1

1. UVOD
Obrada materijala sa skidanjem strugotine podrazumijeva takvu obradu materijala
gdje se poluproizvodu (predmetnom obratku) odvajaju estice materijala sa alatom,
gdje se pojavljuje nusproizvod, tkz. Strugotina, da bi naposlijetku dobili gotov
proizvod.


Slika 1. ema postupka obrade skidanjem strugotine

Obrada sa skidanjem materijla se moe podijeliti na runu i strojnu obrad. U daljnjem
tekstu emo nastaviti sa pojanjavanjem strojne/mainske obrade materijala, jer se
ona danas daleko primjenjenija obrada, ali sva pravila i injenice za strojnu obradu
se primjenjuju i za runu obradu materijala sa skidanjem strugotine.

Da bi se izvela obrada, moramo da imamo alat. Alat je u direktnom dodiru sa
predmetom obrade. Da bi se izvrila obrada, potrebno je uloiti silu na alat, tj.
Potrebno je da alat djeluje odredjenom silom na predmet da bi se zapocela obrada,
pa stoga predmet i alat moraju biti privreni za odreeni segment maine, da ne
dodje do neeljenog pomjeranja. Takodje je u ovoj fazi pojanjenja bitno pomenuti da
iako predmet i alat moramo stegnuti za odreeni segment maine da ne dodje do
neeljenog pomjeranja, isto tako moramo dozvoliti datim segmentima da se mogu
kretati, ali po naim uputama, i to se rjeava pomou mainskih sklopova sa
navojnim vretenima obino ili hidrualikim sistemima.

Predmet koji vri rezanje strugotine naziva se alat, i da bi se desilo rezanje alat mora
da ima puno veu vrstou i tvrdou od obratka. Pa se stoga alati izrauju od alatnih
elika, visokolegiranih elika, sinter materijala, keramike, itd. Takodje alat i njegovi
rezni vrhovi moraju da imaju definisanu geometriju otrice da bi mogli rezati predmet
obrade. Pomenuta geometrija se razlikuje za iste vrste alata, u zavisnosti od vrste
materijala obradka.

Slika 2. Geometrija alata


2

Alati koji se koriste pri obradi sa skidanjem strugotine:
1. Tokarski no moe biti lijevi i desni, no za uzdunu i poprenu obradu, no za
vanjsku i unutrasnju obradu i noevi za odsjecanje. Sve ove noeve moemo
podijeliti noeve sa stalnom otricom i noeve sa izmjenjivom otricom(ploica)

Slika 3. Tokarski no 45 i Tokarski no za uzdunu obradu




Slika 4. Tokarski no za odsjecanje i Tokarski no za otvore

2. Glodala imaju veliku podjelu, ali najbitnije j pomenuti glodala sa ravnim
zubima,modulna glodala, odvalna glodala,.. Takodje i glodala mogu biti sa
izmjenjivom ploicom ili stalnom otricom.



3


Slika 5. Glodala

3. Burgija(Svrdlo) je alat koji se koristi kod maine alatke builice. Svrdla moemo
podijeliti na spiralna svrdla, eona svrdla, svrdla sa izmjenivim reznim vrhovima i tkz.
Zabuivae oje koristimo kod izrade sredinjih gnijezda.


Slika 6. Svrdla

4. Brusne ploe se koriste kod bruenja, a bruenje je zavrna obrada gdje se
postiu veliki kvaliteti obradjenje povrine kao i tane dimenzije. Alat je tkz. Brusna
ploa koja je izradjena od sinter materijala odnosno pijesak sa odredjenom
granulacijom i odredjena vezivna sredstva. Brusne ploce se mogu podijeliti na ravne,
eone i profilne.


Slika 7. Brusne ploe


4

Strugotina pri obradi rezanjem nastaje u 3 faze, i to:
1. Prvo nastaju elastine deformacije materijala obradka usljed primjenjene sile
2. Zatim nastaju plastine deformacije u obradku gdje djeluje alat
3. i konano dolazi do loma plastino deformisanog dijela

U toku obrade se javljaju razliiti tipovi strugotine. Svaki tip strugotine je
karakteristian za odredjene parametre i materijale. Vrste strugotine prema nastanku
se dijela na:

1. Prekidna ili diskontinualna strugotina (lomljena, segmentna itd.) nastaje pri obradi
livenog gvoa, livene bronze i drugih krtih materijala. Nastaje i pri obradi ilavih
materijala malim brzinama rezanja i velikim koracima. Proces formiranja prekidne
strugotine prate lomovi materijala nestacionarne prirode izmeu kojih tee proces
plastinog deformisanja dijela materijala koji se pretvara u strugotinu.
2. Neprekidna ili kontinualna (trakasta) strugotina je najee eljeni oblik strugotine
pri obradi veine materijala. Njeno formiranje je posljedica uglavnom plasti nog
deformisanja u zoni smicanja, odvajanje materijala se vri kontinualno u vidu traka
odreene debljine. Pri tome je kvalitet obraene povrine veoma dobar. Pri obradi na
automatima ovaj oblik strugotine nije poeljan.
3.Neprekidna strugotina u uslovima pojave naslage javlja se u uslovima rezanja
pogodnim za stvaranje naslage na reznim elementima alata. Debljina strugotine
zavisi od ugla smicanja. Pri manjim vrednostima ugla smicanja viak materijala se
pretvara u strugotinu vee debljine i obrnuto


