JU UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET

Damir Muminovi

SEMINARSKI RAD
TEMA: ''Konstrukcija alata za savijanje''

Jun, 2013. Godina.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

SADRAJ
1. UVOD
1.1. Alat za savijanje i proces obrade savijanja
2. ODREIVANJE RAZVIJENE DUINE SAVIJENOG KOMADA
3. RADIJUSI SAVIJANJA
4. IZRAUNAVANJE POVRATNOG UGLA
5. SILE SAVIJANJA
5.1. Savijanje dvostrukog ugla
5.2. Savijanje jednostrukog ugaonika
5.3. Savijanje ''V'' profila
5.4. Kruno savijanje
6. TIPOVI ALATA ZA SAVIJANJE
7. PRORAUN
7.1. Razvijena duina komada
7.2. Radijusi savijanja
7.3. Sila savijanja:
7.4. Proraun elemenata alata za savijanje:
7.5. Izbor standardnih elemenata alata:
8. LITERATURA
9. PRILOZI
9.1. Popis slika
9.2. Popis tabela
9.3. Skraenice

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

1. UVOD
1.1. Alat za savijanje i proces obrade savijanja
Obrada savijanjem spada u grupu obrada metala plastinim deformacijom i danas je
veoma zastupljena u metalnoj industriji. Najee se za obradu koristi alat koji ima dva osnovna
dijela: donji dio koji se naziva kalup, i gornji koji se naziva tiska. Ova dva elementa omoguavaju
savijanje materijala na zadati oblik. Savijanje se uspijeno moe kombinovatisa ostalim
obradama deformacijom (prosijecanje, probijanje, izvlaenje), a u kombinaciji sa zavarivanjem se
koristi za izradu kotlova, balona, cijevi i sudova pod pritiskom.
Obrada savijanjem se izvodi:
- alatima na presama;
- valjcima na rotacionim mainama za savijanje;
- posebnim ureajima na specijalnim mainama za savijanje.
Alatima na presama savijaju se elementi na manje radijuse. Valjcima na rotacionim
mainama za savijanje, savijaju se radni komadi na vee radijuse. Posebnim ureajima na
specijalnim mainama za savijanje se izrauju predmeti posebnog oblika. Proces savijanja se
moe objasniti promatranjem radnog predmeta pravokutnog poprenog presjeka irine b, debljine
s i duine l. Neka je ovaj radni predmet optereen vanjskim momentima M, uslijed ega se savija.
Da bi se uoile deformacije, izdvojit emo iz radnog predmeta element duine x, koji se nalazi na
odstojanju x od lijevog oslonca. Presjeci AB i AB e ostati u ravni i nakon optereenja, samo e
se zaokrenuti za neki ugao . Odmah se moe uoiti da e se gornja vlakna A-A skratiti, a donja
B-B izduiti. Negdje izmeu ovih vlakana mora postojati vlakno koje se nee mijenjati i to vlakno
se naziva, neutralno vlakno i ini neutralnu povrinu. Prema tome, vlakna iznad neutralnih
optereenja su na pritisak, a vlakna ispod neutralnih optereenja su na istezanje. Neutralno
vlakno ostaje nepromjenjeno, te je: nn=x = n
Apsolutna i relativna deformacija bilo kojeg vlakna moe se odrediti na sl. nain:
Posmatraemo neko vlakno C-C na rastojanju z, od centralne linije n-n. Poto se to vlakno
nalazi u zoni istezanja, ono e se izduiti za veliinu apsolutnog izduenja:
CD = CC CD = x = z
Relativno izduenje (deformacije):

x ,
z
,

n
x,

odnosno

l l 0 CC , CD n

l0
CD
n

te se na kraju dobiva izraz:

n
.
n

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Redukcija se vri na osnovu debljine materijala s, pa je onda:

n
s

Zbog toga se problem savijanja tretira na dva naina:

- Savijanje u elastino-plastinom podruju;
- isto plastino savijanje.
Savijanje u elastino-plastinom podruju spada u problem linearnog naponskog stanja. Do
ovakvog savijanja dolazi u sluaju da su stvarni naponi, koji se javljaju u materijalu, u intervalu od
nula do vrijednosti na granici vrstoe materijala, redukovani poluprenik krive se kree u
granicama 5 r 200 .

