najzahtjevnijih i najvažnijih istraživačkih zadatka budućih obradnih sustava.

UR NC AS - upravljanje računalom numerički upravljanog alatnog stroja.

ČOVJEK / RAČUNALO - VIZUALIZACIJA / VIRTUALIZACIJA -

Geometrijski podaci o proizvodu: - oblik proizvoda, - konstrukcijski oblici (kružnica/luk,pravac..);

Tehnološki podaci: - tolerancije, - kvaliteta obrađene površine (hrapavost, integritet), -
specijalni uvjeti obrade...itd.

STROJ - MATERIJALIZACIJA -
“Podaci o obliku": - proizvodni oblici, npr. utor, rupa/provrt, džepovi, itd.

Stranica 3 od 28
PROBLEMI PROIZVODNIH POGONA -

Činjenice : - 11% strojeva u SAD su NC (1988), - >53% proizvodnih pogona u SAD nemaju niti jedan
NC stroj.

Proizvodnja na više obradnih strojeva -

Tehnološki razvoj strojeva -

• NC upravljanje / software – user friendly, proizvodna obilježja

• VRETENO – ker. ležaji >50000 o/min, hidrostat ležaji, elektromagnetni, oblik vretena ,
ubrzanje/usporenje, hlađenje
• POSMAK – KNV do 1G, LIM 1-2G
• STRUKTURNI MATERIJALI – čelična zavarena konstrukcija, polimerni beton.

KNV - kuglična navojna vretena, omogućuju veća ubrzanja

LIM - linearni motori, omogućuju još veća ubrzanja i kočenja

Stranica 4 od 28
Trendovi razvitka obradnih strojeva i procesa (Weck) -

Strojevi i postupci obrade alatima Strojevi i postupci obrade alatima

čvrste geometrije oštrice nedefinirane geometrije oštrice Nekonvencionalni strojevi i
postupci
Tokarenje, glodanje, bušenje, Brušenje, lepanje, honanje ... Elektroerozija (EDM), obrada
piljenje, provlačenje laserom ...
Veće brzine obrade; veće brzine; 4/5 osni NU erozimati;
Veća točnost; CBN-brušenje; obrada kontura bez
Manje alata; složenija primjena profilnih alata;
Modularnost; osjetilne tehnike; mjerenje trošenja
Obrada tvrdih materijala; ekscentrično brušenje s X- osi alata na stroju;
Integracija; visoke točnosti i dobre dinamike; primjena lasera za
HSC obrade automatska izmjena obrade velikom
brusa brzinom

TOČNOST STROJEVA -

• POZICIONIRANJE – postavljanje alata u odnosu na obradak, 5-6 simultanih NU osi ISO 230-
2:1997
• PONOVLJIVOST – ponavljanje istih zahvata ISO 230-2:1997
• OBLIK/KONTURA – sposobnost da putanja alata prati konturu ISO 230-4:1996 Kružni test za
NC strojeve
• TOPLINSKI UTJECAJ – utjecaj promjene temp. –veličina stroja

PROIZVODNOST STROJEVA -

• POUZDANOST – MTBF, FMEA, ncms 1993 Smjernice za pouzdanost većine glavnih tvrtki SAD
• ODRŽAVANJE – zastoji,tip održavanja
• RASPOLOŽIVOST – omjer vremena rezanja i neproizvodnog vremena – izmjena alata, paleta
• KVALITETA

RASPOLOŽIVOST STROJEVA -

• ISKLJUČEN – vikendi, dopusti, bolovanja NIJE RASPOLOŽIV

• UKLJUČEN – standby – nema obrade, posla NIJE RASPOLOŽIV
• UKLJUČEN – ima posla:
» Kvar – ne radi NIJE RASPOLOŽIV
» Zastoj – zastoj na drugom stroju, u rukovanju obradcima, …- ne
radi NE
» Radi RASPOLOŽIV (5-8%)

5% 3,5%
zauzeće neproizv 1,5%
stroja odni rad odvajane
zauzetog čestica
stroja

95%
čekanje i
u
kretanju

Stranica 5 od 28
Srednje serijska proizvodnja - iskorištenje -

DIJELOVI/MODULI STROJEVA - temelj stroja – machine base; - postolje – bed; - vretenište – spindle;
- pogoni – drive ; - upravljanje – control; - alati i stezni pribori – tools and clamping devices.