Slika 8. Vrste strugotine

1.1 REIMI OBRADE

Poto svaka maina alatka ima svoje odredjene(preciznije definisane) reime obrade,
ovdje emo samo naveti neke koji su karakteristini. Tanije parametri koji se koriste
kod obrade rezanjem:
- Broj obrataja (n) definie broj obrtaja alata koji se vrti kod obrade glodanjem,
busenjem, brusenjem,.., odnosno broj obrtaja kojim se vrti glavno vratilo maine
alatke, kod obrade struganjem stezna glava odnosno alat u steznoj glavi se vrti
brojem obrtaja n
- Dimenzije predmeta, ako je cilindrini predmet trebamo da znamo njegove prenike
(D,d) i duine (L,l), a ako je geometrijski otri predmet onda treba da znamo njegove
sve dimenzije (a,b,h)
- Dubine rezanja (), preciznije definisano dubina koju alat zauzme u odnosu na
stijenku predmeta
- Broj prolaza (i), odreuje koliko e biti potrebno prolaza alata da bi se skinula
ukupna dubina rezanja. Broj prolaza moe biti 1 ako je dubina rezanja mala i
podnoljiva za nae potrebe, ili broj prolaza i>1, ako je dubina rezanja vea
razdvojimo je na manje dubine rezanja koje ce zauzimati svaki prolaz alata


5

- Korak (s), tacnije odredjeno koliko e se alat pomjerati po x ili y osi po 1 obrtaju
glavnog vratila, ili predmet koliko ce se pomjerati po x ili y osi po 1 obrtaju glavnog
vratila
- Brzina rezanja (v) je brzina kojom alat giba kroz neki materijal i ona je jedna od
najvaznijih parametara obrade pogotovo za obradu struganjem. Brzina rezanja v se
racuna prema formuli:

v=Dn/1000 (m/min)

Da ne bi dolo do troenja i kvarenja alata, preoptereenja maine to dovodi do
kvara kao i netanih dimenzija predmeta obrade,reimi obrade moraju biti pravilno i
valjano odabrani. Reimi obrade se vade iz tabela, odreuju iz dijagrama ili analitiki
na osnovu dimenzija predmeta, vrste materijala predmeta kao i alata, snage
maine,...

1.2. KVALITET OBRAENE POVRINE

Povrinska hrapavost su mikrogeometrijske nepravilnosti na povrini nekog obratka.
One su standardizirane. Oblik neravnina se mjeri na nekom presjeku obratka.
Promatra se samo odreeni dio koji je definiran referentnom duinom
mjerenja L . Nijedna povrina nije idealna,i nemogue ju je postii.


Slika 9. Hrapavost povrine

Stoga standardizovane vrijednosti kvaliteta povrine date su u sljedeoj tabeli


Tabela 1. Vrijednosti hrapavosti povezani sa kvalitetom obrade

Svaka obrada se moe podijeliti na grubu, istu i finu. Svaka od navedenih obrada se
definise promjenom reima obrade i promjenom tipa alata, tj. Promjenom dubine
rezanja, promjenom broja obrtaja,promjena geometrije i materijala alata...
U zavisnosti od toga svaka maina moe postii odreeni dijapazon kvaliteta


6

obraene povrine. U daljnjem tekstu e se navesti koja maina alatka moe postii
odreene kvalitete obraene povrine.

1.3. HLAENJE PRI OBRADI SKIDANJEM STRUGOTINE

Kada se javljaju veliki naponi i deformacije pri obradi tvrih i vrih materijala ili
usljed nevaljanog reima obrade potrebno je izvriti hlaenje i podmazivanje da ne bi
dolo do pucanja i troenja alata, kao i do loijeg kvaliteta izrade predmetnog
obratka koji usljed zagrijavanja mijenj svoje mehanike osobine. Sredstva za
hladjenje su emulzije i ulja koja mogu biti organska i anorganska. Za sluaj primjene
emulzije dobija se vee hlaenje i djelimino podmazivanje, a za sluaj primjene ulja
kao sredstva za hladjenje dobija se vee podmazivanje izmeu alata i predmetnog
obradka i djelimino hlaenje. Danas postoji vie vrsta i tipova emulzija i ulja koje
primjenjujemo u zavisnosti od vrste obrade, vrste maine alatke, napona pri obradi,...
U punoj veoj primjeni su emulzije za hladjenje, koje se u koritu maina alatki sipaju
1/10, tj. 1l emulzije i 9l.vode, kada ove 2 tenosti se pomijeaju u smjeu nastaje
tekuina koja dobro hladi i djelimicno podmazuje alat i predmet a time ne stvara
koroziju po maini alatki kao i predmetu i alatu, emulziija cirkulie izmedju maine i
korita kontinualno kada je ukljuena pumpa koja pumpa emulziju iz korita. Pri
hlaenju je potrebno pratiti sljedeenapomene da ne bi dolo do neeljenih efekata:

Prije poetka rezanja dovesti sredstvo za hladjenje na mjesto gdje se vri obrada,
tanije na arite rezanja gdje se stvaraju naponi i deformacije, da ne bi dolo do
naglog hladjenja alata ako bi sredstvo za hladjenje poslije doveli.