Mogu nastupiti tri sluaja:

- Popreni presijek nosaa do odreene visine z 0 , je optreen elastino, a iznad te visine
do spoljnih vlakana plastino (slika.6.3.a.);
- Nosa je po itavom presjeku optereen elastino, s tim da maksimalna vrijednost
napona ne prelazi napon na granici razvlaenja 0, 2 (slika.6.3.b.);
- Napon je po cijelom presijeku konstantan i jednak je naponu na granici razvlaenja 0, 2
(slika.6.3.c.).

Slika 01. Naponi kod savijanja u elastino - plastinom podruju.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

2. ODREIVANJE RAZVIJENE DUINE SAVIJENOG KOMADA

Da bi obradom savijanjem dobili predmet traenih dimenzija i oblika, potrebno je da
odredimo tane dimenzije poetnog materijala. Poetni materijal odreuje se na osnovu crtea
gotovog komada. Ako pretpostavimo da je potrebno uraditi predmet kao na slici 6.5.

Slika 02. ema prikaza razvijanja radnog predmeta.

Prvo se podjeli gotov predmet na duine t . Neka izdijeljen gotov komad ima n ravnih
elementarnih duina i N savijenih elementarnih duina. Potrebno je sada odrediti duinu L
poetnog materijala, odnosno razvijenu duinu materijala koja e nam obezbjediti tane
dimenzije H i B.
Kod n ravnih elemenata nije bilo deformacija, te se duina bilo kojeg vlakna moe uzeti u
proraun. Meutim, N savijenih elemenata ima deformisana vlakna, te ako bi duinu tih
elemenata raunali po spoljnoj krivini dobili bi veu duinu od potrbne (jer su spoljna vlakna
izduena), pa bi morali vriti naknadno odsjecanje kako bi dobili dimenziju B. Isto tako, ako bi
duinu savijenih elemenata raunali po unutranjim vlaknima (koji su sabijeni), ukupna razvijena
duina bi bila manja od potrbne, te se ne bi mogle postii traene dimenzije predmeta. Zakljuak
je dav je duinu savijenih elemenata potrbno raunati po onim vlaknima koja ne trpe deformacije,
tj. koja se u procesu ne deformiu. Ta vlakna se nazivaju neutralna deformaciona vlakna. Pri
savijanju predmeta postojae dvije neutralne linije i to neutralna deformaciona linija, kod koje su
deformacije nula (a napon postoji) i neutralna naponska linija kod koje su naponi nula (a
deformacije postoje). To znai da nam profili savijenog predmeta mogu postojati vlakna koja se
ne deformiu, ali koja imaju odreeno naponsko stanje, odnosno mogu postojati vlakna koja
nemaju napona, ali koja imaju odreenu deformaciju.

n r

s
2

a kod isto plastinog savijanja po obrascu:

n R s

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Poluprenik krivine savijanja neutralne deformacione linije

tako se dobije obrazac:

d se odreuje iz uslova jednakosti,

d r s
gdje je

- koeficijent koji se odreuje iz tabele 38. na osnovu odnosa s .

Poto je ukupna duina L poetnog materijala sastoji iz ravnih i savijenih elementarnih
duina, onda se moe napisati obrazac za L u slijedeem obliku:

i 1

j 1

L li 0j dj

180 o

Odnosno:
n

i 1

180 o

L li

0j dj
j 1

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

3. RADIJUSI SAVIJANJA
Kod obrade svijanjem veoma vanu ulogu imaju radijusi savijanja. Postoje minimalni

radijus rmin i maksimalni radijus max savijanja. Na slici 6.7. pokazan je savijeni predmet sa
oznaenim unutranjim radijusom r, vanjskim radijusom R i radijusom neutralne linije. Radijus
predmeta kojeg elimo dobiti nesmije biti manji od rmin , jer e se pojaviti pukotine na spoljnim
vlaknima, a isto tako predmet ne moe imati radijus vei od maksimalnog, jer u tom sluaju nema
trajnih deformacija, pa prema tome nema ni savijanja predmeta.
Minimalni radijus savijanja odreuje se na osnovu deformacije:

Slika 03. ema radijusa na savijenom radnom predmetu.

n
,
n

gdje je:

- radijus savijanja bilo kojeg posmatranog vlakna;

Najvee deformacije su na spoljnjem vlaknu i tamo se moe oekivati prva pukotina te je:

Rrs
Ako smatramo da se savijanje vri u isto plastinom podruju, onda je:

n R r
Minimalni radijus pri kojem nastaje nova deformacija rmin , onda e biti:

rmin

m 12 1

Ispitujui materijal naunici su dali izraz za minimalni radijus prema obrascu:

rmin c s
gdje je c koeficijent koji zavisi od vrste materijala (tabela 39.)