Zahtjevi kod konstruiranja strojeva - ekologija, - jednostavnost izrade, - jednostavnost montaže, -

jednostavnost demontaže i servisiranja, - recikliranje / razgradnja, - modulna gradnja.

Konstrukcija strojeva- održivost na tržištu AS -

Stranica 6 od 28
Ukupno : 38 343 Mil EUR-a

*CECIMO 2002.g (lijevo proizvodnja – desno potrošnja)

Stranica 7 od 28
Troškovi proizvodnje -

- kod manjih serija bolja je obrada na strojevima za OOČ

- kod velikih serija je bolje raditi u OMD

30

25 1-5
6-20
Učestalost %

20
21-100
15 101-200
201-500
10
501-1000
5 >1000

0
Broj obradaka u seriji [kom]

75% proizvoda u GB proizvedeno u serijama do 500 kom

Stranica 8 od 28
 Logistički tokovi u proizvodnji:
a) kod klasične proizvodnje
b) kod proizvodnje uz primjenu računala

Stranica 9 od 28
 Podjela obradnih sustava

Osnovna namjena i svrha alatnih strojeva/obradnih sustava -

- ostvariti relativno gibanje alata i obratka, - omogućiti operacije obrade sa potrebnom krutosti, -
preuzimati vibracije nastale tijekom obrade, - osigurati potrebnu snagu za obradu rezanjem, -
osigurati obradu u zahtijevanoj točnosti i kvaliteti obrađene površine, - itd.

Konvencionalni univerzalni alatni strojevi -

Radom stroja upravlja čovjek. Poslužilac dodaje obratke i ima veliki utjecaj na rad stroja, pa su
mogućnosti ovih strojeva ovisne o sposobnosti poslužitelja. Kakvoća proizvoda i vrijeme obrade
također ovise o stručnosti poslužitelja. Relativno gibanje se ostvaruje gibanjima u mjeru triju
okomitih osi a koriste se vodilice, vretena, klinovi i zatici,.. . Strojevi se izrađuju iz teških dijelova (čelik
i lijev). Konstrukcija je stroja fiksirana na temelj – najčešće izdvojen. Snaga se osi zupčanicima,
vratilima, vretenima, itd.

Numerički upravljani alatni strojevi -

Upotrebljavaju se za obradu malog broja relativno sličnih obradaka, kod kojih obrada
automatiziranim sustavima ne bi bila rentabilna. Također, ovi strojevi i u budućnosti dobro će se
koristiti kod izrade prototipskih dijelova. S njima se može obrađivati veliki broj različitih dijelova
(imaju veliki fleksibilitet), ali im je niska proizvodnost.
Oblik obratka dobija se programiranjem putanje vrha oštrice alata. Istodobno višeosno numeričko
upravljanje omogućuje obradu vrlo složenih oblika.

Obradne centre -
Ovaj numerički upravljani alatni stroj je karakterističan po koncentraciji različitih operacija u jednom
stezanju sirovca. To je omogućeno automatskom izmjenom alata i spremištem alata. Izmjenu sirovaca
i izradaka, vrši poslužilac neposredno, ili pomoću okretnog stola s paletama, kao i pomoću
izmjenjivača paleta. Obradni centri mogu biti izvedeni kao samostalni ili kao obradni moduli
prilagođeni fleksibilnom obradnom sustavu.

Stranica 10 od 28
Prilagodljive stanice ili fleksibilne obradne ćelije -
Nalaze primjenu kod česte promjene proizvodnog programa i malih proizvodnih serija, npr. u gradnji
avionskih motora. Kod "srednjotrajne" proizvodnje ovo rješenje daje autonomnu i vezanu proizvodnju
kao konačno rješenje i početak fleksibilne automatizacije, koja se kasnije može uklopiti u fleksibilni
obradni sustav.
Ovo je samostalni sustav, koji pored obradnog modula ima i automatsku izmjenu obradaka, uređaj za
pranje, sušenje i hlađenje izradaka, te uređaj za mjerenje izradaka.