Osigurati ravnomjerno dovoenje emulzije, tj. Kontinualno strujanje sredstva da ne bi
dolo do naglih zagrijavanja i hlaenja materijala i alata to bi moglo dovesti do
pucanja.

Naini dovoena sredstva za hlaenje razliito utiu na dugotrajnost alata, stanje
obradka, odvoenja strugotine, itd.


Slika 10. Nain dovoenja sredstva za hlaenje



7

2. OBRADA SA SKIDANJEM STRUGOTINE

2.1. OBRADA STRUGANJEM(TOKARENJEM)

Tokarenje je postupak obrade sa skidanjem strugotine kod kojeg se predmet obre
odreenim brojem obrtaja n, a alat napada pravolinijski odreenim korakom s.
Maina alatka koja se koristi za ovu obradu je Tokarilica ili Strug, kod kojeg je
glavno kretanje kruno i izvodi ga predmet, a pomono kretanje pravolinijsko i vri ga
alat sa odreenim posmakom. Sa tokarilicom se izrauju predmeti rotacionog oblika.



Slika 11. Kretanja kod tokarenja

Alati koji se koriste kod tokarenja su ve prikazani i oni se nazivaju tokarski noevi.
Takoe se mogu koristiti i svrdla, kao i glodala kod tokarenja, kako bi izvrili obradu
buenja i zabuivanja.

Obrade koje se mogu vriti na tokarilici su sljedee:
- Uzduno tokarenje aksijalno kretanje alata sto dovodi do kreiranja okrugle
povrine
- Popreno tokarenje alat se kree okomito na osu rotacije to dovodi do
poprenog skidanja materijala i smanjivanja duine predmetnog obradka
- Konusno tokarenje Nosa alata se zakrene za eljeni ugao i zatim se
pomjera aksijalno za zakrenuti ugao nosaa to dovodi do izrade konusa
- Profilno tokarenje Koriste se specijalni alati koji su obino izotreni za
odreeni profil koji elim. Ponekad potrebno izvriti dodatno kretanje alata da
bi postigli odredjeni profil. CNC puno lake postie izradu profilne povrine.
- Tokarenje navoja Koriste se alati koji su naotreni sa profilom navoja i koji
se krecu odredjenim korakom dok se predmet obrce sto dovodi do izrade
zavojnice sa profilom, tacnije navoja.
- Kopirno tokarenje- Koristi se mehanizam sa iglom koji prati prostorne
koordinate gotovog predmeta, kako se dimenzije predmeta mijenjaju tako i igla
sa mehanizmom se pomjera. Koliko se igla pomjeri u prostoru toliko se i na


8

alat pomjeri u prostoru, to nas doovodi do proporcionalnog mijenjanja
polozaja alata i mehanizma sa iglom u prostoru

2.1.2. Strug, tokarilica maina alatka

U daljnjem tekstu emo predstaviti samo neke od vrsta tokarilica

Jednostavne tokarilice

Suport slui samo kao drac alata i nije predvien automatski posmak (samo runi).
Broj okretanja glavnog vretena gdje se nalazi stezna glava odreuje se remenskim
prijenosom prebacivanjem remena.


Slika 12. Jednostavna tokarilica

Ove tokarilice se primjenjuju u maloserijskoj proizvodnji jednostavnih predmeta sa
jednostavnim povrsinama i malim zahtjevima

Univerzalne tokarilice

Imaju elaktromotorni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je
spojen na glavno radno vreteno na kojem se nalazi centrirajuca stezna glava
(tkz.amerikaner) koji se moe obrtati u 2 razliita smijera pomou kvaila maine. Iz
dva posmina prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje navoja i posmino (glatko)
vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne
(rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog
navoja. Posmino vreteno se u suportu spaja preko padnog pua mehanizma koji
omogucava uzduni i/ili poprecni posmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi drac
noa u koji se steu tokarski noevi. Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na
krevetu tokarilice. Na vodilice se moe montirati i lineta kojom se centriraju dua i
tanja vratila kao bi se izbjegao mogui progib i velike vibracije tijekom tokarenja.
Konji na kraju tokarilice slui za centriranje duljih predmeta zbog
to tocnije obrade. Na njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskog
obodnog tokarenja, konusnog tokarenja, planskog tokarenja, urezivanja i
odrezivanja, profilnog i krivuljnog tokarenja) mogu se izvoditi operacije buenja,
uputanja, razvrtanja, rezanja unutranjih i vanjskih navoja, glodanja, izrada
ekscentarskih osovina i vratila. Univerzalne tokarilice imaju iroku primjenu zbog toga
to imaju mnogo izmjenjivih segmenata, koji se za kratko vrijeme zamjeni da bi vrili


9

odredjenu obradu, tj. Izmjenjivanje razliitih steznih glava, izmjenjivanje nosaa alata,
postavljanje specijalnih elemenata kao to su linete, tokarska srca, pomoni nosai.