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Maksimalni radijus savijanja rmax se izvodi na slian nain polazei od osnovnog obrasca
za deformaciju nekog vlakna poluprenika .

n
n

Uzimajui da je n r+s/2 i posmatrajui spoljnje vlakno kod koga je = R, dobiemo jednainu:

R r

s
r
2

rsr

s
r
2

s
2

s
2
s
r
2

Da bi u krajnjim vlaknima nastupile trajne plastine deformacije, napon mora biti najmanje jednak
naponu na granici teenja materijala 0, 2 , pri emu se dobiva rmax poluprenik kod koga se

javljaju plastine deformacije, pa je:

rmax

sE
,
2 0, 2

pri emu se zanemaruje s/2 kao mala veliina u odnosu na r. Prema tome, radijus r predmeta
kojeg savijamo mora biti u granicama:

rmin r rmax

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

4. IZRAUNAVANJE POVRATNOG UGLA

Poto je svaka plastina deformacija praena elastinom deformacijom,te e se nakon
prestanka dejstva sile pri savijanju, radni komad elastino ispraviti za odreenu vrijednost. Prema
tome, trajna deformacija je jednaka razlici plastine i elastine deformacije

p e

Da bi smo mogli izraditi predmet tanih dimenzija, moramo znati odrediti veliinu tog elastinog
ispravljanja radnog komada. Na slici 6.8. prestavljen je radni predmet u dva poloaja.

Slika 04. ema povratnog ugla.

Znamo da je 2 1

gdje je:

- 2 - ugao savijanja gotovog predmeta,

- 1 - ugao savijanja koji treba da ima alat (nepoznato).
Onda je:

1 2
Da bi se mogao odrediti povratni ugao, uvodi se faktor elastinog ispravljanja i oznaava se sa k,
gdje je:

2.
k 2
1 r s
2

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Poto je:

2 180 o 2

1 180 o 1
onda je:

2 180 o 2

1 180 o 1
te se dobiva izraz za povratni ugao:

1 k
k

faktor k zavisi od vrste materijala i odnosa r/s i dat je na sl 6.9 (u tabelama). Analitiki se k moe
izraunati po obrascu:

s
2
k
s
r2
2
r1

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

5. SILE SAVIJANJA
Osnova za proraun sile savijanja su momenti vanjskih sila i moment unutranjih sila
predmeta i oni treba da budu jednaki. Potrebna sila zavisi od oblika koji elimo dobiti pri savijanju
radnog predmeta. Zbog toga, treba posmatrati razliite oblike savijanja i za svaki konkretan sluaj
sila savijanja je razliita. Dananja industrijska proizvodnja zahtjeva veliki broj razliitih oblika i
profila predmeta koji treba biti savijen. Sile savijanja emo odrediti za neke osnovne oblike.

5.1. Savijanje dvostrukog ugla

Na slici 05. a) prestavljena je ema procesa savijanja dvostrukog ugaonika. Sila F tiskaa
moe se razloiti na dvije paralelne komponente F/2, koje djeluju na udaljenost l od centra
radijusa kalupa rk . Kao to se zapaa, proces je simetrian, te se moe posmatrati samo jedna
strana dvostrukog ugaonika. Na slici 06. b) prestavljena je ema sila koje djeluju u procesu
savijanja. Iz eme sila moemo uoiti da je sila F/2 uzrok pojave sila na kalupu. U posmatranom
trenutku procesa, sila F/2 djeluje u taki B lima i uslovljava pojavu reaktivne sile FA . Na mjestu
dodira lima i kalupa u taki A, u taki B sila F/2 zapravo se manifestuje na limu kao sila:

FB

F
2 cos

Sila savijanja odreuju se na osnovu uslova jednakosti vanjskog momenta savijanja FA x

momenta unutranjih sila M, odnosno:

M FA x ,
Sila FA se odreuje iz uslova statike ravnotee rastavljanjem sila na vertikalne i horizontalne
komponente, te imamo da je:

FA

F
2 cos

Slika 05. ema savijanja dvostrukog ugla.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Krak sile x, se odreuje iz uslova jednakosti duine l, i projektovanih duina

horizontalnu osu:

rt , s, rk , x na

L rt sin s sin x cos rk sin

Poto je u osnovnom poloaju dana duina
prethodnu jednainu dobivamo da je krak sile:

x l

l rt rk s te zamjenom ove vrijednosti u

1 sin
cos

Sila savijanja dvostrukog ugaonika moe izraziti:

2M
1 sin
l
- vai za savijanje u otvorenom kalupu

Za savijanje u kalupu sa izbacivaima, sila se mora poveati za veliinu sile izbacivanja. Sila
izbacivanja odreuje se po obrascu:

F1 1,3 F
Imamo i obrasce za unutranje momente i zavise od toga da li se savijanje vri u elastinoplastinom podruju ili u isto plastinom podruju:

M 0, 2

b s2
za elastino-plastino podruje
4

b s2
- za isto plastino podruje
M n m
4
gdje je n==1,6- 1,8 korekcioni koeficijent ovravanja.

5.2. Savijanje jednostrukog ugaonika

Primjer savijanje jednostrukog ugaonika prikazano je na slici 06. a)

Slika 06. ema a) savijanja jednostrukog ugaonika.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Oznake na slici predstavljaju sljedee:

1. Kalup za savijanje,
2. Tiska,
3. Ploa draa,
4. Opruga draa,
5. Gornji nosa alata,
6. Lim.

Slika 07. ema dubokog izvlaenja

Na osnovu slike 06. a)nproces savijanja jednostrukog ugaonika je potpuno identian

procesu savijanja dvostrukog ugaonika, te je sila potrebna za savijanje jedne strane dva puta
manja od sile kod dvostrukog ugaonika, te je:

M
1 sin - vai za savijanje jednostrukog ugaonika
l

5.3. Savijanje ''V'' profila

Na slici 08. predstavljeno je slobodno savijanje ''V'' profila. Sila savijanja takoe se
odreuje hna osnovu jednakosti vanjskih i unutranjih momenata, tj. M FA x zbog
simetrinosti procesa, moemo posmatrati samo jednu stranu, odnosno jedan oslonac, uz
prethodno razlaganje sile tiskaa, F na dvije paralelne komponente F/2, od kojih jedna djeluje u
taki B, a druga u taki C. Iz uslova statike ravnotee moemo odrediti otpor oslonca FA , tako
to emo silu razloiti na komponente u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Tako dobivamo da
je:

FA

F
2 cos

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Izraz za potrbnu silu savijanja dat je u obliku:

4M
l k 2l sin

cos 2

gdje je: M - moment unutranjih sila.

Na slici 08. a) predstavljeno je, ematski, savijanje u kalupu. Sila se dosta teko analitiki
odreuje, jer radni komad u toku savijanja dva puta poprima ugao kalupa. To se moe vidjeti i iz
slike 6.13.b. gdje su prikazane 4 faze. U I fazi tiska lagano pritiskuje lim savijajui njegov
sredinji dio prema dolje. Pri tome su take A i A mjesta u kojima se materijal oslanja o kalup. U
II fazi materijal se oslanja o kalup u takama A i B, kada je ve tiska savio lim tako da on
poprima prvi put ugao kalupa. Nakon toga sila raste, tiska se pomjera i dalje vertikalno, i u fazi
III materijal poprima ugao tiskaa i radijus tiskaa, pri emu krakovi materijala nalijeu na bone
strane tiskaa. Poslije toga u IV fazi zavrava se savijanje kada materijal ponovo poprima (po
drugi put ) ugao kalupa, i time dobiva konane dimenzije.

Slika 08. ema a) i b) savijanje ''V'' profila u kalupu.

Sila se odreuje po izrazu:

2M

ctg

Radijus neutralne linije se odreuje po obrascu:

n rt 0,5 s .

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

5.4. Kruno savijanje

Kruno savijanje, danas se veoma esto koristi u mainstvu. Sila savijanja najlake se
moe odrediti na osnovu deformacionog rada kod krunog savijanja.
Deformacioni rad je:

W M F n
pa je sila za kruno savijanje dana obrascem:

M
r 0,5 s ,

gdje su:
M - moment savijanja,
- ugao savijanja,

n - poluprenik krivine neutralne linije napona,

r - unutranji poluprenik radnog komada,
s - debljina lima (materijala).

Slika 09. ema prikaza krunog savijanja.