Fleksibilni obradni sustavi-

Predstavljaju grupu numerički upravljanih alatnih strojeva (obradnih modula) ili obradnih centara, sa
uređajem za pranje, sušenje i hlađenje, mjernim strojem, spremištem alata i obradaka (palete),
stanicom za ulaganje i odlaganje te upravljačkim sustavom, povezanih zajedničkim transportnim
sustavom obradaka.

Fleksibilne transfer-linije-
Pretpostavka za primjenu fleksibilne transfer-linije je sličnost dijelova i srednja do velikoserijska
proizvodnja, te mala potreba za promjenom prednamještanja linije. Tijek materijala je taktni kroz
unutarnje povezivanje, tj. kroz obradni prostor obradnog modula, bez mogućnosti zaobilaženja
obradnog modula.
Fleksibilna transfer-linija je grupa od šest do deset strojeva za izvršavanje različitih tehnoloških
obradnih zadataka na određenom asortimanu izradaka. Upravljačko računalo nadzire sve radnje
unutar takvog sustava.

Posebni strojevi -
Ovo su jednonamjenski specijalni alatni strojevi, kao što su naprimjer strojevi za ozubljavanje i drugi.

Transfer-linije -
Ovaj koncept je starijeg datuma, a upotrebljavao se za rješavanje automatizirane obrade u
velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Transfer-linijama se postiže veoma visoka proizvodnost, ali
samo za jedan oblik i izmjere obratka.
Sastoje se od pravocrtno ili kružno poredanih obradnih jedinki, koje taktno po operacijama obrađuju
jednake obratke.

POGONSKI SUSTAVI -

Glavno gibanje - Elektromotorni: istosmjerni,izmjenični,koračni, sinkroni, asinkroni

Hidraulički: cilindrom, hidromotorom.

Pomoćno gibanje - Elektromotorni: istosmjerni,izmjenični,koračni, linearni (LIM), sinkroni,

asinkroni.
Hidraulički: (cilindrom, hidromotorom) + pretvornik gibanja.

Pomoćne funkcije - sustav za SHIP, - sustav za odvod odvajanje čestica, - sustav za automatsku
izmjenu alata, - sustav za automatsku izmjenu obradaka, - sustav za podmazivanje.

Stranica 11 od 28
Stranica 12 od 28
POGON – pogon osi -

- svaka os vlastiti pogon i mjerni sustav

- pogon glavnog vretena – izvedba s prijenosnikom gibanja (95%) , a direktni (5%)
- mjenjačko područje broja okretaja Φ

vmax
nmax d v d
  min  max  max  v  d  (100  400)
nmin vmin vmin d min
d max

Stranica 13 od 28
Dinamika stroja -

Stranica 14 od 28
Stranica 15 od 28
Stranica 16 od 28
Stranica 17 od 28
- što je kompleksnost stroja veća, to je faktor prigušenja bolji.

Stranica 18 od 28
  1 - krute konstrukcije
  1 - vitke konstrukcije

30 - 50%  1   50 - 70%  1

Stranica 19 od 28
Kuglično navojno vreteno -

Karakteristke KNV - a ovisno o prednaprezanju

Prednaprezanje posmičnog prigona:

 kugličnim navojnim vretenom i maticom,
 hidrostatskim pužnim vijkom i pužnom letvom,
 hidrostatskm navojnim vretenmom i maticom,
 čeonim zupčanicima i zubnom letvom.

Prednaprezanje kružnih NV - a:
Za prednaprezanje posmičnih prigona NU osi za pravocrtna gibanja koriste se:
 elektro - mehanička rješenja (rotacijski - el. motor + mehaničko pretvaranje rotacije u
transmisiju),
 kuglično navojno vreteno (visoka točnost pozicioniranja, visoka krutost),
 zubna letva,
 zupčasti remen.

Dimenzioniranje prigona za KNV -

Posmični prigon sastoji se od:

 istosmjernog ili izmjeničnog servo motora ili koračnog motora,
 reduciranog prijenosa,
 suporta sa izratkom,
 KNV - a,
 spojke.

Stranica 20 od 28
Stranica 21 od 28
Stranica 22 od 28
Stranica 23 od 28
Stranica 24 od 28
Stranica 25 od 28
Stranica 26 od 28
Stranica 27 od 28
Stranica 28 od 28