Slika 13. Univerzalni strug

Univerzalni strugovi su maine koje su namijenjene za pojedinanu i maloserijsku
proizvodnju, ali sa mogunou brze promjene reima obrade i ima veliki dijapazon
proizvoda.

Kopirne tokarilice

Kopirne tokarilice obrauju samo pomou kopirnog ureaja. Na tokarilici se nalazi
model ablona po kojoj klizi igla. Igla je povezana s alatom koji kopira poloaj igle.
Alat je jednostavni tokarski no masivnih dimenzija. Nalazi se u dracu alata koji je
na suportu. Suport je smjeten pod uglom u odnosu na osu rotacije, kako bi se mogli
kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje su:
- mehanicki
- elektricni
- hidraulicki
- kombinirani (npr elektrohidraulicki)

Kod kopirne tokarilice je mogue da se na suportu nalazi vie nosaa alata ime
ostvarujmo bru izradu predmeta ali sa povecanim optereenjima.

Kopirne tokarilice su namijenjene za serijsku i djelimicno masovnu proizvodnju.
na univerzalne tokarilice se moe montirati tkz. Kopir uredjaj to od univerzalne
tokarilice stvara kopirnu tokarilicu.


10


Slika 14. Kopirni strug

Revolver tokarilica

Revolverske tokarilice slue u serijskoj proizvodnji za kompletnu obradu izratka u
jednom zahvatu tj. U jdnom stezanju obratka. Naziv su dobile po karakteristinom
nosau alata revolver glavi. Revolverska glava moe prihvatiti vei broja alata, koji
u jednom zahvatu izvre sve potrebne operacije obrade. Pri tome se pojedini rezni
alati ili slogovi alata ukljuuju jedan za drugim u obradu. Danas se sve vie
zamjenjuju CNC strugovima. Revolver glava moe da ima 4-12 nosaa koji se
obrtanjem revolver glave dovode u poloaj za obradu, tako da se olakava i ubrzava
proces obrade. Koriste se u serijskoj proizvodnji


Slika 15. Revolver strug



11

CNC Tokarilice

CNC (Computer Numerical Control) brojano upravljani alatni strojevi danas su sve
vie u upotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dva
suporta sa revolverskom glavom . Alati mogu biti bez ili s pogonom te se tokarilice
pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem moguce je proizvoditi
komplicirane predmete. Takoer je moguce CAD-CAM tehnologijom programskie
naredbe iz 3D crtea.


Slika 16. CNC Strug

Proizvodi kod struganja:

Tokarilica ili strug je maina alatka koja obrauje predmete rotacionog oblika, stoga
tokarilica nam izradjuje sljedee elemente: Osovine, vratila, vijke, cilindre, klipove,
razne elemente rotacionog oblika














SLIKA 17



12

2.2. OBRADA GLODANJEM

Glodanje je nakon tokarenja najvaniji postupak obrade materijala skidanjem cestice.
Tim postupkom moemo obraditi ravne plohe, prizmaticne ljebove i utore,
zupcanike, navoje te uzduno i prostorno profilirane povrine.
Glodanje je postupak obrade skidanjem cestice kod kojeg alat obavlja glavno
gibanje. Posmicno gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i
obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima sa vie jednakih otrica ili sa
sastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je
glodanje sloenija operacija od tokarenja ili buenja zbog veceg broja otrica alata i
zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade.
Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat sa materijalom i za vrijeme zahvata
jako se mijenja opterecenje zuba.
















Slika 18. Glodalo u zahvatu

Prema kombinaciji glavnog i posmicnog gibanja glodanje se dijeli na:

OBODNO GLODANJE koje moe biti:
1. Plono (pravocrtno)
Kod obodnog plonog glodanja skidanje cestica obavlja se obodom glodala
koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak pravocrtan.
Plono glodanje se dijeli na:
Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje)
Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera
posmaka. Strugotina se stvara od malog prema vecem presjeku.Sile
koje nastaju prilikom glodanja su prema gore i ele izbiti obradak iz
kripca.


13








Slika 19. Protusmjerno glodanje

Istosmjerno glodanje
Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer posmaka. Strugotina se
stvara od veceg prema najmanjem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su
prema dole i ele zabiti obradak u kripac.