Alati za savijanje razlikuju se od alata za prosijecanje uglavnom samo u pogledu

konstrukcije tiskaa i kalupa. Ostali dijelovi su identini. Tiska i kalup se obino izrauju od
elika, cementiraju se i kale povrinski na tvrdou 55-60 HRc.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Slika 10. ema prikaza elemenata i dimenzija alata.

Oznake na slici predstavljaju sljedee:
1. Kalup za savijanje,
2. Tiska,
3. Ploa draa,
4. Spoljnica draa,
5. Donji nosa alata.

Prema slici 10. dimenzije se odreuju na slijedei nain:

a) Radijus tiskaa

rt

Ako je zadovoljen uslov da je radijus gotovog komada u intervalu

tiskaa odreuje po obrascu:

rmin r rmax , onda se radijus

s s

rt k r
2 2 ,

gdje je:

2
1 - faktor elastinog ispravljanja

b) Radijus kalupa

rk

Odreuje se u zavisnosti od visine radnog komada h i debljine lima s, prema tabeli 11.

c) Ukupna visina kalupa H k

Za komade veih visina ( sl.6.15.)
H k H d H rk

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

gje je:
- H d - visina draa (izbacivaa) zavisna od debljine lima
- H - visina radnog dijela kalupa.
Za radne komade manjih visina (slika 11. a)

H k H d h t rk
gdje je t dato u ovisnosti od s i to:
s

<2

24

46

68

10

15

d) Zazor f (zranost),
Zazor izmeu tiskaa i kalupa odreuje se po obrascu:

f s Cf s
gdje je:

C f - koeficijent zranosti koji zavisi od visine radnog komada h, i debljine lima s.

e) irina tiskaa C t i kalupa C k
Ako se zahtijeva da radni komad ima unutranju irinu C, onda treba da je:

Ct C

C k Ct 2 f

Ako se zahtijeva da radni komad ima tanu vanjsku dimenziju e, onda treba da je:

Ck e

Ct C k 2 f

Slika 11. ema dimenzije alata za savijanje radnih komada manjih visina.
Oznake na slici predstavljaju sljedee: 1. Kalup za savijanje, 2. Tiska, 3. Ploa draa, 4. Spoljnica
draa, 5. Donji nosa alata.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

6. TIPOVI ALATA ZA SAVIJANJE

Postoje dva osnovna tipa alata. Ako se jednim alatom mogu praviti predmeti razliitih
profila i dimenzija, onda se takav alat naziva univerzalnim.

Slika 12. ema primjera a) savijanja alata.

Za posebne oblike savijanja postoje specijalni alati.

Slika 12. ema primjera b) savijanja alata.

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

7. PRORAUN
7.1. Razvijena duina komada
l1 l5 h Rv 70 12 58mm

r R s 12 1 11mm

l2 l4 2 d

360

d
2

11,51
18,07mm
2

d r s 11 0,51 1 11 0,51 11,51mm

se usvaja na osnovu odnosa

r 11
11
s 1

r
iz tabele.
s

0,51

l3 70 2 Rv 70 2 12 70 24 46mm
L l1 l 2 l3 l 4 l5 58 18,07 46 18,07 58 198,14 mm
usvajamo: L 200 mm.

7.2. Radijusi savijanja

a.) Minimalni radijus savijanja:
Za Cu 60 Zn mehki c 0,4
c- faktor koji zavisi od vrste materijala, tabela 39.

rmin c s 0,4 1 0,4mm

b.) Maksimalni radijus savijanja:

rmax

s E 1 120000 120000

187,5mm
2 v
2 320
640

N
E 120000

2
mm modul elastinosti,

N
2
mm .

V 320

Poto je uslov zadovoljen

zadnji radijus.

rmin r rmax

tj. 0,4<11<187,5 mm moemo izvriti savijanje lima na

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

7.3. Sila savijanja:

90

rt r 11mm

rk 5mm

tabela 40. uzima se na osnovu debljine lima s 1mm i visine h 25mm .

s 1mm

l rk rt s 5 11 1 17mm

M V

b s2
40 12
320
320 10 3200N mm
4
4

N
2
mm

V 320

n R r 12 11 11,48mm
r

n
s

11,48
11,48mm
1

Poto je r 11,48 >5 imamo da je elastino-plastino podruje.