Slika 20. Istosmjerno glodanje

Kruno glodanje

Kod obodnog krunog glodanja skidanje cestica obavlja se obodom glodala koje
izvodi glavno gibanje, dok je posmak kruni. Ovisno o izgledu alata i smjetaju
obratka kruno glodanje moe biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.









Slika 21. Kruno glodanje


14

eono glodanje

eono glodanje skida estice materijala zubima koji su smjeteni na elu glodala ili
glave alata i moe biti:

Simetrino i Nesimetrino










Kod simetricnog glodanja alat obrauje cijelom irinom prolaz alata jednak je
promjeru alata. Nesimetricno glodanje ima trag alata manji od promjera glodala.
Prstasta glodala osim za ceono poravnavanje slue za obradu rubova, utora,
depova, profila ...















Slika 22. Alati za eono glodanje

2.2.1. Glodalica maina alatka

Alatni strojevi za obradu skidanjem strugotine pomou kojih se rezanjem obrauju
dijelovi preteno ravnog oblika (poravnavanja, utori, ljebovi,..) te profili, navoji, zubi.
Glavno kretanje je uvijek rotaciono dok je posmino kretanje pravolinijsko ili krunog
oblika i uvijek je okomito ili pod nekim uglom na os rotacije..
Glodalice se dijele prema poloaju glavnog radnog vretena na horizontalne i
vertikalne, dok su ostale u podskupinama:



15


Horizontalna glodalica

Nazivaju se konzolne ili jednostavne glodalice. Slue za obradu obodnim glodanjem
(istosmjernim ili protusmjernim). Glodalo se upinje u horizontalno vratilo i obavlja
glavno gibanje. Obradak je stegnut na radnom stolu koji obavlja posmino gibanje.













Slika 23. Horizontalna glodalica i prikaz radnog stola sa koordinatnim sistemom

Planska glodalica

Planske glodalice su podgrupa horizontalnih. Ime su dobile jer se na njima najcece
glodaju ravne horizontalne plohe. Imaju krutu konstrukciju i visoku produktivnost.
Izvedene su tako da se radni stol po vodilicama na kucitu moe kretati samo
uzduno.
















Slika 24. Horizontalna planska glodalica


16

Univerzalna glodalica

Izvode se slino kao i horizontalne glodalice, ali za razliku od horizontalnih glodalica
imaju radni stol koji se osim uzduno i poprecno moe kretati i oko svoje vertikalne
osi. To se postie ugradnjom krunih utora za voenje
.















Slika 25. Univerzalna glodalica

Vertikalna glodalica

Izvode se tako da im osa glodala stoji vertikalno dok je ostali dio stroja jednak
horizontalnim. Pogodne su za eono glodanje, glodanje utora, kanala, rubova
utornim glodalima, profilna glodanja sa podionim aparatom















Slika 26. Vertikalna glodalica




17


CNC Glodalica

Upravlja se programski. Moe imati vieosno upravljanje cime je moguce izraditi
najkompliciranije obratke u jednom stezanju.













Slika 27. CNC glodalica

Proizvod kod glodanja:

Glodalica je maina alatka koja izrauje profilne povrine, da li ravne, da li profilne,
pa stoga na glodalicama je mogue izraditi: sve vrste zuba, kuita maina i ureaja,
obrada ravnih povrina na osovinama, vratilima..


2.3. OBRADA BUENJEM

Buenje je vrsta obrade sa skidanjem strugotine kojom se specifinim alatom
izrauju cilindrine rupe u obratku. Alat obavlja glavno kruno kretanje i pravolinijsko
posmino kretanje koje mora biti u smjeru ose rotacije. Buenje je povezano s
predradnjom zabuivanja i naknadnim operacijama proirivanja, uputanja, razvrtanja
i izbuivanja.


Slika 28. Buenje


18

Zabuivanje

Zabuivanje je proces oznaavanja sredita rupe specijalnim svrdlima
zabuivaima. Svrha zabuivanja je centriranje rupe kako ne bi spiralno svrdlo
prilikom buenja rupe napravilo otklon. Alati za zabuivanje su svrdla za centralni uvrt
ili NC svrdla. Pri zabuivanju je poeljno koristiti vee brojeve obrtaja i manje
posmake da n bi dolo do pucanja alata i da bi gnijezdo bilo fino obraeno zbog
naslanjanja iljka.


Slika 29. Proces zabuivanja i alat zabuiva

Proirivanje

Proirivanje je proces buenja svrdlom veeg promjera od promjera ve postojee
rupe. Proirivanja se moe obaviti vie puta, ali je preporuljivo da promjer
svake slijedee vee rupe bude izmeu 50% do 100% vei od prethodne rupe.
Pri obradi proirivanjem javljaju se vea naprezanja u alatu i materijalu nego kod
obrade prvobitnim buenjem, pa je stoga poeljno koristiti manje brojeve obrtaja i
manje posmake.


Slika 30. Proirivanje




19

Uputanje

Uputanje je postupak obrade ulaza ili izlaza okrugle rupe Uputai su rezni alati koji
se upotrebljavaju za proirivanje ulaza ili izlaza rupe te za postizanje tonijeg oblika
postojeih rupa. Reu kao i svrdla i izrauju se sa dvije, tri ili vie reznih otrica.
Uputanje je gruba obrada materijala. Uputaima obraujemo celne plohe ravno ili
pod uglom.
Uputai slue za:
- proirivanje
- uputanje za glave vijka
- obradu kosih krajeva rupe
- poravnavanje uzdignutih dijelova obratka


Slika 31. Razni oblici uputanja

Razvrtanje

Razvrtanje - je postupak fine (zavrne) obrade cilindricne rupe.
Tanost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost povrine koja se u dobije nakon
obrade svrdlom ne zadovoljava u veini sluajeva. Razvrtai su rezni alati koji se
upotrebljavaju za zavrnu obradu rupe i slue za finu obradu ve postojeih rupa, tj.
za dotjerivanje glatkoe povrine i postizanje vee tanosti izbuenih rupa.
Razvrtaom se skida relativno mali sloj materijala sa relativno malom brzinom
obrade. Alat postupno aksijalno ulazi u rupu. Razvrta obrauje samo prednjim
konusnim dijelom, dok cilindricni dio slui kao vodilica i za zaglaivanje rupa.
Duina konusnog dijela ovisi o vrsti obraivanog materijala. Vea duljina konusnog
dijela daje ljepu i iu obraenu povrinu. Pravilan rad razvrtaa ovisi od njegove
konstrukcije, izrade i naina upotrebe ( reimima rada ). U radu se susree puno
vrsta i veliki broj razvrtala. Dijele se prema konstrukciji zuba, vrsti materijala, nainu
primjene, obliku obraivane rupe, nainu privrenja,...


Slika 32. Razvrta


20

Urezivanje navoja
Urezivanje navoja u rupi je postupak izrade spiralnih utora u postojeoj rupi. Ureznica
ulazi okomito u okruglu rupu definiranim brojem okretaja te odreenim posmakom
koji mora odgovarati koraku navoja. Navoji mogu biti lijevi ili desni. Mogu biti grubi,
srednji ili fini. Utori mogu biti razlicitih profila pa se tako razlikuju metricki,
navoji, trapezni navoji, pilasti navoji, Withwortovi navoji,...


Slika 33. Gruba ista Fina ureznica


2.3.2. Builica maina alatka

Builice su maine alatke kod kojih glavno kretanje vri alat burgija i ono je kruno, a
pomono kretanje je pravolinijsko i takoe ga vri alat. Glavno radno vreteno je
vertikalno u koje se postavlja alat.

Dijele se na:
- stolne builice
- stolno stupne builice
- stupne builice
- redne builice
- revolverske builice
- vievretene builice
- radijalne builice
- horizontalne builice
- builice glodalice
- koordinatne builice
- builice za duboko buenje
- builice za urezivanja navoja





21


Stolna builica

Radni stol kod stolnih builica nalazi se na podlonoj ploi. Vretenite se moe
visinski pomicati. Prijenos snage u vretenitu sa motora na glavno vreteno vri se
klinastim remenom. Radno vreteno je uleitano u pinoli koja omoguuje posmino
gibanje rucnom polugom.


Slika 34. Stolna builica

Stolno-stubna builica

Razlika stolno stubnih i stolnih builica je u radnom stolu koji se nalazi konzolno
smjeten na stubu builice i koji se moe pomicati i zakretati. Stolne i stolno stubne
builice moraju biti smjetene na povieno radon mjesto radni stol.



Slika 35. Stolno stubna builica



22


Stubna builica

Stubne builice se izrauju sa okruglim stubom za manje promjere buenja ili sa
sanduasto oblikovanim staklom za vee dubine promjere buenja. Podlona ploa
se kod stubnih builica privrcuje na temelje. Za prijenos snage se koristi
vieosovinski zupasti prijenosnik Radni stol se visinski pomie i mogue ga
je, kod builica sa okruglim stubom, zakretati. Bue se dublje rupe veeg promjera.
U podnoju je najcece spremnik i pumpa za rashladnu tekucinu/emulziju. Takoe
zbog pomenutog stuba i zupastog prijenosa pomono kretanje moe biti
automatizovano.

Slika 36. Stubna builica

Redne builice

Redne builice se sastoje od jednog vrstog stola na koji je privrceno vie stolnih,
stolno stubnih builica ili builica na stalku. Slue za obradu veeg broja rupa raznih
dimenzija u istom obratku. Upotrebljavaju se zbog bolje ekonominosti u serijskoj
proizvodnji. Lako se automatiziraju.

Slika 37. Redne builice


23

Revolver builice

Revolverske builice namjenski su sline rednim builicama, ali ih karakterizira
specijalna revolverska glava. Njima se obrauje rupa ija obrada zahtjeva razlicite
operacije. Obradak stegnut u steznoj napravi se obrauje u jednom zahvatu.