2M
4 M 4 3200
1 sin

752,9N
l
l
17

Fs 1,3 F 1,3 752,9 978,8 979N

7.4. Proraun elemenata alata za savijanje:

a.) radijus tiskaa:
s s
1 1

rt k r 0,95 11 0,95 11,5 0,5 10,425mm

2 2
2 2

s= 1 mm debljina lima
k faktor koji zavisi od vrste materijala i odnosa r/s dat je na slici 6.9.
k= 0,95

za Cu 60 Zn mehki

b.) radijus kalupa:

rk 5mm

visina radnog dijela kalupa H = 25 mm , tabela 40.

c.) ukupna visina kalupa

t = 4 mm

visina koja se bira u zavisnosti od debljine lima,

H d 30 40mm usvajam H d 30mm visina ploe draa, za s = 1 mm,

H k H d h t rk 30 70 4 5 109mm

d.) zranost f :

SEMINARSKI RAD
c f 0,15

''Konstrukcija alata za savijanje''

iz tabele 41.

f s c f s 1 0,15 1 1,15mm
e.) irina tiskaa i kalupa:

ck c 70mm

ct ck 2 f 70 2 1,15 67,7mm .

7.5. Izbor standardnih elemenata alata:

Na osnovu sile prese F, biramo cilindrini rukavac iz tabele.

Fs 979N 0,979KN

d 10mm ;

l 25mm ;

a 20mm ;

d1 8mm ;

h 44mm ;

b 3mm ;

z 1mm ;
Zbog dimenzionalnih karakteristika alata biramo vei rukavac.
Na osnovu dimenzija komada i alata biramo standardne stubne voice iz

tabele 34.:
l 300mm ;

d 50mm ;

e 30mm ;

h 60mm ;

a 26mm ;

f 12mm ;

b 4mm ;

d1 65mm

g 2mm ;

c 45mm ;

r 5mm ;

Na osnovu dimenzija stubnih voica biramo standardne ahure stubnih voica iz tabele 35.:

d 50mm ;

d1 65mm ;

d 2 75mm ;

a 40mm ;

b 60mm ;

e 20mm ;

f 12mm ;

g 2mm ;

l 100mm ;

Tabela 01. Oznake r/s i

r 5mm ;

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

Tabela 02. Oznake materijala (elika):

1

Faktor k zavisi od vrste materijala i odnosa r/s.

Slika 13. ema faktora elastinog ispitivanja.

1. Al, Cu, Mg, kaljen,

SEMINARSKI RAD
2. Cr, Ni, elik ne hrajui (aren),
3. Cr, Ni, elik ne hrajui (kaljen),
4. Al, Zn, Cu, Mg, kaljen,
5. Al, Mg, Si,
6. Cu,
7. Cu, 67, Zn, mehak,
8. .0145 i .0146,
9. .0147 i .0148,
10. Al, Cu, Mg, i Al, Zn, Cu, Mg, mehak,
11. Al, mehak.

Hd - visina draa izbacivaa zavisi od debljine lima:

t - je dato u zavisnosti od s.

Tabela 03. Debljina lima s [mm].

Tabela 04. Debljina lima s [mm].

''Konstrukcija alata za savijanje''

SEMINARSKI RAD
8. LITERATURA
1. Konstrukcija alata 4 - Devad Hodi
2. Tehniko crtanje

''Konstrukcija alata za savijanje''

SEMINARSKI RAD

''Konstrukcija alata za savijanje''

9. PRILOZI
9.1. Popis slika
Slika 01. Naponi kod savijanja u elastino - plastinom podruju.
Slika 02. ema prikaza razvijanja radnog predmeta.
Slika 03. ema radijusa na savijenom radnom predmetu.
Slika 04. ema povratnog ugla.
Slika 05. ema savijanja dvostrukog ugla.
Slika 06. ema a) savijanja jednostrukog ugaonika.
Slika 07. ema dubokog izvlaenja
Slika 08. ema a) i b) savijanje ''V'' profila u kalupu.
Slika 09. ema prikaza krunog savijanja.
Slika 10. ema prikaza elemenata i dimenzija alata.
Slika 11. ema dimenzije alata za savijanje radnih komada manjih visina.
Slika 12. ema primjera a) savijanja alata.
Slika 12. ema primjera b) savijanja alata.
Slika 13. ema faktora elastinog ispitivanja.

9.2. Popis tabela

Tabela 01. Oznake r/s i
Tabela 02. Oznake materijala (elika):
Tabela 03. Debljina lima s [mm].
Tabela 04. Debljina lima s [mm].

9.3. Skraenice
RM - Radno Mijesto
PPP - Ponovna Primjena Proizvoda;
DPP - Druga Primjena Proizvoda;