Slika 38. Revolver builica

Vievretena builica

Slue u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenu obradu vie rupa, odnosno
svih vrsta uvrta, provrta, uputanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu.
Razvile su se iz stubnih builica dodavanjem zvona sa nizom paralelno ukopcanih
radnih vetena.


Slika 39. Vievretena builica


24

Radijalne builice

Glavno vretenite sa bunim vretenom pomie se po konzoli. Konzola se moe
vertikalno pozicionirati te zakretati oko stuba. Ovime se poveava radni prostor u
kojem mogu precizno buiti. Radijalne builice slue za obradu buenja na velikim i
tekim predmetima koji bi se teko pomicali ispod bunog vretena. Sva kretanja
obavlja alat, dok je obradak privrcen za radni stol na temeljnoj ploci (podnoju).


Slika 40. Radijalna builica

Horizontalna builica

Slue za vrlo tonu obradu buenjem najveih dijelova u jednom zahvatu. Time se
omoguuje toan odnos meu osama raznih provrta. Zbog traene tanosti
horizontalne builice moraju biti jako krute. Na postolju je radni stol koji moe
prihvatiti izrazito velike i teke obratke. Jedan stub nosi vretenite sa glavnim
vretenom, dok drugi stub ima prihvatni leaj za prihvat i centriranje bune motke.


Slika 41. Horizontalna builica


25


2.4. OSTALE METODE

Pored nabrojanih metoda obrade sa skidanjem strugotine koje su najvanije za
poznavanje, potrebno je naglasiti da postoje i drugi tipovi obrade sa skidanjem
strugotine:


Rendisanje

Obrada rendisanjem predstavlja postupak obrade skidanjem strugotine kod koje je
glavno kretanje pravolinijsko. Ovo kretanje moe izvoditi alat (kratkohodna
rendisaljka) ili predmet obrade (dugohodna rendisaljka), pri emu je to kretanje
periodino sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.Rendisanje je
postupak obrade kojim se dobijaju ravne horizontalne, vertikalne i
kose povrine, razliiti ljebovi i kanali, voice kod maina alatki i slini predmeti.
Obrada se izvodi pomou alata za rendisanje postavljenog na horizontalnim ili
vertikalnim rendisaljkama.

Ova obrada je slina obradi struganjem. Osnovna razlika se ogleda u tome to
je kod struganja glavno kretanje kontinualno, a kod rendisanja je ono periodino
sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.
Rendisanjem se takoe izrauju profilni ljebovi i ozubljenja, ali danas veoma rijetko.



Slika 42. Kratkohodna rendisaljka




26

Provlaenje

Provlaenje je jedan od novijih postupaka u obradi sa skidanjem strugotine. Uspjeh
ovog postupka proizvodnje je u visokoj kvaliteti obrade i dobroj produktivnosti. Kod
obrade dubokih rupa te ravnih i spiralnih utora u njima ovaj postupak je nezamjenjiv.
To je zavrna obrada. Glavno kretanje obavlja alat, dok posminog kretanja nema.
Ako se provlaci zavojnica, onda je glavno gibanje kombinirano translacija i rotacija,
dok posmaka i dalje nema.

Slika 43. ema provlakaice

Bruenje

Bruenje je proizvodni postupak mainske obrade sa skidanjem estica koji skida
promjenjiv presjek strugotine. Postupak se koristi kao jedan od zavrnih obrada, jer
njime postiemo veliku tanost i kvalitetu povrine uskih tolerancija. Fino bruenje
postie klasu hrapavosti od N3 do N5 i tolerancije u razredu od IT5 do IT6. Osnovna
svojstva bruenja su velike glavne brzine rezanja, uz male posmine brzine
i alat bez geometrije, oblik alata je razliit i neujednaen. Glavna podjela bruenja je
na mainsko i runo bruenje.



Slika 44. Bruenje


27

3. ZAKLJUAK

Iz navedenog sadraja moemo zakljuiti da obrada sa skidanjem strugotine je vrsta
obrade kod koje alat mijenja oblik i volumen predmetnog obradka. Obrada sa
skidanjem strugotine ima svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti:
- Omoguuje postizavanje tanosti i preciznosti (uske tolerancije), te dobre kvalitete
obraene povrine, esto bez potrebe za naknadnim zavrnim obradama,
- Najbolji, pa i esto jedini nain da se oblikuju otri rubovi, ravne povrine, te
unutarnji i vanjski profili,
- Moe se primjeniti pri obradi gotovo svih materijala,
- Jedini nain preoblikovanja toplinski obraenih i krhkih materijala,
- Mogue je obraivati i sloenu geometriju,
- Mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija (od makropoizvoda poput turbina i
zrakoplova do mikroproizvoda,
- Pri odvajanju malo se mijenja struktura materijala obratka (samo tanki sloj),
- Pogodna je za automatizaciju,
- Ekonominost i produktivnost (jeftinija i bra) kod maloserijske i pojedinane
proizvodnje.

Nedostatci:
- Stvaranje otpadnog materijala/nus proizvod strugotina,
- Za izradu jednog elementa obratka (tolerirani provrti, utori i drugo) potrebno je vie
obradnih postupaka i vie raznovrsnih alatnih strojeva,
- Neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva i komplicirano programiranje,
- Alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obratcima zahtijevaju velik prostor,
- Na mikroklimu jako utjeu obradni procesi (toplina, buka, rashladne tekuine, ulja),
- Visoki udio pomonih i pripremno-zavrnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka
je esto manje od 2 % ukupnog vremena protoka pozicije).



















28


POPIS SLIKA
Slika 1. ema postupka obrade skidanjem strugotine
Slika 2. Geometrija alata
Slika 3. Tokarski no 45 i Tokarski no za uzdunu obradu
Slika 4. Tokarski no za odsjecanje i Tokarski no za otvore
Slika 5. Glodala
Slika 6. Svrdla
Slika 7. Brusne ploe
Slika 8. Vrste strugotine
Slika 9. Hrapavost povrine
Slika 10. Nain dovoenja sredstva za hlaenje
Slika 11. Kretanja kod tokarenja
Slika 12. Jednostavna tokarilica
Slika 13. Univerzalni strug
Slika 14. Kopirni strug
Slika 15. Revolver strug
Slika 16. CNC Strug
Slika 17. Proizvod kod tokarilice
Slika 18. Glodalo u zahvatu
Slika 19. Protusmjerno glodanje
Slika 20. Istosmjerno glodanje
Slika 21. Kruno glodanje
Slika 22. Alati za eono glodanje
Slika 23. Horizontalna glodalica i prikaz radnog stola sa koordinatnim sistemom
Slika 24. Horizontalna planska glodalica
Slika 25. Univerzalna glodalica
Slika 26. Vertikalna glodalica
Slika 27. CNC glodalica
Slika 28. Buenje
Slika 29. Proces zabuivanja i alat zabuiva
Slika 30. Proirivanje
Slika 31. Razni oblici uputanja
Slika 32. Razvrta
Slika 33. Gruba ista Fina ureznica
Slika 34. Stolna builica
Slika 35. Stolno stubna builica
Slika 36. Stubna builica
Slika 37. Redne builice
Slika 38. Revolver builica
Slika 39. Vievretena builica
Slika 40. Radijalna builica
Slika 41. Horizontalna builica
Slika 42. Kratkohodna rendisaljka
Slika 43. ema provlakaice
Slika 44. Bruenje

POPIS TABELA

Tabela 1. Vrijednosti hrapavosti povezani sa kvalitetom obrade


29

SADRAJ:

1. UVOD .............................................................................................................. 1
1.1 REIMI OBRADE........................................................................................... 4
1.2. KVALITET OBRAENE POVRINE ............................................................ 5
1.3. HLAENJE PRI OBRADI SKIDANJEM STRUGOTINE................................ 6
2. OBRADA SA SKIDANJEM STRUGOTINE....................................................... 7
2.1. OBRADA STRUGANJEM(TOKARENJEM)................................................... 7
2.1.2. Strug, tokarilica maina alatka.................................................................... 8
2.2. OBRADA GLODANJEM................................................................................ 12
2.2.1. Glodalica maina alatka.......................................................................... 14
2.3. OBRADA BUENJEM.................................................................................. 17
2.3.2. Builica maina alatka............................................................................. 20
2.4. OSTALE METODE....................................................................................... 25
3. ZAKLJUAK.................................................................................................... 27
POPIS SLIKA....................................................................................................... 28
POPIS TABELA .................................................................................................. 28
SADRAJ............................................................................................................ 29
LITERATURA...................................................................................................... 29


LITERATURA:

1.
























30

























Glavno kretanje kruzno pomocno pravolinijsko oba vrsi alat i
objasni ko i kod struga sto sam ja ovdje malo alati ovo ono sta se
radi na glodalici

2.2.1 vrste glodalica

Objasnis univerzalnu odvalnu modulnu kao sto sam ja strugove
I nabroj proizvode koje se dobijaju

2.3. OBRADA BUENJEM
glavno kretanje kruzno pomocno pravolinijko oba vrsi alat alati su ti
ti i ti onda koje obrade vrsi busilica ona busi zabusuje urezuje
navoje bla bla i onda objasnis kao i prije vrste busilica stubna
stolna itd

2.4. OBRADA BRUSENJEM

ISTO KAO I PREDHODNO STO SAM TI NAPISAO ISPISES



31


KAD TO ODRADIS MENI POSALJI OVAJ DOC. PA CU JA POPISAT
SLIKE I TABELE I VIDJET TO TVOJE STA SI PADODAT AKO BUDE
STA TREBALO I J CU ZAKLJUCAK ISPISAT NEMOJ SE S TIM
MUCIT

NAPISI SVOJ BROJ INDEXA STAVIT CEMO TVOJE IME PRVO :d
HVALA TI STO CES MI POMOC :*